Goluxland · sedmi razred
Znanje koje možeš da objasniš.
Predmeti na jednom mestu: lekcije po redosledu, kratke provere i prostor da porodica prati učenje. Počni jednom temom i nastavi tempom svoje škole.
- 1. Razumi temu
Pročitaj objašnjenje i primer. Poveži ih sa onim što trenutno radiš u školi.
- 2. Probaj samostalno
Odgovori pre gledanja rešenja. Objasni zašto odgovor važi i proveri grešku.
- 3. Zabeleži sledeći korak
U evidenciji programa označi sadržaj i upiši šta treba ponoviti. U planer dodaj termin.
Pregled sadrži postojeće interaktivne lekcije i dopunske radionice. Broj materijala uz svaki predmet pokazuje šta je dostupno; radionice nisu kompletan godišnji kurs. Jezike, izborne programe i slobodne aktivnosti uskladite sa školom. Bez prijave možete istraživati i vežbati. Za trajni napredak i beleške otvorite učionicu deteta.
Prikazano predmeta i programa: 18.
Predmet
Srpski jezik i književnost
20 radionica sa vežbama
Ceo školski redosled: glagolski oblici, sintagma, rečenice i naporedni odnosi, pravopis i akcenat, narodna epika, lirika, proza i drama, opis, reportaža i nelinearni tekst. Rad sa lektirom dopunite izdanjima koja nastavnik koristi.
Radionica 1: Epske narodne pesme: junak, deseterac i slovenska antiteza
Princip koji nosiš dalje
Usmena pesma opstaje zato što je građena za pamćenje: stalan ritam, ponavljanja i jasne vrednosti.
Bez pisma, zajednica je mogla da sačuva priču samo ako je lako zapamti i ponovi. Da ritam nije stalan, guslar bi se lakše zbunio, a pesma bi se menjala dok potpuno ne nestane.
- Brojalice i pesmice za pamćenje iz nižih razreda
- Refren popularne pesme koji svi znaju
- Navijačke pesme na utakmicama
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPročitajte naglas nekoliko stihova i lupkajte ritam: četiri pa šest.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Brojalice i pesmice za pamćenje iz nižih razreda; Refren popularne pesme koji svi znaju.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Epske narodne pesme nastale su usmeno i prenosile su se s kolena na koleno, pa nemaju poznatog autora. Pevao ih je guslar, a pesma je pamtila ono što je zajednica smatrala važnim: hrabrost, vernost, čast i slobodu. Vuk Karadžić ih je sakupio i zapisao, ali nije njihov autor.
Pokosovske pesme govore o vremenu posle Kosovske bitke. U „Smrti vojvode Prijezde” junak bira smrt umesto ropstva, a „Dioba Jakšića” pokazuje kako svađa oko nasledstva razbija bratsku slogu. U hajdučkim i uskočkim pesmama, kao što su „Mali Radojica” i „Stari Vujadin”, junak se suprotstavlja nasilniku i izdržava muke da ne bi izdao svoje.
Epska pesma najčešće je u desetercu: stih ima deset slogova, a posle četvrtog sloga dolazi kratka pauza, cezura. Zato stih zvuči kao „četiri plus šest”. Slovenska antiteza ima tri dela: pitanje, odričan odgovor i tačan odgovor. Ona zaustavlja slušaoca i stvara napetost pre nego što otkrije istinu.
Primer sa postupkom
Proveri da li je stih „Savi ide preko gore crne” deseterac i gde je cezura.
- Podeli stih na slogove: Sa-vi-i-de / pre-ko-go-re-cr-ne (glas r u reči „crne” gradi slog).
- Prebroj: četiri sloga pre pauze i šest posle, ukupno deset.
- Pauza pada iza reči „ide”, na granici četvrtog i petog sloga.
Jeste deseterac (4 + 6 slogova), a cezura je posle četvrtog sloga, iza reči „ide”.

Igra u radionici
Police guslarskih pesama
Mira u biblioteci Magične šume sređuje police sa pesmama koje su guslari pevali. Pomozi joj da ih razvrsta po krugovima.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši četiri sopstvena stiha u desetercu o Saviju koji stiže na ostrvo zmajeva. Upotrebi slovensku antitezu (pitanje, odričan odgovor, tačan odgovor) i u svakom stihu obeleži cezuru kosom crtom.
Kako proveravamo rad
- Svaki stih ima tačno deset slogova.
- Cezura je posle četvrtog sloga.
- Antiteza ima sva tri dela: pitanje, odričan i tačan odgovor.
Primer i smernice za proveru
Šta to sija / na vrh gore crne? Da l' je zvezda / il' je sunce žarko? Nit' je zvezda, / nit' je sunce žarko, već zmaj čeka / Savija kraj vode.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pročitajte naglas nekoliko stihova i lupkajte ritam: četiri pa šest.
- Pitajte dete koja osobina epskog junaka bi i danas bila vredna i zašto.
- Ako imate snimak guslara, poslušajte deo i razgovarajte zašto je stalan ritam pomagao pamćenju.
Radionica 2: Sintagma i služba reči u rečenici
Princip koji nosiš dalje
Reči se okupljaju oko glavne reči, a cela grupa u rečenici vrši jednu službu.
Kada znamo glavnu reč, znamo i šta grupa označava i kako da je pitamo. Da reči ne grade grupe, svaku bismo morali da tumačimo zasebno, pa bi duže rečenice postale zbrka.
- U matematici zagrada okuplja delove izraza u jednu celinu
- Naslov knjige kao jedna celina: „Mali princ”
- U engleskom: a very old book, gde je glavna reč book
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljTražite i pitanje koje opravdava odgovor, a ne samo naziv službe.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U matematici zagrada okuplja delove izraza u jednu celinu; Naslov knjige kao jedna celina: „Mali princ”.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Sintagma je grupa reči okupljenih oko glavne reči. U grupi „veoma zanimljiva knjiga” glavna reč je imenica knjiga; zanimljiva je određuje, a veoma pojačava značenje prideva.
Vrsta reči i služba u rečenici nisu isto. Knjiga je imenica, ali u „Knjiga je nestala” ima službu subjekta, dok u „Čitam knjigu” ima službu pravog objekta. Celu sintagmu možemo pitati: šta čitam? Veoma zanimljivu knjigu.
Kod analize najpre nađi predikat, zatim subjekat, pa dopune i odredbe. U „Učenica pažljivo čita zanimljivu knjigu” pažljivo govori kako čita, a zanimljivu kakvu knjigu čita.
Primer sa postupkom
Odredi glavnu reč i službu grupe „staru porodičnu fotografiju” u rečenici „Posmatram staru porodičnu fotografiju.”
- Predikat je posmatram; pitanje šta posmatram otkriva pravi objekat.
- Fotografiju je glavna reč, a staru i porodičnu su atributi uz nju.
Imenička sintagma ima službu pravog objekta; glavna reč je fotografiju.

Igra u radionici
Glavna reč u svakoj grupi
Mira je u biblioteci pronašla grupe reči bez etiketa. Spoji svaku grupu sa vrstom sintagme ili sa njenom glavnom reči.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U rečenici „Naša nova biblioteka čuva veoma stare knjige” pronađi dve imeničke sintagme. U svakoj odredi glavnu reč i objasni službu cele sintagme.
Kako proveravamo rad
- Razlikuje sintagmu od pojedinačne reči.
- Glavne reči su imenice.
- Subjekatsku i objekatsku službu određuje u rečenici.
Primer i smernice za proveru
„Naša nova biblioteka” ima glavnu reč biblioteka i službu subjekta. „Veoma stare knjige” ima glavnu reč knjige i službu pravog objekta.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Tražite i pitanje koje opravdava odgovor, a ne samo naziv službe.
- Istu imenicu upotrebite jednom kao subjekat, a jednom kao objekat.
Radionica 3: Stih, strofa i rima: kako pesma zvuči
Princip koji nosiš dalje
Zvuk pesme nije ukras: ritam, rima i pauze vode čitaoca kroz značenje.
Rima i ritam stvaraju očekivanje, pa reč koja se rimuje ili stoji posle pauze dobija naglasak. Da pesma nema nikakav zvučni red, teže bismo je pamtili i slabije bismo osetili gde je vrhunac slike.
- Reklamni slogani koji se rimuju da bi se zapamtili
- Rep, gde rima nosi ritam
- Uspavanke i brojalice
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUzmite tekst omiljene pesme i zajedno obeležite rimu slovima a, b, c.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Reklamni slogani koji se rimuju da bi se zapamtili; Rep, gde rima nosi ritam.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Stih je jedan red pesme, a strofa je grupa stihova. Vezani stih ima stalan broj slogova i često rimu, a slobodni stih nema stalnu meru ni obaveznu rimu, pa ritam grade smisao i pauze. Refren je stih ili deo stiha koji se ponavlja i vezuje pesmu u celinu.
Rima je glasovno podudaranje krajeva stihova. Kod parne rime rimuju se susedni stihovi (aabb). Kod ukrštene se rimuju prvi i treći, pa drugi i četvrti stih (abab). Kod obgrljene prvi i četvrti stih „grle” drugi i treći (abba). Istu rimu obeležavamo istim slovom.
Opkoračenje nastaje kada rečenica ne stane u stih, pa se nastavlja u sledećem; tako se ističe reč na početku novog stiha. Cezura je pauza unutar dužeg stiha. Motivi u lirskoj pesmi mogu da deluju zajedno ili da budu u suprotnosti, pa od njihovog odnosa nastaje pesnička slika.
Primer sa postupkom
Odredi rimu u autorskoj strofi: „Na kuli Mira pali sveću, / a vetar juri preko gora, / i šumi tiho sve do mora, / dok Savi sanja svoju sreću.”
- Podvuci poslednje reči stihova: sveću, gora, mora, sreću.
- Spoji reči koje se rimuju: sveću i sreću (a), gora i mora (b).
- Raspored a-b-b-a znači da prvi i četvrti stih obuhvataju drugi i treći.
Rima je obgrljena (abba): sveću i sreću obuhvataju gora i mora.

Igra u radionici
Zvona pesničke kule
U kuli Magične šume svako zvono ima svoje ime. Spoji pojam o stihu sa njegovim značenjem da bi zvona zazvonila.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši strofu od četiri stiha o Atlantisu sa ukrštenom rimom (abab), a zatim istu misao zapiši u slobodnom stihu. U dve rečenice objasni kako se promenio zvuk i koja reč je u slobodnom stihu dobila veći naglasak.
Kako proveravamo rad
- Prva strofa ima šemu abab.
- Druga verzija nema stalnu meru ni rimu.
- Objašnjenje poredi zvuk i utisak, a ne samo broj reči.
Primer i smernice za proveru
Ispod talasa grad se krije, / kule mu sjaju kao led, / tu nebo plavo nikad nije, / al' vlada tišina i red. Slobodni stih: Atlantis. / Ispod talasa / kule od leda. / Tišina. Rima daje melodiju, a u slobodnom stihu pauze ističu reč „Tišina”.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uzmite tekst omiljene pesme i zajedno obeležite rimu slovima a, b, c.
- Pitajte dete gde bi zastalo pri čitanju i zašto; tako samo otkriva cezuru i opkoračenje.
Radionica 4: Jedan član, više oblika: reč, padež, sintagma, rečenica
Princip koji nosiš dalje
Služba u rečenici zavisi od pitanja na koje deo odgovara, a ne od toga koliko je dugačak.
Rečenica je sklop uloga: neko vrši radnju, a radnja se dešava negde, nekad i zbog nečega. Kad bismo službu određivali po obliku, „rano” i „čim je svanulo” bili bi različite stvari, iako oba kažu kada.
- U matematici su 0,5 i 1/2 različiti zapisi iste vrednosti
- U engleskom: yesterday, on Monday, when I came home
- U receptu: „posle pet minuta” ili „kad voda proključa”
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIzgovorite jednu rečenicu, pa neka je dete ponovi tako da isti deo iskaže drugim oblikom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U matematici su 0,5 i 1/2 različiti zapisi iste vrednosti; U engleskom: yesterday, on Monday, when I came home.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ista služba u rečenici može da se iskaže na više načina. Priloška odredba za vreme može biti reč (Došao je rano), predloško-padežna konstrukcija (Došao je u zoru), sintagma (Došao je rano ujutru) ili cela zavisna rečenica (Došao je čim je svanulo). Pitanje je u svim primerima isto: kada je došao?
Predloško-padežna konstrukcija je predlog uz imenicu u određenom padežu: kod Mire (genitiv), prema obali (dativ), kroz šumu (akuzativ), sa zmajem (instrumental), o svitku (lokativ). Predlog i padež zajedno nose značenje mesta, vremena, uzroka ili načina.
Padežna sinonimija znači da različiti oblici mogu da kažu približno isto: „Drhtao je od straha”, „Drhtao je zbog straha” i „Drhtao je jer se plašio” iskazuju uzrok. Izbor oblika menja ton i jasnoću, pa dobar pisac bira onaj koji najbolje odgovara rečenici.
Primer sa postupkom
Iskaži prilošku odredbu za mesto u rečenici „Mira čeka ___” na četiri načina.
- Reč: Mira čeka tamo.
- Predloško-padežna konstrukcija: Mira čeka kod kapije.
- Proširena konstrukcija sa sintagmom: Mira čeka kod stare kamene kapije.
- Zavisna rečenica: Mira čeka gde se staza račva.
Tamo, kod kapije, kod stare kamene kapije, gde se staza račva: svi oblici odgovaraju na pitanje gde.

Igra u radionici
Tri sanduka kapetana Savija
Savi tovari brod za ostrvo zmajeva. Svaki deo rečenice mora u pravi sanduk: reč, predloško-padežna konstrukcija ili zavisna rečenica.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratku poruku Miri o tome kada, gde i zašto se nalazite na ostrvu zmajeva. Vreme iskaži jednom rečju, mesto predloško-padežnom konstrukcijom, a uzrok zavisnom rečenicom. Podvuci svaki deo i napiši pitanje na koje odgovara.
Kako proveravamo rad
- Vreme je iskazano jednom rečju.
- Mesto je iskazano predlogom i imenicom u padežu.
- Uzrok je iskazan zavisnom rečenicom sa veznikom jer ili zato što.
- Uz svaki deo stoji tačno pitanje.
Primer i smernice za proveru
Nalazimo se sutra (kada?) kod velikog hrasta (gde?), jer je odatle najbolji pogled na zmajeve (zašto?).
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Izgovorite jednu rečenicu, pa neka je dete ponovi tako da isti deo iskaže drugim oblikom.
- U detetovom sastavu potražite mesto gde bi rečenica bila jasnija uz drugačiji oblik istog člana.
Radionica 5: Glagolski oblici: radnja, vreme i način
Princip koji nosiš dalje
Oblik glagola ne kazuje samo vreme radnje, nego i odnos govornika prema njoj: stvarno, moguće ili zatraženo.
Ista radnja može biti činjenica, želja ili zahtev, pa nam glagolski način govori kako da razumemo rečenicu. Da nema potencijala i imperativa, molba i naređenje zvučali bi kao obična izjava, a sagovornik ne bi znao šta od njega tražimo.
- „Da li biste mi pomogli?” zvuči učtivije od „Pomozi mi!”
- U uputstvu za igru imperativ daje naloge
- U istoriji perfekat priča šta se već dogodilo
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete objasni zašto je rečenica pogrešna, pa tek onda neka imenuje oblik.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: „Da li biste mi pomogli?” zvuči učtivije od „Pomozi mi!”; U uputstvu za igru imperativ daje naloge.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Lični glagolski oblici imaju lice. U rečenici „Mi bismo čitali” oblik bismo čitali jeste potencijal i izražava moguću ili željenu radnju. U rečenici „Mi smo čitali” perfekat označava prošlu radnju. Vreme događaja i odnos govornika prema događaju nisu isto.
Glagolski prilog sadašnji označava radnju koja se odvija istovremeno sa drugom: „Čitajući, beležim ideje.” Glagolski prilog prošli označava prethodnu radnju: „Pročitavši tekst, napisala je osvrt.” Subjekat obe radnje mora biti isti: rečenica „Čitajući, ispala mi je olovka” pogrešno bi pripisala čitanje olovci.
Najpre nađi sve glagole, zatim pitaj ko vrši radnju i kakav je vremenski odnos. Ne određuj oblik samo na osnovu jedne reči poput juče ili sutra.
Primer sa postupkom
Ispravi: „Pročitavši knjigu, priča mi se dopala.”
- Odredi vršioca čitanja: knjigu sam pročitao ja, a ne priča.
- Uskladi subjekte ili preoblikuj prvu radnju u zavisnu rečenicu.
Kada sam pročitao knjigu, priča mi se dopala.

Igra u radionici
Tri vrata Atlantisa
Pred Atlantisom stoje tri vrata: za ono što se desilo, za ono što bi moglo i za ono što se traži. Svaka rečenica mora kroz prava vrata.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši tri povezane rečenice o pripremi školskog izleta. U prvoj upotrebi potencijal, u drugoj imperativ, a u trećoj glagolski prilog sadašnji. Podvuci oblike i objasni ko vrši radnje.
Kako proveravamo rad
- Potencijal izražava mogućnost ili želju.
- Imperativ izražava zahtev ili podsticaj.
- Radnje uz glagolski prilog sadašnji imaju istog vršioca.
Primer i smernice za proveru
Mogli bismo da posetimo muzej. Ponesite sveske. Razgovarajući o izletu, učenici su zapisivali predloge. Prihvatite i druga gramatički ispravna rešenja.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete objasni zašto je rečenica pogrešna, pa tek onda neka imenuje oblik.
- Napišite tri svoja primera sa radnjama pre, istovremeno i posle.
Radionica 6: Futur drugi, trpni pridev i pasiv
Princip koji nosiš dalje
Isti događaj možemo ispričati iz ugla vršioca ili iz ugla onoga što je radnju pretrpelo.
Jezik nam daje izbor šta stavljamo u prvi plan. Da nema pasiva, morali bismo uvek da imenujemo vršioca, čak i kad ga ne znamo ili nije važan, kao u rečenici „Prozor je razbijen”.
- Natpis „Zatvoreno” na vratima prodavnice
- Izveštaj o ogledu: „Voda je zagrejana”
- Vesti: „Put je otvoren za saobraćaj”
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPravite zajedno planove za vikend u obliku „kad budemo..., onda ćemo...”.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Natpis „Zatvoreno” na vratima prodavnice; Izveštaj o ogledu: „Voda je zagrejana”.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Futur drugi gradimo od oblika budem, budeš, bude, budemo, budete, budu i radnog glagolskog prideva: kad budem završio, ako budeš došla. On označava buduću radnju koja će se desiti pre neke druge buduće radnje i javlja se u zavisnim rečenicama, najčešće posle veznika kad, ako, čim: „Kad budem pročitao svitak, vratiću ga Miri.”
Trpni glagolski pridev označava osobinu nastalu kao posledica radnje: pročitan svitak, napisana poruka, otvorena kapija. Menja se po rodu, broju i padežu kao pridev, a gradi se najčešće od prelaznih glagola nastavcima -n, -en, -t.
U aktivnoj rečenici subjekat vrši radnju: „Savi je otvorio kapiju.” U pasivnoj rečenici subjekat trpi radnju: „Kapija je otvorena.” Pasiv gradimo glagolom biti i trpnim pridevom ili povratnom zamenicom se: „Kapija se otvara u zoru.” Pasiv biramo kada je važnije šta se dogodilo nego ko je to uradio.
Primer sa postupkom
Pretvori aktivnu rečenicu „Mira je sakupila stare svitke” u pasivnu.
- Nađi pravi objekat: stare svitke. On postaje subjekat u nominativu: stari svici.
- Glagol pretvori u trpni pridev i uskladi ga sa novim subjektom: sakupljeni su.
- Vršioca, ako ga zadržavamo, iskaži predloško-padežnom konstrukcijom: od Mire.
Stari svici su sakupljeni (od Mire).

Igra u radionici
Ko radi, a ko trpi?
Tehnoborgovi su pomešali izveštaje sa ostrva zmajeva. Razvrstaj rečenice: u kojima subjekat vrši radnju, a u kojima je trpi?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši obaveštenje od tri rečenice za oglasnu tablu biblioteke u Magičnoj šumi. Upotrebi bar jedan futur drugi, dva trpna glagolska prideva i jednu pasivnu rečenicu, pa obeleži svaki oblik.
Kako proveravamo rad
- Futur drugi stoji u zavisnoj rečenici i označava radnju pre druge buduće radnje.
- Trpni pridevi se slažu sa imenicom u rodu, broju i padežu.
- Pasivna rečenica ima subjekat koji trpi radnju.
Primer i smernice za proveru
Biblioteka je zatvorena zbog sređivanja polica. Kad budemo završili posao, oštećene knjige biće popravljene. Novi svici biće izloženi u ponedeljak.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pravite zajedno planove za vikend u obliku „kad budemo..., onda ćemo...”.
- Na kutijama i natpisima potražite pasiv (zatvoreno, proizvedeno, zabranjeno) i pitajte ko je vršilac radnje.
Radionica 7: Pravopis: glagolski oblici i zapeta
Princip koji nosiš dalje
Pravopis čuva jedan oblik za sve, pa pisani tekst svako razume isto.
U govoru često čujemo skraćene ili pomešane oblike, ali pismo mora da bude jasno i onome ko nas ne čuje. Da svako piše po svom izgovoru, isti oblik bi se pisao na više načina i čitalac bi morao da pogađa.
- Službeni dopisi i obaveštenja u školi
- Titlovi na filmu, koje svi gledaoci čitaju
- Pravila igre koja važe za sve igrače
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljTražite da dete objasni svaku izmenu kratkim pravilom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Službeni dopisi i obaveštenja u školi; Titlovi na filmu, koje svi gledaoci čitaju.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Potencijal gradimo oblicima bih, bi, bi, bismo, biste, bi uz radni glagolski pridev: ja bih čitao, mi bismo čitali. Oblici bismo i biste pišu se sastavljeno. Govorni oblik „mi bi” ne odgovara standardnom pisanom obliku za prvo lice množine.
Imperativ od glagola pisati glasi piši, pišimo, pišite. Od odričnog imperativa nemoj gradi se nemoj pisati, nemojmo pisati, nemojte pisati. Ne dodaj proizvoljno j u oblike poput piši i ne razdvajaj nemojte u dve reči.
Kada zavisna rečenica prethodi glavnoj, odvajamo je zapetom: „Kada završim, javiću se.” U neutralnom redosledu „Javiću se kada završim” zapeta se ne stavlja samo zato što postoji zavisna rečenica. Za umetnuti deo i posebne odnose potrebna je dodatna analiza; ovde vežbamo ove osnovne obrasce.
Primer sa postupkom
Uredi: „Mi bi krenuli kada završimo. Ako požurite stići ćete. Ne mojte kasniti.”
- Za mi upotrebi bismo. U prvoj rečenici neutralni završni vremenski deo ne zahteva zapetu.
- Posle početnog uslovnog dela Ako požurite stavi zapetu; nemojte napiši sastavljeno.
Mi bismo krenuli kada završimo. Ako požurite, stići ćete. Nemojte kasniti.

Igra u radionici
Mirina lupa za greške
Mira pregleda poruke koje stižu u biblioteku Magične šume. Pomozi joj da odvoji pravilno napisane oblike od pogrešnih.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratku poruku drugu o pripremi projekta sa oblikom bismo, odričnim imperativom i vremenskom rečenicom na početku. Zatim isti vremenski deo prebaci na kraj i proveri zapetu.
Kako proveravamo rad
- Bismo je pravilno napisano i slaže se sa mi.
- Odrični imperativ nemoj/nemojte napisan je sastavljeno.
- Početni vremenski deo odvojen je zapetom; neutralni završni nije.
Primer i smernice za proveru
Mi bismo danas pripremili plakat. Nemoj kasniti. Kada završiš crtež, javi mi se. Preuređeno: Javi mi se kada završiš crtež.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Tražite da dete objasni svaku izmenu kratkim pravilom.
- Zapetu ne učite kao pravilo „gde se zastane”, već preko rečenične građe.
Radionica 8: Nepromenljive reči: veznici, rečce i uzvici
Princip koji nosiš dalje
Male reči koje se ne menjaju nose odnose i stavove: bez njih bi rečenice bile gomila podataka bez veza.
Veznik pokazuje da li se misli dodaju, suprotstavljaju ili uzrokuju jedna drugu, a rečca otkriva da li sumnjamo, ističemo ili odričemo. Bez njih bismo sve morali da objašnjavamo dužim rečenicama, a sagovornik bi teže pogodio naš stav.
- U programiranju i, ili, ne (and, or, not) upravljaju uslovima
- U matematici „ako... onda” vodi zaključak
- Uzvici u stripovima: tras, bum, uh
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljDok gledate film, brojite uzvike koje junaci koriste i razgovarajte koje osećanje izražavaju.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U programiranju i, ili, ne (and, or, not) upravljaju uslovima; U matematici „ako... onda” vodi zaključak.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Nepromenljive reči ne menjaju oblik: prilozi, predlozi, veznici, rečce i uzvici. Iako uvek izgledaju isto, one usmeravaju rečenicu: povezuju, ističu, odriču i izražavaju osećanja.
Veznici povezuju reči i rečenice: i, pa, ili, a, ali, nego, jer, da, kad, ako, iako. Rečce dodaju značenje ili stav govornika: ne, ni, li, zar, baš, čak, samo, da (kao potvrda). Uzvici izražavaju osećanje ili oponašaju zvuk: jao, oh, hej, pst, tras. Posle uzvika obično dolazi zapeta ili uzvičnik: „Jao, kako je visoko!”
Ista reč može biti različita vrsta reči, pa vrstu određuješ prema ulozi. U „Savi i Mira čitaju” reč i je veznik, jer povezuje dve imenice. U „I Mira je to znala” reč i znači „takođe”, pa je rečca. Slično, da je veznik u „Kaže da dolazi”, a rečca u odgovoru „Da, dolazim.”
Primer sa postupkom
Odredi vrstu reči „samo” i „ali” u rečenici: „Samo jedan zmaj je ostao, ali je bio najveći.”
- „Samo” ističe i ograničava broj (ne više od jednog) i ništa ne povezuje, pa je rečca.
- „Ali” povezuje dve rečenice u suprotnom odnosu, pa je veznik.
„Samo” je rečca, a „ali” je suprotni veznik.

Igra u radionici
Kamenčići sa obale
Na obali ostrva zmajeva talasi su izbacili kamenčiće sa rečima. Savi ih skuplja u tri vreće: veznici, rečce i uzvici.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši dijalog od pet replika između Savija i Mire koji pronalaze tajni prolaz. Upotrebi bar tri različita veznika, dve rečce i dva uzvika. Ispod dijaloga ih razvrstaj po vrstama i objasni ulogu jedne rečce.
Kako proveravamo rad
- Upotrebljena su bar tri veznika, dve rečce i dva uzvika.
- Posle uzvika stoji zapeta ili uzvičnik.
- Objašnjenje rečce kaže koje značenje ili stav ona dodaje.
Primer i smernice za proveru
„Hej, vidi ovo!” rekao je Savi. „Zar je ovo prolaz?” pitala je Mira. „Da, ali je mračan i uzak.” „Jao, idemo polako jer ništa ne vidim.” Veznici: ali, i, jer; rečce: zar, da; uzvici: hej, jao. Rečca zar pokazuje Mirino čuđenje i sumnju.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Dok gledate film, brojite uzvike koje junaci koriste i razgovarajte koje osećanje izražavaju.
- Napišite rečenicu bez veznika i rečci, pa zajedno vratite te reči i posmatrajte kako se menja smisao.
Radionica 9: Logički subjekat, složeni predikat i slaganje
Princip koji nosiš dalje
Rečenica je dogovor delova: kada se reči slažu, odmah vidimo ko šta radi.
Nastavci za rod, broj, padež i lice povezuju reči i kad im promenimo redosled. Da nema slaganja, morali bismo da pogađamo koja se reč na koju odnosi, a duže rečenice bi postale nejasne.
- U engleskom: he goes, ali they go
- U nemačkom i francuskom pridev se slaže sa rodom imenice
- Zvanična obaveštenja, gde greška u slaganju zbunjuje čitaoca
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKad dete kaže rečenicu sa „mora da” ili „hoće da”, pitajte: ko vrši obe radnje?
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U engleskom: he goes, ali they go; U nemačkom i francuskom pridev se slaže sa rodom imenice.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Gramatički subjekat stoji u nominativu i slaže se sa predikatom: „Mira čita.” Nekad je nosilac stanja iskazan drugim padežem, pa ga zovemo logički subjekat: „Mene je strah” (akuzativ), „Saviju se spava” (dativ), „Bilo je mnogo dece” (genitiv). Glagol je tada u trećem licu jednine.
Složeni glagolski predikat čine modalni ili fazni glagol (moći, morati, hteti, smeti, početi, prestati) i infinitiv ili konstrukcija da + prezent: „Moram da učim”, „Počeo je pisati”. Oba dela se odnose na istog vršioca. Ako je vršilac drugi, kao u „Želim da ti dođeš”, deo sa da je izrična zavisna rečenica, a ne deo predikata.
Kongruencija (slaganje) znači da se reči usklađuju po rodu, broju, padežu i licu. Predikat se slaže sa subjektom: „Devojčice su došle.” Atribut se slaže sa imenicom: „hrabrom zmaju”. Pazi na posebne slučajeve: „Deca su se igrala” i „Pet dečaka je došlo” (posle brojeva od pet naviše predikat je obično u jednini srednjeg roda).
Primer sa postupkom
Da li je „mora da požuri” u rečenici „Savi mora da požuri” složeni predikat ili zavisna rečenica?
- Nađi vršioce obe radnje: Savi mora, Savi požuruje.
- Vršilac je isti, a morati je modalni glagol.
- Zato „mora da požuri” čini jedan, složeni glagolski predikat.
To je složeni glagolski predikat, jer je vršilac obe radnje isti (Savi).

Igra u radionici
Pravi glas u kuli
U Mirinoj kuli rečenice traže svog subjekta. Odluči da li je subjekat u nominativu (gramatički) ili u drugom padežu (logički).
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši pet rečenica o noći na ostrvu zmajeva: jednu sa logičkim subjektom u dativu, jednu sa logičkim subjektom u akuzativu, jednu sa složenim glagolskim predikatom, jednu sa izričnom rečenicom uvedenom veznikom da i jednu sa brojem većim od četiri. Obeleži subjekat i predikat u svakoj.
Kako proveravamo rad
- Logički subjekti su u dativu i akuzativu.
- Kod složenog predikata vršilac obe radnje je isti.
- Kod izrične rečenice vršioci su različiti.
- Rečenica sa brojem ima pravilno slaganje.
Primer i smernice za proveru
Saviju se spava. Mene je strah od tame. Mira hoće da upali baklju. Savi želi da zmaj ostane miran. Šest zmajeva je sletelo na stenu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Kad dete kaže rečenicu sa „mora da” ili „hoće da”, pitajte: ko vrši obe radnje?
- Igrajte se ispravljača: izgovorite rečenicu sa pogrešnim slaganjem, a dete neka je popravi i objasni.
Radionica 10: Tehnički i sugestivni opis; reportaža
Princip koji nosiš dalje
Isti svet možemo da izmerimo ili da doživimo: tehnički opis služi tačnosti, a sugestivni utisku.
Uputstvo mora biti tačno, jer neko po njemu radi; pesma mora da dirne, jer neko kroz nju oseća. Kada bismo ih pomešali, uputstvo bi postalo nejasno, a priča hladna.
- Recept naspram opisa omiljenog jela
- Podaci o biciklu u prodavnici i priča o prvoj vožnji
- Izveštaj sa utakmice u novinama
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOpišite zajedno isti predmet u kući na oba načina: kao u prodavnici i kao u pesmi.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Recept naspram opisa omiljenog jela; Podaci o biciklu u prodavnici i priča o prvoj vožnji.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Tehnički opis je tačan i nepristrasan: navodi izgled, delove, veličinu, materijal i namenu, kao u uputstvu, enciklopediji ili oglasu. Koristi stručne reči, brojeve i jasan redosled. Sugestivni opis prenosi doživljaj: bira slikovite reči, stilske figure i čulne utiske da bi čitalac osetio atmosferu.
Isti predmet možemo opisati na oba načina. Tehnički: „Svitak je dug oko pola metra, od kože, uvijen oko drvenog štapa.” Sugestivno: „Svitak je mirisao na prašinu i staru tajnu, a koža mu je bila hrapava kao kora hrasta.” Prvi opis obaveštava, a drugi deluje na osećanja.
Reportaža je tekst sa lica mesta i pripada publicističkom stilu. Autor je bio tamo i prenosi činjenice (ko, šta, gde, kada, kako) uz lične utiske i izjave svedoka. Dobra reportaža ima privlačan naslov i uvod, živ opis mesta i ljudi i završetak koji ostavlja utisak. Može biti iskustvena (o stvarnom događaju) ili fikcionalna (zamišljena, ali uverljiva).
Primer sa postupkom
Pretvori tehnički opis „Kapija je visoka tri metra, od kamena, sa dva gvozdena prstena” u sugestivni.
- Zadrži predmet i ključne delove: kapija, kamen, prstenovi.
- Dodaj čulne utiske (hladnoća, zvuk) i jednu stilsku figuru, na primer poređenje.
- Izostavi merne podatke koji ne grade utisak.
Kamena kapija dizala se nad nama kao nemi stražar, a gvozdeni prstenovi zveckali su na vetru kao da nas dozivaju.

Igra u radionici
Dva dnevnika sa ostrva
Savi vodi dva dnevnika sa ostrva zmajeva: jedan za naučnike, drugi za prijatelje. Razvrstaj zapise u pravi dnevnik.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši reportažu (oko 150 reči) sa otvaranja nove čitaonice u Mirinoj biblioteci u Magičnoj šumi. Uključi bar dve činjenice u obliku tehničkog opisa, bar dve slike u obliku sugestivnog opisa i jednu izjavu svedoka u navodnicima.
Kako proveravamo rad
- Odgovoreno je na pitanja ko, šta, gde, kada i kako.
- Jasno se razlikuju tehnički i sugestivni delovi opisa.
- Postoje naslov, uvod i završetak, a izjava je u navodnicima.
Primer i smernice za proveru
Svetlo među policama. Jutros je u Mirinoj biblioteci otvorena nova čitaonica. Prostorija ima dvanaest stolova i dva velika prozora prema šumi. Kroz prozore se slivala zelena svetlost, kao da i drveće želi da čita. „Ovde će svaka knjiga naći svog čitaoca”, rekla je Mira. Kada sam izlazio, tišina je mirisala na papir i na početak nove priče.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Opišite zajedno isti predmet u kući na oba načina: kao u prodavnici i kao u pesmi.
- Posle izleta zamolite dete da vam ispriča događaj kao reporter: ko, šta, gde, kada, kako i šta je osetilo.
Radionica 11: Fabula, siže i karakterizacija lika
Princip koji nosiš dalje
Lik upoznajemo kao i ljude: po onome što radi, a ne samo po onome što se o njemu kaže.
Pisac može da napiše da je junak hrabar, ali tek postupak u teškoj situaciji to dokazuje. Kada bi karakterizacija bila samo nabrajanje osobina, lik bi bio papirnat i ne bismo mu verovali.
- Upoznavanje novog druga u razredu
- Likovi u video-igrama koje procenjujemo po izborima
- Istorijske ličnosti koje sudimo po delima
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPosle filma ili knjige zamolite dete da ispriča fabulu u pet tačaka, pa uporedite sa redosledom u filmu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Upoznavanje novog druga u razredu; Likovi u video-igrama koje procenjujemo po izborima.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Fabula je niz događaja poređan onako kako su se zaista desili, po vremenu i uzroku. Siže je redosled kojim pisac te događaje iznosi u delu. Pisac može da priča redom (hronološko pripovedanje) ili da se iz sadašnjosti vrati u prošlost (retrospektivno pripovedanje). Epizoda je manja celina koja se može izdvojiti iz glavne radnje.
Motivi su najmanje celine značenja. Dinamički motivi pokreću radnju (bekstvo, susret, svađa), a statički je zaustavljaju i opisuju (pejzaž, izgled sobe). Unutrašnji monolog prikazuje misli lika onako kako teku, bez posrednika.
Karakterizacija je način na koji pisac gradi lik. Razlikujemo fizičku (izgled), govornu (kako i šta lik govori), psihološku (osećanja i misli), društvenu (položaj, zanimanje) i etičku (moralni izbori). Najviše o liku govore postupci, jer pokazuju šta lik zaista ceni.
Primer sa postupkom
Priča počinje ovako: Savi stoji pred zatvorenom kapijom Atlantisa i seća se kako je pronašao mapu u Mirinoj biblioteci. Kakav je to način pripovedanja i kako glasi fabula?
- Priča počinje kasnijim događajem (kapija), pa se vraća na raniji (mapa): to je retrospektivno pripovedanje.
- Fabula ređa događaje po vremenu: prvo pronalazak mape, zatim put, pa dolazak pred kapiju.
Pripovedanje je retrospektivno; fabula je: mapa u biblioteci, zatim put, zatim kapija Atlantisa.

