Uvod
4. RAZRED · Priroda i društvo · Prošlost Srbije
Lenta vremena: decenija, vek i milenijum
Posle rada mogu: Određujem vek za datu godinu, smeštam događaje na lentu vremena u razmeri i razlikujem vrste istorijskih izvora.
Oko 30 minuta
Princip koji otkrivamo
Lenta pokazuje i redosled i razmak
Kad događaje ređamo na lentu u razmeri, vidimo šta je bilo pre, a šta posle, ali i koliko je vremena prošlo između njih. Prošlost tako prestaje da bude jedna gomila „davno”. A da bismo znali da se nešto zaista desilo, pitamo: iz kog izvora to znamo?
Razmisli: Kako bi na lenti pokazao koliko je vremena prošlo od tvog rođenja do rođenja tvog dede ili bake?
Zajedno kroz lekciju
Svako ima svoju ulogu. Napredniji učenik može ceo put da pređe i sam.
Računaš vek za datu godinu, crtaš lentu u razmeri i za svaki događaj tražiš izvor.
Razumem ideju
Vreme merimo različitim jedinicama: decenija je 10 godina, vek (stoleće) 100 godina, a milenijum 1000 godina. Godine brojimo od početka nove ere. Prvi vek obuhvata godine od 1. do 100, drugi od 101. do 200. i tako dalje. Zato je godina 1346. u četrnaestom veku: ima 13 punih stotina, pa je to 14. vek. Godina 2026. pripada 21. veku i trećem milenijumu.
Lenta vremena je traka na kojoj se događaji ređaju po redu kojim su se desili. Dobra lenta je u razmeri: isti razmak na traci uvek znači isto vreme, na primer 1 cm za 10 godina. Tada se vidi ne samo šta je bilo pre, a šta posle, nego i koliko je vremena prošlo između dva događaja. Lista datuma to ne pokazuje.
O prošlosti saznajemo iz istorijskih izvora. Materijalni izvori su predmeti i građevine (posuda, novčić, crkva, oruđe). Pisani izvori su povelje, pisma, knjige i zapisi. Usmeni izvori su predanja, pesme i sećanja ljudi. Svaki izvor treba da pripada vremenu o kom govori i svaki ponešto kaže, a ponešto ne može da kaže, zato ih poredimo.
Pogledaj primer
Novak tvrdi: „Godina 1804. je osamnaesti vek, jer počinje sa 18.” Da li je u pravu?
Otvori objašnjenje primera
Nije. 1804. ima 18 punih stotina, pa je to 19. vek. Vek je za jedan veći od broja punih stotina (osim kod okruglih stotina, na primer 1800. je poslednja godina 18. veka).

Igram i otkrivam
Johanova vremenska mašina
Johanova mašina staje u različitim godinama. Spoji godinu sa vekom u kom je mašina stala.
Spoji svaki pojam sa njegovim parom.
Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.
Probaj samostalno
Zadaci sa ponuđenim odgovorima proveravaju se ovde. Otvorene odgovore i praktičan rad proverite sa roditeljem prema kriterijumima. Pokušaji u ovom delu ostaju samo tokom posete lekciji.
Kratka provera: 0/2 tačnih, provereno 0/2.
Primeni van ekrana
Pripremite: traka papira ili spojeni listovi, lenjir, olovka, porodične fotografije uz dozvolu.
- Napravi lentu svog života na traci papira: 2 cm za svaku godinu, od rođenja do danas.
- Upiši pet događaja (rođenje, polazak u vrtić, polazak u školu…) i za svaki zapiši izvor: fotografija, dokument ili nečije sećanje.
- Ispod svoje lente nacrtaj kratku lentu porodice sa godinom rođenja nekog od roditelja ili baka i deka (uz njihovu dozvolu) i označi decenije.
Dokaz rada: Lenta života u razmeri sa pet događaja i izvorom za svaki.
Zajedno proverite
- Razmaci odgovaraju razmeri.
- Događaji su po tačnom redu.
- Za svaki događaj je naveden izvor.
Za roditelja: zabeležite rad
Pomozite detetu da pronađe fotografije i dokumente za lentu života i ispričajte mu jedan događaj iz svog detinjstva. Pitajte: „Kako znamo da je to bilo te godine?”
Oznaka „Naučeno” je vaša procena posle samostalnog objašnjenja i primene. Rezultat vežbe služi za ponavljanje. Ova evidencija lekcije čuva se odvojeno od evidencije pasusa zvaničnog programa.
Ovo je javni pregled. Vežbe možete isprobati. Otvorite porodičnu učionicu da sačuvate status i beleške za dete.