Igra u radionici
Rasuta stranica priče
Vetar je rasuo stranice Savijeve priče po Mirinoj biblioteci, a priča je ionako ispričana od kraja. Vrati događaje u red kojim su se zaista desili.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi junaka narodne pesme koju si čitao ove godine (na primer Malog Radojicu). Napiši karakterizaciju u pet rečenica, tako da svaka rečenica pokrije jednu vrstu: fizičku, govornu, psihološku, društvenu i etičku. Uz bar dve tvrdnje navedi konkretan postupak junaka kao dokaz.
Kako proveravamo rad
- Pokriveno je svih pet vrsta karakterizacije.
- Bar dve tvrdnje imaju konkretan postupak iz dela kao dokaz.
- Etička karakterizacija objašnjava izbor lika, a ne kaže samo da je „dobar”.
Primer i smernice za proveru
Mali Radojica je izdržljiv i telom podnosi teške muke (fizička). Malo govori i ne odaje se ni dok ga muče (govorna). Odlučan je i pribran, jer se pravi mrtav da bi se spasao (psihološka). On je hajduk zarobljen u tamnici (društvena). Bira slobodu i dostojanstvo umesto predaje (etička).
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Posle filma ili knjige zamolite dete da ispriča fabulu u pet tačaka, pa uporedite sa redosledom u filmu.
- Pitajte: po kom postupku si zaključio kakav je lik?
Radionica 12: Humor, ironija i satira; aforizam
Princip koji nosiš dalje
Smeh je oruđe: humor povezuje, ironija budi sumnju, a satira kritikuje mane da bi se popravile.
Kroz smeh lakše prihvatamo kritiku koju bismo, izrečenu ozbiljno, možda odbacili. Da nema satire, mnoge loše pojave bile bi zaštićene od podsmeha i trajale bi duže.
- Karikature u novinama
- Komične serije i skečevi
- Šaljivi natpisi koji ismevaju birokratiju
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPogledajte zajedno karikaturu ili šaljiv naslov i pitajte: čemu se ovde smejemo i koju manu tekst kritikuje?
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Karikature u novinama; Komične serije i skečevi.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Humor izaziva dobroćudan smeh: smejemo se nespretnosti, nesporazumu ili smešnoj situaciji, ali ne želimo nikoga da povredimo. Ironija kaže suprotno od onoga što misli, a pravo značenje otkrivamo iz situacije: kad posle pljuska neko kaže „Baš lep dan za šetnju”, misli suprotno.
Satira oštro ismeva mane društva i pojedinaca (vlastoljublje, laž, pohlepu, slepu poslušnost) da bi ih razotkrila i kritikovala. Radoje Domanović u priči „Vođa” satirično prikazuje narod koji ide za vođom, a ne proverava kuda ga on vodi.
Aforizam je kratka, duhovita i oštra misao, često sa obrtom na kraju, koja u jednoj rečenici kritikuje neku pojavu. Poslovica je narodna mudrost koja savetuje, a aforizam je autorski i najčešće ironičan. Primer autorskog aforizma: „Svi su bili za promene, samo da se ništa ne promeni.”
Primer sa postupkom
Odredi ton: Zmajevi su izabrali vođu koji je obećao da će ih odvesti do mora. Leteli su tri dana za njim, vratili se na isto mesto i ponovo mu zahvalili na „mudrom vođstvu”.
- Tekst ismeva zmajeve koji ne proveravaju vođu, a ne samo smešnu nezgodu.
- Reči „mudrom vođstvu” su ironične, jer vođstvo nije bilo mudro.
- Kada ironija služi kritici društvene mane (slepe poslušnosti), ton je satiričan.
Ton je satiričan: ironija služi kritici slepe poslušnosti.

Igra u radionici
Tri maske Magične šume
Na pozornici Magične šume glumci nose tri maske: humora, ironije i satire. Daj svakoj rečenici pravu masku.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratku satiričnu priču (6–8 rečenica) o Tehnoborgovima koji su uveli pravilo da niko ne sme da postavlja pitanja. Upotrebi bar jednu ironičnu rečenicu i završi priču sopstvenim aforizmom. Ispod objasni koju manu ismevaš.
Kako proveravamo rad
- Priča kritikuje pojavu (manu), a ne vređa stvarne osobe.
- Postoji bar jedna ironična rečenica čije je pravo značenje suprotno doslovnom.
- Aforizam je kratak i ima obrt.
- Objašnjenje imenuje manu koja se kritikuje.
Primer i smernice za proveru
Tehnoborgovi su bili ponosni: otkad su zabranili pitanja, niko nije pogrešio, jer niko ništa nije ni pokušao. „Savršen red”, govorili su, dok su im mašine stajale pokvarene. Aforizam: Kad su zabranili pitanja, odgovori su postali savršeni, jer više nikome nisu trebali. Ismevam strah od pitanja i lažni red.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pogledajte zajedno karikaturu ili šaljiv naslov i pitajte: čemu se ovde smejemo i koju manu tekst kritikuje?
- Neka dete napiše svoj aforizam o školi; razgovarajte da li kritikuje pojavu, a ne konkretnu osobu.
Radionica 13: Drama: sukob i etape dramske radnje
Princip koji nosiš dalje
U drami sukob pokreće sve: bez suprotstavljenih želja nema radnje.
Likovi na sceni ne mogu dugo da opisuju, pa sve mora da se pokaže kroz sudar želja i odluka. Da nema sukoba, scena bi bila razgovor bez napetosti, a gledalac ne bi imao zašto da čeka kraj.
- Filmovi i serije građeni u istim etapama
- Utakmica sa preokretom u poslednjem minutu
- Školska predstava i igre uloga
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPročitajte jednu scenu po ulogama, a dete neka bude reditelj koji dopisuje didaskalije.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Filmovi i serije građeni u istim etapama; Utakmica sa preokretom u poslednjem minutu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Drama je pisana da bi se izvela na sceni. Nema pripovedača, pa priču gradimo iz dijaloga, monologa i didaskalija (piščevih napomena u zagradi o mestu, pokretu i tonu). Dramska situacija je trenutak u kome se sudaraju suprotstavljene želje likova.
Dramska radnja ima etape: uvod (upoznajemo likove i okolnosti), zaplet (nastaje sukob), vrhunac (sukob je najjači), peripetija (preokret, neočekivan obrt) i rasplet (sukob se rešava). Komedija se završava srećno i ismeva mane, a drama u užem smislu prikazuje ozbiljan sukob iz svakodnevnog života koji ne mora da se završi tragično.
U komediji „Pokondirena tikva” Jovan Sterija Popović ismeva Femu, koja se pravi otmenom gospođom i ubacuje u govor iskvarene „učene” reči da bi delovala važnije nego što jeste. Smeh nastaje iz razlike između onoga što lik misli o sebi i onoga što zaista jeste.
Primer sa postupkom
Poređaj etape scene: (A) Mira otkriva da je svitak nestao. (B) Savi i Mira ulaze u biblioteku. (C) Ispostavlja se da je lopov neko koga su smatrali najodanijim. (D) Svitak se vraća na policu. (E) Potera kroz Magičnu šumu je najnapetija.
- Uvod predstavlja mesto i likove: B.
- Zaplet uvodi sukob (nestanak svitka): A; vrhunac je najveća napetost (potera): E.
- Peripetija donosi obrt (neočekivani lopov): C; rasplet rešava sukob: D.
B, A, E, C, D: uvod, zaplet, vrhunac, peripetija, rasplet.

Igra u radionici
Pozornica u biblioteci
Mira postavlja predstavu u biblioteci, ali su listovi scenarija ispali. Složi etape dramske radnje pravim redom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratku scenu (8–10 replika) u kojoj se Savi i jedan Tehnoborg spore oko toga ko će čuvati ključ Atlantisa. Scena treba da ima zaplet, vrhunac i rasplet, bar tri didaskalije u zagradi i jedan obrt.
Kako proveravamo rad
- Zaplet, vrhunac i rasplet mogu se pokazati u tekstu.
- Bar tri didaskalije opisuju pokret, ton ili mesto.
- Obrt menja tok sukoba i logično proizlazi iz scene.
Primer i smernice za proveru
SAVI (čvrsto steže ključ): Ključ ostaje kod mene. TEHNOBORG (prilazi korak bliže): Mašina čuva bolje od čoveka. SAVI (podiže glas): Mašina ne zna šta čuva! (Svetla se iznenada gase.) TEHNOBORG (tiho): Bez struje ne vidim ništa. SAVI (pruža mu ruku): Onda ćemo ga čuvati zajedno. Obrt: nestanak struje pokazuje da i mašini treba čovek.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pročitajte jednu scenu po ulogama, a dete neka bude reditelj koji dopisuje didaskalije.
- Posle predstave ili filma pitajte gde je bio zaplet, a gde vrhunac.
Radionica 14: Naporedni odnosi: sastavni, rastavni i suprotni
Princip koji nosiš dalje
Veznik je saobraćajni znak za misli: kaže da li se ideje sabiraju, biraju ili sudaraju.
Ista dva podatka mogu da znače različito: „Pada kiša i idem” i „Pada kiša, ali idem” otkrivaju drugačiji stav. Da nema jasnih veznika, čitalac ne bi znao da li nabrajamo, biramo ili se suprotstavljamo.
- Logički operatori i, ili u informatici
- Debata, gde ali uvodi protivargument
- Uputstvo: „pritisni dugme ili sačekaj”
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljDok čitate vest ili uputstvo, potražite veznike a, ali, nego i proverite da li stoji zapeta.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Logički operatori i, ili u informatici; Debata, gde ali uvodi protivargument.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Naporedni odnos postoji kada su delovi ravnopravni, pa nijedan ne zavisi od drugog. Naporedne mogu biti reči u istoj službi („Savi i Mira čitaju”: dva subjekta) ili cele nezavisne rečenice („Savi čita, a Mira piše”).
Sastavni odnos sabira: i, pa, te, ni, niti. Rastavni odnos nudi izbor ili isključuje jednu mogućnost: ili. Suprotni odnos suprotstavlja: a, ali, nego, već, no.
Zapeta se piše ispred suprotnih veznika a, ali, nego, već: „Hteo je da krene, ali je pala kiša.” Ispred sastavnih veznika i, pa, te i rastavnog ili u običnom povezivanju se ne piše. Pitaj se: da li se misli sabiraju, biraju ili sudaraju?
Primer sa postupkom
Odredi odnos i dopiši zapetu: „Zmaj je bio ogroman ali nije bio opasan.”
- Druga misao ide protiv očekivanja iz prve: ogroman je, a ipak bezopasan.
- Veznik ali je suprotni, pa ispred njega pišemo zapetu.
Zmaj je bio ogroman, ali nije bio opasan. (suprotni odnos)

Igra u radionici
Tri staze kroz Magičnu šumu
Kroz Magičnu šumu vode tri staze: sabiranja, izbora i suprotnosti. Pošalji svaku rečenicu na pravu stazu.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši izveštaj za Miru o izviđanju Magične šume u pet rečenica. Upotrebi bar po jednu rečenicu sa sastavnim, rastavnim i suprotnim odnosom, a u jednoj rečenici poveži naporedne reči u istoj službi. Na kraju proveri zapete.
Kako proveravamo rad
- Postoje sva tri odnosa i svaki je imenovan.
- Zapeta stoji ispred a, ali, nego, već.
- Naporedne reči imaju istu službu (na primer dva subjekta ili dva objekta).
Primer i smernice za proveru
Savi i ja smo krenuli u zoru. Prešli smo potok, pa smo se popeli na brdo. Mogli smo da idemo levo ili da se vratimo. Staza je bila uska, ali smo stigli do proplanka. Tamo nismo našli zmaja, nego samo njegove tragove.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Dok čitate vest ili uputstvo, potražite veznike a, ali, nego i proverite da li stoji zapeta.
- Neka dete jednu započetu misao završi na tri načina: sa i, sa ili i sa ali.
Radionica 15: Zavisne rečenice: prepoznaj odnos, pa odredi vrstu
Princip koji nosiš dalje
Vrstu zavisne rečenice otkriva pitanje na koje ona odgovara, a ne sam veznik.
Isti veznik, na primer da, može da uvede izričnu, namernu ili posledičnu rečenicu. Kada bismo vrstu određivali samo po vezniku, često bismo grešili, a pitanje (šta? zašto? s kojim ciljem?) uvek pokazuje pravu ulogu.
- U istoriji: uzrok i posledica događaja
- U fizici: „ako se telo zagreje, širi se”
- U programiranju uslov „ako... onda”
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljTražite objašnjenje smisla pre imenovanja vrste.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U istoriji: uzrok i posledica događaja; U fizici: „ako se telo zagreje, širi se”.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Predikatska rečenica okupljena je oko predikata. U „Vraćam se kada završim vežbu” postoje predikati vraćam se i završim. Glavni deo saopštava povratak, a zavisna vremenska rečenica kada završim vežbu određuje vreme povratka. Jedna komunikativna rečenica zato može sadržati više predikatskih rečenica.
Vrstu zavisne rečenice određujemo prema njenoj ulozi u celini. U „Ostajem jer pada kiša” zavisni deo daje uzrok; u „Ostajem da završim zadatak” daje nameru; u „Ostaću ako pada kiša” daje uslov. Slično zvučanje veznika nije dovoljno, pa proveri odnos između radnji.
Odnosna rečenica određuje imenicu: „Knjiga koju čitam ima kratka poglavlja.” Izrična rečenica dopunjava sadržaj govorenja, mišljenja ili opažanja: „Znam da dolaziš.” Veznik da može uvesti različite vrste, pa u „Došao je da pomogne” pitamo s kojom namerom, a ne šta zna.
Primer sa postupkom
Odredi vrste u: „Znam da učiš” i „Dolazim da učimo zajedno”.
- U prvoj rečenici šta znam otkriva sadržaj znanja, pa je da učiš izrična rečenica.
- U drugoj s kojom namerom dolazim otkriva cilj dolaska, pa je da učimo zajedno namerna rečenica.
Isti veznik da uvodi izričnu i namernu rečenicu, zavisno od smisla.

Igra u radionici
Pitanja zmajeve pećine
Zmaj na ulazu u pećinu pušta samo one koji znaju na koje pitanje odgovara zavisna rečenica. Razvrstaj rečenice po pitanju.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši tri rečenice o odlasku u biblioteku: jednu uzročnu, jednu uslovnu i jednu namernu. Izdvoj zavisni deo i uz svaku napiši pitanje koje objašnjava odnos.
Kako proveravamo rad
- Sve tri rečenice imaju glavni i zavisni deo.
- Uzrok, uslov i namera smisleno su različiti.
- Pitanje potvrđuje klasifikaciju, umesto oslanjanja samo na veznik.
Primer i smernice za proveru
Idem u biblioteku jer mi treba atlas (zašto?). Ako biblioteka radi, pozajmiću atlas (pod kojim uslovom?). Idem u biblioteku da pronađem atlas (s kojom namerom?). Prihvatiti druga jasna i gramatična rešenja.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Tražite objašnjenje smisla pre imenovanja vrste.
- Dajte i dva primera sa istim veznikom da biste proverili razumevanje.
Radionica 16: Pravopis: skraćenice, tačka i zapeta, zagrada, crtica
Princip koji nosiš dalje
Pravopisni znaci su dogovor: znak koji svi tumače isto čuva tačno značenje poruke.
Isti niz reči sa drugačijim znakovima može da znači nešto drugo. Da svako piše skraćenice po svom, čitalac bi morao da pogađa, a u školskom ili službenom pismu to stvara nesporazume.
- Saobraćajni znaci, koji važe za sve vozače
- Merne jedinice u fizici: km, kg, s
- Notni zapis u muzici
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPregledajte zajedno jednu poruku koju dete šalje nastavniku, pre nego što je pošalje.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Saobraćajni znaci, koji važe za sve vozače; Merne jedinice u fizici: km, kg, s.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Skraćenice štede prostor, ali samo ako ih svi razumeju isto. Skraćenice koje čitamo kao cele reči pišu se sa tačkom: npr. (na primer), itd. (i tako dalje), tj. (to jest), str. (strana). Oznake mernih jedinica pišu se bez tačke: km, kg, cm. Skraćenice od početnih slova naziva pišu se velikim slovima bez tačaka: OŠ (osnovna škola).
Tačka i zapeta razdvaja delove rečenice koji su veći i samostalniji od onih koje deli zapeta, naročito kad unutar njih već ima zapeta: „Savi je poneo mapu, kompas i baklju; Mira je ponela svitke, pero i mastilo.” Zagrada sadrži usputnu napomenu koja se može izostaviti: „Atlantis (potonuli grad) krije mnoge tajne.”
Crtica spaja delove polusloženica i piše se bez razmaka: radio-stanica, crno-beli, spomen-ploča. U elektronskoj poruci važe ista pravila: predmet, pozdrav, rečenice sa velikim početnim slovom i tačkom, potpis. Poruka nastavniku nije isto što i dopisivanje sa drugom, pa biramo učtiv ton i pišemo sa slovima č, ć, š, ž, đ.
Primer sa postupkom
Ispravi poruku: „postovana nastavnice saljem sastav 2 str i crtez mape pozdrav savi”
- Dodaj veliko slovo, slova sa kvačicama i zapetu posle obraćanja: Poštovana nastavnice,
- Skraćenicu str. piši sa tačkom, a usputnu napomenu stavi u zagradu: (2 str.).
- Pozdrav i potpis odvoj, a ime piši velikim slovom: Pozdrav, Savi.
Poštovana nastavnice, šaljem sastav (2 str.) i crtež mape. Pozdrav, Savi

Igra u radionici
Pečati Mirine biblioteke
Mira stavlja zeleni pečat na pravilno napisane oznake, a crveni na pogrešne. Pomozi joj pre nego što knjige odu čitaocima.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši elektronsku poruku Miri, čuvarki biblioteke, kojom moliš da pozajmiš tri knjige o zmajevima. Poruka mora da ima predmet, pozdrav, bar dve skraćenice, jednu zagradu, jednu tačku i zapetu i potpis.
Kako proveravamo rad
- Postoje predmet, pozdrav i potpis, a ton je učtiv.
- Skraćenice su pravilno napisane, sa tačkom ili bez nje, prema pravilu.
- Tačka i zapeta razdvaja dva veća dela rečenice.
Primer i smernice za proveru
Predmet: Pozajmica knjiga. Poštovana Miro, molim Vas da mi pozajmite tri knjige o zmajevima (najviše me zanimaju vodeni zmajevi). Trebaju mi za referat o njihovom životu, npr. o gnezdima, hrani itd.; vratiću ih do ponedeljka. Unapred hvala. Pozdrav, Savi
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pregledajte zajedno jednu poruku koju dete šalje nastavniku, pre nego što je pošalje.
- Potražite skraćenice na računima, kutijama i u udžbenicima i pitajte dete šta znače.
Radionica 17: Tumačenje teksta: tvrdnja, dokaz, objašnjenje
Princip koji nosiš dalje
Tvrdnja o tekstu vredi onoliko koliko je dokaz iz teksta podržava.
Svako može da ima utisak, ali tumačenje postaje uverljivo tek kada pokažemo mesto u tekstu i objasnimo vezu. Bez dokaza, svako mišljenje bi bilo jednako, pa ne bismo mogli da razlikujemo pažljivo čitanje od nagađanja.
- Naučni ogled, gde zaključak mora da prati rezultat
- Sudija na utakmici koji gleda snimak pre odluke
- Debata, gde se argument potkrepljuje činjenicom
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljZa školsku lektiru koristite konkretno izdanje i beležite stranicu dokaza.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Naučni ogled, gde zaključak mora da prati rezultat; Sudija na utakmici koji gleda snimak pre odluke.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Prepričavanje govori šta se dogodilo, a tumačenje objašnjava značenje detalja. Dobar osvrt sadrži tvrdnju, konkretan dokaz iz teksta i objašnjenje veze između dokaza i tvrdnje.
Pripovedač je glas koji govori priču; autor je stvarna osoba koja ju je napisala. Pripovedač u prvom licu može imati ograničeno znanje ili lični stav. Lirski subjekt je glas u pesmi i ne mora biti istovetan pesniku.
Kada u tekstu tražiš poređenje, proveri šta se sa čim poredi i kakav efekat nastaje. U autorskom primeru „Ulica je tiha kao zatvorena knjiga” poređenje pojačava osećaj mirovanja; samo izdvajanje reči kao nije dovoljno.
Primer sa postupkom
Protumači originalni mikroodlomak: „Novak je vratio tuđi novčanik. Ruke su mu drhtale, ali nije uzeo nagradu.”
- Tvrdnja: lik postupa pošteno iako je uznemiren.
- Dokaz: vraća novčanik, odbija nagradu, ruke mu drhte. Razlikuj dokaz od pretpostavke o uzroku drhtanja.
Postupci podržavaju poštenje; ne znamo pouzdano zašto mu ruke drhte.

Igra u radionici
Put istraživača teksta
Savi istražuje stari tekst iz Mirine biblioteke kao pravi istraživač. Složi korake tumačenja pravim redom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pročitaj ovaj autorski mikroodlomak: „Ema je primetila pogrešno upisanu ocenu koja joj je povećala prosek. Posle časa vratila se do nastavnika i pokazala grešku.” Napiši tumačenje Emine odluke koristeći tvrdnju, detalj i objašnjenje.
Kako proveravamo rad
- Tvrdnja se odnosi na odluku ili osobinu lika.
- Naveden je tačan detalj odlomka.
- Objašnjena je veza detalja i tvrdnje bez izmišljanja događaja.
Primer i smernice za proveru
Ema pokazuje poštenje jer prijavljuje grešku koja joj ide u korist. Povratak nastavniku potvrđuje da joj je tačnost važnija od neopravdano boljeg proseka. Druga potkrepljena tumačenja su prihvatljiva.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Za školsku lektiru koristite konkretno izdanje i beležite stranicu dokaza.
- Prihvatite različita tumačenja ako ih dete jasno potkrepi tekstom.
Radionica 18: Akcenat: dugosilazni i dugouzlazni
Princip koji nosiš dalje
Akcenat je melodija reči, a pravila o tome gde sme da stoji čuvaju zajednički izgovor standardnog jezika.
Kada svi koji govore standardnim jezikom poštuju ista pravila, govor na radiju, u pozorištu i u školi lako razumemo. Bez pravila, izgovor bi se raspao na mnoštvo različitih melodija, pa bi neke reči zvučale nejasno.
- Engleski: record kao imenica i kao glagol razlikuju se naglaskom
- Muzika: naglašena i nenaglašena doba u taktu
- Recitovanje pesme na školskoj priredbi
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIzgovarajte reči polako i preterano, kao spiker, a dete neka pokaže rukom da li glas pada ili raste.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Engleski: record kao imenica i kao glagol razlikuju se naglaskom; Muzika: naglašena i nenaglašena doba u taktu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Akcenat je isticanje jednog sloga u reči jačinom i visinom glasa. Srpski jezik ima četiri akcenta: kratkosilazni, dugosilazni, kratkouzlazni i dugouzlazni. Ove godine razlikujemo dva duga: dugosilazni (znak ȃ, kao u grȃd, zlȃto) i dugouzlazni (znak á, kao u rúka, gláva).
Važe dva pravila. Silazni akcenti u standardnom jeziku stoje na prvom slogu, pa ih imaju i jednosložne reči: grȃd, dȃn. Uzlazni akcenti ne mogu stajati na poslednjem slogu, pa ih jednosložne reči nemaju.
Kod dugosilaznog akcenta naglašeni slog je dug, a glas na njemu pada. Kod dugouzlaznog akcenta slog je dug, a glas se penje ka sledećem slogu, koji je takođe visok: rú-ka. Pravilan naglasak čini govor jasnim i lepim, naročito kad čitamo naglas ili recitujemo.
Primer sa postupkom
Može li reč „grad” imati dugouzlazni akcenat? Može li reč „ruka” imati dugosilazni akcenat na drugom slogu?
- „Grad” je jednosložna reč, a jednosložne reči imaju samo silazne akcente, pa uzlazni ne može imati.
- Silazni akcenti stoje samo na prvom slogu, pa „ruka” ne može imati dugosilazni na drugom slogu.
Ne može ni jedno ni drugo: grȃd ima dugosilazni, a rúka dugouzlazni akcenat na prvom slogu.

Igra u radionici
Melodija zmajevih reči
Zmajevi sa ostrva pevaju reči, ali su pomešali pravila melodije. Spoji pojam sa pravilom da bi pesma ponovo zvučala lepo.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Sastavi mali rečnik od šest reči iz priče o ostrvu zmajeva. Za svaku reč napiši koliko ima slogova i koji akcenti su joj po pravilima mogući (silazni samo na prvom slogu, uzlazni nikad na poslednjem). Bar dve reči proveri u rečniku ili udžbeniku i navedi gde si proverio.
Kako proveravamo rad
- Za svaku reč tačno je izbrojan broj slogova.
- Primenjena su oba pravila o mestu akcenta.
- Bar dve reči su proverene u izvoru i izvor je naveden.
Primer i smernice za proveru
grȃd: jedan slog, može imati samo silazni akcenat; rúka: dva sloga, dugouzlazni na prvom slogu (provereno u udžbeniku); zmaj: jedan slog, pa po pravilu može imati samo silazni akcenat.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Izgovarajte reči polako i preterano, kao spiker, a dete neka pokaže rukom da li glas pada ili raste.
- Poslušajte zajedno glumca koji čita poeziju i obratite pažnju na naglaske.
Radionica 19: Nelinearni tekst, citat i fusnota
Princip koji nosiš dalje
Podatak vredi tek kada znamo odakle je i kako da ga pročitamo.
Tabela bez naziva kolona ili citat bez izvora mogu da zavedu, jer ne znamo šta je mereno ni ko je šta rekao. Kada izvor ne bi bio naveden, ne bismo mogli da proverimo tvrdnju, a tuđe reči bi izgledale kao naše.
- Grafikoni u geografiji i biologiji
- Izvori na dnu članka u enciklopediji
- Legenda na mapi u atlasu ili igrici
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPogledajte zajedno red vožnje ili račun i neka dete pronađe jedan podatak i objasni kako ga je našlo.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Grafikoni u geografiji i biologiji; Izvori na dnu članka u enciklopediji.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Nelinearni tekst ne čitamo red po red od početka do kraja: to su tabele, grafikoni, mape uma, legende na mapama i rasporedi. Pogled skače onamo gde je potrebna informacija. Zato prvo pročitaj naslov, nazive kolona i redova, legendu i merne jedinice, pa tek onda traži podatak.
Citat je doslovno preneta tuđa reč. Piše se u navodnicima, bez menjanja, a uz njega navodimo izvor (autora i delo). Ako izostavimo deo citata, to mesto obeležimo trima tačkama u zagradi. Citatom dokazujemo tvrdnju, ali ga moramo i objasniti.
Fusnota je napomena na dnu strane, obeležena brojem ili zvezdicom u tekstu. U njoj je izvor podatka, objašnjenje manje poznate reči ili dodatna informacija koja bi prekinula glavni tekst. Način čitanja biramo prema cilju: informativno čitanje traži podatak, doživljajno uživa u tekstu, a istraživačko upoređuje izvore.
Primer sa postupkom
Tabela posete Mirinoj biblioteci: ponedeljak 12 posetilaca, utorak 20, sreda 8. Kog dana je bilo najviše posetilaca i koliko više nego u sredu?
- Pročitaj nazive kolona: dan i broj posetilaca.
- Uporedi brojeve: najveći je 20, pa je to utorak.
- Oduzmi: 20 − 8 = 12.
Najviše posetilaca bilo je u utorak, 12 više nego u sredu.

Igra u radionici
Mapa sa legendom
Savi je dobio mapu ostrva zmajeva, ali je legenda izbledela. Spoji svaki pojam sa značenjem da bi mapa ponovo progovorila.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi mapu uma o zmajevima sa ostrva (izgled, hrana, staništa, opasnosti) i tabelu sa bar tri reda podataka koje si izmislio za igru. Zatim napiši pasus od pet rečenica koji koristi podatak iz tabele, jedan citat narodne poslovice sa izvorom i jednu fusnotu.
Kako proveravamo rad
- Tabela ima naslov, nazive kolona i jasne jedinice.
- Citat je u navodnicima, doslovan i ima izvor.
- Fusnota je obeležena u tekstu i objašnjena na dnu.
- Pasus tumači podatak, a ne samo ga prepisuje.
Primer i smernice za proveru
Prema tabeli, vodeni zmajevi grade najviše gnezda¹ na južnoj obali, jer je tamo voda najmirnija. Narodna poslovica kaže: „Ko rano rani, dve sreće grabi” (narodna poslovica), a zmajevi zaista polaze u lov pre zore. ¹ Gnezdo: udubljenje u steni obloženo algama.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pogledajte zajedno red vožnje ili račun i neka dete pronađe jedan podatak i objasni kako ga je našlo.
- Kad dete piše referat, za svaki citat pitajte: odakle je i šta njime dokazuješ?
Radionica 20: Metafora, gradacija i ironija u originalnom tekstu
Princip koji nosiš dalje
Stilska figura menja način na koji nešto kažemo da bi pojačala utisak ili značenje, pa je uvek pitamo: čemu služi?
Obična rečenica obaveštava, a figura usmerava pažnju i budi osećanje. Kada bismo figure samo prepoznavali, a ne pitali za njihovu funkciju, propustili bismo ono što pesnik zaista želi da kaže.
- Reklame koje koriste metaforu i ponavljanje
- Govor u kome se gradacijom pojačava poruka
- Svakodnevne izreke, na primer „srce od kamena”
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOvo su originalni didaktički primeri, ne odlomci pripisani književnicima.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Reklame koje koriste metaforu i ponavljanje; Govor u kome se gradacijom pojačava poruka.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Metafora prenosi značenje na osnovu povezanosti ili sličnosti, bez izričitog poređenja pomoću kao. U originalnom primeru „Na stolu je čekala planina svezaka” planina pojačava utisak velike količine, a ne označava stvarnu planinu.
Gradacija ređa izraze prema postepenom pojačavanju ili slabljenju: „Šaputao je, govorio, dovikivao.” Niz nije gradacija samo zato što ima tri člana; mora se prepoznati pravac promene. Stilsko sredstvo objašnjavamo njegovim učinkom u konkretnom tekstu.
Ironija podrazumeva razliku između doslovno izrečenog i nameravanog značenja. Kada neko pred razbacanim papirom kaže „Baš smo uredni”, kontekst pokazuje kritički smisao. Bez konteksta iste reči mogu biti iskrena pohvala. Satirom se kroz podsmeh kritikuju društvene mane, pa nije svaki humor satira.
Primer sa postupkom
Protumači originalni mikroodlomak: „Planina papira prekrivala je sto. Najpre je uzdahnuo, zatim zastenjao, pa zavapio: Divno smo ovo organizovali!”
- Planina papira je metafora velike količine. Uzdahnuo, zastenjao, zavapio gradi rast intenziteta.
- Nered i uznemirenost podržavaju ironično čitanje završne pohvale.
Tekst pojačava utisak nereda metaforom i gradacijom, a završava ironičnom pohvalom.

Igra u radionici
Ogledala Atlantisa
U dvorani Atlantisa svako ogledalo pokazuje jednu stilsku figuru. Spoji naziv figure sa onim što ona radi.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši originalni pasus od 60 do 90 reči o pripremi izložbe. Upotrebi metaforu i gradaciju, a zatim objasni po jednom rečenicom njihov efekat. Ironiju dodaj samo ako kontekst jasno otkriva nameru.
Kako proveravamo rad
- Metafora prenosi značenje i može se objasniti.
- Niz pokazuje doslednu promenu intenziteta.
- Objašnjenje povezuje sredstvo sa učinkom, bez pukog imenovanja.
Primer i smernice za proveru
Mogući početak: „Po stolu se razlila reka crteža. Najpre smo ih prebrojali, zatim požurili da ih složimo, pa potrčali da stignemo pre otvaranja.” Reka sugeriše mnogo rasutih crteža; požurili i potrčali pojačavaju hitnost. Završeni rad treba da ima zadati broj reči i originalni nastavak.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ovo su originalni didaktički primeri, ne odlomci pripisani književnicima.
- Za školsku lektiru tražite dokaz iz stvarnog teksta i njegovo izdanje.
Predmet
Prvi strani jezik: engleski
32 lekcija iz postojeće putanje · 10 radionica sa vežbama
Jezgro školskog programa: prošla vremena, present perfect, budućnost, modalni glagoli, pasiv, odnosne rečenice i question tags. Za slušanje, izgovor i širi izbor zadataka nastavite postojeći kurs engleskog za 7. razred.
Interaktivne lekcije po redosledu (32)
Redosled prati naš katalog i može se prilagoditi radu u školi.
- 1. lekcija · Debate and Opinions · Mišljenje i debataWhere Do You Stand? · Zauzmi stav
- 2. lekcija · Debate and Opinions · Mišljenje i debataDisagreeing Politely · Ne slažem se, ljubazno
- 3. lekcija · Debate and Opinions · Mišljenje i debataCan You Back That Up? · Potkrepi dokazom
- 4. lekcija · Debate and Opinions · Mišljenje i debataIdioms for Arguments · Idiomi u raspravi
- 5. lekcija · Giving Presentations · PrezentacijeSignposting · Putokazi u govoru
- 6. lekcija · Giving Presentations · PrezentacijeA Strong Opening · Jak početak
- 7. lekcija · Giving Presentations · PrezentacijeExplaining a Chart · Objasni grafikon
- 8. lekcija · Giving Presentations · PrezentacijeHandling Questions · Pitanja publike
- 9. lekcija · What If? All the Conditionals · Šta bi bilo da…Rules and Plans: Zero and First Conditional · Pravila prirode i planovi
- 10. lekcija · What If? All the Conditionals · Šta bi bilo da…Imagine If: The Second Conditional · Zamisli da…
- 11. lekcija · What If? All the Conditionals · Šta bi bilo da…If I Had Known: The Third Conditional · Da sam znao…
- 12. lekcija · What If? All the Conditionals · Šta bi bilo da…Small Causes, Big Effects · Mali uzroci, veliki efekti
- 13. lekcija · Reported Speech · Rekla je da…She Said That… · Prenesi poruku
- 14. lekcija · Reported Speech · Rekla je da…Reported Questions · Pitala je da li…
- 15. lekcija · Reported Speech · Rekla je da…Claim, Admit, Deny · Tvrdi, priznaje, poriče
- 16. lekcija · Reported Speech · Rekla je da…Gerund or Infinitive? · Voleti da radiš, odlučiti da uradiš
- 17. lekcija · How AI Learns · Kako uči veštačka inteligencijaLearning from Data · Učenje iz podataka
- 18. lekcija · How AI Learns · Kako uči veštačka inteligencijaBias In, Bias Out · Pristrasnost unutra, pristrasnost napolje
- 19. lekcija · How AI Learns · Kako uči veštačka inteligencijaAlways Verify the Output · Uvek proveri odgovor
- 20. lekcija · How AI Learns · Kako uči veštačka inteligencijaUsing AI Wisely · Pametno korišćenje AI
- 21. lekcija · Economics Around Us · Ekonomija oko nasSupply and Demand · Ponuda i potražnja
- 22. lekcija · Economics Around Us · Ekonomija oko nasInflation · Inflacija
- 23. lekcija · Economics Around Us · Ekonomija oko nasOpportunity Cost · Oportunitetni trošak
- 24. lekcija · Economics Around Us · Ekonomija oko nasCompound Interest and Saving · Složena kamata i štednja
- 25. lekcija · Thinking Critically · Kritičko mišljenjeCorrelation vs. Causation · Povezanost nije uzrok
- 26. lekcija · Thinking Critically · Kritičko mišljenjeLogical Fallacies · Logičke greške u raspravi
- 27. lekcija · Thinking Critically · Kritičko mišljenjeRoot Cause: The 5 Whys · Pravi uzrok: metod 5 Why
- 28. lekcija · Thinking Critically · Kritičko mišljenjeChecking Sources and Evidence · Provera izvora i dokaza
- 29. lekcija · Brain, Sleep and Healthy Relationships · Mozak, san i zdravi odnosiHow the Brain Learns · Kako mozak uči
- 30. lekcija · Brain, Sleep and Healthy Relationships · Mozak, san i zdravi odnosiThe Science of Sleep · Nauka o snu
- 31. lekcija · Brain, Sleep and Healthy Relationships · Mozak, san i zdravi odnosiHealthy Relationships · Zdravi odnosi
- 32. lekcija · Brain, Sleep and Healthy Relationships · Mozak, san i zdravi odnosiRed Flags of Manipulation · Znaci upozorenja: manipulacija
Radionica 1: Past simple and past continuous: priča u prošlosti
Princip koji nosiš dalje
Past continuous je film, a past simple fotografija: vreme biramo prema tome da li gledamo tok radnje ili događaj.
U priči slušalac mora da zna šta je bila pozadina, a šta se dogodilo. Bez te razlike sve radnje bi delovale kao niz tačaka, pa ne bismo znali šta je prekinulo šta.
- Srpski: „čitao sam kada je zazvonio telefon”.
- Film: pozadina scene i nagli događaj.
- Istorija: šta je trajalo kada se desio važan događaj.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete ispriča dva događaja uz jednu radnju koja je trajala.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: „čitao sam kada je zazvonio telefon”; Film: pozadina scene i nagli događaj.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Past continuous gradi se pomoću was/were + glagol sa nastavkom -ing i opisuje radnju u toku u određenom trenutku prošlosti: I was reading at eight. Past simple opisuje završenu radnju ili događaj: The phone rang.
Kada se kraći događaj desi tokom radnje koja je trajala, možemo reći: I was reading when the phone rang. Ne biramo vreme samo prema reči when, već prema tome da li predstavljamo tok radnje ili događaj.
U pitanju menjamo red reči: Were you reading? Za past simple sa većinom glagola koristimo did i osnovni oblik: Did the phone ring? Ne pišemo Did it rang.
Primer sa postupkom
Dopuni: While we ___ (walk) home, it ___ (start) to rain.
- Hodanje je radnja u toku, pa biramo were walking.
- Početak kiše je događaj, pa biramo started.
While we were walking home, it started to rain.

Igra u radionici
Film ili fotografija?
Savi priča šta se desilo u Magičnoj šumi. Odvoji pozadinu priče od događaja koji su je prekinuli.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši četiri rečenice na engleskom o zamišljenom prekidu neke aktivnosti juče. Upotrebi past continuous za radnju u toku, past simple za događaj i postavi jedno pitanje sa did.
Kako proveravamo rad
- Past continuous gradi pomoću was/were + -ing.
- Posle did koristi osnovni oblik glagola.
- Redosled događaja je razumljiv.
Primer i smernice za proveru
I was reading when my friend called. She needed help with homework. We talked for ten minutes. Did you finish your homework? Moguće su druge smislene i gramatički ispravne priče.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete ispriča dva događaja uz jednu radnju koja je trajala.
- Pitajte za značenje izbora vremena, ne samo za naziv.
Radionica 2: Too, enough i pridevi na -ed i -ing: opiši tačno
Princip koji nosiš dalje
Reči za osećanje imaju dve strane: -ed je onaj ko oseća, a -ing ono što osećanje izaziva.
Engleski razlikuje uzrok i doživljaj, pa isti koren daje dva prideva. Bez te razlike I'm boring i I'm bored značile bi isto, a znače sasvim suprotno: jedna rečenica kaže da si ti uzrok dosade, a druga da je ti osećaš.
- Srpski: „uzbudljiv film” i „uzbuđen gledalac”.
- Ocene filmova: boring opisuje film, ne publiku.
- Recepti: too salty, sweet enough.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPre nego što dete izabere -ed ili -ing, pitajte: „Ko se oseća, a šta izaziva osećanje?”
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: „uzbudljiv film” i „uzbuđen gledalac”; Ocene filmova: boring opisuje film, ne publiku.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pridevi na -ed opisuju kako se neko oseća: I'm bored, She is interested. Pridevi na -ing opisuju ono što izaziva to osećanje: The movie is boring, The book is interesting. Ako kažeš I'm boring, rekao si da si ti dosadan drugima!
Too znači „više nego što treba” i stoji ispred prideva: The soup is too hot to eat. Enough znači „dovoljno” i stoji posle prideva: He isn't tall enough to reach the shelf. Uz imenicu enough stoji ispred: We don't have enough time. Oba izraza mere osobinu prema cilju koji sledi posle to.
Prilog za način kaže kako se radnja vrši i najčešće nastaje dodavanjem -ly na pridev: quick → quickly, careful → carefully, happy → happily. Neki su nepravilni: good → well, fast → fast, hard → hard. Zato kažemo She sings well, a ne She sings good.
Primer sa postupkom
Opiši test koji je bio zbunjujući, reci kako si se osećao i dodaj da nisi imao dovoljno vremena.
- Test izaziva osećanje, pa koristimo -ing: The test was confusing.
- Ti doživljavaš osećanje, pa koristimo -ed: I was confused.
- Vreme je imenica, pa enough stoji ispred nje: I didn't have enough time to finish.
The test was confusing, and I was confused. I didn't have enough time to finish it.

Igra u radionici
Dnevnik utisaka sa ostrva zmajeva
Na ostrvu zmajeva Savi beleži utiske u dnevnik. Razvrstaj rečenice: da li opisuju kako se neko oseća ili šta to osećanje izaziva?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na engleskom kratak prikaz (5 rečenica) zamišljenog izleta u Magičnu šumu. Upotrebi jedan pridev na -ed i jedan na -ing, po jednu rečenicu sa too i enough i bar jedan prilog za način.
Kako proveravamo rad
- Pridev na -ed opisuje osećanje osobe, a pridev na -ing ono što ga izaziva.
- Too stoji ispred prideva, a enough posle prideva ili ispred imenice.
- Prilog za način opisuje glagol (quietly, slowly, well).
Primer i smernice za proveru
The forest was amazing, and we were really excited. The path was too steep for our bikes. We walked slowly and quietly. The river was warm enough to swim in. It was an exhausting but wonderful day.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pre nego što dete izabere -ed ili -ing, pitajte: „Ko se oseća, a šta izaziva osećanje?”
- Tokom dana opisujte stvari sa too i enough (too cold to swim, warm enough to go out) i neka dete dopuni cilj posle to.
Radionica 3: Who, which, that, whose, where: spoji dve rečenice
Princip koji nosiš dalje
Odnosna zamenica je lepak: spaja dve rečenice o istoj imenici, pa imenicu kažemo samo jednom.
Jezik ne voli da ponavlja ono što je već rečeno. Odnosna zamenica istovremeno pokazuje na imenicu i otvara novu rečenicu o njoj. Bez nje bismo govorili kratkim, isprekidanim rečenicama i stalno ponavljali iste reči.
- Rečnici: definicije tipa a person who… ili a place where…
- Srpski: „dečak koji”, „grad u kome”, „devojčica čiji pas”.
- Pretraga filmova: the movie where a dragon…
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIgrajte „Pogodi šta je”: opisujte predmete rečenicom sa who, which ili where (It's a place where you can borrow books).
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Rečnici: definicije tipa a person who… ili a place where…; Srpski: „dečak koji”, „grad u kome”, „devojčica čiji pas”.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Odnosna rečenica bliže određuje imenicu i spaja dve rečenice u jednu: I have a friend. She speaks French. → I have a friend who speaks French. Umesto da ponovimo she, koristimo who.
Who stoji za ljude, which za stvari i životinje, a that može i za ljude i za stvari kada određujemo na koga ili šta mislimo. Whose pokazuje pripadanje (čiji): That's the girl whose dog won the prize. Where stoji za mesto: This is the town where I was born.
Kada odnosna zamenica nije subjekat svoje rečenice nego objekat, u govoru je često izostavljamo: The book (that) I read was great. Ali u The boy who lives next door is my cousin ne možemo izostaviti who, jer je tu subjekat. Imenicu ne ponavljamo još jednom zamenicom: The book that I read it je greška.
Primer sa postupkom
Spoji: This is the island. Dragons live on the island.
- Druga rečenica govori o mestu (on the island), pa biramo where.
- Where zamenjuje ceo izraz on the island, pa ga na kraju ne ponavljamo.
This is the island where dragons live.

Igra u radionici
Etikete u Magičnoj biblioteci
Mira lepi etikete na police Magične biblioteke. Ubaci pravu reč-lepak: da li je reč o osobi, stvari ili mestu?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na engleskom pet „definicija” za igru pogađanja o Goluxland svetu (mesto, osoba, životinja, predmet). Svaka definicija treba da ima odnosnu rečenicu, a ukupno upotrebi bar who, which, where i whose.
Kako proveravamo rad
- Who za ljude, which ili that za stvari i životinje, where za mesta, whose za pripadanje.
- Imenica se ne ponavlja zamenicom posle odnosne zamenice.
- Definicije su dovoljno jasne da se pojam pogodi.
Primer i smernice za proveru
It's a place where Mira keeps old books. (the library) It's a boy who loves exploring. (Savi) It's an animal whose wings are huge. (a dragon) It's a city which lies under the sea. (Atlantis) It's a robot that thinks very fast. (a Technoborg)
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Igrajte „Pogodi šta je”: opisujte predmete rečenicom sa who, which ili where (It's a place where you can borrow books).
- Kad dete pogreši, pitajte: „Da li je to osoba, stvar, mesto ili pripadanje?”
Radionica 4: Present perfect: most između prošlosti i sada
Princip koji nosiš dalje
Present perfect je most: radnja je u prošlosti, ali pogled je u sadašnjosti.
Engleski razlikuje „šta se desilo tada” od „šta to znači sada”. Kada je vreme radnje rečeno, radnja pripada prošlosti i treba past simple; kada vreme nije važno, a rezultat ili iskustvo jeste, biramo present perfect. Bez te razlike ne bismo mogli kratko da pokažemo da je nešto i dalje važno danas.
- Poruka: I've sent it! (stiglo je, proveri sada)
- Biografija: She has written five books (i dalje piše).
- Istorija: događaj čije posledice traju do danas.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPitajte dete Have you ever…? o stvarnim iskustvima; neka odgovori punom rečenicom, pa doda kada je to bilo (tada prelazi u past simple).
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Poruka: I've sent it! (stiglo je, proveri sada); Biografija: She has written five books (i dalje piše).
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Present perfect gradimo od have/has i trećeg oblika glagola (past participle): I have visited, She has seen, They have gone. Kod pravilnih glagola treći oblik završava na -ed, a kod nepravilnih ga učimo napamet: see, saw, seen; go, went, gone; write, wrote, written.
Koristimo ga kada je nešto iz prošlosti važno SADA: životno iskustvo (Have you ever been to Chicago? I've never seen a dragon), rezultat (I've lost my key, pa sada nemam ključ) ili stanje koje traje do danas (We have lived here for five years / since 2021).
Just znači „upravo” (I've just finished), already „već” (She has already left), a yet „još” u odričnim rečenicama i pitanjima (I haven't finished yet. Have you finished yet?). For kaže koliko traje (for two weeks), a since od kada traje (since Monday). U svakodnevnom američkom govoru čućeš i I already ate ili Did you eat yet?, ali u školi i u pisanju uz ove reči biramo present perfect.
Čim kažemo tačno KADA se nešto desilo (yesterday, last year, in 2020, two days ago), prelazimo u past simple: I visited Chicago last year. Ne kažemo I have visited Chicago last year.
Primer sa postupkom
Savi je pronašao mapu pre sat vremena i još je ima. Reci to dvaput: prvo naglasi rezultat sada, pa navedi tačno vreme.
- Rezultat je važan sada, a vreme nije rečeno, pa koristimo present perfect: Savi has found a map.
- Kada dodamo an hour ago, vreme je tačno određeno, pa prelazimo u past simple: He found it an hour ago.
Savi has found a map. He found it an hour ago.

Igra u radionici
Most ili tačka?
Savi piše dnevnik sa ostrva zmajeva. Neki izrazi traže most do danas, a neki tačku u prošlosti. Razvrstaj ih!
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na engleskom kratak putni dnevnik istraživača (5–6 rečenica): šta je doživeo u životu (ever/never), šta je upravo uradio (just), šta još nije uradio (yet) i koliko dugo je na putu (for ili since). Dodaj jednu rečenicu sa tačnim vremenom u past simple.
Kako proveravamo rad
- Present perfect gradi od have/has i trećeg oblika glagola.
- Uz tačno vreme (yesterday, ago, last…) koristi past simple.
- For stoji uz trajanje, a since uz početnu tačku.
Primer i smernice za proveru
I have traveled for three weeks. I have visited the island of dragons, but I have never seen Atlantis. I have just found an old map. I haven't read it yet. Last night, I slept in a cave.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pitajte dete Have you ever…? o stvarnim iskustvima; neka odgovori punom rečenicom, pa doda kada je to bilo (tada prelazi u past simple).
- Nacrtajte zajedno vremensku liniju: tačka u prošlosti za past simple, luk koji stiže do „danas” za present perfect.
Radionica 5: Will, going to ili present continuous: kakva je to budućnost
Princip koji nosiš dalje
Engleski bira oblik budućnosti prema tome kada je odluka doneta i koliko smo sigurni.
Budućnost se još nije desila, pa jezik mora da pokaže na čemu zasnivamo tvrdnju: na dogovoru, nameri, dokazu ili odluci donetoj upravo sada. Da postoji samo jedan oblik, slušalac ne bi znao da li je nešto već dogovoreno ili smo se upravo setili.
- Vremenska prognoza: It's going to rain (vidi se oblak).
- Kalendar u telefonu: dogovori sa satnicom.
- Srpski: „Sutra idem kod bake” (sadašnje vreme za dogovor).
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrelistajte zajedno porodični kalendar i neka dete napiše dogovore u present continuous (We're visiting Grandma on Sunday).
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Vremenska prognoza: It's going to rain (vidi se oblak); Kalendar u telefonu: dogovori sa satnicom.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Going to + glagol koristimo za plan ili nameru koju smo već odlučili: I'm going to learn French next year. Koristimo ga i za predviđanje na osnovu onoga što vidimo sada: Look at those clouds! It's going to rain.
Will + glagol koristimo za odluku donetu u trenutku govora (The phone is ringing. I'll get it!), za obećanja i ponude (I'll help you) i za predviđanje na osnovu mišljenja (I think robots will drive buses). Might znači da je nešto moguće, ali nije sigurno: I might go to the party.
Present continuous koristimo za dogovor sa vremenom i mestom, kao da je upisan u kalendar: I'm meeting Mira at five. We're flying to Chicago on Friday.
Posle when, as soon as, before, after i until u rečenicama o budućnosti koristimo present simple, a ne will: I'll call you when I get home. As soon as we finish, we'll go out.
Primer sa postupkom
Napiši tri rečenice o subotnjoj ekspediciji: dogovor sa vremenom, nameru i odluku koju donosiš sada, kada drug kaže da nema baterijsku lampu.
- Dogovor sa vremenom: present continuous, We're leaving at seven.
- Namera od ranije: going to, We're going to explore the cave.
- Odluka u trenutku govora: will, Don't worry, I'll bring an extra flashlight.
We're leaving at seven. We're going to explore the cave. Don't worry, I'll bring an extra flashlight.

Igra u radionici
Kalendar ekspedicije
Tehnoborgovi su pomešali poruke iz kalendara ekspedicije. Vrati svaku poruku u pravu kutiju prema tome kakva je to budućnost.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na engleskom poruku drugu o planovima za vikend (5 rečenica). Upotrebi jedan dogovor sa vremenom u present continuous, jednu nameru sa going to, jedno predviđanje ili ponudu sa will, jednu nesigurnu mogućnost sa might i jednu rečenicu sa when ili as soon as.
Kako proveravamo rad
- Svaki oblik budućnosti odgovara stepenu sigurnosti i trenutku odluke.
- Posle when i as soon as stoji present simple.
- Poruka je jasna: zna se šta, kada i ko.
Primer i smernice za proveru
Hi! We're meeting at the park at ten on Saturday. I'm going to bring my new kite. It might be windy, so it'll fly really high. I'll text you as soon as I leave home. Can't wait!
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prelistajte zajedno porodični kalendar i neka dete napiše dogovore u present continuous (We're visiting Grandma on Sunday).
- Odglumite situacije u kojima se odluka donosi odmah: neko ispusti knjige, a dete kaže I'll help you!
Radionica 6: Giving advice and making plans
Princip koji nosiš dalje
U if-rečenici uslov kažemo u sadašnjem vremenu, a budućnost samo jednom, u posledici.
If-deo opisuje situaciju koju zamišljamo kao stvarnu, pa engleski ne ponavlja will dvaput: budućnost je jasna iz posledice. Isto važi posle when i as soon as. Savet sa should ostavlja izbor drugome, za razliku od obaveze sa must.
- Planovi: If it rains, we'll stay inside.
- Saveti lekara: You should drink more water.
- Uputstva: If the light is red, press the button.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOdglumite dijalog sa prihvatanjem i ljubaznim odbijanjem predloga.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Planovi: If it rains, we'll stay inside; Saveti lekara: You should drink more water.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Za savet koristimo should + osnovni oblik glagola: You should take a break. Negacija je should not ili shouldn’t. Savet nije isto što i stroga obaveza izražena sa must.
Za predlog zajedničke aktivnosti možemo reći Let’s revise together ili Why don’t we revise together? Odgovor treba da pokaže prihvatanje ili ljubazno odbijanje uz alternativu.
Uslovna rečenica za realnu buduću mogućnost često ima if + present simple, a u drugom delu will + glagol: If we finish early, we will play outside. Ne stavljamo will u if-deo ovog obrasca.
Primer sa postupkom
Prijatelj kaže: I have a test tomorrow and I feel unprepared. Ponudi savet i zajednički plan.
- Savet: You should revise the main topics.
- Plan: Let’s practise together. If we finish early, we will take a break.
Savet, predlog i uslov povezuju se u jasan odgovor.

Igra u radionici
Poruke pred test
Savi sutra ima test na ostrvu zmajeva, a prijatelji mu šalju poruke. Razvrstaj ih: savet, predlog ili uslov?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na engleskom napiši savet drugu koji kasni sa projektom, jedan plan i jednu rečenicu sa if za mogući budući uslov. Izbegni should to.
Kako proveravamo rad
- Posle should koristi osnovni oblik.
- Plan izražava odgovarajućim budućim oblikom.
- U prvom kondicionalu uz if koristi present simple.
Primer i smernice za proveru
You should make a short plan. I am going to help you tomorrow. If we start early, we will finish on time. Prihvatite i druge ispravne odgovore.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Odglumite dijalog sa prihvatanjem i ljubaznim odbijanjem predloga.
- Proverite da dete može da smisli svoj primer, ne samo prepozna ponuđeni.
Radionica 7: Must, have to, mustn't, don't have to: pravila i obaveze
Princip koji nosiš dalje
Negacija menja smisao: mustn't zatvara vrata, a don't have to ih ostavlja otvorenim.
Must i have to su u potvrdnom obliku gotovo isti, ali negacija se odnosi na različite stvari. Kod mustn't je obavezno da radnju NE radiš, a kod don't have to se negira sama obaveza. Ko pomeša ova dva oblika, može da prekrši pravilo misleći da je slobodan.
- Znakovi: No swimming! (zabrana) i Free admission (ne moraš da platiš).
- Srpski: „ne smeš” nasuprot „ne moraš”.
- Pravila igre: šta je zabranjeno, a šta je slobodan izbor.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapišite zajedno kućna pravila na engleskom sa have to, can't i don't have to; neka dete objasni razliku između zabrane i slobode izbora.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Znakovi: No swimming! (zabrana) i Free admission (ne moraš da platiš); Srpski: „ne smeš” nasuprot „ne moraš”.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Must i have to izražavaju obavezu: You must wear a helmet. I have to finish my project. Must zvuči kao pravilo ili lični osećaj obaveze, a have to kao obaveza koja dolazi spolja (raspored, škola, roditelji). U američkom govoru have to je mnogo češći.
Najveća zamka je negacija. Mustn't (must not) znači zabranu: You mustn't use phones during the test (zabranjeno je). Don't have to znači da obaveze nema: You don't have to wear a uniform (ne moraš, ali smeš). U američkom govoru mustn't je redak; češće se kaže You can't ili You're not allowed to, a must not se viđa u pisanim pravilima.
Must nema prošlo vreme, pa za obavezu u prošlosti koristimo had to: Yesterday I had to wait for an hour. Dozvolu i zabranu izražavamo i sa can/can't i (not) be allowed to: We're allowed to use calculators. We aren't allowed to run in the hallway. Should je samo savet, a ne obaveza.
Primer sa postupkom
Pravila biblioteke Magične šume: tišina je obavezna, hrana je zabranjena, a članarina se ne plaća. Napiši ih na engleskom.
- Obaveza: You have to be quiet.
- Zabrana: You aren't allowed to eat (ili You mustn't eat) in the library.
- Nema obaveze: You don't have to pay to join.
You have to be quiet. You aren't allowed to eat in the library. You don't have to pay to join.

Igra u radionici
Znakovi na ulazu u Atlantis
Savi čita znakove na ulazu u Atlantis. Razvrstaj ih: šta se mora, šta se ne sme, a šta je slobodan izbor?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi na engleskom tablu sa 6 pravila za tvoj razred ili klub: dve obaveze (have to ili must), dve zabrane (mustn't, can't ili aren't allowed to), jednu stvar koja nije obavezna (don't have to) i jedno pravilo iz prošlosti (had to).
Kako proveravamo rad
- Zabrana i odsustvo obaveze nisu pomešani.
- Posle must, can i should stoji osnovni oblik glagola bez to.
- Za prošlost se koristi had to, a ne must.
Primer i smernice za proveru
We have to be on time. We must respect each other. We can't use phones in class. We aren't allowed to eat during lessons. We don't have to bring books on Fridays. Last year we had to sit in rows, but now we sit in groups.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napišite zajedno kućna pravila na engleskom sa have to, can't i don't have to; neka dete objasni razliku između zabrane i slobode izbora.
- Kad god dete upotrebi negaciju, pitajte: „Da li je ovo zabranjeno ili samo nije obavezno?”
Radionica 8: Must, might, can't: zaključuj kao detektiv
Princip koji nosiš dalje
Jačina modalnog glagola prati jačinu dokaza: must za skoro sigurno, might za možda, can't za isključeno.
Kada nešto ne vidimo direktno, zaključujemo iz tragova, a pošten govornik pokazuje koliko je siguran. Da kažemo samo it is, predstavili bismo pretpostavku kao činjenicu. Isti princip važi u nauci i u detektivskom poslu: zaključak ne sme biti jači od dokaza.
- Lekar: It might be a cold, but we need a test.
- Istorija: iz izvora zaključujemo šta se verovatno desilo.
- Srpski: „mora da je”, „možda je”, „ne može biti”.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIgrajte detektiva: pokažite neki trag (blatnjave cipele, praznu činiju) i neka dete kaže zaključak sa must, might ili can't.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Lekar: It might be a cold, but we need a test; Istorija: iz izvora zaključujemo šta se verovatno desilo.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Modalne glagole koristimo i da kažemo koliko smo sigurni u nešto o sadašnjosti. Must be znači „sigurno jeste”: The lights are off. They must be asleep. Can't be znači „sigurno nije”: That can't be Savi. He's on the island.
Might, may i could znače „možda”: She might be at the library. It could be a dragon egg. May zvuči malo zvaničnije, a might je u govoru vrlo čest.
Posle ovih modala stoji osnovni oblik glagola bez to: He must know the answer. Za radnju koja je upravo u toku koristimo be + -ing: She must be sleeping. Pazi: suprotnost od must be ovde nije mustn't be, nego can't be, jer mustn't izražava zabranu, a ne zaključak.
Primer sa postupkom
Vrata pećine su otvorena, unutra je toplo i čuje se hrkanje. Šta zaključuješ o zmaju? Napiši jedan siguran, jedan moguć i jedan isključen zaključak.
- Dokazi (toplina, hrkanje) vode do sigurnog zaključka: The dragon must be inside.
- Za ono za šta nemamo dokaz biramo might: It might be hungry when it wakes up.
- Ono što se protivi dokazima isključujemo sa can't: It can't be far away.
The dragon must be inside. It might be hungry when it wakes up. It can't be far away.

Igra u radionici
Termometar sigurnosti
Na ostrvu zmajeva nešto šušti u žbunju, a Savi i Mira se raspravljaju šta je to. Poređaj njihove rečenice od potpuno sigurne do sigurno netačne.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na engleskom kratku detektivsku belešku (5 rečenica) o tajanstvenoj kutiji pronađenoj u Magičnoj šumi. Za svaki zaključak navedi dokaz (because…) i izaberi must, might/could ili can't prema tome koliko je dokaz jak.
Kako proveravamo rad
- Svaki zaključak ima dokaz.
- Jačina modala odgovara dokazu: must za jak, might za slab, can't za isključen.
- Posle modala stoji osnovni oblik glagola bez to.
Primer i smernice za proveru
We found a small metal box near the river. It must be old because the metal is rusty. It might belong to a traveler. It can't be empty because something rattles inside. It could be a music box because it has a little handle.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Igrajte detektiva: pokažite neki trag (blatnjave cipele, praznu činiju) i neka dete kaže zaključak sa must, might ili can't.
- Uvek pitajte: „Koji dokaz imaš?” Jačina modala treba da prati jačinu dokaza.
Radionica 9: Pasiv: važno je šta se dešava, a ne ko to radi
Princip koji nosiš dalje
Pasiv pomera reflektor: u centar stavlja ono što trpi radnju, a izvršilac ostaje u senci ili nestaje.
Subjekat rečenice je ono o čemu govorimo. Kada izvršilac nije poznat ili nije važan, aktiv bi nas terao da izmišljamo ili stalno ponavljamo someone i people. Pasiv rešava taj problem, pa ga često vidimo u nauci, vestima i uputstvima.
- Vesti: A new bridge was opened yesterday.
- Ambalaža: Made in Serbia, Keep refrigerated.
- Fizika i hemija: opis ogleda (The water is heated…).
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUzmite ambalažu iz kuhinje i potražite rečenice tipa Made in… ili Store in a cool place, pa razgovarajte zašto se ne kaže ko je to uradio.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Vesti: A new bridge was opened yesterday; Ambalaža: Made in Serbia, Keep refrigerated.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pasiv gradimo od glagola be u odgovarajućem vremenu i trećeg oblika glagola. Present simple: Phones are made in factories. Past simple: The bridge was built long ago. Future simple: The results will be announced tomorrow. Present perfect: The window has been broken.
Vreme nosi glagol be (is, was, will be, has been), a treći oblik glavnog glagola ostaje isti. Izvršioca radnje možemo dodati sa by: The Mona Lisa was painted by Leonardo da Vinci.
Pasiv biramo kada izvršilac nije poznat, nije važan ili je očigledan: My bike was stolen (ne znamo ko). English is spoken in many countries (govore ga ljudi, to je jasno). Uz modale pasiv izgleda ovako: The rules must be followed. This book can be borrowed.
Primer sa postupkom
Prebaci u pasiv: The Technoborgs repaired the bridge. Zatim dodaj da će most biti otvoren sutra, bez navođenja ko će ga otvoriti.
- Objekat the bridge postaje subjekat; past simple od be je was, a treći oblik od repair je repaired: The bridge was repaired by the Technoborgs.
- Za budućnost koristimo will be + opened, bez by, jer izvršilac nije važan.
The bridge was repaired by the Technoborgs. It will be opened tomorrow.

Igra u radionici
Uputstvo Tehnoborgova
Tehnoborgovi su napisali uputstvo za pretvaranje rečenice u pasiv, ali su koraci ispali iz reda. Vrati ih na mesto!
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na engleskom kratak opis (5 rečenica) kako nastaje jedna stvar po izboru (čokolada, papir, hleb ili zamišljeni predmet iz Atlantisa). Za korake upotrebi pasiv u present simple, a dodaj bar jednu rečenicu sa will be ili was.
Kako proveravamo rad
- Pasiv je građen od be i trećeg oblika glagola.
- Vreme je izraženo glagolom be (is/are, was/were, will be).
- By se koristi samo kada je izvršilac važan.
Primer i smernice za proveru
First, the cocoa beans are collected. Then they are dried and roasted. After that, they are ground and mixed with sugar. The chocolate is poured into molds. Tomorrow, the new bars will be sent to stores.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uzmite ambalažu iz kuhinje i potražite rečenice tipa Made in… ili Store in a cool place, pa razgovarajte zašto se ne kaže ko je to uradio.
- Neka dete istu vest kaže aktivom i pasivom i objasni šta je u kojoj rečenici u centru pažnje.
Predmet
Matematika
96 lekcija iz postojeće putanje · 15 radionica sa vežbama
Radionice principa uz postojeće lekcije: zašto √2 nije razlomak, zašto važi Pitagorina teorema, zakoni stepena, polinomi na slici, zbir uglova mnogougla, krug i obrada podataka. Za širi kurs koristite lekcije matematike za 7. razred.
Interaktivne lekcije po redosledu (96)
Redosled prati naš katalog i može se prilagoditi radu u školi.
- 1. lekcija · Kvadrat i korenKvadrat broja
- 2. lekcija · Kvadrat i korenKvadrat razlomka i decimalnog broja
- 3. lekcija · Kvadrat i korenJednačina x² = a
- 4. lekcija · Kvadrat i korenKvadratni koren
- 5. lekcija · Kvadrat i korenKoren razlomka
- 6. lekcija · Kvadrat i korenIzmeđu koja dva broja
- 7. lekcija · Kvadrat i korenŠta važi za koren
- 8. lekcija · Broj koji se ne može zapisatiKad koren nije lep broj
- 9. lekcija · Broj koji se ne može zapisatiDecimalni zapis razlomka
- 10. lekcija · Broj koji se ne može zapisatiPeriod
- 11. lekcija · Broj koji se ne može zapisatiZaokrugljivanje
- 12. lekcija · Broj koji se ne može zapisatiPribližna vrednost korena
- 13. lekcija · Broj koji se ne može zapisatiSkup realnih brojeva
- 14. lekcija · Računanje sa korenimaKoren proizvoda
- 15. lekcija · Računanje sa korenimaMnoženje korena
- 16. lekcija · Računanje sa korenimaDeljenje korena
- 17. lekcija · Računanje sa korenimaIzvlačenje ispred korena
- 18. lekcija · Računanje sa korenimaSabiranje korena
- 19. lekcija · Računanje sa korenimaKoren u imeniocu
- 20. lekcija · Kad jedno vuče drugoDirektna proporcionalnost
- 21. lekcija · Kad jedno vuče drugoFunkcija y = kx
- 22. lekcija · Kad jedno vuče drugoGrafik
- 23. lekcija · Kad jedno vuče drugoŠta grafik kaže
- 24. lekcija · Kad jedno vuče drugoProporcija
- 25. lekcija · Kad jedno vuče drugoProdužena proporcija
- 26. lekcija · Kad jedno vuče drugoRazmera na planu
- 27. lekcija · Pitagorina teoremaKvadrati nad stranicama
- 28. lekcija · Pitagorina teoremaHipotenuza
- 29. lekcija · Pitagorina teoremaKateta
- 30. lekcija · Pitagorina teoremaObrnuta teorema
- 31. lekcija · Pitagorina teoremaPitagorine trojke
- 32. lekcija · Pitagorina teoremaDijagonala pravougaonika
- 33. lekcija · Pitagorina teoremaDijagonala kvadrata
- 34. lekcija · Pitagora u figuramaVisina jednakokrakog trougla
- 35. lekcija · Pitagora u figuramaKrak jednakokrakog trougla
- 36. lekcija · Pitagora u figuramaJednakostranični trougao
- 37. lekcija · Pitagora u figuramaRomb
- 38. lekcija · Pitagora u figuramaDruga dijagonala romba
- 39. lekcija · Pitagora u figuramaParalelogram i deltoid
- 40. lekcija · Pitagora u figuramaTrapez
- 41. lekcija · Pitagora u ravniRastojanje dve tačke
- 42. lekcija · Pitagora u ravniStranice trougla u ravni
- 43. lekcija · Pitagora u ravniKonstrukcija korena na pravoj
- 44. lekcija · Pitagora u ravniKoja dužina se prenosi
- 45. lekcija · StepeniStepen sa prirodnim izložiocem
- 46. lekcija · StepeniStepen negativne osnove
- 47. lekcija · StepeniMnoženje stepena iste osnove
- 48. lekcija · StepeniDeljenje stepena
- 49. lekcija · StepeniStepen stepena
- 50. lekcija · StepeniStepen proizvoda i količnika
- 51. lekcija · StepeniDekadne jedinice
- 52. lekcija · StepeniNaučni zapis
- 53. lekcija · StepeniPoređenje stepena
- 54. lekcija · Slovo umesto brojaAlgebarski izraz i njegova vrednost
- 55. lekcija · Slovo umesto brojaMonom
- 56. lekcija · Slovo umesto brojaSlični monomi
- 57. lekcija · Slovo umesto brojaPolinom
- 58. lekcija · Slovo umesto brojaSabiranje polinoma
- 59. lekcija · Slovo umesto brojaOduzimanje polinoma
- 60. lekcija · Slovo umesto brojaMonom puta polinom
- 61. lekcija · Slovo umesto brojaPolinom puta polinom
- 62. lekcija · Dve formule koje vrede godinuKvadrat zbira
- 63. lekcija · Dve formule koje vrede godinuKvadrat razlike
- 64. lekcija · Dve formule koje vrede godinuRazlika kvadrata
- 65. lekcija · Dve formule koje vrede godinuPrepoznaj formulu
- 66. lekcija · Dve formule koje vrede godinuRačunanje napamet
- 67. lekcija · Dve formule koje vrede godinuZajednički činilac
- 68. lekcija · Dve formule koje vrede godinuRastavljanje razlike kvadrata
- 69. lekcija · Dve formule koje vrede godinuRastavljanje punog kvadrata
- 70. lekcija · Dve formule koje vrede godinuRastavljanje grupisanjem
- 71. lekcija · MnogougaoDijagonale mnogougla
- 72. lekcija · MnogougaoZbir unutrašnjih uglova
- 73. lekcija · MnogougaoKoliko stranica ima
- 74. lekcija · MnogougaoPravilan mnogougao
- 75. lekcija · MnogougaoSpoljašnji uglovi
- 76. lekcija · MnogougaoObim i površina
- 77. lekcija · MnogougaoZnačajne tačke trougla
- 78. lekcija · MnogougaoTežište
- 79. lekcija · MnogougaoŠta važi za mnogougao
- 80. lekcija · KrugKrug i kružnica
- 81. lekcija · KrugCentralni i periferijski ugao
- 82. lekcija · KrugUgao nad prečnikom
- 83. lekcija · KrugObim kruga i broj π
- 84. lekcija · KrugObim u brojevima
- 85. lekcija · KrugDužina kružnog luka
- 86. lekcija · KrugPovršina kruga
- 87. lekcija · KrugIsečak i prsten
- 88. lekcija · KrugRotacija
- 89. lekcija · PodaciPitanje i obeležje
- 90. lekcija · PodaciAritmetička sredina
- 91. lekcija · PodaciZbir i podatak koji nedostaje
- 92. lekcija · PodaciMedijana
- 93. lekcija · PodaciMod i raspon
- 94. lekcija · PodaciTabela i dijagram
- 95. lekcija · PodaciProcenat u uzorku
- 96. lekcija · PodaciKad podaci varaju
Radionica 1: Zašto √2 nije razlomak
Princip koji nosiš dalje
Neke dužine postoje, ali se ne mogu zapisati razlomkom, pa su nam potrebni iracionalni brojevi.
Pretpostavka da je √2 skraćen razlomak vodi do toga da su brojilac i imenilac parni, što je nemoguće. Da iracionalnih brojeva nema, dijagonala kvadrata ne bi imala dužinu, a na brojevnoj pravoj bi ostale rupe.
- dijagonala kvadratne pločice
- format papira A4, gde je odnos stranica oko √2
- broj π u obimu kruga
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPitajte dete: „Kako možeš biti siguran, kad nisi probao sve razlomke?” Neka objasni ideju pretpostavke koja se sruši.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: dijagonala kvadratne pločice; format papira A4, gde je odnos stranica oko √2.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kvadrat stranice 1 ima dijagonalu dužine √2. Ta dužina postoji, možeš da je nacrtaš lenjirom, ali je ne možeš zapisati kao razlomak celih brojeva. Takve brojeve zovemo iracionalni.
Kako to znamo, kad ne možemo da isprobamo sve razlomke? Pretpostavimo suprotno: √2 = p/q, i razlomak je već skraćen do kraja. Kvadriramo: p² = 2q². Desna strana je parna, pa je p² paran, a to znači da je i p paran (kvadrat neparnog broja je neparan). Tada je p = 2k, pa 4k² = 2q², odnosno q² = 2k². Sada je i q paran. Ali ako su i p i q parni, razlomak se može skratiti sa 2, a rekli smo da je već skraćen. Pretpostavka vodi u kontradikciju, pa je pogrešna.
Ovo je dokaz svođenjem na apsurd: pokažemo da bi suprotna tvrdnja dovela do nemogućeg. Racionalni i iracionalni brojevi zajedno čine realne brojeve, i tek oni popunjavaju brojevnu pravu bez rupa.
Iracionalan broj ima beskonačan decimalni zapis bez perioda. Zato u računu koristimo približne vrednosti, na primer √2 ≈ 1,41.
Primer sa postupkom
Pokaži da je √2 između 1,41 i 1,42.
- Kvadriraj granice: 1,41² = 1,9881, a 1,42² = 2,0164.
- Broj 2 je između 1,9881 i 2,0164, a veći pozitivan broj ima veći kvadrat.
- Zato je i √2 između 1,41 i 1,42.
1,41 < √2 < 1,42, jer je 1,41² < 2 < 1,42².

Igra u radionici
Mirine dve police
U Mirinoj biblioteci brojevi se slažu na dve police. Pomozi joj da svaki broj stavi na pravo mesto.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na isti način kao za √2 pokaži da je √3 između dva decimalna broja sa dve decimale. Zatim objasni svojim rečima zašto nijedan razlomak ne može tačno da bude √2, koristeći reči pretpostavka, parno i skraćen razlomak.
Kako proveravamo rad
- Pravilno kvadrira granice i nalazi 1,73 < √3 < 1,74.
- Objašnjava da pretpostavka √2 = p/q vodi do toga da su p i q parni.
- Zaključuje da je to u sukobu sa skraćenim razlomkom, pa pretpostavka ne važi.
Primer i smernice za proveru
1,73² = 2,9929 i 1,74² = 3,0276, pa je 1,73 < √3 < 1,74. Ako bi √2 bio skraćen razlomak p/q, iz p² = 2q² sledi da su p i q parni, pa razlomak ipak nije skraćen. Zato takav razlomak ne postoji.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pitajte dete: „Kako možeš biti siguran, kad nisi probao sve razlomke?” Neka objasni ideju pretpostavke koja se sruši.
- Nacrtajte kvadrat stranice 10 cm i izmerite dijagonalu: lenjir pokazuje oko 14,1 cm, što se slaže sa 10 · √2.
Radionica 2: Približna vrednost i apsolutna greška
Princip koji nosiš dalje
Približan broj vredi samo ako znamo koliko najviše greši.
Apsolutna greška je rastojanje tačne i približne vrednosti, pa meri koliko smo daleko od istine. Bez te mere ne bismo znali da li je račun dovoljno dobar za most, za kartu ili za kolač.
- merenje u fizici i tehničkom
- cene zaokružene na dinar
- vaga koja meri na gram
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIzmerite isti predmet metrom u celim centimetrima i u milimetrima, pa izračunajte grešku prvog merenja.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: merenje u fizici i tehničkom; cene zaokružene na dinar.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad umesto √2 pišemo 1,41, ne lažemo, nego računamo približno. Važno je znati koliko smo pogrešili. Apsolutna greška je rastojanje između tačne i približne vrednosti: |tačna − približna|.
Pošto je to rastojanje, greška nikad nije negativna. Ako je približna vrednost manja od tačne, kažemo da je to aproksimacija sa manje strane, a ako je veća, sa veće strane.
Zaokrugljivanje ima jedno lepo svojstvo: kad zaokružiš na dve decimale, greška je najviše 0,005, odnosno pola jedinice poslednjeg mesta. Na jednu decimalu greška je najviše 0,05, a na cele brojeve najviše 0,5. Zato zaokruženi broj nosi i obećanje o tačnosti.
Kod računa sa više približnih brojeva greške mogu da se saberu, pa zaokružuj tek na kraju, a ne u svakom koraku.
Primer sa postupkom
π = 3,14159... Kolika je apsolutna greška ako uzmemo π ≈ 3,14?
- Greška je |3,14159... − 3,14| = 0,00159...
- To je manje od 0,005, što se i očekuje kad se zaokružuje na dve decimale.
Apsolutna greška je oko 0,0016, manja od 0,005.

Igra u radionici
Savijeva merna traka
Savi meri staze ostrva zmajeva i zapisuje približne brojeve. Spoji svaki pojam sa onim što znači.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izračunaj obim kruga poluprečnika 10 cm dva puta: jednom sa π ≈ 3,14 i jednom sa π ≈ 3,1416. Kolika je razlika rezultata? Objasni zašto se greška broja π u obimu povećala i šta bi uradio da obim bude još tačniji.
Kako proveravamo rad
- Dobija 62,8 cm i 62,832 cm i razliku 0,032 cm.
- Objašnjava da se greška broja π množi sa 20 (prečnik).
- Predlaže više decimala broja π i zaokrugljivanje tek na kraju.
Primer i smernice za proveru
Sa 3,14 obim je 62,8 cm, a sa 3,1416 je 62,832 cm. Razlika 0,032 cm nastaje jer se greška broja π pomnoži prečnikom 20. Za veću tačnost uzimam više decimala broja π i zaokružujem tek na kraju.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Izmerite isti predmet metrom u celim centimetrima i u milimetrima, pa izračunajte grešku prvog merenja.
- Kad dete zaokružuje usred zadatka, pitajte: „Koliko si time izgubio na tačnosti?”
Radionica 3: Stalni količnik: proporcionalnost i produžena proporcija
Princip koji nosiš dalje
Kod direktne proporcionalnosti količnik dve veličine je stalan, pa jednaki koraci daju pravu liniju.
Ako je y : x uvek k, onda svako povećanje x za 1 povećava y za istih k, a nula ide uz nulu. Kad količnik ne bi bio stalan, grafik bi se savijao i ne bismo mogli iz jedne vrednosti da dobijemo sve ostale.
- cena i broj istih proizvoda
- put pri stalnoj brzini
- razmera na karti
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljU prodavnici pitajte: „Ako jedna sveska košta toliko, koliko koštaju tri? A deset?” Neka dete kaže šta ostaje isto.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: cena i broj istih proizvoda; put pri stalnoj brzini.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Dve veličine su direktno proporcionalne kad je njihov količnik uvek isti: y : x = k. Zato pišemo y = kx. Ako se x udvostruči, udvostruči se i y; ako se x prepolovi, prepolovi se i y.
Zašto je grafik prava koja prolazi kroz koordinatni početak? Kad je x = 0, i y = 0. A svaki korak od 1 udesno uvek podigne grafik za isto k, jer je k stalno. Jednaki koraci daju pravu liniju, a ne krivu.
Produžena proporcija a : b : c = 2 : 3 : 5 kaže da su sva tri dela umnošci istog broja: a = 2k, b = 3k, c = 5k. Kad znamo celinu, prvo nađemo k, pa onda svaki deo.
Nije svaka zavisnost proporcionalnost: površina kvadrata raste sa stranicom, ali količnik P : a nije stalan, pa grafik nije prava.
Primer sa postupkom
Tri ekipe na ostrvu zmajeva dele 120 zlatnika u razmeri 2 : 3 : 5. Koliko dobija svaka?
- Delovi su 2k, 3k i 5k, a ukupno 2k + 3k + 5k = 10k.
- 10k = 120, pa je k = 12.
- Ekipe dobijaju 2 · 12 = 24, 3 · 12 = 36 i 5 · 12 = 60. Provera: 24 + 36 + 60 = 120.
Ekipe dobijaju 24, 36 i 60 zlatnika.

Igra u radionici
Tehnoborgovi i prava linija
Tehnoborgovi mešaju veličine koje rastu zajedno sa onima koje samo izgledaju tako. Razvrstaj ih.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Za kolač treba brašno, šećer i puter u razmeri 5 : 2 : 1, a ukupno 640 g. Izračunaj masu svakog sastojka, pa objasni koliko bi trebalo svakog za dupli kolač i zašto razmera ostaje ista.
Kako proveravamo rad
- Nalazi k = 80 iz 8k = 640.
- Dobija 400 g, 160 g i 80 g i proverava zbir.
- Objašnjava da se za dupli kolač svaki deo udvostruči, pa se razmera ne menja.
Primer i smernice za proveru
5k + 2k + k = 8k = 640, pa je k = 80: brašna 400 g, šećera 160 g, putera 80 g. Za dupli kolač 800 g, 320 g i 160 g, jer se svi delovi množe istim brojem, pa razmera ostaje 5 : 2 : 1.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- U prodavnici pitajte: „Ako jedna sveska košta toliko, koliko koštaju tri? A deset?” Neka dete kaže šta ostaje isto.
- Kad dete crta grafik, neka proveri da li prava prolazi kroz (0, 0); ako ne prolazi, zavisnost nije direktna proporcionalnost.
Radionica 4: Zašto važi Pitagorina teorema
Princip koji nosiš dalje
Površina se ne menja kad figure samo premestimo, i iz toga sledi Pitagorina teorema.
Od istog velikog kvadrata oduzimamo ista četiri trougla na dva načina, pa ostaci moraju biti jednaki: a² + b² = c². Da preslaganje menja površinu, ne bismo mogli ništa da zaključimo iz slike.
- zidar proverava prav ugao kanapom 3, 4 i 5
- dijagonala ekrana televizora
- najkraći put preko livade
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIsecite sa detetom četiri ista pravougla trougla od kartona i složite oba rasporeda u kvadratni okvir. Neka dete samo kaže zaključak.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: zidar proverava prav ugao kanapom 3, 4 i 5; dijagonala ekrana televizora.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Formulu a² + b² = c² možeš da proveriš na mnogo trouglova, ali provera nije dokaz. Dokaz mora da pokaže da jednakost važi za svaki pravougli trougao, i to se može uraditi slaganjem figura, bez ijednog računa.
Uzmi četiri ista pravougla trougla sa katetama a i b i hipotenuzom c i veliki kvadrat stranice a + b. Prvi raspored: trouglove složi tako da u kvadratu ostanu prazna dva kvadrata, jedan stranice a i jedan stranice b. Prazna površina je a² + b².
Drugi raspored: iste trouglove složi u uglove velikog kvadrata, tako da u sredini ostane nakošen kvadrat stranice c. Prazna površina je c².
U oba slučaja oduzeli smo istu površinu (četiri ista trougla) od istog velikog kvadrata. Zato prazni delovi moraju imati jednaku površinu: a² + b² = c². Teorema važi i obrnuto: ako za stranice trougla važi a² + b² = c², ugao naspram c je prav.
Primer sa postupkom
Proveri ideju dokaza brojevima za trougao sa katetama 3 i 4.
- Veliki kvadrat ima stranicu 3 + 4 = 7, pa mu je površina 49.
- Četiri trougla imaju zajedno 4 · (3 · 4 : 2) = 24.
- Ostaje 49 − 24 = 25, što je i 3² + 4² = 9 + 16, i c², pa je c = 5.
Prazan deo ima površinu 25 u oba rasporeda, pa je hipotenuza 5.

Igra u radionici
Dokaz u Magičnoj šumi
Savi je našao kamenu ploču u Magičnoj šumi sa izmešanim koracima dokaza. Složi ih redom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi od papira četiri ista pravougla trougla (npr. katete 6 cm i 8 cm) i kvadratni okvir stranice 14 cm. Složi oba rasporeda, nacrtaj ih u svesku i objasni rečima zašto iz njih sledi a² + b² = c². Izračunaj c za tvoje trouglove.
Kako proveravamo rad
- Tačno crta oba rasporeda i obeležava a, b i c.
- Objašnjava da se od istog kvadrata oduzimaju isti trouglovi.
- Dobija c = 10 cm i proverava merenjem.
Primer i smernice za proveru
U prvom rasporedu ostaju kvadrati od 36 i 64 cm², u drugom jedan kvadrat c². Kvadrat 14 · 14 = 196 i trouglovi 4 · 24 = 96 su isti, pa je c² = 100 = 36 + 64 i c = 10 cm.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Isecite sa detetom četiri ista pravougla trougla od kartona i složite oba rasporeda u kvadratni okvir. Neka dete samo kaže zaključak.
- Pitajte: „Šta ostaje isto kad samo premestiš delove?” To je srce dokaza.
Radionica 5: Pitagorina teorema i provera uslova
Princip koji nosiš dalje
U pravouglom trouglu kvadrat hipotenuze jednak je zbiru kvadrata kateta, pa iz dve stranice uvek dobijamo treću.
Teorema važi zbog preslaganja površina oko pravog ugla, pa traži baš prav ugao. Bez pravog ugla jednakost pada, a hipotenuza više nije određena katetama, zato prvo tražimo prav ugao, pa tek onda računamo.
- dijagonala ekrana ili sobe
- dužina merdevina prislonjenih uz zid
- rastojanje dve tačke na karti
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPre računanja neka dete obeleži pravi ugao i hipotenuzu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: dijagonala ekrana ili sobe; dužina merdevina prislonjenih uz zid.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
U pravouglom trouglu zbir kvadrata kateta jednak je kvadratu hipotenuze: a² + b² = c². Hipotenuza je naspram pravog ugla i najduža je stranica. Teoremu ne primenjuj neposredno na proizvoljan trougao.
Kad su poznate obe katete, saberi njihove kvadrate pa izvuci nenegativan koren. Ako tražiš katetu, oduzmi kvadrat poznate katete od kvadrata hipotenuze.
Rezultat proveri smislom: hipotenuza mora biti duža od svake katete, a jedinica za dužinu ostaje cm ili m, ne cm². Kvadrati dužina su međukorak.
Primer sa postupkom
Pravougaonik ima stranice 6 cm i 8 cm. Kolika je dijagonala?
- Dijagonala sa stranicama obrazuje pravougli trougao.
- d² = 6² + 8² = 36 + 64 = 100; d = √100.
Dijagonala je 10 cm.

Igra u radionici
Zidari ostrva zmajeva
Zidari na ostrvu zmajeva proveravaju uglove kanapom sa čvorovima. Koje trojke stranica daju pravougli trougao?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pravougaona tabla ima stranice 9 cm i 12 cm. Izračunaj dijagonalu. Objasni zašto možeš koristiti Pitagorinu teoremu i proveri red veličine rezultata.
Kako proveravamo rad
- Uočava prav ugao i hipotenuzu.
- Računa kvadrate i koren odgovarajućeg zbira.
- Navodi jedinicu i proverava da je dijagonala duža od svake stranice.
Primer i smernice za proveru
d² = 9² + 12² = 225, pa je d = 15 cm. Dijagonala je hipotenuza pravouglog trougla i duža je od 9 cm i 12 cm.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pre računanja neka dete obeleži pravi ugao i hipotenuzu.
- Tražite proveru smisla rezultata, ne samo tačan račun.
Radionica 6: Zakoni stepena: brojanje činilaca
Princip koji nosiš dalje
Svi zakoni stepena slede iz prebrojavanja istih činilaca.
Kad se stepeni množe, činioci se nadovezuju, a kad se dele, skraćuju se, pa se izložioci sabiraju ili oduzimaju. Kad bi 10⁰ bilo nešto drugo od 1, niz 100, 10, 1, 0,1 bi se pokvario i pravila ne bi važila za sve izložioce.
- naučni zapis u fizici i hemiji
- kilo, mega i mili u merenju
- memorija računara u stepenima broja 2
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKad dete pogreši zakon, neka raspiše stepene kao proizvode i prebroji činioce. Greška se sama pokaže.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: naučni zapis u fizici i hemiji; kilo, mega i mili u merenju.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Stepen aⁿ je skraćeni zapis: a pomnoženo samim sobom n puta. Svi zakoni stepena slede iz brojanja činilaca, pa ih ne moraš učiti napamet ako znaš odakle dolaze.
Množenje: a³ · a² = (a · a · a) · (a · a) = a⁵. Činioci se nadovežu, pa se izložioci sabiraju: aᵐ · aⁿ = aᵐ⁺ⁿ. Deljenje: a⁵ : a² skrati dva para činilaca, pa ostaje a³, odnosno aᵐ : aⁿ = aᵐ⁻ⁿ (za a ≠ 0).
Stepen stepena: (a²)³ = a² · a² · a² = a⁶, pa se izložioci množe. Stepen proizvoda: (ab)³ = ab · ab · ab = a³b³, jer činioce smemo da pregrupišemo.
Kod dekadnih jedinica svaki korak naniže deli sa 10: 10² = 100, 10¹ = 10, 10⁰ = 1, 10⁻¹ = 0,1, 10⁻² = 0,01. Zato je 10⁰ = 1 i 10⁻ⁿ = 1/10ⁿ: tako obrazac ostaje isti i pravila stepena ne pucaju.
Primer sa postupkom
Izračunaj 2³ · 2⁴ i objasni zašto se izložioci sabiraju.
- 2³ · 2⁴ = (2 · 2 · 2) · (2 · 2 · 2 · 2).
- To je ukupno 3 + 4 = 7 činilaca 2, odnosno 2⁷.
- 2⁷ = 128.
2³ · 2⁴ = 2⁷ = 128, jer se činioci prebroje zajedno.

Igra u radionici
Stepenice na ostrvu zmajeva
Zmajeve stepenice idu od velikih brojeva ka malim, a svaka je deset puta niža. Poređaj ih od vrha naniže.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Mira tvrdi da je 2³ + 2³ = 2⁶. Proveri da li je u pravu, izračunaj tačnu vrednost i objasni razliku između sabiranja i množenja stepena. Zatim napiši tačnu jednakost u kojoj se pojavljuje 2⁶.
Kako proveravamo rad
- Računa 2³ + 2³ = 16, a 2⁶ = 64, pa tvrdnja ne važi.
- Objašnjava da se izložioci sabiraju samo pri množenju iste osnove.
- Navodi tačnu jednakost, npr. 2³ · 2³ = 2⁶ ili 2³ + 2³ = 2⁴.
Primer i smernice za proveru
2³ + 2³ = 8 + 8 = 16, a 2⁶ = 64. Izložioci se sabiraju samo kad se množi: 2³ · 2³ = 2⁶. Zbir dva ista stepena je 2 · 2³ = 2⁴.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Kad dete pogreši zakon, neka raspiše stepene kao proizvode i prebroji činioce. Greška se sama pokaže.
- Pitajte zašto je 10⁰ baš 1, a ne 0. Dobar odgovor se poziva na deljenje sa 10 u nizu.
Radionica 7: Polinomi: sređivanje i množenje
Princip koji nosiš dalje
Sabiramo samo istu vrstu (slične monome), a zagrade množimo distributivno, svaki član sa svakim.
3x i 2x su pet istih stvari, a x i x² su različite veličine, kao dužina i površina. Distributivnost važi za sve brojeve, pa važi i za slova; kad bismo preskočili neki proizvod, izraz više ne bi imao istu vrednost kao početni.
- računanje površine pravougaonika sa dodatkom
- sabiranje istih jedinica (metri sa metrima)
- formule u fizici i hemiji
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrvo podvucite slične članove istom bojom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: računanje površine pravougaonika sa dodatkom; sabiranje istih jedinica (metri sa metrima).
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Slični monomi imaju isti slovni deo sa istim eksponentima. Zato 3x + 2x = 5x, ali 3x + 2x² ne možemo sabrati u jedan monom. Brojevi ispred slovnog dela zovu se koeficijenti.
Distributivnost znači da svaki član jedne zagrade množimo svakim članom druge. U (x + 2)(x + 3) dobijamo x² + 3x + 2x + 6, pa sređujemo slične članove.
Za kvadrat zbira važi (a + b)² = a² + 2ab + b². Česta greška je izostavljanje srednjeg člana. Proverom za mali broj možeš otkriti pogrešnu jednakost, ali jedan broj nije dokaz da jednakost važi za sve brojeve.
Primer sa postupkom
Sredi (x + 2)².
- Napiši (x + 2)(x + 2).
- Pomnoži: x² + 2x + 2x + 4, pa saberi slične članove.
x² + 4x + 4.

Igra u radionici
Mirine police sa monomima
Mira slaže monome u biblioteci po vrsti. Koji su slični sa 3x², a koji idu na drugu policu?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Sredi izraz (x + 3)(x − 2) − x(x + 1). Prikaži svaki korak i proveri dobijeni izraz uvrštavanjem x = 2.
Kako proveravamo rad
- Primenjuje distributivnost na sve članove.
- Pravilno raspoređuje minus ispred druge zagrade.
- Proverom dobija istu vrednost početnog i sređenog izraza.
Primer i smernice za proveru
(x² + x − 6) − (x² + x) = −6. Za x = 2 početni izraz je 5 × 0 − 2 × 3 = −6.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prvo podvucite slične članove istom bojom.
- Ako dete preskače korake, neka napiše sva četiri proizvoda.
Radionica 8: Kvadrat binoma i razlika kvadrata na slici
Princip koji nosiš dalje
Formule za kvadrat binoma i razliku kvadrata su zapisane slike površina.
Kvadrat stranice a + b sastoji se od a², b² i dva pravougaonika ab, a L-oblik a² − b² se preslaže u pravougaonik (a + b)(a − b). Kad formula ne bi odgovarala slici, površina bi zavisila od toga kako figuru isečemo, a to se ne dešava.
- računanje napamet 99² ili 48 · 52
- planiranje bašte sa stazom oko leja
- kasnije u fizici i hemiji kod sređivanja formula
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte na kockastom papiru kvadrat 7 × 7 podeljen na 3 i 4. Neka dete prebroji kvadratiće u svakom delu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: računanje napamet 99² ili 48 · 52; planiranje bašte sa stazom oko leja.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Nacrtaj kvadrat stranice a + b i podeli svaku stranicu na delove a i b. Unutra se vide četiri dela: kvadrat a², kvadrat b² i dva ista pravougaonika ab. Zato je (a + b)² = a² + 2ab + b². Srednji član nisu „ostaci”, to su dva prava pravougaonika.
Zato (a + b)² nije a² + b²: na slici bi nedostajala dva pravougaonika. Za a = 3, b = 4 vidi se razlika: 7² = 49, a 9 + 16 = 25.
Razlika kvadrata: iz kvadrata stranice a iseci mali kvadrat stranice b u uglu. Ostaje oblik slova L površine a² − b². Kad L preseceš i preslažeš, dobiješ pravougaonik sa stranicama a + b i a − b. Zato je a² − b² = (a + b)(a − b).
Iste formule važe i za brojeve, pa pomažu u računanju napamet: 49 · 51 = (50 − 1)(50 + 1) = 2500 − 1 = 2499.
Primer sa postupkom
Izračunaj 21² napamet pomoću slike kvadrata.
- 21 = 20 + 1, pa je kvadrat podeljen na 20², dva pravougaonika 20 · 1 i 1².
- 400 + 2 · 20 + 1 = 400 + 40 + 1.
21² = 441.

Igra u radionici
Atlantiski mozaik
Pod u Atlantisu je kvadratni mozaik od delova. Spoji svaki zapis sa delom mozaika koji opisuje.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na kockastom papiru nacrtaj kvadrat stranice 8 i iseci iz ugla kvadrat stranice 3. Preslaži ostatak u pravougaonik i zapiši njegove stranice. Objasni kako ova slika pokazuje formulu a² − b² = (a + b)(a − b) i izračunaj površinu na oba načina.
Kako proveravamo rad
- Računa 64 − 9 = 55.
- Dobija pravougaonik 11 × 5 i površinu 55.
- Povezuje stranice 11 i 5 sa a + b i a − b.
Primer i smernice za proveru
Ostatak ima 64 − 9 = 55 kvadratića. Preslagan, on je pravougaonik 11 × 5 = 55, a 11 = 8 + 3 i 5 = 8 − 3. Zato je 8² − 3² = (8 + 3)(8 − 3).
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte na kockastom papiru kvadrat 7 × 7 podeljen na 3 i 4. Neka dete prebroji kvadratiće u svakom delu.
- Kad dete napiše (a + b)² = a² + b², ne ispravljajte odmah: zamolite ga da proveri sa a = 1, b = 1.
Radionica 9: Kad je proizvod nula: jednačine rastavljanjem
Princip koji nosiš dalje
Proizvod je nula samo kad je bar jedan činilac nula, zato rastavljanje rešava jednačine.
Pomnožiš li dva broja različita od nule, nikad ne dobiješ nulu. Zato iz (x − 3)(x + 3) = 0 sigurno sledi da je jedna zagrada nula. Da ovo pravilo ne važi, rastavljanje na činioce ne bi pomoglo u rešavanju.
- u fizici: kada telo bačeno uvis padne nazad na zemlju
- u geometriji: koje dimenzije figure daju traženu površinu
- u programiranju: kad je uslov ispunjen bar u jednom slučaju
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPitajte dete: „Koja dva broja pomnožena daju nulu?” Neka samo dođe do pravila da jedan mora biti nula.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: u fizici: kada telo bačeno uvis padne nazad na zemlju; u geometriji: koje dimenzije figure daju traženu površinu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ako je proizvod dva broja jednak nuli, bar jedan od njih mora biti nula. Nijedan drugi broj nema tu moć: 3 · 5 nije nula, a 3 · 0 jeste. Ovo pravilo pretvara jednu tešku jednačinu u dve lake.
Zato jednačinu prvo prebacimo tako da na jednoj strani bude nula, pa levu stranu rastavimo na činioce. Na primer x² − 9 = 0 je (x − 3)(x + 3) = 0, pa je x − 3 = 0 ili x + 3 = 0. Rešenja su 3 i −3.
Pažnja: jednačinu x² = 5x ne smeš da podeliš sa x, jer bi izgubio rešenje x = 0. Ispravno je x² − 5x = 0, x(x − 5) = 0, pa x = 0 ili x = 5.
Na kraju uvek proveri svako rešenje u početnoj jednačini.
Primer sa postupkom
Reši jednačinu x² − 16 = 0.
- Rastavi razliku kvadrata: (x − 4)(x + 4) = 0.
- Proizvod je nula, pa je x − 4 = 0 ili x + 4 = 0.
- Provera: 4² − 16 = 0 i (−4)² − 16 = 0.
Rešenja su x = 4 i x = −4.

Igra u radionici
Tehnoborgova brava
Tehnoborgovi su zaključali kapiju jednačinom x² − 9 = 0. Poređaj korake da Savi otključa kapiju.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Kvadratna leja ima stranicu x metara. Kad joj površinu umanjimo za 4 m², dobijemo 3x m², pa važi x² − 4 = 3x. Prebaci sve na jednu stranu i proveri da je x² − 3x − 4 = (x − 4)(x + 1). Reši jednačinu i objasni koje rešenje ima smisla za leju.
Kako proveravamo rad
- Proverava rastavljanje množenjem zagrada.
- Dobija x = 4 ili x = −1 iz pravila proizvoda jednakog nuli.
- Odbacuje −1 jer dužina ne može biti negativna i navodi stranicu 4 m.
Primer i smernice za proveru
(x − 4)(x + 1) = x² + x − 4x − 4 = x² − 3x − 4. Proizvod je nula, pa je x = 4 ili x = −1. Stranica leje ne može biti negativna, pa je x = 4 m; provera: 16 − 4 = 12 = 3 · 4.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pitajte dete: „Koja dva broja pomnožena daju nulu?” Neka samo dođe do pravila da jedan mora biti nula.
- Insistirajte na proveri oba rešenja; tako dete samo uhvati izgubljeno ili pogrešno rešenje.
Radionica 10: Zašto je zbir uglova (n − 2) · 180°
Princip koji nosiš dalje
Svaki mnogougao se iz jednog temena deli na n − 2 trougla, pa je zbir njegovih uglova (n − 2) · 180°.
Znamo da trougao ima 180°, pa svaku složeniju figuru svodimo na trouglove. Da broj trouglova nije uvek n − 2, zbir uglova bi zavisio od crteža, a on zavisi samo od broja stranica.
- pčelinje saće
- pločice na podu kupatila
- lopta sastavljena od petouglova i šestouglova
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete nacrta šestougao i iz jednog temena povuče dijagonale, pa prebroji trouglove.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: pčelinje saće; pločice na podu kupatila.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Iz jednog temena mnogougla sa n stranica povuci sve dijagonale. One ga dele na trouglove, i to tačno n − 2, jer dve susedne stranice tog temena ne grade nove trouglove. Svaki trougao ima 180°, pa je zbir unutrašnjih uglova (n − 2) · 180°.
Dijagonale prebrojavamo slično: iz svakog temena polazi n − 3 dijagonala (ne ide ka sebi ni ka dva suseda). To je n(n − 3) krajeva, ali je svaka dijagonala brojana dvaput, iz oba kraja. Zato je broj dijagonala n(n − 3) : 2.
Spoljašnji uglovi konveksnog mnogougla uvek daju 360°. Zamisli da hodaš oko figure: na svakom temenu skreneš za spoljašnji ugao, a kad se vratiš na početak, okrenuo si se tačno jednom u krug.
Kod pravilnog mnogougla svi uglovi su jednaki, pa se jedan ugao dobija deljenjem zbira sa n.
Primer sa postupkom
Za pravilan šestougao nađi zbir uglova, jedan ugao i broj dijagonala.
- Zbir: (6 − 2) · 180° = 720°.
- Jedan ugao: 720° : 6 = 120°.
- Dijagonale: 6 · 3 : 2 = 9.
Zbir je 720°, svaki ugao 120°, a dijagonala ima 9.

Igra u radionici
Kule ostrva zmajeva
Zmajevi grade kule sa osnovom od različitih mnogouglova. Spoji svaku osnovu sa zbirom njenih uglova.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Saće pčela ima oblik pravilnih šestouglova. Izračunaj jedan unutrašnji ugao pravilnog šestougla i objasni zašto se tri šestougla mogu spojiti u jednom temenu bez praznine. Proveri isto za pravilan petougao i objasni zašto pčele ne prave petouglove.
Kako proveravamo rad
- Računa 120° za šestougao i 108° za petougao.
- Pokazuje da je 3 · 120° = 360°.
- Objašnjava da 360° nije umnožak od 108°, pa petouglovi ostavljaju prazninu.
Primer i smernice za proveru
Šestougao ima ugao 720° : 6 = 120°, a 3 · 120° = 360°, pa tri šestougla zatvaraju pun ugao. Petougao ima 540° : 5 = 108°; 3 · 108° = 324° ostavlja prazninu, a 4 · 108° prelazi 360°.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete nacrta šestougao i iz jednog temena povuče dijagonale, pa prebroji trouglove.
- Nacrtajte kredom veliki mnogougao u dvorištu, obiđite ga i brojte skretanja: na kraju ste se okrenuli tačno jednom.
Radionica 11: Površina razlaganjem: iseci i preslaži
Princip koji nosiš dalje
Površina se ne menja kad figuru isečemo i delove preslažemo.
Svaki deo zadržava svoju površinu, pa zbir ostaje isti bez obzira na raspored. Zato iz površine pravougaonika izvodimo površine paralelograma, trougla i trapeza; da preslaganje menja površinu, nijedna od tih formula ne bi važila.
- krojenje tkanine
- tangram slagalica
- računanje površine stana iz plana
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIsecite paralelogram od papira i neka dete samo pronađe jedan rez kojim ga pretvara u pravougaonik.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: krojenje tkanine; tangram slagalica.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Dve figure su razloživo jednake kad se jedna može iseći na delove i od tih delova složiti druga. Takve figure imaju istu površinu, jer se pri sečenju i preslaganju ništa ne gubi.
Paralelogram: odseci trougao sa jedne strane i prebaci ga na drugu. Dobiješ pravougaonik iste osnovice a i iste visine h, pa je P = a · h. Trougao je tačno pola paralelograma (dva ista trougla čine paralelogram), pa je P = a · h : 2.
Trapez: dva ista trapeza, jedan okrenut naopako, čine paralelogram sa osnovicom a + b i visinom h. Zato je površina trapeza (a + b) · h : 2.
Tako se nalazi i površina nepravilnog mnogougla: podeli ga na trouglove i pravougaonike, izračunaj svaki deo i saberi.
Primer sa postupkom
Trapez ima osnovice 10 cm i 6 cm i visinu 4 cm. Kolika mu je površina?
- Dva ista trapeza čine paralelogram osnovice 10 + 6 = 16 cm i visine 4 cm.
- Paralelogram ima 16 · 4 = 64 cm², a trapez je pola toga.
Površina trapeza je 32 cm².

Igra u radionici
Mirine makaze
Mira u biblioteci čuva staru knjigu o sečenju figura. Spoji svaku figuru sa figurom u koju se preslaže.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj na kockastom papiru mnogougao sa temenima (0, 0), (6, 0), (6, 4), (3, 6) i (0, 4) (jedinica je 1 cm). Podeli ga na delove čije površine znaš, izračunaj površinu i objasni zašto zbir delova daje površinu cele figure.
Kako proveravamo rad
- Deli figuru na pravougaonik 6 × 4 i trougao osnovice 6 i visine 2.
- Računa 24 + 6 = 30 cm².
- Objašnjava da se delovi ne preklapaju i pokrivaju celu figuru.
Primer i smernice za proveru
Donji deo je pravougaonik 6 · 4 = 24 cm², a gornji trougao ima osnovicu 6 i visinu 2, pa 6 · 2 : 2 = 6 cm². Ukupno 30 cm², jer delovi pokrivaju figuru bez preklapanja.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Isecite paralelogram od papira i neka dete samo pronađe jedan rez kojim ga pretvara u pravougaonik.
- Pitajte: „Šta se promenilo, a šta nije?” Obim se menja, površina ne.
Radionica 12: Podudarnost kao alat za dokaz
Princip koji nosiš dalje
Kad su dva trougla podudarna po jednom stavu, svi njihovi odgovarajući delovi su jednaki, i tako se dokazuje bez merenja.
Stav podudarnosti kaže da nekoliko podataka potpuno određuje trougao, pa drugi trougao sa istim podacima mora biti isti. Da to ne važi, crtež bi mogao da prevari, a merenje nikad nije sasvim tačno; dokaz važi za svaki crtež.
- delovi nameštaja napravljeni po istoj meri
- rešetkasti mostovi od trouglova, koji se ne krive
- simetrične figure u likovnom
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete objasni dokaz naglas, rečima „jer” i „zato”. Ako ne može da kaže koji stav koristi, dokaz nije gotov.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: delovi nameštaja napravljeni po istoj meri; rešetkasti mostovi od trouglova, koji se ne krive.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Dva trougla su podudarna kad se mogu tačno poklopiti. Ne moramo meriti sve: dovoljno je da se poklope delovi iz jednog stava. Stavovi su SSS (tri stranice), SUS (dve stranice i ugao između njih), USU (stranica i dva nalegla ugla) i SSU (dve stranice i ugao naspram veće od njih).
Kad dokažemo da su trouglovi podudarni, dobijamo besplatno sve ostalo: i ostale stranice i uglovi su jednaki. Tako geometrija dokazuje tvrdnje bez merenja.
Primer: svaka tačka simetrale duži AB jednako je udaljena od A i B. Ako je M sredina duži i S tačka na simetrali, trouglovi AMS i BMS imaju AM = BM, zajedničku stranicu MS i prav ugao između njih. Po stavu SUS su podudarni, pa je SA = SB.
Odatle sledi nešto lepo: tačka u kojoj se seku simetrale dve stranice trougla jednako je udaljena od sva tri temena, pa leži i na trećoj simetrali. Zato se sve tri seku u jednoj tački, centru opisane kružnice. U jednoj tački seku se i visine (ortocentar) i težišne duži (težište), a težište deli svaku težišnu duž u odnosu 2 : 1.
Primer sa postupkom
Dokaži da visina CD jednakokrakog trougla ABC (AC = BC) deli osnovicu AB na dve jednake duži.
- Posmatraj trouglove ADC i BDC: AC = BC (kraci), CD je zajednička, a uglovi kod D su pravi.
- Prav ugao je naspram kraka, koji je veći od CD, pa važi stav SSU.
- Trouglovi su podudarni, pa su odgovarajuće stranice AD i BD jednake.
AD = BD, jer su trouglovi ADC i BDC podudarni po stavu SSU.

Igra u radionici
Pečati Magične šume
Na kapijama Magične šume stoje pečati sa skraćenicama. Spoji svaki pečat sa onim što mora biti jednako.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U paralelogramu ABCD povučena je dijagonala AC. Dokaži da su trouglovi ABC i CDA podudarni, pa iz toga zaključi da su suprotni uglovi kod B i D jednaki. Koristi to da su suprotne stranice paralelograma paralelne. Navedi koji stav koristiš i zašto važi svaki deo.
Kako proveravamo rad
- Uočava zajedničku stranicu AC.
- Koristi jednake naizmenične uglove kod paralelnih pravih (USU).
- Iz podudarnosti zaključuje da je ugao kod B jednak uglu kod D.
Primer i smernice za proveru
AC je zajednička. Pošto je AB paralelno sa CD, uglovi BAC i DCA su naizmenični i jednaki; pošto je BC paralelno sa AD, jednaki su i uglovi BCA i DAC. Po stavu USU trouglovi ABC i CDA su podudarni, pa je ugao kod B jednak uglu kod D.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete objasni dokaz naglas, rečima „jer” i „zato”. Ako ne može da kaže koji stav koristi, dokaz nije gotov.
- Isecite dva trougla od papira sa istim uglovima, a različite veličine, da dete vidi zašto UUU nije stav.
Radionica 13: Zašto je periferijski ugao pola centralnog
Princip koji nosiš dalje
Periferijski ugao je pola centralnog nad istim lukom, jer su svi poluprečnici jednaki.
Jednaki poluprečnici prave jednakokraki trougao, a spoljašnji ugao trougla jednak je zbiru dva nesusedna unutrašnja. Da poluprečnici nisu jednaki, uglovi nad istim lukom bi se menjali sa položajem temena.
- crtanje pravog ugla pomoću kruga
- pozorište u kome gledaoci na luku vide scenu pod istim uglom
- kasnije u fizici kod optike i ogledala
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte krug, prečnik i nekoliko tačaka na kružnici. Neka dete uglomerom izmeri uglove nad prečnikom i samo uoči da su svi 90°.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: crtanje pravog ugla pomoću kruga; pozorište u kome gledaoci na luku vide scenu pod istim uglom.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Centralni ugao ima teme u centru kruga, a periferijski na kružnici. Kad gledaju isti luk, periferijski je uvek tačno dvaput manji od centralnog. To nije slučajnost, nego posledica jednakih poluprečnika.
Najlakši slučaj: periferijski ugao ACB ima teme C, a krak CA prolazi kroz centar O. Trougao OBC ima OB = OC (poluprečnici), pa su mu uglovi kod B i C jednaki. Centralni ugao AOB je spoljašnji ugao tog trougla, pa je jednak zbiru dva jednaka unutrašnja ugla. Zato je centralni ugao dvaput veći od periferijskog. Ostali položaji svode se na ovaj kad se kroz teme C povuče prečnik.
Iz ovoga slede dve stvari. Svi periferijski uglovi nad istim lukom su jednaki, jer su svi pola istog centralnog. Ugao nad prečnikom je prav, jer je odgovarajući centralni ugao opružen (180°).
Primer sa postupkom
Centralni ugao nad lukom AB je 100°. Koliki je periferijski ugao nad istim lukom, a koliki ugao nad prečnikom?
- Periferijski ugao je pola centralnog: 100° : 2 = 50°.
- Prečnik gleda iz centra pod 180°, pa ugao nad njim ima 180° : 2 = 90°.
Periferijski ugao je 50°, a ugao nad prečnikom je 90°.

Igra u radionici
Zmajevo oko
Zmaj čuva luk na kružnici i pušta samo one koji znaju dokaz. Složi korake redom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Savi ima samo okrugli tanjir, olovku i lenjir, a treba mu prav ugao za crtež. Objasni kako da pomoću tanjira nacrta prav ugao, nacrtaj to i obrazloži zašto je ugao sigurno prav. Zatim proveri uglomerom.
Kako proveravamo rad
- Opisuje crtanje kružnice i prečnika (dve suprotne tačke kroz centar).
- Bira treću tačku na kružnici i spaja je sa krajevima prečnika.
- Obrazlaže da je centralni ugao 180°, pa je periferijski 90°.
Primer i smernice za proveru
Ocrtam tanjir i povučem prečnik AB. Izaberem bilo koju tačku C na kružnici i spojim je sa A i B. Ugao ACB je nad prečnikom, a centralni ugao nad prečnikom je 180°, pa je ACB = 90°.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte krug, prečnik i nekoliko tačaka na kružnici. Neka dete uglomerom izmeri uglove nad prečnikom i samo uoči da su svi 90°.
- Tražite da dete u dokazu pokaže gde je jednakokraki trougao; to je ključni korak.
Radionica 14: Zašto je površina kruga r²π
Princip koji nosiš dalje
Krug isečen na mnogo isečaka preslaže se u skoro paralelogram osnovice rπ i visine r, pa je površina r²π.
Preslaganje ne menja površinu, a što je isečaka više, figura je bliža pravom paralelogramu. Broj π je isti za sve krugove jer svi imaju isti oblik; kad ne bi bio stalan, ne bi postojala jedna formula za sve krugove.
- pica i torta
- točak bicikla koji meri put
- kružni tok na raskrsnici
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIsecite papirni krug na 16 isečaka i složite ih u „paralelogram”. Neka dete pokaže gde je r, a gde rπ.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: pica i torta; točak bicikla koji meri put.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Svi krugovi su istog oblika, razlikuju se samo veličinom. Zato je odnos obima i prečnika uvek isti broj, i taj broj zovemo π (približno 3,14). Odatle obim: O = 2rπ.
Površinu nalazimo sečenjem, kao picu. Iseci krug na mnogo jednakih isečaka i složi ih naizmenično, vrhom gore pa vrhom dole. Dobija se figura slična paralelogramu: visina joj je r, a osnovica pola obima, odnosno rπ. Što je isečaka više, sličnost je veća.
Površina te figure je osnovica puta visina: rπ · r = r²π. Pošto su isti isečci samo preslagani, to je i površina kruga.
Delovi kruga slede iz istog: isečak sa uglom α je α/360° kruga, a prsten je veliki krug bez malog, P = (R² − r²)π.
Primer sa postupkom
Krug ima poluprečnik 10 cm. Izračunaj obim i površinu (π ≈ 3,14).
- O = 2 · 10 · 3,14 = 62,8 cm.
- P = 10² · 3,14 = 100 · 3,14 = 314 cm².
Obim je oko 62,8 cm, a površina oko 314 cm².

Igra u radionici
Atlantiske kružne kapije
Kapije Atlantisa su okrugle i svaka ima svoju formulu. Spoji formulu sa onim što računa.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pica prečnika 30 cm i dve pice prečnika 20 cm: šta ima više testa (iste debljine)? Izračunaj površine sa π ≈ 3,14 i objasni rezultat koristeći činjenicu da je poluprečnik u formuli na kvadrat.
Kako proveravamo rad
- Koristi poluprečnike 15 cm i 10 cm, a ne prečnike.
- Dobija 706,5 cm² prema 2 · 314 = 628 cm².
- Objašnjava da površina raste sa kvadratom poluprečnika.
Primer i smernice za proveru
Velika pica: 15² · 3,14 = 706,5 cm². Dve male: 2 · 10² · 3,14 = 628 cm². Velika ima više, jer se poluprečnik kvadrira: 1,5 puta veći poluprečnik daje 2,25 puta veću površinu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Isecite papirni krug na 16 isečaka i složite ih u „paralelogram”. Neka dete pokaže gde je r, a gde rπ.
- Izmerite koncem obim i prečnik nekoliko okruglih predmeta i podelite: svaki put se dobije broj blizu 3,14.
Radionica 15: Sredina, medijana i mod: koja kaže istinu
Princip koji nosiš dalje
Svaka srednja vrednost odgovara na drugo pitanje, pa biramo onu koja ne vara za naše podatke.
Sredina deli zbir na sve jednako, pa jedna ogromna vrednost povuče je na svoju stranu. Medijana gleda samo redosled, pa joj ekstremi ne smetaju. Kad bismo uvek koristili samo sredinu, jedan izuzetak bi mogao da sakrije kako zaista izgleda većina.
- prosečna ocena u dnevniku
- srednja cena stana u gradu
- najčešća veličina patika u prodavnici
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz vesti ili reklamu pitajte: „Da li je to prosek ili medijana? Šta bi se promenilo da je druga mera?”
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: prosečna ocena u dnevniku; srednja cena stana u gradu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Aritmetička sredina je tačka ravnoteže podataka: zbir podeljen brojem podataka. Ako sve podatke izjednačiš tako da zbir ostane isti, svaki postaje jednak sredini. Zato iz sredine i broja podataka uvek možemo da dobijemo zbir.
Medijana je podatak u sredini kad ih poređamo po veličini (kod parnog broja, sredina dva srednja). Mod je podatak koji se najčešće javlja.
Sredina je osetljiva na jednu ogromnu vrednost, a medijana nije. Ako u grupi od pet đaka jedan ima mnogo više slatkiša od ostalih, sredina skoči, a medijana ostane gotovo ista. Zato se za „tipičnu” vrednost često bira medijana.
Mod je jedini koji radi i za podatke koji nisu brojevi, na primer za omiljenu boju.
Primer sa postupkom
Pet đaka ima 2, 3, 3, 4 i 18 klikera. Nađi sredinu, medijanu i mod. Koja mera najbolje opisuje tipičnog đaka?
- Sredina: (2 + 3 + 3 + 4 + 18) : 5 = 30 : 5 = 6.
- Medijana: poređani podaci, srednji je 3. Mod je takođe 3.
- Četiri đaka imaju 4 ili manje, pa sredina 6 ne opisuje tipičnog đaka.
Sredina je 6, a medijana i mod su 3; tipičnog đaka bolje opisuje medijana.

Igra u radionici
Savijeva anketa na ostrvu
Savi ispituje stanovnike ostrva zmajeva. Za svako pitanje izaberi meru koja najpoštenije odgovara.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Zapiši koliko minuta svaki dan u nedelji čitaš (7 podataka). Izračunaj sredinu, medijanu i mod. Zatim zamisli da jednog dana čitaš 300 minuta i ponovo izračunaj sredinu i medijanu. Objasni koja mera se više promenila i zašto.
Kako proveravamo rad
- Tačno računa sredinu kao zbir podeljen sa 7.
- Nalazi medijanu posle ređanja podataka po veličini.
- Objašnjava da je sredina osetljiva na ogromnu vrednost, a medijana nije.
Primer i smernice za proveru
Podaci 20, 30, 30, 25, 40, 15, 30 imaju zbir 190, sredinu oko 27,1, medijanu 30 i mod 30. Kad 15 zamenim sa 300, zbir je 475 i sredina oko 67,9, a medijana ostaje 30, jer se samo jedan broj premestio na kraj niza.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz vesti ili reklamu pitajte: „Da li je to prosek ili medijana? Šta bi se promenilo da je druga mera?”
- Napravite sa detetom tabelu vremena koje provodi uz ekran tokom nedelje i izračunajte sve tri mere.
Predmet
Biologija
18 radionica sa vežbama
Nasleđivanje i evolucija, jedinstvo građe i funkcije, poreklo i raznovrsnost života, život u ekosistemu i čovek i zdravlje. Pojmove proveravamo objašnjenjem i primenom, uz jasno navedene granice modela.
Radionica 1: Mitoza i mejoza: čuvanje i prepolovljavanje broja hromozoma
Princip koji nosiš dalje
Mitoza čuva broj hromozoma za rast i obnovu, a mejoza ga prepolovi da bi oplodnja vratila pun broj.
Da se broj hromozoma ne prepolovi pre oplodnje, udvostručavao bi se u svakoj generaciji i ćelije ne bi mogle normalno da rade. Da mitoza ne čuva isti broj, nova koža ili kost ne bi imale istu naslednu informaciju kao ostatak tela.
- zarastanje ogrebotine na kolenu
- rast korena i stabla
- nastajanje jajne ćelije i spermatozoida
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljBroj proveravajte po ćeliji; ne sabirajte sve ćelije kao da su jedna.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: zarastanje ogrebotine na kolenu; rast korena i stabla.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Hromozomi sadrže DNK, a geni su njeni delovi. DNK se umnožava pre mitoze i pre prve mejotičke deobe. Između prve i druge mejotičke deobe nema novog umnožavanja DNK. Umnožavanje DNK nije isto što i trajno povećavanje broja hromozomskih garnitura u potomim ćelijama.
Mitoza omogućava nastajanje ćelija sa istim brojem hromozoma kao u početnoj ćeliji, što je važno za rast i obnavljanje tkiva. U uobičajenom školskom primeru jedna telesna ćelija sa 46 hromozoma daje dve ćelije sa po 46. Nasledna informacija se uglavnom čuva, uz mogućnost grešaka i promena.
Mejoza smanjuje broj hromozoma na polovinu. Kod čoveka je deo nastajanja polnih ćelija sa 23 hromozoma. Spajanjem jajne ćelije i spermatozoida pri oplodnji obnavlja se broj 46. Mejoza i kombinovanje naslednog materijala doprinose genetičkoj raznovrsnosti potomstva.
Primer sa postupkom
Izmišljena životinjska vrsta ima 12 hromozoma u tipičnoj telesnoj ćeliji. Koliko ih očekujemo posle mitoze, a koliko u polnoj ćeliji nastaloj mejozom?
- Mitoza čuva broj, pa svaka ćelija potomak ima 12.
- Mejoza prepolovljava broj, pa polna ćelija ima 6. Oplodnja spaja 6 + 6.
Posle mitoze 12 po ćeliji; u polnoj ćeliji 6; posle oplodnje 12.

Igra u radionici
Savijeva laboratorija deoba
Savi je u laboratoriji na ostrvu zmajeva pomešao kartice. Pomozi mu da svaku karticu stavi uz pravu deobu.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj dva toka za vrstu sa 2n = 10: jednu mitotičku deobu i nastajanje polnih ćelija mejozom praćeno oplodnjom. Uporedi broj hromozoma po ćeliji, ne zbir u svim ćelijama.
Kako proveravamo rad
- Posle mitoze ćelije imaju po 10 hromozoma.
- Polne ćelije imaju po 5.
- Oplodnja daje 5 + 5 = 10 i objašnjena je razlika u funkciji procesa.
Primer i smernice za proveru
Mitoza: 10 → dve ćelije sa po 10. Mejoza vodi polnim ćelijama sa po 5; oplodnja: 5 + 5 → 10. Prvi proces podržava rast i obnovu, drugi polno razmnožavanje.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Broj proveravajte po ćeliji; ne sabirajte sve ćelije kao da su jedna.
- Biološka osnova proverena prema NHGRI objašnjenjima mitoze i mejoze; primer sa deset hromozoma je školski model.
Radionica 2: Nasleđivanje: genotip i fenotip
Princip koji nosiš dalje
Svaka osobina zavisi od para alela, po jednog od svakog roditelja, a fenotip nastaje iz genotipa i sredine.
Zato deca liče na oba roditelja, a ipak nisu njihove kopije. Da se nasleđuje samo od jednog roditelja, polno razmnožavanje ne bi stvaralo nove kombinacije i potomci bi bili mnogo manje raznovrsni.
- boja cvetova graška u Mendelovim ogledima
- sorte voća koje odgajivači ukrštaju
- braća i sestre koji se razlikuju
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKoristite izmišljenu biljnu osobinu, bez procenjivanja članova porodice.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: boja cvetova graška u Mendelovim ogledima; sorte voća koje odgajivači ukrštaju.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Geni su delovi DNK povezani sa naslednim osobinama. Različite varijante istog gena nazivaju se aleli. Genotip opisuje naslednu osnovu, dok fenotip obuhvata ispoljene osobine koje nastaju delovanjem gena i sredine.
U pojednostavljenom modelu potpunog dominiranja, alel A se ispoljava i u paru Aa, a recesivni alel a u paru aa. Dominantno ne znači bolje, jače niti češće u populaciji.
Model jednog gena koristan je za vežbu, ali mnoge ljudske osobine, poput visine i boje očiju, ne nasleđuju se ovako jednostavno. Ne izvodi zaključke o porodici na osnovu školskog modela.
Primer sa postupkom
U modelu jednog gena ukrštaju se Aa i Aa. Koji genotipovi mogu nastati?
- Svaki roditelj može dati A ili a.
- Kombinacije u četiri polja su AA, Aa, aA i aa. Aa i aA predstavljaju isti genotip.
Verovatnoće su 1/4 AA, 1/2 Aa i 1/4 aa; to nisu garantovani brojevi među četvoro potomaka.

Igra u radionici
Mirina kartoteka nasleđivanja
Mira u biblioteci čuva kartice sa pojmovima iz genetike, ali su se značenja izmešala. Spoji pojam sa njegovim značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Za izmišljenu biljku, u modelu jednog gena sa potpunim dominiranjem, ukrsti Aa i aa. Prikaži polja i objasni zašto odnos 1:1 nije obećanje da će među četiri biljke tačno dve imati dominantnu osobinu.
Kako proveravamo rad
- Navodi moguće gamete oba roditelja.
- Dobija Aa i aa sa verovatnoćom po 1/2.
- Razlikuje verovatnoću pojedinačnog potomka od malog uzorka.
Primer i smernice za proveru
Prvi roditelj daje A ili a, drugi samo a. Potomak ima 1/2 verovatnoće za Aa i 1/2 za aa. U malom uzorku moguće je odstupanje od tog odnosa.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Koristite izmišljenu biljnu osobinu, bez procenjivanja članova porodice.
- Neka dete objasni razliku između verovatnog i zagarantovanog.
Radionica 3: Nasleđivanje pola i krvnih grupa
Princip koji nosiš dalje
Par alela, po jedan od svakog roditelja, određuje osobinu; pol se nasleđuje preko para polnih hromozoma.
Pri nastajanju polnih ćelija parovi se razdvajaju, a pri oplodnji ponovo spajaju. Zato su moguće kombinacije predvidive kao verovatnoće, ali nije unapred poznato šta će dobiti baš jedno dete.
- provera krvne grupe pre operacije
- daltonizam koji je češći kod dečaka
- jednako mnogo dečaka i devojčica u velikom gradu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljAko znate svoje krvne grupe, zajedno napravite tabelu mogućih kombinacija, ali naglasite da je to model verovatnoće, a ne zaključak o porodici.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: provera krvne grupe pre operacije; daltonizam koji je češći kod dečaka.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Čovek u telesnim ćelijama ima 46 hromozoma, odnosno 23 para. Jedan par su polni hromozomi: žene najčešće imaju XX, a muškarci XY. Jajna ćelija uvek nosi X hromozom, a spermatozoid nosi X ili Y. Zato pol deteta zavisi od toga koji spermatozoid oplodi jajnu ćeliju, a verovatnoća za dečaka i devojčicu je približno ista, po 1/2.
Krvne grupe A, B, AB i 0 nasleđuju se preko jednog gena sa tri alela: A, B i 0. Aleli A i B ispoljavaju se oba kada su zajedno (grupa AB), a alel 0 je recesivan. Osoba grupe A može imati genotip AA ili A0, a osoba grupe 0 uvek ima genotip 00. Zato dva roditelja grupe A mogu imati dete grupe 0, ako su oba A0.
Krvne grupe su važne za transfuziju i transplantaciju: imunski sistem primaoca može da napadne crvena krvna zrnca ili organ koje prepozna kao strane. Zato se pre transfuzije uvek proverava podudarnost krvi, i u praksi se najčešće daje krv iste grupe.
Neke bolesti nastaju zbog promena u genima ili hromozomima. Primeri su hemofilija i daltonizam (vezani za X hromozom) i Daunov sindrom (jedan hromozom 21 više). Genetička raznovrsnost je razlog zašto se ljudi razlikuju, i ona ne određuje vrednost čoveka.
Primer sa postupkom
Majka ima krvnu grupu A sa genotipom A0, a otac grupu B sa genotipom B0. Koje krvne grupe može imati njihovo dete?
- Majka daje alel A ili 0, a otac alel B ili 0.
- Moguće kombinacije su AB, A0, B0 i 00.
- Fenotipovi su redom: grupa AB, grupa A, grupa B i grupa 0, svaka sa verovatnoćom 1/4.
Dete može imati bilo koju od četiri krvne grupe: A, B, AB ili 0, svaku sa verovatnoćom 1/4.

Igra u radionici
Mirina kartoteka krvnih grupa
Mira u biblioteci čuva kartice sa genotipovima, ali su se odvojile od krvnih grupa. Spoji svaki genotip sa grupom koju daje.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tablicu ukrštanja za roditelje sa genotipovima AB i 00. Napiši koje krvne grupe deca mogu imati i sa kojom verovatnoćom. Zatim objasni jednom rečenicom zašto nijedno dete ne može imati grupu AB ni grupu 0.
Kako proveravamo rad
- Tačno navodi alele koje svaki roditelj može da preda.
- Dobija genotipove A0 i B0, svaki sa verovatnoćom 1/2.
- Objašnjava da dete od roditelja 00 uvek dobija alel 0, a od roditelja AB samo jedan od alela A ili B.
Primer i smernice za proveru
Roditelj AB daje A ili B, a roditelj 00 uvek daje 0. Deca su A0 (grupa A) ili B0 (grupa B), svako sa verovatnoćom 1/2. Grupa AB nije moguća jer dete dobija samo jedan alel od roditelja AB, a grupa 0 nije moguća jer uvek dobije A ili B.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ako znate svoje krvne grupe, zajedno napravite tabelu mogućih kombinacija, ali naglasite da je to model verovatnoće, a ne zaključak o porodici.
- Razgovarajte o tome zašto je pol deteta stvar slučaja pri oplodnji i zašto se verovatnoća 1/2 ne vidi uvek u jednoj porodici.
- Kada se pominju nasledne bolesti, povežite priču sa poštovanjem: razlike među ljudima su deo genetičke raznovrsnosti.
Radionica 4: Životni ciklusi: polno i bespolno razmnožavanje
Princip koji nosiš dalje
Bespolno razmnožavanje kopira uspešnog roditelja, a polno meša nasledni materijal i stvara raznovrsnost koja pomaže opstanku.
U stalnim uslovima isti potomci dobro uspevaju. Kad se uslovi promene, raznovrsni potomci imaju veću šansu da neki od njih imaju osobine koje pomažu, i zato je polno razmnožavanje toliko rašireno.
- voćari kalemljenjem čuvaju sortu
- svako dete u porodici je drugačije
- kvasac koji pupi u testu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPosadite zajedno granu vrbe ili vrh sobne biljke u vodu i pratite korenje: to je bespolno razmnožavanje uživo.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: voćari kalemljenjem čuvaju sortu; svako dete u porodici je drugačije.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Životni ciklus je niz faza od početka života jedinke do trenutka kada ona daje potomstvo. Kod čoveka i mnogih životinja ciklus počinje oplođenjem, kada se spoje jajna ćelija i spermatozoid, pa nastaje zigot koji se deobama razvija u novi organizam.
Bespolno razmnožavanje ne zahteva polne ćelije: jedinka se deli, pupi (hidra, kvasac) ili stvara nove biljke iz delova tela (krtola krompira, vreže jagode). Potomci su skoro isti kao roditelj. To je brzo i korisno u stalnim uslovima, ali svi potomci imaju iste slabosti.
Polno razmnožavanje spaja nasledni materijal dva roditelja, pa su potomci raznovrsni. Kod jednopolnih organizama polovi su odvojeni (čovek, mačka), a dvopolni organizmi (glista, puž) imaju i muške i ženske polne organe. Raznovrsnost potomaka povećava šansu da neko preživi kad se uslovi promene.
Kod mahovina i paprati smenjuju se dve generacije: gametofit, koji stvara polne ćelije, i sporofit, koji stvara spore. Kod mahovine je zelena biljčica koju vidimo gametofit, a kod paprati je velika biljka sa listovima sporofit.
Primer sa postupkom
Baštovan želi da dobije mnogo jagoda potpuno istih kao jedna odlična biljka. Da li da je razmnožava semenom ili vrežama? Zašto?
- Vreže su deo jedne biljke, pa nove biljke nastaju bespolno i imaju isti nasledni materijal.
- Seme nastaje polnim putem, pa potomci kombinuju nasledni materijal dve biljke i mogu se razlikovati.
Vrežama, jer bespolno razmnožavanje daje potomke skoro iste kao odlična biljka.

Igra u radionici
Savi u bašti Magične šume
Savi u bašti Magične šume posmatra kako nastaju novi organizmi. Razvrstaj primere po načinu razmnožavanja.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj životni ciklus jedne biljke ili životinje po izboru (na primer žabe, leptira ili pasulja) od oplođenja do odrasle jedinke koja ponovo daje potomstvo. Označi gde nastaju polne ćelije i dopiši da li ta vrsta može da se razmnožava i bespolno.
Kako proveravamo rad
- Ciklus je zatvoren: odrasla jedinka ponovo daje potomstvo.
- Tačno je označeno oplođenje i nastajanje polnih ćelija.
- Odgovor o bespolnom razmnožavanju je tačan i obrazložen.
Primer i smernice za proveru
Žaba: odrasle jedinke daju jajne ćelije i spermatozoide, oplođenje se dešava u vodi, iz jajeta izlazi punoglavac, on se preobražava u žabu koja posle odrasta i razmnožava se. Žaba se ne razmnožava bespolno.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Posadite zajedno granu vrbe ili vrh sobne biljke u vodu i pratite korenje: to je bespolno razmnožavanje uživo.
- Pitajte dete zašto u prirodi postoje oba načina razmnožavanja i neka navede po jednu prednost svakog.
- Kod pitanja o čovekovom razmnožavanju odgovarajte mirno, tačnim nazivima i onoliko koliko dete pita.
Radionica 5: Simetrija, glava i segmenti: plan tela
Princip koji nosiš dalje
Građa odgovara funkciji: plan tela (simetrija, glava, segmenti) odgovara načinu kretanja i života.
Ko se kreće u jednom smeru, susreće svet prednjim krajem, pa mu koriste čula i mozak napred. Ponovljeni segmenti olakšavaju savitljivo kretanje. Da nema veze plana tela i načina života, nevešti oblici bi teže opstajali.
- automobil i avion imaju levu i desnu stranu
- kičma od mnogo pršljenova
- cvet koji pčele posećuju sa svih strana
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljU kuhinji presecite jabuku poprečno i uzdužno: poprečni presek pokazuje zrakast raspored semenki.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: automobil i avion imaju levu i desnu stranu; kičma od mnogo pršljenova.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Simetrija opisuje kako se telo može podeliti na slične delove. Ameba i većina sunđera nemaju simetriju. Hidra i meduza imaju zrakastu (radijalnu) simetriju: kroz središte tela može se povući više ravni koje ga dele na slične delove. Većina životinja, od gliste do čoveka, ima dvostranu (bilateralnu) simetriju: samo jedna ravan deli telo na levu i desnu polovinu koje su kao odraz u ogledalu.
Simetrija je povezana sa načinom života. Zrakasto simetrične životinje često su pričvršćene ili lebde, pa im okolina prilazi sa svih strana. Dvostrano simetrične životinje se kreću u jednom smeru, pa imaju prednji i zadnji kraj, gornju i donju stranu.
Cefalizacija je skupljanje nervnih ćelija i čula na prednjem kraju tela, gde nastaje glava. Prednji kraj prvi nailazi na hranu i opasnost, pa je korisno da tu budu oči, ticala i mozak. Segmentacija je ponavljanje sličnih delova duž tela: kolutići gliste, delovi tela insekata i pršljenovi kičmenjaka.
I biljke imaju simetriju: cvet jabuke je zrakast, a cvet graška dvostran. Stablo trave i bambusa podeljeno je kolencima na članke, što podseća na segmente.
Primer sa postupkom
Morska zvezda kao odrasla živi sporo na dnu i ima zrakastu simetriju, a riba aktivno pliva i ima dvostranu simetriju i glavu. Objasni razliku.
- Riba se kreće u jednom smeru, pa joj je korisno da čula i mozak budu napred, gde prvo nailazi na plen i opasnost.
- Morska zvezda se sporo kreće i hranu nalazi sa svih strana, pa joj odgovara telo koje je slično u svim pravcima.
Plan tela odgovara načinu života: aktivno kretanje u jednom smeru prati dvostrana simetrija i cefalizacija.

Igra u radionici
Simetrije sa ostrva zmajeva
Savi je na ostrvu zmajeva skicirao bića iz mora i šume. Razvrstaj ih po tipu simetrije.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi pet bića (na primer meduzu, glistu, pčelu, ribu i cvet jabuke). Za svako napiši tip simetrije, da li ima glavu i da li ima segmente. Zatim jednom rečenicom poveži plan tela sa načinom kretanja ili života za dva od njih.
Kako proveravamo rad
- Tip simetrije je tačno određen za svih pet bića.
- Cefalizacija i segmentacija su tačno označene.
- Bar dve veze plana tela i načina života su obrazložene.
Primer i smernice za proveru
Meduza: zrakasta, bez prave glave, bez segmenata. Glista: dvostrana, prednji kraj sa nervnim čvorom, segmenti. Pčela: dvostrana, glava, delovi tela. Riba: dvostrana, glava, pršljenovi. Cvet jabuke: zrakast. Riba aktivno pliva napred, pa ima glavu; meduza lebdi, pa joj odgovara zrakast oblik.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- U kuhinji presecite jabuku poprečno i uzdužno: poprečni presek pokazuje zrakast raspored semenki.
- U parku ili na slikama tražite životinje i cvetove i pitajte: koliko ravni ga deli na slične delove?
- Pitajte dete zašto i pas i čovek imaju oči napred, a ne na leđima, da bi samo došlo do ideje cefalizacije.
Radionica 6: Građa i funkcija: razmena materija
Princip koji nosiš dalje
Građa odgovara funkciji: velika i tanka površina olakšava razmenu materija.
Materije kroz ćelije i tkiva prolaze sporo, pa je razmena brža kad je površina velika, a put kratak. Kad bi plućni mehurići i korenove dlačice bili debeli i glatki, telo ne bi dobilo dovoljno kiseonika, a biljka dovoljno vode.
- nabori i resice tankog creva
- škrge riba sa mnoštvom listića
- radijator sa tankim rebrima
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljTražite objašnjenje „ova građa omogućava ovu funkciju”.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: nabori i resice tankog creva; škrge riba sa mnoštvom listića.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ćelije razmenjuju materije sa okolinom preko membrane. Površina za razmenu i rastojanje kroz koje materija prolazi utiču na uspešnost razmene. Tanka, velika površina često olakšava razmenu.
Korenove dlačice povećavaju dodir biljke sa zemljištem i olakšavaju usvajanje vode i mineralnih supstanci. Plućni mehurići kod sisara daju veliku površinu za razmenu gasova; krv zatim prenosi gasove do tkiva i od njih.
Slična funkcija ne znači ista građa. Biljka nema pluća, a glista nema pluća sisara. Upoređuj konkretne strukture, uslove života i materije koje se razmenjuju.
Primer sa postupkom
Zašto je mnoštvo sitnih plućnih mehurića korisnije za razmenu gasova od jedne glatke šupljine iste zapremine?
- Sitne pregrade povećavaju ukupnu površinu.
- Tanki zidovi i blizina kapilara skraćuju put gasovima.
Velika površina i kratak put omogućavaju efikasniju razmenu gasova.

Igra u radionici
Magična šuma površina
U Magičnoj šumi svaka struktura ima posebnu građu za svoj posao. Spoji strukturu sa osobinom koja joj pomaže.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Uporedi korenovu dlačicu i tanku površinu za razmenu gasova. Skiciraj ih kao modele i za svaku navedi osobinu građe koja pomaže funkciji. Nemoj tvrditi da iste funkcije dokazuju isto poreklo.
Kako proveravamo rad
- Povezuje veliku površinu sa obimom razmene.
- Povezuje malu debljinu sa kratkim putem razmene.
- Razlikuje model od detaljne anatomske slike.
Primer i smernice za proveru
Korenova dlačica povećava dodirnu površinu sa vodom u zemljištu. Tanka površina za razmenu gasova skraćuje put difuzije. Skice služe objašnjenju veze građe i funkcije.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Tražite objašnjenje „ova građa omogućava ovu funkciju”.
- Uporedite dve strukture bez izjednačavanja čitavih organizama.
Radionica 7: Od ćelije do organizma: tkiva i organi
Princip koji nosiš dalje
Građa odgovara funkciji na svakom nivou, a delovi rade zajedno da organizam održi homeostazu.
Podela poslova omogućava da svaka ćelija bude dobra u jednoj stvari, ali onda ćelije zavise jedna od druge. Kad bi jedan sistem prestao da radi, poremetila bi se ravnoteža celog organizma.
- znojenje kad je vruće
- drhtanje kad je hladno
- orkestar u kom svaki instrument ima svoju ulogu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUporedite organizam sa školom ili fabrikom: ćelije su radnici, tkiva odeljenja, organi službe, a cela škola radi kao celina.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: znojenje kad je vruće; drhtanje kad je hladno.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
U višećelijskom organizmu ćelije se dele na poslove. Nervna ćelija ima duge produžetke kojima prenosi signale. Mišićna ćelija je izdužena i može da se skrati. Crvena krvna zrnca sisara nemaju jedro i imaju oblik ulegnutog diska, pa imaju više mesta za hemoglobin koji prenosi kiseonik. Ćelije zatvaračice na listu otvaraju i zatvaraju stome.
Slične ćelije koje zajedno obavljaju isti posao grade tkivo. Kod životinja razlikujemo epitelno (pokriva površine), vezivno (kost, hrskavica, krv), mišićno i nervno tkivo. Kod biljaka postoje tvorno, pokorično, provodno, mehaničko i osnovno tkivo.
Više tkiva gradi organ (srce, želudac, list, koren), organi koji rade zajedno čine organski sistem, a svi sistemi zajedno čine organizam. Organizam radi kao celina: održava stalnu unutrašnju sredinu, na primer telesnu temperaturu oko 37 °C kod čoveka. To se zove homeostaza.
Biljke, gljive i životinje obavljaju iste osnovne procese (ishrana, disanje, razmnožavanje), ali na različite načine. Biljka sama stvara hranu fotosintezom, gljiva upija hranu iz okoline, a životinja je unosi i vari. Te razlike vidimo i pod mikroskopom: biljne ćelije imaju ćelijski zid od celuloze, gljive zid od hitina, a životinjske ćelije nemaju zid.
Primer sa postupkom
Poređaj od najjednostavnijeg do najsloženijeg: srce, mišićna ćelija srca, organizam, sistem organa za cirkulaciju, srčano mišićno tkivo.
- Najmanja jedinica je ćelija: mišićna ćelija srca.
- Mnogo takvih ćelija gradi srčano mišićno tkivo, a tkiva grade srce kao organ.
- Srce i krvni sudovi čine sistem organa za cirkulaciju, a svi sistemi zajedno organizam.
Mišićna ćelija srca, srčano mišićno tkivo, srce, sistem organa za cirkulaciju, organizam.

Igra u radionici
Mirina lestvica organizacije
Mira u biblioteci slaže knjige o telu po veličini, od najmanjeg dela do celine. Pomozi joj da poređa nivoe organizacije.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu za tri specijalizovane ćelije: nervnu ćeliju, crveno krvno zrnce i ćeliju zatvaračicu. Za svaku napiši gde se nalazi, kakva joj je građa i kako ta građa pomaže njenom poslu. Na kraju napiši u koje tkivo spada svaka od njih.
Kako proveravamo rad
- Za svaku ćeliju tačno je navedena funkcija.
- Za svaku ćeliju navedena je bar jedna osobina građe povezana sa funkcijom.
- Tkivo je tačno određeno (nervno, vezivno, pokorično).
Primer i smernice za proveru
Nervna ćelija, u mozgu i nervima: dugi produžeci prenose signale, nervno tkivo. Crveno krvno zrnce, u krvi: nema jedro i ulegnuto je, pa nosi mnogo hemoglobina, vezivno tkivo. Ćelija zatvaračica, na listu: menja oblik i otvara ili zatvara stomu, pokorično tkivo.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uporedite organizam sa školom ili fabrikom: ćelije su radnici, tkiva odeljenja, organi službe, a cela škola radi kao celina.
- Kada je dete prehlađeno, zajedno izmerite temperaturu i razgovarajte kako telo pokušava da vrati ravnotežu (homeostazu).
- Ako u školi ima mikroskop, pitajte šta su videli; kod kuće lupa i kora luka mogu dati prvi utisak o ćelijama.
Radionica 8: Fotosinteza, disanje i transport kod biljke
Princip koji nosiš dalje
Fotosinteza hvata energiju svetlosti u hrani, a disanje je oslobađa; materija pri tome kruži između biljke i vazduha.
Bez fotosinteze ne bi bilo organske hrane ni kiseonika za većinu živih bića. Bez disanja ćelije ne bi mogle da koriste energiju zarobljenu u hrani, pa ne bi mogle da rastu i rade.
- sobna biljka koja bez svetla bledi
- dah koji zamagli hladno staklo
- kompost u kom razlagači razgrađuju lišće
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOvo je poređenje osnovnih životnih procesa, ne recept za kućni eksperiment.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: sobna biljka koja bez svetla bledi; dah koji zamagli hladno staklo.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Fotosintezom biljka u ćelijama sa hloroplastima koristi svetlosnu energiju za stvaranje organskih supstanci od ugljen-dioksida i vode, uz oslobađanje kiseonika. Mineralne supstance su važne, ali nisu gotova organska hrana koju koren uzima iz zemljišta.
Ćelijsko disanje omogućava oslobađanje upotrebljive energije iz organskih supstanci. U aerobnom disanju koristi se kiseonik, a nastaju ugljen-dioksid i voda. Biljne ćelije dišu i danju i noću; fotosinteza zahteva svetlost, pa ta dva procesa nisu samo smenjivanje „dnevnog” i „noćnog” rada.
Koren upija vodu i mineralne supstance, a provodna tkiva povezuju organe biljke. Stome učestvuju u razmeni gasova i regulaciji gubitka vode. Građa lista, korena i provodnih tkiva zato se tumači zajedno sa uslovima svetlosti i dostupnosti vode.
Primer sa postupkom
Učenik kaže: „Biljka danju samo fotosintetiše, a noću samo diše.” Ispravi tvrdnju.
- Fotosinteza zavisi od svetlosti, ali disanje omogućava ćelijama dobijanje upotrebljive energije i kada ima svetlosti.
- Zato se danju oba procesa mogu odvijati, dok bez svetlosti nema fotosinteze.
Biljka diše i danju i noću; fotosinteza se odvija kada za nju postoje potrebni uslovi, uključujući svetlost.

Igra u radionici
Savi i dva procesa u listu
Savi istražuje list sa ostrva zmajeva. Razvrstaj kartice: šta pripada fotosintezi, a šta disanju ćelija?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu za fotosintezu i aerobno disanje: polazne materije, proizvodi, odnos prema svetlosti i energetska uloga. Dodaj ulogu korena u snabdevanju lista.
Kako proveravamo rad
- Fotosinteza koristi CO₂ i vodu, stvara organske supstance i O₂ uz svetlost.
- Aerobno disanje koristi organske supstance i O₂, daje CO₂ i vodu uz oslobađanje upotrebljive energije.
- Koren nije predstavljen kao izvor gotove organske hrane.
Primer i smernice za proveru
Fotosinteza skladišti deo svetlosne energije u organskim supstancama. Aerobno disanje oslobađa upotrebljivu energiju iz tih supstanci i može teći danju i noću. Koren doprema vodu i mineralne supstance, a provodna tkiva ih povezuju sa nadzemnim organima.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ovo je poređenje osnovnih životnih procesa, ne recept za kućni eksperiment.
- Tražite da dete prati odakle dolaze materija i energija odvojeno.
Radionica 9: Sistematika: imena i ključevi za živi svet
Princip koji nosiš dalje
Sistematika razvrstava život po srodstvu, pa su grupe kao grane drveta života sa zajedničkim precima.
Kad su grupe zasnovane na zajedničkom poreklu, ime grupe nam govori mnogo o organizmu. Kad bi vrste delili po slučajnim osobinama, kao što su boja ili veličina, u istoj grupi bi se našla potpuno nesrodna bića.
- police u biblioteci po oblastima
- porodično stablo
- latinska imena biljaka u apoteci
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite zajedno dihotomi ključ za predmete iz fioke ili za voće u kuhinji: odlična vežba jasnog mišljenja.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: police u biblioteci po oblastima; porodično stablo.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Na Zemlji su opisani milioni vrsta, pa ih biolozi razvrstavaju u grupe. Švedski prirodnjak Karl Line uveo je u 18. veku binomnu nomenklaturu: naučno ime vrste ima dve reči na latinskom. Prva reč je ime roda i piše se velikim slovom, a druga označava vrstu i piše se malim slovom. Primer je Homo sapiens za čoveka.
Vrste se grupišu u sve šire kategorije: vrsta, rod, familija, red, klasa, kolo (kod biljaka razdeo) i carstvo. Lav (Panthera leo) i tigar (Panthera tigris) su u istom rodu, pa su međusobno srodniji nego lav i vuk, koji su tek u istom redu zveri.
Danas sistematika pokušava da prikaže stvarno srodstvo, odnosno zajedničko poreklo. Zato se grupe crtaju kao grane „drveta života”: bliže grane imaju bližeg zajedničkog pretka.
Za prepoznavanje vrsta koristi se dihotomi ključ. U svakom koraku biraš jednu od dve suprotne tvrdnje (na primer „ima perje” ili „nema perje”) i ideš dalje dok ne stigneš do imena. Dobar ključ koristi osobine koje se jasno vide i ne zavise od mišljenja.
Primer sa postupkom
Napravi dihotomi ključ za četiri životinje: vrabac, žaba, pas i šaran.
- 1a ima perje: vrabac. 1b nema perje: idi na 2.
- 2a ima dlaku: pas. 2b nema dlaku: idi na 3.
- 3a ima krljušti i peraja: šaran. 3b ima vlažnu golu kožu: žaba.
Ključ u tri koraka razdvaja sve četiri životinje jasnim parovima suprotnih osobina.

Igra u radionici
Mirina polica kategorija
Mira slaže fascikle o živom svetu od najuže do najšire grupe. Poređaj sistematske kategorije za vuka.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi šest biljaka ili životinja iz svog okruženja i napravi dihotomi ključ koji vodi do svake od njih. Svaki korak mora imati dve suprotne, vidljive osobine. Zatim zamoli nekog kod kuće da pomoću ključa prepozna jedno biće i zapiši da li je uspeo.
Kako proveravamo rad
- Ključ ima korake sa po dve suprotne tvrdnje.
- Svaka od šest vrsta ima svoj jedinstven put kroz ključ.
- Osobine su vidljive i ne zavise od ukusa ili mišljenja.
Primer i smernice za proveru
1a ima cvet: idi na 2; 1b nema cvet: idi na 4. 2a cvet je žut: maslačak; 2b cvet nije žut: idi na 3. 3a beli cvet sa žutom sredinom: tratinčica; 3b crveni cvet: mak. Isto nastavljam za tri životinje, i tata je ključem prepoznao tratinčicu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite zajedno dihotomi ključ za predmete iz fioke ili za voće u kuhinji: odlična vežba jasnog mišljenja.
- Kad vidite natpis u zoo-vrtu ili botaničkoj bašti, pročitajte latinsko ime i pogodite šta znači rod, a šta vrsta.
- Pitajte zašto naučnici ne koriste samo narodna imena (ista biljka ima različita imena u raznim krajevima).
Radionica 10: Fosili i dokazi evolucije
Princip koji nosiš dalje
Evolucija ostavlja tragove: fosili pokazuju promene kroz vreme, a homologni organi zajedničko poreklo.
Kad sve vrste potiču od zajedničkih predaka, očekujemo stare oblike u starijim slojevima i iste kosti kod srodnih bića, i upravo to nalazimo. Da su vrste nastale nezavisno, ne bi bilo razloga da ruka i peraje imaju isti raspored kostiju.
- fosilni otisci školjki u kamenu planina
- dinosaurusi u muzeju prirode
- isti broj vratnih pršljenova kod žirafe i čoveka
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljAko ste blizu muzeja prirode, potražite fosile i pitajte dete iz kog dela stene bi bio najstariji.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: fosilni otisci školjki u kamenu planina; dinosaurusi u muzeju prirode.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Fosili su okamenjeni ostaci ili tragovi organizama iz prošlosti: kosti, ljušture, otisci listova ili tragovi stopala. U slojevima stena koji su nastajali jedan na drugom, dublji slojevi su obično stariji. Zato po redosledu fosila možemo da pratimo kako su se oblici života menjali kroz vreme.
Prelazni fosili pokazuju osobine dve grupe. Arheopteriks je imao perje i krila kao ptice, ali i zube, kandže na krilima i dug koštani rep kao gmizavci. Takvi fosili podržavaju ideju da su ptice nastale od predaka sličnih gmizavcima.
Filogenetski niz je red fosila jedne grupe od predačkih do potomačkih oblika. Kod konja se vidi prelaz od malih životinja sa više prstiju do velikog konja sa jednim prstom (kopitom), što se povezuje sa životom na otvorenim travnatim predelima.
Dokazi dolaze i iz poređenja danas živih bića. Ruka čoveka, krilo slepog miša i peraje kita imaju iste kosti u istom rasporedu, iako služe različitim poslovima: to su homologni organi, znak zajedničkog porekla (divergencija). Krilo ptice i krilo insekta služe istom poslu, ali su potpuno različite građe: to su analogni organi (konvergencija), koji ne govore o bliskom srodstvu.
Primer sa postupkom
U steni su nađena tri sloja. U najdubljem su fosili riba, u srednjem fosili vodozemaca, a u gornjem fosili gmizavaca. Šta možemo zaključiti?
- Dublji slojevi su obično stariji, pa su ribe u ovom nalazištu najstarije.
- Redosled riba, vodozemaca pa gmizavaca slaže se sa idejom da su kopneni kičmenjaci nastali od predaka iz vode.
Ribe su se ovde pojavile pre vodozemaca, a vodozemci pre gmizavaca, što podržava postepenu promenu kroz vreme.

Igra u radionici
Savijeva zbirka fosila
Savi je u stenama ostrva zmajeva pronašao tragove i skicirao parove organa. Razvrstaj parove na homologne i analogne.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi kartice za četiri para organa: ruka čoveka i peraje kita, krilo ptice i krilo leptira, noga mačke i krilo slepog miša, oblik tela delfina i ajkule. Za svaki par napiši da li su homologni ili analogni i obrazloži jednom rečenicom.
Kako proveravamo rad
- Tačno razlikuje homologne i analogne parove.
- Obrazloženje se oslanja na građu i poreklo, ne samo na izgled.
- Bar jednom pominje konvergenciju ili divergenciju.
Primer i smernice za proveru
Ruka i peraje: homologni, iste kosti, divergencija. Krilo ptice i leptira: analogni, isti posao, različita građa, konvergencija. Noga mačke i krilo slepog miša: homologni, isti raspored kostiju. Delfin i ajkula: analogan oblik tela zbog života u vodi, ali delfin je sisar, a ajkula riba.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ako ste blizu muzeja prirode, potražite fosile i pitajte dete iz kog dela stene bi bio najstariji.
- Uporedite svoju šaku sa slikom krila slepog miša i prebrojte kosti prstiju: sličnost je iznenađujuća.
- Naglasite razliku između sličnosti (kako izgleda) i srodnosti (od koga potiče).
Radionica 11: Populacija: koliko nas je i zašto se menja
Princip koji nosiš dalje
Brojnost populacije menjaju rađanje, umiranje i migracije, a faktori sredine biraju koje jedinke opstaju (prirodna selekcija).
Hrana i prostor su ograničeni, pa se ne mogu sve jedinke jednako uspešno razmnožavati. Zato populacija ne raste unedogled, a sastav joj se menja ka osobinama koje u tim uslovima pomažu.
- popis stanovništva
- više komaraca posle kišnog leta
- ribe koje se sele radi mresta
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljBrojite zajedno golubove ili vrapce na istom mestu nekoliko dana zaredom i razgovarajte zašto se broj menja.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: popis stanovništva; više komaraca posle kišnog leta.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Populacija je skup jedinki iste vrste koje žive na istom prostoru u isto vreme i mogu međusobno da se razmnožavaju, na primer sve srne u jednoj šumi. Populaciju opisujemo brojnošću (koliko jedinki ima), gustinom (koliko ih ima na jedinici površine), starosnom strukturom (odnos mladih, odraslih i starih) i polnom strukturom (odnos ženki i mužjaka).
Brojnost se menja zbog četiri procesa: rađanja (natalitet), umiranja (mortalitet), doseljavanja i iseljavanja (migracije). Ako se rodi i doseli više jedinki nego što ih umre i iseli, populacija raste.
Na populaciju deluju abiotički faktori (temperatura, voda, svetlost, zemljište) i biotički odnosi sa drugim bićima (grabežljivci, plen, konkurencija, paraziti, bolesti). Ti faktori ne utiču jednako na sve jedinke: one sa pogodnijim naslednim osobinama češće prežive i ostave potomke. Tako faktori sredine postaju činioci prirodne selekcije i nastaju adaptacije.
Populacija ne raste beskonačno. Kad hrane i prostora postane malo, mortalitet raste ili natalitet opada, pa se brojnost ustali ili čak opadne.
Primer sa postupkom
U jezeru je početkom godine bilo 200 žaba. Tokom godine izleglo se i odraslo 50 novih, uginulo je 30, doselilo se 10, a iselilo 5. Koliko žaba ima na kraju godine?
- Dodajemo rođene i doseljene: 200 + 50 + 10 = 260.
- Oduzimamo uginule i iseljene: 260 − 30 − 5 = 225.
- Proveravamo: promena je 50 + 10 − 30 − 5 = 25, a 200 + 25 = 225.
Na kraju godine u jezeru ima 225 žaba, odnosno populacija je porasla za 25 jedinki.

Igra u radionici
Atlantis i brojnost riba
Oko Atlantisa živi jato riba. Razvrstaj događaje: da li povećavaju ili smanjuju brojnost populacije?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izmisli populaciju divljih zečeva na livadi od 80 jedinki. Za tri godine zapiši izmišljene brojeve rođenih, uginulih, doseljenih i iseljenih i izračunaj brojnost na kraju svake godine. U trećoj godini uvedi jedan abiotički ili biotički faktor (sušu, lisice, bolest) i objasni kako je promenio brojeve.
Kako proveravamo rad
- Računi brojnosti su tačni za sve tri godine.
- Faktor je tačno označen kao abiotički ili biotički.
- Objašnjenje povezuje faktor sa natalitetom, mortalitetom ili migracijama.
Primer i smernice za proveru
Godina 1: 80 + 30 − 10 + 0 − 0 = 100. Godina 2: 100 + 35 − 15 + 5 − 5 = 120. Godina 3, suša (abiotički faktor): manje trave, pa je rođeno 15, uginulo 30, iselilo se 10: 120 + 15 − 30 − 10 = 95.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Brojite zajedno golubove ili vrapce na istom mestu nekoliko dana zaredom i razgovarajte zašto se broj menja.
- Proverite račun brojnosti sa detetom tako što ćete svaki proces (rađanje, umiranje, migracije) zapisati posebno.
- Povežite temu sa geografijom: i ljudske populacije se opisuju natalitetom, mortalitetom i migracijama.
Radionica 12: Prirodna selekcija i raznovrsnost života
Princip koji nosiš dalje
Prirodna selekcija: u datim uslovima nasledne varijante koje pomažu preživljavanju i razmnožavanju postaju učestalije kroz generacije.
Jedinke se razlikuju, a ne preživljavaju i ne razmnožavaju se sve jednako. Zato se menja sastav populacije, a ne jedinka. Da nema naslednih razlika, selekcija ne bi imala šta da bira.
- bakterije otporne na antibiotik
- tamni i svetli moljci na drveću
- insekti otporni na prskanje
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljProverite da dete ne koristi objašnjenje „organizam je odlučio da se prilagodi”.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: bakterije otporne na antibiotik; tamni i svetli moljci na drveću.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Jedinke iste vrste razlikuju se. Neke razlike su nasledne, a neke nastaju samo pod uticajem sredine. Prirodna selekcija deluje kada nasledna osobina utiče na preživljavanje i razmnožavanje u datim uslovima.
Ako jedinke sa nekom naslednom varijantom u proseku ostavljaju više potomaka, ta varijanta može postati učestalija kroz generacije. Jedinka ne dobija potrebnu osobinu zato što je želi; menja se sastav populacije.
Zajedničke osobine mogu ukazivati na srodnost, ali samo spoljašnja sličnost nije dovoljan dokaz. Krila ptice i insekta imaju sličnu funkciju, ali veoma različitu građu i poreklo.
Primer sa postupkom
Na tamnoj podlozi ptice lakše vide svetle nego tamne insekte iste vrste. Boja je nasledna. Šta očekujemo kroz više generacija?
- Tamni insekti mogu češće preživeti i ostaviti potomke.
- Ako ostali uslovi to podržavaju, udeo tamne varijante raste.
Očekujemo promenu učestalosti varijanti u populaciji, a ne namerno tamnjenje svakog insekta.

Igra u radionici
Moljci na ostrvu zmajeva
Na ostrvu zmajeva kora drveća je potamnela od pepela vulkana. Poređaj korake kako se menja populacija moljaca.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U izmišljenoj populaciji insekata postoje nasledne svetle i tamne varijante. Na potamneloj podlozi predatori lakše uočavaju svetle. Objasni promenu učestalosti varijanti tokom više generacija i navedi uslov pod kojim ovaj primer opisuje selekciju.
Kako proveravamo rad
- Razlike postoje pre promene sredine.
- Osobine su nasledne i utiču na uspeh preživljavanja i razmnožavanja.
- Promena se opisuje u populaciji, bez namernog preobražaja jedinke.
Primer i smernice za proveru
Tamne varijante mogu češće ostavljati potomke pa njihov udeo raste. Pojedinačni insekt ne menja boju zato što je odlučio da se prilagodi; naslednost i razlika u reproduktivnom uspehu su ključne.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Proverite da dete ne koristi objašnjenje „organizam je odlučio da se prilagodi”.
- Vežbajte razliku između promene jedinke i promene populacije.
Radionica 13: Ekosistem: mreža ishrane i tok energije
Princip koji nosiš dalje
Energija kroz ekosistem teče u jednom smeru i delom se gubi kao toplota, a materija kruži.
Na svakom nivou ishrane deo energije se troši na život i odlazi kao toplota, pa viših nivoa ima manje. Kad razlagači ne bi vraćali materiju u zemljište, proizvođači bi ostali bez mineralnih supstanci.
- lišće koje u šumi postane humus
- manje vukova nego zečeva u istoj šumi
- kompost u bašti
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte mrežu sa bar dva izvora hrane za jednog potrošača.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: lišće koje u šumi postane humus; manje vukova nego zečeva u istoj šumi.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Proizvođači stvaraju organske supstance iz neorganskih, najčešće fotosintezom. Potrošači se hrane drugim organizmima, a razlagači razgrađuju ostatke i učestvuju u kruženju materije.
U lancu „trava → skakavac → žaba → roda” strelica pokazuje prenos materije i energije od hrane ka onome ko je jede. Stvarni ekosistem ima mrežu povezanih lanaca, pa promena jedne populacije može imati više posledica.
Materija kruži, dok energija prolazi kroz sistem i deo se rasipa kao toplota. Zato ne kažemo da energija kruži isto kao materija. Predviđanja o populacijama zavise i od drugih izvora hrane, bolesti i uslova staništa.
Primer sa postupkom
Šta bi moglo da se dogodi ako u navedenom lancu opadne broj žaba?
- Skakavci mogu imati manje predatora, pa njihov broj može rasti.
- Rode mogu imati manje hrane, ali ishod zavisi i od druge dostupne hrane.
Moguće su povezane promene više populacija; ishod nije siguran bez dodatnih podataka.

Igra u radionici
Put energije kroz Magičnu šumu
Mira prati kako energija Sunca putuje kroz Magičnu šumu. Poređaj karike lanca ishrane od početka do kraja.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj mrežu sa travom, skakavcem, mišem i sovom. Zadaj da skakavac i miš jedu travu, a sova miša. Dodaj razlagače i objasni smer strelica i razliku između toka energije i kruženja materije.
Kako proveravamo rad
- Strelice idu od izvora hrane ka potrošaču.
- Razlagači su povezani sa ostacima organizama.
- Energija se ne opisuje kao zatvoreni krug.
Primer i smernice za proveru
Trava → skakavac, trava → miš, miš → sova. Razlagači učestvuju u vraćanju materije u sredinu. Energija ulazi najčešće Sunčevom svetlošću i postepeno se prenosi i rasipa kao toplota.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte mrežu sa bar dva izvora hrane za jednog potrošača.
- Za svaku prognozu navedite i uslov pod kojim bi mogla da se promeni.
Radionica 14: Biomi, konvergencija i zaštita biodiverziteta
Princip koji nosiš dalje
Klima oblikuje biome, a slični uslovi daju slične prilagođenosti i kod nesrodnih bića (konvergencija).
Prirodna selekcija u istoj vrsti uslova nagrađuje slična rešenja, na primer čuvanje vode u pustinji. Zato oblik i način života govore o sredini, a raznovrsnost bioma čuva raznovrsnost života na Zemlji.
- kaktusi i mlečike u saksijama
- delfin i ajkula sličnog oblika
- Pančićeva omorika na Tari
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljGledajte zajedno dokumentarac o nekom biomu i pitajte dete kako su biljke i životinje prilagođene klimi.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: kaktusi i mlečike u saksijama; delfin i ajkula sličnog oblika.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Biom ili životna oblast je veliki deo Zemlje sa sličnom klimom i sličnim životnim formama. Na kopnu su to, na primer, tundra, tajga (četinarske šume), listopadne šume, stepe, pustinje, savane i tropske kišne šume. Temperatura i količina padavina (abiotički faktori) najviše određuju koji biom nastaje i kakve biljke i životinje u njemu mogu da žive.
U sličnim uslovima nesrodna bića često razviju slične osobine. Kaktusi u pustinjama Amerike i neke mlečike u pustinjama Afrike imaju debela sočna stabla za čuvanje vode i bodlje umesto listova, iako nisu bliski srodnici. To je konvergencija. Suprotno tome, divergencija je kada se srodne vrste raziđu i prilagode različitim uslovima, kao kljunovi zeba na Galapagosu.
Biodiverzitet je raznovrsnost života: raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema. On je važan jer raznovrsni ekosistemi lakše podnose promene, a ljudima daju hranu, lekove, čist vazduh i vodu.
Biodiverzitet ugrožavaju uništavanje staništa, zagađenje, prekomerni lov i ribolov i unošenje stranih vrsta. Zaštita uključuje nacionalne parkove i rezervate (u Srbiji, na primer, Tara, Fruška gora i Đerdap), čuvanje retkih vrsta kao što je Pančićeva omorika, ali i male lične akcije.
Primer sa postupkom
Pingvini žive na južnoj polulopti, a gnjurci na severnoj. I jedni i drugi su ptice koje odlično rone i imaju telo poput torpeda. Da li je to dokaz da su bliski rođaci?
- Oblik poput torpeda smanjuje otpor vode, pa je koristan svakoj životinji koja brzo roni.
- Slična sredina i isti posao mogu dovesti do sličnog oblika kod nesrodnih bića, a to je konvergencija.
- Za srodnost bi trebalo uporediti građu, fosile i nasledni materijal, a ne samo oblik.
Ne, sličan oblik tela pokazuje prilagođenost istoj sredini (konvergenciju), a ne nužno blisko srodstvo.

Igra u radionici
Savijevo putovanje kroz biome
Savi leti zmajem preko celog sveta i beleži biome. Spoji svaki biom sa opisom koji mu odgovara.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi dva bioma (na primer pustinju i tundru). Za svaki navedi klimu, jednu biljku i jednu životinju i po jednu njihovu adaptaciju na uslove. Zatim predloži jednu konkretnu akciju zaštite biodiverziteta u svom mestu i objasni kome ona pomaže.
Kako proveravamo rad
- Klima bioma je tačno opisana.
- Adaptacije su stvarne i povezane sa uslovima sredine.
- Akcija zaštite je konkretna, izvodljiva i obrazložena.
Primer i smernice za proveru
Pustinja: vruće i suvo; kaktus čuva vodu u sočnom stablu, a fenek ima velike uši koje odaju toplotu. Tundra: hladno, kratko leto; mahovine i lišajevi su niski, a irvas ima gustu dlaku. Akcija: sa razredom postavljam kućice za ptice u školskom dvorištu, što pomaže pticama dupljašima koje nemaju stara stabla.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Gledajte zajedno dokumentarac o nekom biomu i pitajte dete kako su biljke i životinje prilagođene klimi.
- Posetite nacionalni park ili zaštićeno područje i pročitajte table o retkim vrstama.
- Dogovorite jednu porodičnu akciju za prirodu: kućica za ptice, sadnja domaćih biljaka ili čišćenje obale.
Radionica 15: Virusi, imunitet i vakcine: razlikovanje pojmova
Princip koji nosiš dalje
Imunski sistem uči: posle prvog susreta sa uzročnikom ili vakcinom pamti ga i sledeći put brže reaguje.
Vakcina daje telu priliku da nauči prepoznavanje bez prolaska kroz pravu bolest. Bez imunološkog pamćenja svaki susret sa istim uzročnikom bio bi kao prvi, pa bi bolest češće bila teža.
- vakcine u kalendaru vakcinacije
- boginje koje se obično ne dobiju dva puta
- pranje ruku protiv širenja virusa
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNe tražite lične zdravstvene podatke ili podatke o vakcinaciji za rešavanje zadatka.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: vakcine u kalendaru vakcinacije; boginje koje se obično ne dobiju dva puta.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Virus nije ćelija. Sadrži nasledni materijal i proteinski omotač, a neki virusi imaju i dodatni omotač. Za umnožavanje koristi ćeliju domaćina. Zbog toga viruse ne treba poistovećivati sa bakterijama, koje imaju ćelijsku građu.
Imunski sistem prepoznaje određene strane strukture i gradi odgovor. Deo tog odgovora može ostaviti imunološko pamćenje, pa je kasniji odgovor na isti prepoznati cilj brži ili delotvorniji. Imunitet nije jedna nepromenljiva zaštita od svih bolesti.
Vakcine pripremaju imunski sistem da prepozna određeni uzročnik ili njegov deo. Vrste vakcina se razlikuju, kao i trajanje i stepen zaštite; vakcinacija nije tvrdnja da je svaka infekcija nemoguća. O ličnoj zdravstvenoj zaštiti odlučuje se sa zdravstvenim stručnjacima, a ova lekcija proverava samo biološke pojmove.
Primer sa postupkom
Proceni tvrdnju: „Ako vakcina ne sprečava svaku infekciju, ona nema smisla.”
- Tvrdnja pogrešno svodi zaštitu na sve ili ništa.
- Zaštita se može procenjivati i prema smanjenju verovatnoće bolesti ili teških ishoda, uz razlike među vakcinama.
Nepotpuna zaštita nije isto što i odsustvo zaštite.

Igra u radionici
Tehnoborgovi i mali uljezi
Tehnoborgovi su pomešali kartice o virusima i bakterijama. Pomozi Saviju da ih razvrsta.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši objašnjenje od četiri rečenice koje ispravlja dve tvrdnje: „Virus je mala bakterija” i „Zaštita postoji samo ako je stoprocentna”. Koristi pojmove ćelija domaćina, imunski odgovor i određeni uzročnik.
Kako proveravamo rad
- Virus je razlikovan od ćelijske bakterije.
- Navodi se zavisnost umnožavanja virusa od ćelije domaćina.
- Zaštita nije predstavljena kao univerzalna ili nužno stoprocentna.
Primer i smernice za proveru
Virus nema ćelijsku građu bakterije. Za umnožavanje koristi ćeliju domaćina. Vakcina priprema imunski odgovor na određeni uzročnik ili njegov deo. Zaštita može biti korisna i kada nije stoprocentna, a njene osobine zavise od konkretne vakcine i ishoda koji posmatramo.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ne tražite lične zdravstvene podatke ili podatke o vakcinaciji za rešavanje zadatka.
- Pojmovi su provereni prema objašnjenjima Svetske zdravstvene organizacije; lekcija nije individualni medicinski savet.
Radionica 16: Puls, krvni pritisak i prva pomoć kod krvarenja
Princip koji nosiš dalje
Homeostaza: srce i krvni sudovi stalno usklađuju puls i pritisak sa potrebama tela.
Mišići pri naporu troše više kiseonika, pa srce mora brže da ga dostavlja. Kad krvni sudovi puknu, telo gubi krv i pritisak pada, zato je pravilno i brzo zaustavljanje krvarenja važno.
- puls koji se ubrza pred kontrolni
- lekar meri pritisak aparatom
- ogrebotina koja prestane da krvari kad se zgruša
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIzmerite zajedno puls u mirovanju i posle penjanja uz stepenice; uporedite brojeve bez takmičenja.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: puls koji se ubrza pred kontrolni; lekar meri pritisak aparatom.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Srce je mišić koji ritmično potiskuje krv u arterije. Pri svakom otkucaju zid arterije se malo rastegne, i to talasanje osećamo kao puls, najlakše na zglobu šake ili sa strane vrata. Kod mladih i odraslih u mirovanju puls je obično između oko 60 i 100 otkucaja u minuti, a pri trčanju se ubrza, jer mišićima treba više kiseonika.
Krvni pritisak je sila kojom krv pritiska zidove krvnih sudova. Meri se aparatom za pritisak i zapisuje sa dva broja u milimetrima žive (mm Hg): gornji (sistolni) je pritisak kad se srce steže, a donji (dijastolni) kad se opušta. Kod odraslih se često navodi vrednost oko 120/80 mm Hg. Telo stalno usklađuje puls i pritisak sa potrebama, što je primer homeostaze.
Krvarenje može biti kapilarno (krv sporo kaplje, kao kod ogrebotine), vensko (tamnocrvena krv ravnomerno ističe) i arterijsko (svetlocrvena krv šiklja u mlazevima u ritmu srca). Arterijsko krvarenje je najopasnije, jer se krv brzo gubi.
Kod lakšeg krvarenja: operi ruke ili stavi rukavice, ranu isperi čistom vodom, pritisni je čistom gazom i previj. Kod krvarenja iz nosa: sedi, nagni glavu napred i stisni meki deo nosa oko 10 minuta (glavu ne zabacuj unazad). Kod jakog krvarenja odmah jako pritisni ranu, pozovi odraslu osobu i hitnu pomoć na broj 194.
Primer sa postupkom
Savi je brojao puls na zglobu i za 15 sekundi izbrojao 18 otkucaja. Posle jednog minuta skakanja izbrojao je 30 otkucaja za 15 sekundi. Koliki je puls u minuti pre i posle skakanja?
- Minut ima 60 sekundi, a to je četiri puta po 15 sekundi.
- Pre skakanja: 18 × 4 = 72 otkucaja u minuti.
- Posle skakanja: 30 × 4 = 120 otkucaja u minuti.
Pre skakanja puls je 72, a posle skakanja 120 otkucaja u minuti, jer mišići pri naporu traže više kiseonika.

Igra u radionici
Prva pomoć na ostrvu zmajeva
Savi se na ostrvu zmajeva posekao na oštar kamen i rana lako krvari. Poređaj korake prve pomoći kojima mu Mira pomaže.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izmeri svoj puls tri puta: u mirovanju, odmah posle jednog minuta skakanja i posle tri minuta odmora. Svaki put broji 15 sekundi i pomnoži sa četiri. Zapiši rezultate u tabelu i objasni zašto se puls menja i šta pokazuje to što se posle odmora vraća.
Kako proveravamo rad
- Sva tri merenja su tačno preračunata na minut.
- Objašnjava ubrzanje potrebom mišića za kiseonikom.
- Vraćanje pulsa povezuje sa homeostazom.
Primer i smernice za proveru
Mirovanje: 19 × 4 = 76. Posle skakanja: 31 × 4 = 124. Posle odmora: 22 × 4 = 88. Pri skakanju mišići troše više kiseonika, pa srce brže kuca. Kad prestanem, telo se vraća ka mirovanju, a to je homeostaza.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Izmerite zajedno puls u mirovanju i posle penjanja uz stepenice; uporedite brojeve bez takmičenja.
- Pokažite gde u kući stoji kutija prve pomoći i proverite zajedno šta je u njoj (gaza, zavoj, flasteri, rukavice).
- Naučite dete broj hitne pomoći 194 i da kaže ime, adresu i šta se dogodilo; ako ima priliku, neka prođe kurs prve pomoći.
Radionica 17: Uravnotežena ishrana i bezbedna hrana
Princip koji nosiš dalje
Telo održava homeostazu samo ako dobija sve potrebne materije u ravnoteži, a bezbedna priprema hrane štiti ga od uzročnika bolesti.
Svaka grupa materija ima svoju ulogu, pa višak jedne ne nadoknađuje manjak druge. Bez dovoljno gradivnih materija i vitamina ćelije ne mogu da se obnavljaju, a bakterije u lošoj hrani mogu da poremete rad celog organizma.
- školska užina sa voćem
- deklaracija na pakovanju hrane
- frižider koji usporava kvarenje
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete jednom nedeljno sastavi porodični ručak po modelu tanjira i sa vama napravi spisak za kupovinu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: školska užina sa voćem; deklaracija na pakovanju hrane.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Hrana telu daje energiju i gradivne materije. Ugljeni hidrati (hleb, pirinač, krompir) i masti su glavni izvori energije, proteini (meso, jaja, mleko, pasulj) služe za izgradnju i obnovu tkiva, a vitamini, minerali i voda su potrebni da bi ćelije pravilno radile. Biljna vlakna iz povrća, voća i integralnih žitarica pomažu rad creva.
Uravnotežena ishrana znači da unosimo sve grupe namirnica u odgovarajućim količinama, a raznovrsna da biramo različite namirnice iz svake grupe. Dobar orijentir je tanjir na kom su oko polovine povrće i voće, a ostatak žitarice i namirnice bogate proteinima, uz vodu kao glavno piće. Slatkiši i zaslađeni sokovi su povremeni dodatak, ne osnova obroka.
Poremećaji ishrane su ozbiljna stanja, a ne pitanje volje. Kod anoreksije osoba jede veoma malo zbog velikog straha od gojenja, iako je mršava. Kod bulimije se smenjuju prejedanje i pokušaji da se hrana izbaci, na primer izazivanjem povraćanja. Gojaznost je prekomerno nakupljanje masti koje povećava rizik od bolesti. Kad primetiš takve znake kod sebe ili drugog, razgovaraj sa roditeljem, nastavnikom, školskim psihologom ili lekarom.
Bezbedna hrana je jednako važna. Pre jela i pripreme hrane peri ruke, sirovo meso drži odvojeno od hrane koja se ne kuva, meso i jaja dobro termički obradi, a kvarljivu hranu čuvaj u frižideru. Bakterije kao što je salmonela mogu da izazovu trovanje hranom sa mučninom, povraćanjem, prolivom i povišenom temperaturom.
Primer sa postupkom
Učenik je za jedan dan jeo: doručak kroasan i zaslađen sok, ručak pica, užina čips, večera hleb i pašteta. Šta nedostaje i kako popraviti jelovnik?
- U jelovniku skoro nema povrća i voća, pa nedostaju vitamini, minerali i vlakna.
- Ima mnogo masti, šećera i soli, a malo kvalitetnih proteina i vode.
- Bolji izbor: doručak ovsene pahuljice sa mlekom i voćem, ručak sa salatom, užina jabuka i šaka oraha, večera jaja i povrće, a voda umesto soka.
Jelovnik je jednoličan i siromašan povrćem i voćem; treba ga dopuniti povrćem, voćem, proteinima i vodom.

Igra u radionici
Mirina kuhinja hranljivih materija
Mira priprema obrok za izlet u Magičnu šumu. Razvrstaj namirnice po glavnoj hranljivoj materiji koju daju.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Zapiši šta si jeo i pio tokom jednog dana. Razvrstaj namirnice po grupama (povrće i voće, žitarice, proteini, mleko i mlečni proizvodi, masti i slatkiši) i proceni da li je dan bio uravnotežen. Predloži dve konkretne promene za sledeći dan i jedno pravilo higijene hrane koje ćeš primeniti kod kuće.
Kako proveravamo rad
- Namirnice su tačno razvrstane po grupama.
- Procena se oslanja na grupe i raznovrsnost, a ne na „dobru” i „lošu” hranu.
- Promene i pravilo higijene su konkretni i izvodljivi.
Primer i smernice za proveru
Imao sam mnogo žitarica i slatkiša, malo povrća i jedno voće. Sutra ću za užinu uzeti šargarepu i jabuku umesto keksa i piću vodu umesto soka. Pravilo higijene: pre pripreme sendviča perem ruke i dasku na kojoj je bilo sirovo meso.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete jednom nedeljno sastavi porodični ručak po modelu tanjira i sa vama napravi spisak za kupovinu.
- O telu i težini govorite mirno i bez komentarisanja izgleda; naglasak je na snazi, energiji i zdravlju.
- Ako primetite nagle promene u ishrani ili raspoloženju, razgovarajte sa detetom bez okrivljavanja i potražite savet pedijatra ili školskog psihologa.
Radionica 18: Adolescencija, san i zavisnosti
Princip koji nosiš dalje
Hormoni vode telo kroz pubertet, a san, kretanje i odbijanje psihoaktivnih supstanci pomažu telu i mozgu da održe ravnotežu (homeostazu).
Telo i mozak se u adolescenciji brzo menjaju i troše mnogo energije, pa im trebaju odmor i dobre navike. Psihoaktivne supstance remete sistem nagrade u mozgu, pa mozak u razvoju lakše razvija zavisnost.
- nagli rast pa nove patike svakih nekoliko meseci
- bolja koncentracija posle dobrog sna
- oznake upozorenja na kutijama cigareta
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljRecite detetu da su promene u pubertetu normalne i da može da vas pita bilo šta; odgovarajte mirno, kratko i tačnim nazivima.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: nagli rast pa nove patike svakih nekoliko meseci; bolja koncentracija posle dobrog sna.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Adolescencija je period prelaska iz detinjstva u odraslo doba, a pubertet je njen telesni deo. Hipofiza (žlezda u mozgu) počinje da luči hormone koji pokreću rad polnih žlezda: jajnika kod devojčica i semenika kod dečaka. Ubrzava se rast, menja se oblik tela, javljaju se dlake, kod devojčica počinje menstrualni ciklus, a kod dečaka se menja glas. Koža može biti masnija, pa se javljaju bubuljice.
Pubertet kod različite dece počinje u različito vreme, i to je normalno. Menjaju se i osećanja: raspoloženje se brže smenjuje, važniji su prijatelji i mišljenje drugih. Mozak se razvija i posle puberteta, posebno delovi koji upravljaju planiranjem i kontrolom ponašanja.
Zdrave navike pomažu telu u ovom periodu: dovoljno sna (za tinejdžere se obično preporučuje oko 8–10 sati), redovno kretanje, uravnotežena ishrana, lična higijena i vreme za odmor bez ekrana. Planiranje dana, tako da ima vremena za učenje, odmor i rekreaciju, čuva i telo i raspoloženje.
Psihoaktivne supstance (nikotin, alkohol, droge) menjaju rad mozga i ponašanje. Kod ponovljenog uzimanja može se razviti tolerancija (potrebno je sve više) i zavisnost, kada osoba teško prestaje i oseća tegobe bez supstance. Mozak u razvoju je posebno osetljiv. Odbijanje je u redu i ne treba ga objašnjavati; o pitanjima koja te brinu razgovaraj sa roditeljem, razrednim starešinom, školskim psihologom ili lekarom.
Primer sa postupkom
Učenik spava od ponoći do 6.30, a na mobilnom je do kasno. Ujutru je umoran i teško se koncentriše. Koliko spava i šta može da promeni?
- Od ponoći do 6.30 je 6 sati i 30 minuta sna, što je manje od preporučenih oko 8–10 sati.
- Svetlo ekrana i uzbuđenje pred spavanje otežavaju uspavljivanje.
- Plan: telefon van sobe oko sat vremena pre spavanja i odlazak u krevet oko 22.30, pa san traje oko 8 sati.
Spava 6,5 sati, što je premalo; ranijim odlaskom u krevet i bez ekrana pred san može dobiti oko 8 sati.

Igra u radionici
Savijeva ravnoteža tela
Savi u Magičnoj šumi pravi vagu ravnoteže za tinejdžere. Razvrstaj navike: da li telu i mozgu pomažu ili im štete?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi plan jednog školskog dana od buđenja do spavanja, sa vremenom za školu, učenje, obroke, kretanje, odmor i san. Izračunaj koliko sati spavaš i koliko se krećeš. Zatim napiši dve rečenice kojima bi drugu objasnio zašto su san i kretanje važni baš u pubertetu.
Kako proveravamo rad
- Plan sadrži sve tražene delove dana sa satnicom.
- Računi sati sna i kretanja su tačni.
- Objašnjenje povezuje san i kretanje sa rastom, učenjem ili raspoloženjem.
Primer i smernice za proveru
Ustajem u 7.00, škola je 8–13.30, ručak u 14.00, trening od 17.00 do 18.30, učenje 19–20.30, telefon ostavljam u 21.00, a spavam od 22.00. Spavam 9 sati i krećem se oko sat i po. U pubertetu telo brzo raste i mozak se razvija, pa san pomaže rastu i pamćenju, a kretanje jača srce i popravlja raspoloženje.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Recite detetu da su promene u pubertetu normalne i da može da vas pita bilo šta; odgovarajte mirno, kratko i tačnim nazivima.
- Dogovorite zajedno porodično pravilo za ekrane uveče i budite primer, jer navike roditelja deca najlakše prate.
- O alkoholu, nikotinu i drogama razgovarajte otvoreno i bez zastrašivanja; vežbajte zajedno kako se ljubazno i odlučno kaže „ne, hvala”.
Predmet
Geografija
15 radionica sa vežbama
Činioci klime i regionalna geografija: regije Evrope i Evropska unija, Azija, Afrika, Amerike, Australija i Okeanija, polarne oblasti i svet kao celina. Za praktičan rad potreban je atlas.
Radionica 1: Regionalna geografija: kako uporediti regione
Princip koji nosiš dalje
Region ne postoji sam od sebe: izdvajamo ga prema kriterijumu, pa promena kriterijuma menja i granice.
Isti prostor može biti homogen po reljefu, a raznolik po jeziku ili privredi. Da regija ne zavisi od kriterijuma, postojala bi samo jedna ispravna podela sveta, a karte pokazuju da ih ima mnogo.
- Podela razreda po visini ili po omiljenom predmetu.
- Vinogradarski i turistički regioni.
- Matematika: skupovi po različitom svojstvu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKoristite atlas i uvek navedite kriterijum po kome je region izdvojen.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Podela razreda po visini ili po omiljenom predmetu; Vinogradarski i turistički regioni.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Region je prostor izdvojen prema određenim osobinama. Fizičkogeografski region može biti određen reljefom ili klimom, a društvenogeografski privredom ili kulturnim vezama. Granice regiona ne moraju pratiti državne granice.
Upoređivanje počinje istim pitanjima: gde je region, kakvi su reljef, klima i vode, kako su raspoređeni stanovništvo i delatnosti? Zatim tražimo veze, na primer kako plodna ravnica i dostupna voda utiču na poljoprivredu.
Gustina naseljenosti je broj stanovnika podeljen površinom. Prosek ne govori da su ljudi ravnomerno raspoređeni. Veliki gradovi i pustinje unutar iste države mogu imati potpuno različitu naseljenost.
Primer sa postupkom
Izmišljeni region ima 2.400.000 stanovnika i 40.000 km². Izračunaj gustinu i protumači je.
- Podeli 2.400.000 sa 40.000.
- Dobijenih 60 stanovnika po km² jeste prosek cele oblasti, ne broj na svakom kvadratnom kilometru.
Prosečna gustina je 60 st./km².

Igra u radionici
Mirine fioke regiona
Mira deli karte u biblioteci po vrsti regiona. Razvrstaj kriterijume: koji opisuju prirodu, a koji ljude i njihov rad?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Region A ima 3 miliona stanovnika na 60.000 km², a region B 2 miliona na 20.000 km². Izračunaj gustine i objasni zašto prosečna gustina ne pokazuje tačan raspored naselja.
Kako proveravamo rad
- Deli broj stanovnika površinom.
- Navodi stanovnika/km².
- Razlikuje regionalni prosek od lokalne raspodele.
Primer i smernice za proveru
A: 50 stanovnika/km². B: 100 stanovnika/km². Unutar oba regiona mogu postojati gusto naseljeni gradovi i slabo naseljeni predeli.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Koristite atlas i uvek navedite kriterijum po kome je region izdvojen.
- Statističke podatke označite godinom i izvorom.
Radionica 2: Šta pravi klimu: širina, visina, more i struje
Princip koji nosiš dalje
Klima nekog mesta je posledica njegovog položaja: širine, visine, blizine mora, struja i planina.
Svaki činilac menja koliko toplote i vlage stiže do mesta. Da klima ne zavisi od položaja, ne bismo mogli da je predvidimo sa karte, a biljke, životinje i ljudi bi bili raspoređeni nasumično.
- Sneg na Kilimandžaru blizu ekvatora.
- Blage zime na zapadu Evrope uz toplu struju.
- Fizika: voda ima veliki toplotni kapacitet.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUporedite vremensku prognozu za jedan primorski i jedan kontinentalni grad iste širine tokom nedelju dana i razgovarajte o razlici.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Sneg na Kilimandžaru blizu ekvatora; Blage zime na zapadu Evrope uz toplu struju.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Klima je prosečno stanje vremena na nekom mestu tokom dužeg niza godina. Vreme se menja iz dana u dan, a klima je obrazac koji se ponavlja. Zato kažemo „danas pada kiša” za vreme, a „leta su suva” za klimu.
Klimu oblikuje nekoliko činilaca. Geografska širina određuje pod kojim uglom padaju Sunčevi zraci: oko ekvatora padaju strmo i greju jače, ka polovima koso i greju slabije. Nadmorska visina snižava temperaturu, u proseku oko 0,6 °C na svakih 100 m uspona. Zato na visokim planinama blizu ekvatora može biti snega.
More se sporo zagreva i sporo hladi, pa primorja imaju blaža leta i zime, a unutrašnjost kontinenta oštre razlike (kontinentalnost). Morske struje nose toplu ili hladnu vodu: topla struja greje i vlaži obalu, a hladna je hladi i suši. Planine mogu zaustaviti vlažan vazduh, pa jedna strana dobija kišu, a druga ostaje u „kišnoj senci”.
Čovek takođe menja klimu, lokalno (grad je topliji od okoline) i globalno (gasovi koji zadržavaju toplotu). Kad čitaš kartu, uvek pitaj: gde je mesto po širini, koliko je visoko, koliko je daleko od mora i koje struje teku pored njega?
Primer sa postupkom
Dva grada leže na sličnoj geografskoj širini. Jedan je na obali okeana, a drugi duboko u unutrašnjosti kontinenta. Koji ima veću razliku između letnje i zimske temperature i zašto?
- Ista širina znači sličnu količinu Sunčeve energije, pa razliku tražimo u drugom činiocu.
- Voda se sporo zagreva i sporo hladi, pa ublažava temperature na obali.
- Unutrašnjost nema taj „termostat”, pa se leti jako zagreje, a zimi jako ohladi.
Grad u unutrašnjosti ima veću godišnju razliku temperatura, jer je daleko od ublažavajućeg uticaja mora.

Igra u radionici
Savijev klimatski kompas
Savi je na ostrvu zmajeva našao kompas koji ne pokazuje sever, nego razlog zašto je negde toplo ili hladno. Spoji činilac sa onim što radi klimi.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U atlasu izaberi dva mesta na različitim kontinentima koja imaju vrlo različitu klimu. Za svako mesto napiši geografsku širinu, približnu visinu, udaljenost od mora i struju uz obalu ako postoji, pa objasni koji činilac je najviše uticao na razliku.
Kako proveravamo rad
- Tačno očitava položaj sa karte.
- Navodi bar tri činioca klime za svako mesto.
- Izdvaja glavni uzrok razlike i obrazlaže ga.
Primer i smernice za proveru
Primorsko mesto uz toplu struju ima blage zime, a mesto u unutrašnjosti na istoj širini ima hladne zime i topla leta. Glavni uzrok je udaljenost od mora, jer voda ublažava temperature.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uporedite vremensku prognozu za jedan primorski i jedan kontinentalni grad iste širine tokom nedelju dana i razgovarajte o razlici.
- Tražite od deteta da uz svaku klimu navede bar dva činioca, a ne samo „toplo je jer je jug”.
- Ne mešajte vreme (jedan dan) i klimu (višegodišnji prosek).
Radionica 3: Regije Evrope: jug, sredina, zapad, sever, istok
Princip koji nosiš dalje
Regije Evrope se razlikuju zato što ih položaj prema okeanu, reljef i istorija vode različitim putevima.
Blizina Atlantika i tople struje daje blagu klimu, a daljina kontinentalnu; prirodni resursi i nasleđe određuju šta se gde razvija. Da su svi uslovi isti, ne bi bilo smisla deliti Evropu na regije.
- Turizam na Mediteranu.
- Industrija duž Rajne.
- Istorija: antička Grčka i Rim na jugu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa nemoj karti Evrope dete neka bojom označi pet regija i u svaku upiše po jednu državu iz programa.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Turizam na Mediteranu; Industrija duž Rajne.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Evropu delimo na regije prema položaju, prirodnim odlikama i zajedničkoj istoriji: Južnu, Srednju, Zapadnu, Severnu i Istočnu Evropu. Granice među regijama nisu oštre i različite knjige ih povlače malo drugačije, jer zavise od kriterijuma.
Južna Evropa leži na Sredozemlju: suva topla leta, blage kišne zime, maslina i vinova loza, bogato kulturno nasleđe Grčke i Rima i jak turizam. Ovde su Italija, Španija, Grčka i države nastale raspadom SFRJ. Zapadna Evropa (Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo) ima blagu i vlažnu okeansku klimu, jer je greje topla struja u Atlantiku, i rano je razvila industriju i velike gradove.
Srednja Evropa, sa Nemačkom kao najmnogoljudnijom državom, ima razvijenu industriju, gustu mrežu saobraćaja i reke poput Rajne i Dunava. Severna Evropa (Norveška, Švedska, Finska, Danska, Island) ima hladniju klimu, fjordove, šume, ribarstvo i hidroenergiju, a Norveška i naftu i gas iz Severnog mora.
Istočna Evropa je najprostranija i najkontinentalnija: hladne zime i topla leta, prostrane ravnice i velike reke. Najveća država je Ruska Federacija, koja se pruža i kroz Aziju i ima ogromna nalazišta nafte, gasa i šuma. Kako ideš od zapada ka istoku, sve si dalje od Atlantika, pa klima postaje oštrija.
Primer sa postupkom
Zašto je zima u zapadnoj Francuskoj blaža nego u Moskvi, iako Moskva nije mnogo severnije?
- Pronađi oba mesta na karti i uoči udaljenost od Atlantskog okeana.
- Zapadna Francuska je uz okean koji greje topla struja, a vetrovi sa zapada donose blag vazduh.
- Moskva je duboko u kopnu, pa uticaj okeana slabi i zima je hladna.
Blizina Atlantika i tople struje ublažava zime na zapadu, a kontinentalnost ih pooštrava na istoku.

Igra u radionici
Mirina mapa Evrope
Mira je u biblioteci našla izgužvane kartice o Evropi. Pomozi joj da ih vrati u prave fioke regija pre nego što stigne Savi.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi dve države iz različitih regija Evrope (na primer Italiju i Norvešku). Uporedi ih po klimi, reljefu, glavnim privrednim granama i jednom kulturnom obeležju, pa napiši kako priroda objašnjava bar jednu privrednu razliku.
Kako proveravamo rad
- Tačno smešta obe države u regiju i pokazuje ih na karti.
- Poredi bar četiri obeležja.
- Izvodi bar jednu vezu uzrok i posledica između prirode i privrede.
Primer i smernice za proveru
Italija ima sredozemnu klimu, pa uzgaja masline i privlači turiste na more. Norveška ima fjordove i mnogo vode, pa koristi hidroenergiju i razvija ribarstvo, a ima i naftu iz Severnog mora.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na nemoj karti Evrope dete neka bojom označi pet regija i u svaku upiše po jednu državu iz programa.
- Pitajte: „Zašto je baš tu razvijen turizam, a tu ribarstvo?”, tako da dete poveže prirodu i privredu.
- Napomenite da se granice regija razlikuju po knjigama i da to nije greška.
Radionica 4: Evropska unija: zašto se države udružuju
Princip koji nosiš dalje
Kad države skinu prepreke među sobom, roba, ljudi i ideje teku brže, ali svi moraju da poštuju zajednička pravila.
Granice i carine poskupljuju i usporavaju razmenu, pa njihovo uklanjanje povezuje privrede. Bez zajedničkih pravila otvoreno tržište ne bi bilo pošteno, jer bi svako igrao po svom.
- Odeljenje koje deli opremu za sport.
- Istorija: saradnja posle Drugog svetskog rata.
- Studiranje u drugoj državi Unije.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPronađite kod kuće proizvode iz različitih država EU i razgovarajte kako su stigli do nas.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Odeljenje koje deli opremu za sport; Istorija: saradnja posle Drugog svetskog rata.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Posle Drugog svetskog rata nekoliko evropskih država odlučilo je da poveže svoje privrede, da bi se novi rat među njima učinio nemogućim i da bi zajedno bile jače. Iz te saradnje vremenom je nastala Evropska unija (EU), koja danas okuplja više od dvadeset država.
Srce EU je zajedničko tržište: ljudi, roba, usluge i novac kreću se između članica uz mnogo manje prepreka. Deo članica koristi zajedničku valutu evro. Unija ima zajedničke institucije i pravila, na primer o kvalitetu hrane, zaštiti životne sredine i pravima potrošača.
Udruživanje ima i cenu: države deo odluka donose zajedno, pa ne mogu sve da odlučuju same. Zato se o EU raspravlja. Ujedinjeno Kraljevstvo je izašlo iz Unije 2020. godine, a Norveška i Švajcarska nikad nisu ušle, ali tesno sarađuju sa njom. Srbija je zemlja kandidat za članstvo.
EU utiče i na stanovništvo: mladi lakše studiraju i rade u drugim državama, pa ljudi odlaze iz siromašnijih u bogatije delove Unije. To jednima donosi radnike, a drugima odliv mladih ljudi.
Primer sa postupkom
Proizvođač iz jedne članice EU prodaje sir u drugu članicu. Šta mu je lakše nego proizvođaču iz države van Unije?
- Unutar zajedničkog tržišta nema carina između članica.
- Važe ista pravila o kvalitetu, pa ne mora da dokazuje kvalitet po drugim propisima.
- Proizvođač van EU mora da plati carinu i ispuni posebne uslove na granici.
Proizvođač iz članice prodaje bez carina i po istim pravilima, pa mu je izvoz jeftiniji i brži.

Igra u radionici
Kako most postaje grad
Tehnoborgovi grade most između dva ostrva. Poređaj korake od prvog dogovora do zajedničkog života, kao što je rasla saradnja u Evropi.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Zamisli da si savetnik male evropske države koja razmišlja o ulasku u EU. Napiši kratko mišljenje sa dve prednosti i dve moguće teškoće članstva, i jednim primerom kako bi se promenio život mladih ljudi.
Kako proveravamo rad
- Navodi bar dve prednosti (tržište, kretanje, fondovi, saradnja).
- Navodi bar dve teškoće (zajednička pravila, odliv mladih, konkurencija).
- Zaključak je obrazložen, a ne samo „da” ili „ne”.
Primer i smernice za proveru
Članstvo bi otvorilo veliko tržište i olakšalo studiranje u inostranstvu. Ipak, domaće firme bi imale jaču konkurenciju, a deo mladih bi mogao da ode. Isplati se ako država ulaže u škole i posao kod kuće.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pronađite kod kuće proizvode iz različitih država EU i razgovarajte kako su stigli do nas.
- Podstaknite dete da navede i prednost i nedostatak udruživanja, a ne samo jedno.
- Brojeve članica proverite na zvaničnom sajtu EU, jer se menjaju.
Radionica 5: Azija: reljef, monsuni i stanovništvo
Princip koji nosiš dalje
Razlika u zagrevanju kopna i mora pokreće monsune, a monsuni i reljef raspoređuju vodu i ljude.
Leti se kopno zagreje jače od mora, pa vlažan vazduh struji ka kopnu i donosi kiše; zimi je obrnuto. Bez te razlike ne bi bilo sezonskih kiša od kojih zavise pirinač i milioni ljudi.
- Morski povetarac danju na plaži.
- Pirinčana polja u južnoj Aziji.
- Fizika: topao vazduh se diže.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa karti pronađite Himalaje, Indijski okean i jednu veliku rečnu niziju.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Morski povetarac danju na plaži; Pirinčana polja u južnoj Aziji.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Azija obuhvata velike razlike u nadmorskoj visini, udaljenosti od mora i geografskoj širini. Zbog toga se uslovi u Sibiru, Arabijskom poluostrvu i južnoj Aziji veoma razlikuju.
Monsuni su sezonski vetrovi povezani sa razlikama zagrevanja kopna i mora. Letnji monsun u velikom delu južne i jugoistočne Azije donosi vlažan vazduh sa okeana i obilne padavine. Planine dodatno utiču na raspodelu padavina.
Rečne nizije mogu pogodovati navodnjavanju, poljoprivredi i naseljavanju, ali donose i rizik od poplava. Ne zaključuj da su sve oblasti Azije gusto naseljene ili da svuda vlada monsunska klima.
Primer sa postupkom
Zašto velika količina kiše može biti i korisna i opasna za nizijski region?
- Voda podržava useve i obnavlja zalihe.
- Prevelike količine u kratkom vremenu mogu izazvati izlivanje reka.
Ista pojava može podržati poljoprivredu i povećati rizik od poplava.

Igra u radionici
Letnji monsun stiže na ostrvo zmajeva
Zmajevi znaju kad stiže kišna sezona. Poređaj korake letnjeg monsuna od zagrevanja kopna do žetve pirinča.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U atlasu pronađi Himalaje, Indiju i Indijski okean. Sastavi objašnjenje kako sezonski vetrovi, reljef i udaljenost od mora mogu uticati na količinu padavina. Navedi šta atlas potvrđuje, a za šta bi ti trebala klimatska karta.
Kako proveravamo rad
- Tačno locira navedene oblasti.
- Monsun opisuje kao sezonsku promenu vetra.
- Ne svodi celu Aziju na isti klimatski tip.
Primer i smernice za proveru
Vlažni sezonski vetrovi mogu doneti padavine sa okeana, a planinske barijere menjaju njihovu raspodelu. Za prostorni raspored količine padavina potrebna je odgovarajuća klimatska karta.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na karti pronađite Himalaje, Indijski okean i jednu veliku rečnu niziju.
- Tražite dva uzroka i dve posledice, umesto pamćenja samo spiska država.
Radionica 6: Jugozapadna Azija: pustinje, reke i nafta
Princip koji nosiš dalje
Resurs donosi bogatstvo samo dok traje i vredi, zato je raznovrsna privreda sigurnija od zavisnosti od jednog izvora.
Neobnovljivi resursi se troše, a cene na svetskom tržištu se menjaju. Država koja ima samo jedan izvor prihoda pada kad on oslabi, a raznovrsna privreda može da nadoknadi gubitak.
- Porodica koja ima više izvora prihoda.
- Gradovi nastali uz reke u pustinji.
- Hemija: nafta nastaje milionima godina.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa karti pronađite Persijski zaliv, Tigar i Eufrat i Bosfor, pa neka dete ispriča zašto je svako od tih mesta važno.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Porodica koja ima više izvora prihoda; Gradovi nastali uz reke u pustinji.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Jugozapadna Azija leži na spoju Azije, Afrike i Evrope. Veći deo je suv: Arabijsko poluostrvo je pustinjsko, a voda je najdragoceniji resurs. Između reka Tigra i Eufrata nalazi se Mesopotamija, jedno od najstarijih područja zemljoradnje i gradova na svetu, jer je reka davala vodu u suvom kraju.
Oko Persijskog zaliva nalaze se neka od najvećih nalazišta nafte i gasa na svetu. Prodaja nafte donela je pojedinim državama veliko bogatstvo, moderne gradove i puteve. Ali kad privreda zavisi od jednog resursa, pad cene nafte ili njeno iscrpljivanje može da je uzdrma. Zato te države ulažu u turizam, trgovinu i obnovljive izvore energije, posebno u sunčevu energiju koje u pustinji ima mnogo.
Turska povezuje Evropu i Aziju preko moreuza Bosfor i Dardaneli. Istanbul leži na oba kontinenta i vekovima je bio raskrsnica trgovine. Turska ima planinske visoravni, plodne obalske ravnice i razvijen turizam i industriju.
Region je kolevka velikih religija i kultura, ali i područje sukoba oko vode, granica i resursa. Kad čitaš vesti o ovom kraju, korisno je pogledati kartu: gde su reke, gde nafta i gde prolaze važni pomorski putevi.
Primer sa postupkom
Država ima ogromne prihode od nafte, ali joj preti da nafte jednog dana nestane. Šta je mudra strategija?
- Uoči rizik: privreda zavisi od jednog neobnovljivog resursa.
- Razmisli šta još ta država ima: sunce, položaj na pomorskim putevima, kapital od nafte.
- Novac od nafte uloži u druge grane: obnovljivu energiju, turizam, obrazovanje i trgovinu.
Raznovrsna privreda koju danas finansira nafta smanjuje rizik kad nafte bude manje ili joj padne cena.

Igra u radionici
Put kapi nafte
Savi prati put nafte od pustinje do grada. Poređaj korake tako da se vidi kako nafta pravi bogatstvo i zašto se mora misliti unapred.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na nemoj karti Jugozapadne Azije označi Arabijsko poluostrvo, Persijski zaliv, Tigar i Eufrat, Tursku i Bosfor. Zatim napiši plan od tri koraka kojim bi država bogata naftom pripremila svoju privredu za vreme kad nafta ne bude glavni izvor prihoda.
Kako proveravamo rad
- Tačno označava svih pet objekata.
- Plan ima tri konkretna koraka.
- Bar jedan korak koristi prirodnu prednost regiona (sunce, položaj).
Primer i smernice za proveru
Država bi gradila sunčane elektrane jer ima mnogo sunca, razvijala luke i trgovinu jer leži na pomorskim putevima, i ulagala u škole da bi mladi radili u novim granama.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na karti pronađite Persijski zaliv, Tigar i Eufrat i Bosfor, pa neka dete ispriča zašto je svako od tih mesta važno.
- Razgovarajte o tome šta znači „ne stavljati sva jaja u jednu korpu” na primeru nafte.
- Izbegavajte uopštavanja o narodima i religijama; govorite o prostoru i resursima.
Radionica 7: Južna i Istočna Azija: gde živi najviše ljudi
Princip koji nosiš dalje
Voda i plodno zemljište raspoređuju ljude: gde su reke, nizije i kiša, tu je i najviše stanovnika.
Ljudi moraju da piju, gaje hranu i putuju, a sve to je najlakše uz reke u nizijama. Da ljudi ne zavise od prirodnih uslova, gustina bi bila ista svuda, a karte to jasno opovrgavaju.
- Delta Nila u Egiptu.
- Gradovi uz Dunav i Savu kod nas.
- Istorija: prve civilizacije uz velike reke.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljStavite jednu pored druge fizičku kartu i kartu gustine naseljenosti Azije i pustite dete da samo otkrije vezu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Delta Nila u Egiptu; Gradovi uz Dunav i Savu kod nas.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
U Južnoj i Istočnoj Aziji živi velik deo čovečanstva. Indija i Kina imaju svaka oko 1,4 milijarde stanovnika, a prema procenama Ujedinjenih nacija Indija je oko 2023. godine postala najmnogoljudnija država sveta. Ljudi nisu ravnomerno raspoređeni: najgušće su naseljene rečne nizije i delte (Gang, Jangce, Hoangho) i obale, a planine, visoravni i pustinje su retko naseljene.
Razlog je voda i plodno zemljište. Monsunske kiše i reke omogućavaju pirinač, koji hrani mnogo ljudi sa male površine. Zato je istočna Kina gusto naseljena, a zapadna, sa Tibetom i pustinjama, retko.
Države se nalaze u različitim fazama demografskog razvoja. Indija ima mlado stanovništvo i još znatan prirodni priraštaj. Kina je dugo ograničavala broj dece, pa joj stanovništvo sada stari. Japan ima jedno od najstarijih stanovništava na svetu: mnogo starih ljudi i malo rođenih, pa se broj stanovnika smanjuje.
Ogromni gradovi rastu jer ljudi iz sela traže posao u industriji i uslugama. Japan je planinsko ostrvsko carstvo, pa su gradovi i fabrike zbijeni na uskim obalskim ravnicama, a Tokio sa okolinom je jedna od najvećih gradskih celina na svetu. Brz rast gradova donosi i gužvu, zagađenje vazduha i naselja bez dobre infrastrukture.
Primer sa postupkom
Na tematskoj karti gustine naseljenosti Kine istočni deo je taman, a zapadni svetao. Objasni zašto.
- Pročitaj legendu: tamnija boja znači više stanovnika po km².
- Uporedi sa fizičkom kartom: na zapadu su Tibet, visoke planine i pustinje, a na istoku nizije i reke koje se ulivaju u more.
- Poveži: nizije sa vodom i monsunskim kišama pogoduju poljoprivredi, gradovima i saobraćaju.
Istok je gust jer ima nizije, reke i dovoljno padavina, a zapad redak jer je visok, hladan ili suv.

Igra u radionici
Gde bi Savi podigao selo?
Savi istražuje Aziju sa zmajem i bira mesta za nova sela. Razvrstaj predele po tome koliko ljudi tu obično živi.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi malu tematsku kartu (skicu) Južne i Istočne Azije sa tri nijanse: gusto, srednje i retko naseljeno. Uz legendu napiši tri rečenice koje objašnjavaju raspored, koristeći reljef, vode i klimu.
Kako proveravamo rad
- Karta ima legendu i naslov.
- Gusto naseljene oblasti su rečne nizije i obale, retko planine i pustinje.
- Svaka rečenica povezuje prirodni uzrok i gustinu.
Primer i smernice za proveru
Delte Ganga i Jangcea su tamne jer imaju vodu i plodno zemljište za pirinač. Tibet je svetao jer je visok i hladan. Pustinje na severozapadu su retko naseljene zbog nedostatka vode.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Stavite jednu pored druge fizičku kartu i kartu gustine naseljenosti Azije i pustite dete da samo otkrije vezu.
- Brojeve stanovnika uvek zaokružujte i navodite „oko” i godinu procene.
- Razgovarajte o starenju stanovništva i kod nas, da dete vidi da je pojava globalna.
Radionica 8: Afrika: klima, vode i ljudske delatnosti
Princip koji nosiš dalje
Gde ima vode, ima i života: dostupnost vode objašnjava raspored vegetacije, naselja i poljoprivrede.
Biljke, životinje i ljudi ne mogu bez vode, pa se okupljaju uz reke, oaze i kišne oblasti. Da voda nije ključna, naselja u Sahari bila bi raspoređena svuda, a ne samo uz Nil i oaze.
- Oaze u Sahari.
- Navodnjavanje u Vojvodini.
- Biologija: prilagođavanja na sušu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPoredite dve konkretne oblasti uz atlas, bez stereotipa o čitavom kontinentu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Oaze u Sahari; Navodnjavanje u Vojvodini.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ekvator prolazi kroz Afriku, a veliki deo kontinenta leži između povratnika. Oko ekvatora ima oblasti sa mnogo padavina, dok se prema severu i jugu pojavljuju savane i sušnije oblasti. Nadmorska visina i morske struje dodatno menjaju taj obrazac.
Pustinja nije definisana samo visokom temperaturom već malom količinom padavina. Oaze, reke i dostupnost podzemne vode mogu omogućiti naselja i poljoprivredu u sušnim oblastima.
Prirodna bogatstva ne garantuju visok životni standard. Na razvoj utiču način korišćenja resursa, infrastruktura, obrazovanje, istorijske okolnosti i upravljanje. Kontinent ne treba opisivati kao jedinstvenu privrednu ili kulturnu celinu.
Primer sa postupkom
Zašto se naselja mogu nizati duž reke koja protiče kroz sušnu oblast?
- Reka obezbeđuje vodu za stanovništvo i navodnjavanje.
- Dolina može nuditi obradivo zemljište i saobraćajni pravac.
Dostupnost vode može koncentrisati stanovništvo u uskom pojasu.

Igra u radionici
Kapi u Savijevoj čuturici
Savi putuje kroz Afriku sa jednom čuturicom vode. Razvrstaj mesta: gde je voda u izobilju, a gde je retka i dragocena?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U atlasu uporedi pojas oko ekvatora i Saharu prema klimi i vodama. Napiši dve razlike i jednu oprezno formulisanu vezu sa ljudskim delatnostima.
Kako proveravamo rad
- Koristi legendu i položaj na karti.
- Razlikuje nedostatak padavina od same visoke temperature.
- Ljudske delatnosti ne objašnjava samo prirodnim uslovima.
Primer i smernice za proveru
Ekvatorijalni pojas ima mnogo više padavina od Sahare. Dostupnost vode utiče na poljoprivredu i naselja, ali deluju i tehnologija, društvene odluke i drugi činioci.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Poredite dve konkretne oblasti uz atlas, bez stereotipa o čitavom kontinentu.
- Razdvojite prirodne mogućnosti od društvenih uslova razvoja.
Radionica 9: Kako nastaju pustinje
Princip koji nosiš dalje
Kiša pada samo kad vazduh donese vlagu, digne se i ohladi; pustinja nastaje gde je taj lanac prekinut.
Vazduh koji se spušta, koji je izgubio vlagu na putu ili koji je ohlađen odozdo ne stvara oblake. Da kiša ne zavisi od kretanja vazduha, pustinje ne bi bile u pravilnim pojasevima i na predvidivim mestima.
- Kapljice na hladnoj čaši.
- Kišna senka iza planina.
- Biologija: kaktusi i kamile čuvaju vodu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz atlas pronađite Saharu, Gobi, Atakamu i Namib i za svaku pitajte dete koji je glavni uzrok.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Kapljice na hladnoj čaši; Kišna senka iza planina.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pustinja je oblast sa vrlo malo padavina, tako da biljke jedva rastu. Ne mora biti vruća i ne mora biti od peska: ima kamenitih i šljunkovitih pustinja, a Antarktik je najveća hladna pustinja. Da bi kiša pala, vazduh mora da donese vlagu i da se podigne i ohladi. Pustinja nastaje kad nešto od toga izostane.
Prvi i najvažniji uzrok je položaj oko povratnika. Vazduh koji se podigne iznad ekvatora i tamo ostavi kišu spušta se oko povratnika suv i zagrejan, pa oblaci ne nastaju. Tako su nastale Sahara, Arabijska pustinja i pustinje Australije.
Drugi uzroci su daljina od mora i planine. Duboko u unutrašnjosti kontinenta vazduh je izgubio vlagu dok je stigao (pustinja Gobi u Aziji), a visoke planine zaustavljaju vlažne vetrove, pa iza njih nastaje kišna senka. Treći uzrok su hladne morske struje uz zapadne obale: hladna voda hladi vazduh odozdo, pa se on ne diže i ne daje kišu. Tako su nastale Atakama u Južnoj Americi i Namib u Africi, iako leže uz okean.
Pustinja može da se širi i zbog čoveka. Na rubu Sahare, u pojasu Sahel, preterana ispaša, seča drveća i suše pretvaraju polusuvo zemljište u pustinju. Taj proces zovemo dezertifikacija, a sprečava se sađenjem drveća, pametnim navodnjavanjem i čuvanjem zemljišta.
Primer sa postupkom
Pustinja Atakama leži odmah uz Tihi okean. Kako je moguće da je tako suva pored tolike vode?
- Pogledaj kartu morskih struja: uz zapadnu obalu Južne Amerike teče hladna struja.
- Hladna voda hladi vazduh iznad sebe, pa je donji vazduh hladniji od gornjeg i ne penje se.
- Bez dizanja vazduha nema oblaka koji daju kišu, a Andi sa istoka zaklanjaju vlagu iz unutrašnjosti.
Atakama je suva zbog hladne morske struje uz obalu i planinske barijere Anda, a ne zbog daljine od mora.

Igra u radionici
Zmajevi pesak i kamen
Zmajevi sa ostrva zmajeva lete preko pustinja sveta i svaki zna samo jednu tajnu. Spoji pustinju sa razlogom zašto je suva.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi tri pustinje na različitim kontinentima. Za svaku na karti odredi položaj i napiši koji je glavni uzrok suše (povratnički pojas, daljina od mora, kišna senka ili hladna struja) i kakav je način života ljudi na njenom rubu ili u oazama.
Kako proveravamo rad
- Tačno locira tri pustinje.
- Za svaku navodi bar jedan tačan uzrok.
- Povezuje sušu sa načinom života (oaze, stočarstvo, navodnjavanje).
Primer i smernice za proveru
Sahara je suva zbog povratničkog pojasa, pa ljudi žive u oazama i uz Nil. Gobi je daleko od mora, pa je tu nomadsko stočarstvo. Atakama je suva zbog hladne struje, a gradovi uz nju dovode vodu izdaleka.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz atlas pronađite Saharu, Gobi, Atakamu i Namib i za svaku pitajte dete koji je glavni uzrok.
- Probajte ogled: hladna čaša iz frižidera „skuplja” kapljice, a topao vazduh ih zadržava; razgovarajte šta to znači za oblake.
- Ispravljajte sliku „pustinja = pesak i vrućina”.
Radionica 10: Regije Afrike: od Nila do Rta dobre nade
Princip koji nosiš dalje
Klima određuje vegetaciju, a vegetacija i voda određuju kako ljudi žive i rade.
Biljke rastu tamo gde imaju dovoljno toplote i vode, a ljudi biraju zanimanja prema onome što zemlja daje. Da nema te veze, u pustinji bi bilo isto toliko polja i sela kao u dolini reke.
- Egipat živi od Nila.
- Stočarstvo u savanama.
- Biologija: biomi i prilagođavanja.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte zajedno „ogledalo pojaseva”: od ekvatora ka severu i ka jugu, i proverite u atlasu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Egipat živi od Nila; Stočarstvo u savanama.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Afriku delimo na Afrički Mediteran i Saharsku Afriku na severu i Podsaharsku Afriku južno od Sahare. Planovi je dele još i na Severnu, Istočnu, Zapadnu i Centralnu i Južnu Afriku. Pošto ekvator prolazi kroz sredinu kontinenta, klimatski pojasevi se ponavljaju skoro kao u ogledalu: prašuma oko ekvatora, savane severno i južno, pa pustinje, pa sredozemna klima na samom severu i jugu.
Severna Afrika je pretežno pustinjska, a život se okuplja uz obalu Sredozemlja i uz Nil. Egipat je primer: skoro svi stanovnici žive u uskoj dolini i delti Nila, dok je ostatak zemlje pustinja. Brana kod Asuana zaustavlja poplave, daje struju i vodu za navodnjavanje, ali reka više ne donosi plodan mulj kao nekad.
Istočna Afrika ima visoke planine i velike rasedne doline sa jezerima, savane sa krupnim životinjama i nacionalne parkove. Zapadna i Centralna Afrika imaju vlažnu klimu, prašumu u slivu reke Kongo i plantaže kakaoa i drugih tropskih kultura. Južna Afrika ima rudna bogatstva (zlato, dijamanti, platina), a Južnoafrička Republika je jedna od privredno najrazvijenijih država kontinenta.
Stanovništvo Afrike je najmlađe na svetu i brzo raste. To znači mnogo dece i mladih kojima trebaju škole i posao. Gradovi brzo rastu, ali često brže nego što se grade vodovod, putevi i stanovi. Granice mnogih država povučene su u kolonijalno doba, ponekad ravnom linijom preko naroda i reka.
Primer sa postupkom
Na karti Egipta skoro sve tačke gradova leže na jednoj tankoj liniji. Objasni zašto.
- Pogledaj fizičku kartu: Egipat je gotovo ceo u Sahari, gde gotovo nema kiše.
- Kroz pustinju protiče Nil i stvara usku zelenu dolinu i deltu.
- Voda i plodno zemljište omogućavaju poljoprivredu, pa se gradovi i sela nižu uz reku.
Gradovi prate Nil jer je reka jedini stalni izvor vode u pustinji, pa je dolina jedini plodan pojas.

Igra u radionici
Savijevo putovanje kroz Afriku
Savi i zmaj lete od Sredozemnog mora ka ekvatoru. Poređaj predele onako kako se smenjuju ispod njih.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi presek Afrike od Sredozemnog mora do Rta dobre nade: poređaj klimatske pojaseve kojima prolaziš i uz svaki napiši tipičnu vegetaciju i jedan način života ili privrede.
Kako proveravamo rad
- Pojasevi su u tačnom redosledu i ponavljaju se sa obe strane ekvatora.
- Uz svaki pojas je odgovarajuća vegetacija.
- Način života je logično povezan sa klimom i vegetacijom.
Primer i smernice za proveru
Sredozemna klima (masline, poljoprivreda), Sahara (oaze, nomadi), savana (stočarstvo), prašuma oko ekvatora (plantaže kakaoa), pa opet savana, pustinja Namib i Kalahari i sredozemna klima na jugu (vinogradi).
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte zajedno „ogledalo pojaseva”: od ekvatora ka severu i ka jugu, i proverite u atlasu.
- Pitajte dete za svaku regiju jedno prirodno obeležje i jedno obeležje života ljudi.
- Pazite na stereotipe: Afrika ima i velike moderne gradove, a ne samo savane i sela.
Radionica 11: Amerike: planine, nizije i klimatske razlike
Princip koji nosiš dalje
Pravac pružanja planina oblikuje klimu i život: planine na zapadu Amerika zaustavljaju vazduh sa Tihog okeana.
Kordiljeri i Andi se pružaju od severa ka jugu uz zapadnu obalu, pa vlaga sa Pacifika ostaje na jednoj strani, a iza njih su sušniji predeli. Da planine leže drugačije, raspored kiše, šuma i naselja bio bi potpuno drugačiji.
- Kišna senka iza Kordiljera.
- Prolazi kroz planine kao saobraćajni putevi.
- Klimatski dijagrami dva grada sa suprotnih strana planina.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa karti odvojeno obeležite kontinente i kulturne regione.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Kišna senka iza Kordiljera; Prolazi kroz planine kao saobraćajni putevi.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kordiljeri u Severnoj Americi i Andi u Južnoj Americi pružaju se uz zapadni deo kontinenata. Visoke planine utiču na temperature, padavine, saobraćaj i raspored naselja.
Amazonija ima veliki rečni sistem i pretežno toplu, vlažnu klimu. Uklanjanje šuma menja staništa i vodni režim. Prostranstvo šume ne znači da je zemljište svuda podjednako pogodno za trajnu poljoprivredu.
Amerike se pružaju kroz više klimatskih pojaseva. Severna i Južna Amerika nisu isto što i kulturna podela na Angloameriku i Latinsku Ameriku. Meksiko je geografski u Severnoj Americi, a kulturno se ubraja u Latinsku Ameriku.
Primer sa postupkom
Da li je tvrdnja „Meksiko je u Latinskoj Americi, pa nije u Severnoj Americi” tačna?
- Prva podela koristi kulturnoistorijski kriterijum.
- Druga podela koristi kontinentalni položaj. Kriterijumi su različiti.
Nije tačna; Meksiko pripada i Severnoj i Latinskoj Americi.

Igra u radionici
Tehnoborgova mapa Amerika
Tehnoborg je skenirao obe Amerike, ali su mu se oznake razletele. Spoji geografski objekat sa njegovim opisom.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi dve podele Amerika: prema položaju na kontinentalnoj karti i prema kulturno-jezičkom kriterijumu. Objasni gde se kriterijumi razlikuju i pronađi Meksiko u oba prikaza.
Kako proveravamo rad
- Navodi kriterijum svake podele.
- Meksiko locira u Severnoj Americi.
- Latinsku Ameriku ne izjednačava samo sa Južnom Amerikom.
Primer i smernice za proveru
Meksiko je geografski u Severnoj Americi, a u uobičajenoj kulturno-jezičkoj podeli pripada Latinskoj Americi. Granice regionalnih pojmova zavise od kriterijuma.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na karti odvojeno obeležite kontinente i kulturne regione.
- Neka dete obrazloži kako planinski venac utiče na bar dve ljudske delatnosti.
Radionica 12: SAD i Kanada: prostor, resursi i ljudi
Princip koji nosiš dalje
Razvoj nastaje kad se spoje prirodni uslovi (prostor, resursi, položaj) i ljudi koji ih koriste znanjem i radom.
Resursi bez ljudi, saobraćaja i znanja ostaju neiskorišćeni, a ljudi bez resursa i prostora teže napreduju. Da je dovoljan samo jedan činilac, sve države bogate rudama bile bi razvijene.
- Severna Kanada je bogata, ali slabo naseljena.
- Gradovi uz Velika jezera i reke.
- Istorija: doseljenici i starosedeoci.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUporedite kartu gustine naseljenosti Kanade i klimatsku kartu i pustite dete da samo poveže.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Severna Kanada je bogata, ali slabo naseljena; Gradovi uz Velika jezera i reke.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Severna Amerika ima jasan raspored reljefa: na zapadu visoki Kordiljeri, u sredini prostrane nizije sa rekom Misisipi i Velikim jezerima, a na istoku stare i niže Apalačke planine. Pošto planine idu od severa ka jugu, ništa ne zaustavlja hladan vazduh sa severa i topao sa juga, pa vreme može naglo da se menja, a tornada nisu retka.
Sjedinjene Američke Države su jedna od najrazvijenijih privreda sveta. Za to postoji više razloga zajedno: veliki prostor sa plodnim ravnicama, bogati resursi (ugalj, nafta, gas, rude), izlaz na dva okeana, dobri saobraćajni putevi i ljudi iz celog sveta koji su se doselili i donosili znanje i rad. Na severoistoku se gradovi od Bostona do Vašingtona spajaju u ogroman gradski pojas, megalopolis.
Kanada je po površini jedna od najvećih država sveta, ali ima mnogo manje stanovnika od SAD. Većina Kanađana živi u uskom pojasu uz južnu granicu, gde je klima blaža i zemljište plodnije, dok je sever pokriven tajgom i tundrom. Kanada ima mnogo šuma, vode, hidroenergije i ruda.
Obe države su nastale doseljavanjem, a pre dolaska Evropljana tu su živeli starosedeoci (Indijanci i Inuiti). Imigracija i danas menja njihovo stanovništvo. Veliki gradovi rastu, a ljudi se sele i iz industrijskih krajeva ka toplijim južnim i zapadnim državama.
Primer sa postupkom
Kanada je ogromna, ali na karti gustine naseljenosti skoro je cela svetla, osim uskog pojasa na jugu. Objasni zašto.
- Pogledaj klimatsku kartu: sever Kanade ima veoma hladnu klimu, tajgu i tundru.
- Na jugu, uz granicu sa SAD i Velika jezera, klima je blaža, a zemljište pogodno za poljoprivredu.
- Tamo su nastali gradovi, saobraćajnice i veza sa privredom SAD.
Ljudi žive na jugu jer je tamo blaža klima, plodno zemljište i blizina SAD, a hladni sever je slabo naseljen.

Igra u radionici
Tehnoborgovi mere Severnu Ameriku
Tehnoborgovi su skenirali Severnu Ameriku i pomešali podatke. Razvrstaj ih: šta pripada SAD, šta Kanadi, a šta im je zajedničko.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu SAD i Kanada sa redovima: reljef, klima, glavni resursi, gde živi najviše ljudi i jedna važna privredna grana. Ispod tabele objasni jednu sličnost i jednu razliku i uzrok svake.
Kako proveravamo rad
- Tabela ima tačne podatke za obe države.
- Razlika je objašnjena prirodnim ili društvenim uzrokom.
- Koristi kartu (navodi gde su planine, nizije, jezera).
Primer i smernice za proveru
Obe države imaju Kordiljere na zapadu i bogate resurse. Razlika: Kanada ima manje stanovnika jer joj je veći deo hladan, pa ljudi žive na jugu, dok SAD imaju toplije i plodnije oblasti na većem delu teritorije.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uporedite kartu gustine naseljenosti Kanade i klimatsku kartu i pustite dete da samo poveže.
- Kad dete objašnjava razvoj SAD, tražite bar tri različita uzroka.
- Spomenite starosedeoce, da priča o „otkriću” Amerike ne bude jednostrana.
Radionica 13: Srednja i Južna Amerika: visinski pojasevi i veliki gradovi
Princip koji nosiš dalje
Visina menja klimu kao geografska širina: penjanje uz planinu je kao putovanje ka polu.
Sa visinom vazduh je ređi i slabije zadržava toplotu, pa se hladi. Da visina ne utiče na temperaturu, na vrhovima Anda uz ekvator ne bi bilo snega, a ljudi bi svuda gajili iste useve.
- Sneg na Kopaoniku dok je u Beogradu toplo.
- Kafa iz planinskih krajeva.
- Biologija: biljni pojasevi na planinama.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte zajedno planinu i na njoj obojte visinske pojaseve sa po jednim usevom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Sneg na Kopaoniku dok je u Beogradu toplo; Kafa iz planinskih krajeva.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Srednja Amerika povezuje Severnu i Južnu Ameriku uskim kopnom i ostrvima Kariba. Tu je Meksiko, sa visoravnima, vulkanima i glavnim gradom Meksiko Sitijem na visini od preko 2000 m. Kroz Panamu prolazi Panamski kanal, koji spaja Atlantski i Tihi okean i skraćuje plovidbu brodova.
U Andima i planinama Srednje Amerike vidi se jedna od najlepših geografskih zakonitosti: visinski pojasevi. Kako se penješ, postaje hladnije, pa se smenjuju toplo podnožje sa tropskim voćem, umereni pojas sa kafom i kukuruzom, hladniji pojas sa krompirom i pašnjacima i na kraju sneg. Penjanje uz planinu liči na putovanje od ekvatora ka polu.
Brazil je najveća i najmnogoljudnija država Južne Amerike. Ima veliki deo Amazonije, najveće tropske prašume na svetu, i velike gradove na obali kao što su Sao Paulo i Rio de Žaneiro. Seča prašume za pašnjake, polja soje i puteve menja klimu i uništava staništa. Argentina ima pampu, prostranu travnatu ravnicu pogodnu za stočarstvo i pšenicu.
Latinska Amerika je jedan od najurbanizovanijih delova sveta: većina ljudi živi u gradovima. Ljudi dolaze iz sela tražeći posao, a gradovi ne stižu da im obezbede stanove, pa na rubovima nastaju siromašna naselja, u Brazilu nazvana favele. Ista država tako ima i moderne četvrti i velika siromaštva.
Primer sa postupkom
Seljak živi u Andima blizu ekvatora. Na 500 m gaji banane, a njegov rođak na oko 3500 m gaji krompir. Zašto ne gaje isto?
- Temperatura opada sa visinom, u proseku oko 0,6 °C na 100 m.
- Razlika od oko 3000 m znači da je gore u proseku oko 18 °C hladnije.
- Banani treba toplo i vlažno, a krompir podnosi svežu klimu, pa svako bira biljku svog pojasa.
Visina menja temperaturu, pa svaki visinski pojas ima svoje useve: banane dole, krompir gore.

Igra u radionici
Uspon kroz Magičnu šumu do snega
Savi se penje uz planinu iz Magične šume, koja liči na Ande. Poređaj pojaseve od podnožja do vrha onako kako ih Savi prolazi.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj presek Anda blizu ekvatora sa četiri visinska pojasa. Za svaki napiši približnu visinu, klimu, jedan usev ili vrstu vegetacije i način života ljudi. Na kraju objasni zašto je penjanje uz Ande slično putovanju ka polu.
Kako proveravamo rad
- Pojasevi su poređani od podnožja ka vrhu.
- Uz svaki pojas je odgovarajuća klima i vegetacija.
- Poređenje sa putovanjem ka polu je obrazloženo opadanjem temperature.
Primer i smernice za proveru
Podnožje je toplo, sa bananama i kakaom; više je umereno, sa kafom i kukuruzom; još više je hladno, sa krompirom i pašnjacima lama; na vrhu je sneg. Sa visinom temperatura opada, kao kad se ide ka polu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte zajedno planinu i na njoj obojte visinske pojaseve sa po jednim usevom.
- Uz kartu proverite Meksiko Siti, Panamski kanal, Amazon, Sao Paulo i pampu.
- Razgovarajte o tome kako isti grad ima i bogate i siromašne delove, bez osuđivanja ljudi.
Radionica 14: Australija, Okeanija i polarne oblasti
Princip koji nosiš dalje
Suša i hladnoća ograničavaju život, pa se ljudi okupljaju na rubovima, a krajnje oblasti postaju prostor nauke i saradnje.
U sušnoj unutrašnjosti Australije i na ledenim polovima nedostaje voda ili toplota, pa je stalno naseljavanje teško. Zato Australijanci uglavnom žive uz obalu, a Antarktik je međunarodnim sporazumom sačuvan za mir i naučna istraživanja.
- Gradovi Australije uz obalu.
- Naučne stanice na Antarktiku.
- Biologija: pingvini i polarni medvedi na suprotnim polovima.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUporedite dve polarne karte istog razmera ako su dostupne.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Gradovi Australije uz obalu; Naučne stanice na Antarktiku.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Australija ima velike sušne unutrašnje oblasti, dok je stanovništvo više koncentrisano uz delove obale sa povoljnijim uslovima. Okeaniju čine brojne ostrvske grupe sa različitim poreklom, veličinom i uslovima života.
Arktik je severna polarna oblast sa okeanom u središtu; Antarktik obuhvata Antarktik kao kontinent i okolnu polarnu oblast u širem geografskom smislu. U školskom razlikovanju Arktika i Antarktika važno je uočiti okean naspram kopna pokrivenog ledom.
Niska ostrva mogu biti osetljiva na promene nivoa mora i olujne talase. U proceni ranjivosti treba razlikovati dugoročne promene, pojedinačne vremenske događaje i lokalne uslove.
Primer sa postupkom
Zašto prikaz bele površine na polarnoj karti nije dovoljan da zaključimo da je svuda ispod leda kopno?
- Na Arktiku deo leda pluta na okeanu.
- Na antarktičkom kontinentu veliki ledeni pokrivač leži na kopnu.
Treba pogledati legendu i obrise kopna, a ne samo boju leda.

Igra u radionici
Savi na dva kraja sveta
Savi i zmaj su obišli Arktik i Antarktik i pomešali beleške sa oba pola. Razvrstaj šta pripada kom polu.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu Arktik/Antarktik sa redovima: šta je u središtu oblasti, položaj i jedan razlog zbog kog karte polova zahtevaju pažljivo čitanje.
Kako proveravamo rad
- Razlikuje okeansku oblast i kontinent.
- Tačno određuje severnu i južnu polarnu oblast.
- Koristi legendu, razmeru i kartografsku projekciju kao pomoć.
Primer i smernice za proveru
U središtu Arktika je Severni ledeni okean, a Antarktik je kontinent oko Južnog pola. Prikaz površina i oblika zavisi i od projekcije karte.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uporedite dve polarne karte istog razmera ako su dostupne.
- Ne mešajte vremensku prognozu jednog dana i dugoročne klimatske obrasce.
Radionica 15: Svet kao celina: politička karta i globalni problemi
Princip koji nosiš dalje
Granice i razlike na karti sveta nastale su istorijom, a problemi koji prelaze granice rešavaju se samo zajedno.
Kolonijalna prošlost oblikovala je granice i privrede mnogih država, pa se njene posledice osećaju i danas. Kako su vazduh, voda, bolesti i ljudi u pokretu, problem jedne države brzo postaje problem drugih, pa samostalno rešenje ne bi bilo dovoljno.
- Prave granice u Africi.
- Saradnja tokom epidemija.
- Istorija: velika geografska otkrića.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz vesti iz sveta pronađite mesto na karti i pitajte dete za jedan uzrok i jednu posledicu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Prave granice u Africi; Saradnja tokom epidemija.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Politička karta sveta nije uvek izgledala ovako. Evropske sile su od 15. veka osvajale velike delove Amerike, Afrike, Azije i Okeanije i stvarale kolonije. Posle Drugog svetskog rata većina kolonija je stekla nezavisnost (dekolonizacija), pa je nastalo mnogo novih država. Zato su neke granice, posebno u Africi, ravne linije povučene na mapi, a ne prema rekama ili narodima.
Nezavisnost nije odmah donela jednak razvoj. Neke države i danas zavise od izvoza sirovina i od stranog kapitala, što se naziva neokolonijalizam. Razlike u razvoju među državama vide se u prihodima, obrazovanju, zdravlju i dužini života.
Svet je danas povezan više nego ikad: roba, novac, informacije i ljudi brzo putuju (globalizacija). Zato se i problemi brzo šire: siromaštvo, migracije, brz rast stanovništva u jednim i starenje u drugim delovima sveta, epidemije, nedostatak vode i hrane, zagađenje i promena klime. Nijedna država ne može sama da ih reši.
Zato postoje međunarodne organizacije. Ujedinjene nacije, osnovane 1945. godine, okupljaju skoro sve države sveta i rade na miru, pomoći i razvoju; Svetska zdravstvena organizacija prati bolesti, a regionalne zajednice poput Evropske unije povezuju susedne države. Kada čitaš o nekom globalnom problemu, pitaj: gde je na karti, šta ga izaziva i ko sarađuje na rešenju?
Primer sa postupkom
Na karti Afrike mnoge granice su prave linije. Šta nam to govori o njihovom nastanku i kakve posledice može imati?
- Prirodne granice obično prate reke, planine ili obale, pa su krivudave.
- Prave linije ukazuju da su granice crtane na mapi, uglavnom u kolonijalno doba, bez obzira na teren i narode.
- Kad granica preseče jedan narod ili spoji suprotstavljene zajednice, mogu nastati sporovi i nestabilnost.
Prave granice su trag kolonijalne podele, a mogu doprineti sukobima jer ne prate narode ni prirodne celine.

Igra u radionici
Mirina knjiga sveta
Mira čuva u biblioteci knjigu o celom svetu, ali su joj ispale stranice sa objašnjenjima. Spoji pojam sa njegovim značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi jedan globalni problem (siromaštvo, migracije, epidemije, nedostatak vode ili zagađenje). Napravi „mapu uzroka”: na karti sveta označi bar dva područja gde je problem izražen, napiši dva uzroka, dve posledice i jednu organizaciju ili akciju koja pomaže.
Kako proveravamo rad
- Tačno locira bar dva područja na karti.
- Razlikuje uzroke od posledica.
- Navodi konkretnu saradnju ili rešenje.
Primer i smernice za proveru
Nedostatak vode je izražen u Sahelu i Jugozapadnoj Aziji. Uzroci: suva klima i brz rast stanovništva. Posledice: slabiji prinosi i migracije. Pomaže saradnja država na zajedničkim rekama i projekti štednje vode uz podršku UN.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz vesti iz sveta pronađite mesto na karti i pitajte dete za jedan uzrok i jednu posledicu.
- Uporedite političku kartu Afrike sa fizičkom i potražite prave granice.
- Razgovarajte o tome šta naša porodica može da uradi za neki globalni problem (voda, otpad, energija).
Predmet
Istorija
12 radionica sa vežbama
Od istorijskih izvora i prosvetiteljstva do Balkanskih i Prvog svetskog rata. Vežbamo hronologiju, razliku između uzroka i povoda i poređenje perspektiva.
Radionica 1: Istorijski izvor: šta znamo, a šta pretpostavljamo
Princip koji nosiš dalje
Svaki izvor ima autora i nameru, pa istinu tražimo poređenjem više izvora.
Autor bira šta će zapisati i kako, prema onome što zna i želi. Ako verujemo samo jednom izvoru, lako primimo pristrasnost ili propagandu kao činjenicu; poređenje nezavisnih izvora otkriva šta je pouzdano.
- Dve verzije iste svađe na odmoru.
- Reklama naspram recenzije proizvoda.
- Mira proverava staru mapu drugom mapom pre nego što je da Saviju.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljTražite da dete odvoji citirani podatak od svog zaključka.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Dve verzije iste svađe na odmoru; Reklama naspram recenzije proizvoda.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Istorijski izvori su tragovi prošlosti: pisma, zakoni, novine, predmeti, fotografije i drugi zapisi. Za tumačenje pitamo ko je izvor stvorio, kada, za koga i sa kojom namerom.
Izvor nastao u vreme događaja nije automatski istinit u svemu. Autor može imati ograničeno znanje ili interes. Više nezavisnih izvora i poznavanje konteksta pomažu da se tvrdnja proveri.
Uzrok objašnjava zašto se događaj razvio, povod neposredno pokreće događaj, a posledica nastaje posle njega. Redosled događaja sam po sebi ne dokazuje uzročnu vezu.
Primer sa postupkom
Izmišljene novine iz 1850. hvale fabriku, a pismo radnika opisuje težak rad. Kako ih koristiti?
- Utvrdi autora, publiku i cilj svakog teksta.
- Uporedi proverljive podatke poput radnog vremena i potraži dodatne izvore.
Razlike su podatak o perspektivama; nijedan tekst ne treba unapred prihvatiti kao potpunu sliku.

Igra u radionici
Tragovi u Mirinoj biblioteci
Mira je skupila tragove prošlosti sa ostrva zmajeva. Razvrstaj ih po vrsti izvora!
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Zamisli dva izvora o istoj školskoj akciji: govor organizatora i dnevnik učesnika. Za svaki napiši po jedno pitanje o autoru, publici i nameri. Predloži treći izvor za proveru tvrdnje o broju učesnika.
Kako proveravamo rad
- Razlikuje tvrdnju od dokaza.
- Prepoznaje da oba autora imaju perspektivu.
- Predlaže proverljiv dodatni izvor.
Primer i smernice za proveru
Za govor pitamo kome je namenjen i šta želi da istakne; za dnevnik kakvo lično iskustvo beleži. Spisak prijavljenih ili dokumentovana evidencija može pomoći proveri broja, uz proveru potpunosti.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Tražite da dete odvoji citirani podatak od svog zaključka.
- Primeri u ovoj lekciji su izmišljeni za vežbu, nisu stvarni istorijski izvori.
Radionica 2: Industrijska revolucija i promene društva
Princip koji nosiš dalje
Nova tehnologija menja ne samo proizvodnju, nego i način na koji ljudi žive i rade.
Parna mašina je omogućila fabrike, a fabrike su privukle ljude u gradove i stvorile radničku klasu. Bez nove tehnologije selo bi i dalje bilo glavno mesto života, a društvene borbe XIX veka izgledale bi sasvim drugačije.
- Internet koji menja kako učimo i radimo.
- Struja koja je produžila dan posle mraka.
- Tehnoborgovi čije mašine menjaju Magičnu šumu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte niz sa tri strelice i objasnite svaku vezu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Internet koji menja kako učimo i radimo; Struja koja je produžila dan posle mraka.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Industrijska revolucija počela je u Velikoj Britaniji u drugoj polovini XVIII veka, a zatim se širila. Mašinska proizvodnja, razvoj fabrika i primena parne mašine menjali su obim proizvodnje i organizaciju rada.
Rast fabrika podsticao je preseljavanje stanovništva u gradove. Povećanje proizvodnje i razvoj saobraćaja nisu odmah doneli dobre uslove svim radnicima. Dugi radni dani, nesigurnost i rad dece bili su važni društveni problemi.
Promene posmatramo iz više uglova: vlasnik fabrike, radnik i gradska zajednica nisu imali iste mogućnosti ni interese. Kasnije reforme i radničko organizovanje nastojali su da menjaju uslove rada.
Primer sa postupkom
Poveži parnu mašinu, fabriku i rast grada u uzročno-posledični niz.
- Primena mašina omogućava drugačiju organizaciju i veći obim proizvodnje.
- Fabrike traže radnike, pa se deo stanovništva seli u gradove.
Tehnološka promena podstiče privrednu promenu, koja utiče na naseljavanje.

Igra u radionici
Lanac pare
U Tehnoborgovoj radionici točkovi su se izmešali. Poređaj uzročno-posledični lanac industrijske revolucije!
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Objasni kako prelazak sa kućne radionice na fabriku može promeniti radni dan i grad. Napravi lanac od najmanje tri povezane promene i navedi jednu korist i jedan društveni problem.
Kako proveravamo rad
- Industrijalizaciju povezuje sa proizvodnjom i organizacijom rada.
- Objašnjava vezu sa urbanizacijom.
- Razlikuje različita iskustva vlasnika i radnika.
Primer i smernice za proveru
Mašinska proizvodnja i fabrike menjaju organizaciju rada, privlače radnike i doprinose rastu gradova. Rastu količina proizvoda i mogućnosti zarade, ali se javljaju i teški uslovi rada, zagađenje i problemi stanovanja.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte niz sa tri strelice i objasnite svaku vezu.
- Razmotrite jednu korist i jedan društveni problem iz perspektive različitih ljudi.
Radionica 3: Prosvetiteljstvo, ustavnost i podela vlasti
Princip koji nosiš dalje
Ideje mogu da promene društvo: kad ljudi počnu da pitaju „zašto”, vlast mora da se obrazloži.
Prosvetitelji su tvrdili da razum, a ne samo nasleđe, treba da bude osnova vlasti i zakona. Bez tih ideja ustav i podela vlasti teško bi postali zahtevi koje su ljudi kasnije izborili.
- Odeljenje koje traži objašnjenje za novo pravilo.
- Naučni eksperiment umesto verovanja na reč.
- Savi koji pita zašto zmajevi ne smeju u Magičnu šumu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrimer države je izmišljen radi razumevanja pojmova.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Odeljenje koje traži objašnjenje za novo pravilo; Naučni eksperiment umesto verovanja na reč.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Prosvetiteljstvo je intelektualni pokret XVIII veka koji ističe razum, obrazovanje i kritičko razmatranje nasleđenih autoriteta. Mislioci nisu imali jednake stavove o svim pitanjima, ali su njihove rasprave uticale na političke promene i zahtev da se vlast obrazlaže i ograničava.
Ustav uređuje osnovne odnose vlasti i prava u državi. Ustavnost podrazumeva da vlast deluje u granicama ustava, a ne da se samo dokument tako naziva. Podela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku treba da spreči da sve odluke budu u rukama jednog centra moći.
Istorijski ideali i njihova primena nisu isto. Univerzalni jezik prava u XVIII veku nije značio da su žene, porobljeni ljudi ili svi siromašni građani odmah dobili jednaka politička prava. Razumevanje promene zahteva i pitanje ko je ostao isključen.
Primer sa postupkom
U izmišljenoj državi ista osoba piše zakone, sprovodi ih i presuđuje da li ih je sama prekršila. Koji problem otkriva ideja podele vlasti?
- Osoba istovremeno donosi pravilo i odlučuje o sopstvenoj odgovornosti.
- Razdvajanje uloga i međusobna ograničenja mogu smanjiti takvu koncentraciju moći.
Nedostaju nezavisna provera i ograničenja vlasti.

Igra u radionici
Tri ključa vlasti
Tehnoborgovi su skupili svu vlast u jedan ključ. Pomozi Saviju da je ponovo podeli: spoji pojam sa značenjem!
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi šemu tri grane vlasti i po jedan izmišljeni primer odluke svake grane. Zatim objasni zašto sama izjava „svi imaju prava” nije dovoljna za ocenu istorijskog društva.
Kako proveravamo rad
- Tri grane su jasno razlikovane.
- Primeri odgovaraju njihovim osnovnim ulogama.
- Objašnjenje proverava stvarni krug nosilaca prava i primenu.
Primer i smernice za proveru
Zakonodavna: donosi zakon. Izvršna: organizuje njegovo sprovođenje. Sudska: rešava spor o primeni. Za ocenu jednakosti treba pitati ko može da glasa, pred sudom zaštiti pravo i učestvuje u javnom životu, a ne samo šta piše u proglasu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Primer države je izmišljen radi razumevanja pojmova.
- Podstaknite razlikovanje istorijske analize od ocenjivanja današnjih stranaka.
Radionica 4: Francuska revolucija: uzroci i promene 1789.
Princip koji nosiš dalje
Revolucija nastaje kad se dugotrajni uzroci sretnu sa krizom i povodom.
Nejednakost staleža postojala je vekovima, ali tek finansijska kriza, skupa hrana i nove ideje stvorili su trenutak za promenu. Kad bismo gledali samo pad Bastilje, ne bismo razumeli zašto je revolucija izbila baš 1789.
- Kap koja preliva čašu.
- Lavina koju pokrene mali kamen na nagomilanom snegu.
- Prepun ormar koji se otvori na jedan dodir.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa vremenskoj liniji odvojite 1789. od 1792.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Kap koja preliva čašu; Lavina koju pokrene mali kamen na nagomilanom snegu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Francuska je uoči revolucije imala staleško društvo. Sveštenstvo i plemstvo imali su povlastice, dok je treći stalež obuhvatao veoma različite grupe, od imućnog građanstva do seljaka i gradskih radnika. Treći stalež zato nije bio jedinstven po imovini i interesima.
Finansijska kriza države, društvene nejednakosti, teškoće sa hranom i političke ideje doprineli su izbijanju revolucije 1789. Pad Bastilje 14. jula postao je njen simbol, ali jedan događaj ne objašnjava sve uzroke. Revolucija se razvijala kroz više faza i sukoba.
Ukidanje staleških povlastica i Deklaracija o pravima čoveka i građanina iz 1789. izrazili su raskid sa delom starog poretka. To nije značilo trenutnu jednakost svih u praksi. Monarhija je kasnije ukinuta, a republika proglašena 1792, pa događaje različitih godina ne treba spajati u jedan dan.
Primer sa postupkom
Odvoji uzrok, simbolični događaj i politički dokument: finansijska kriza, pad Bastilje, Deklaracija o pravima čoveka i građanina.
- Finansijska kriza pripada uslovima koji su podsticali promene.
- Pad Bastilje je događaj, a Deklaracija dokument koji izražava načela novog poretka.
Tri pojma imaju različite uloge u istorijskom objašnjenju.

Igra u radionici
Uzrok, povod, posledica
Savi je u Atlantisu našao arhivu iz Pariza. Razvrstaj kartice: šta je uzrok, šta povod ili simbol, a šta posledica?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši objašnjenje revolucije u pet rečenica: dve o uzrocima, jednu o Bastilji, jednu o Deklaraciji i jednu o razlici između proglašenih prava i stvarne primene.
Kako proveravamo rad
- Navodi se više uzroka, a ne samo jedan događaj.
- Bastilja i Deklaracija nisu pomešane kao isti tip izvora.
- Prava se tumače i kroz ograničenja njihove istorijske primene.
Primer i smernice za proveru
Finansijska kriza otežavala je rad države. Staleške povlastice i društvene teškoće pojačavale su nezadovoljstvo. Pad Bastilje 14. jula 1789. postao je simbol revolucije. Deklaracija je izrazila načela prava i jednakosti. Njihova primena nije odmah svim grupama donela jednaka politička prava.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na vremenskoj liniji odvojite 1789. od 1792.
- Tražite da dete razlikuje društveni uzrok od upečatljivog događaja.
Radionica 5: Napoleonovo doba i Bečki kongres
Princip koji nosiš dalje
Istu ličnost i događaj različiti ljudi vide drugačije, a pravedan sud traži dokaze sa svih strana.
Ako slušamo samo jednu stranu, dobijamo propagandu, a ne istoriju. Napoleonovi pristalice i protivnici pozivali su se na stvarne činjenice, pa tek kad ih uporedimo dobijamo potpuniju sliku.
- Sudija sluša obe strane pre presude.
- Recenzije filma: neki hvale, neki kude.
- Savi i Tehnoborg koji različito pričaju istu borbu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPitajte dete: može li ista osoba učiniti i dobre i loše stvari? Kako to da proverimo dokazima?
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Sudija sluša obe strane pre presude; Recenzije filma: neki hvale, neki kude.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Posle godina revolucionarnih sukoba Francuzi su želeli red. General Napoleon Bonaparta preuzeo je vlast državnim udarom 1799, a 1804. postao car. Iste godine donet je Građanski zakonik (Napoleonov kodeks), koji je propisao jednakost pred zakonom i zaštitu imovine i kasnije uticao na zakone mnogih država.
Napoleon je vodio ratove protiv koalicija evropskih sila i osvojio veliki deo Evrope; poznata je pobeda kod Austerlica 1805. Pohod na Rusiju 1812. završio se katastrofom za njegovu vojsku. Poražen je kod Lajpciga 1813, a konačno kod Vaterloa 1815. Umro je u progonstvu na ostrvu Sveta Jelena 1821.
Napoleon se pamti na dva načina: kao reformator koji je proširio neke ideje revolucije (zakonik, uprava, škole) i kao osvajač čiji su ratovi odneli ogroman broj života. Oba pogleda oslanjaju se na činjenice, pa ih treba razmotriti zajedno.
Pobednici su se okupili na Bečkom kongresu (1814–1815) da urede Evropu. Vratili su mnoge stare dinastije i pokušali da uspostave ravnotežu sila. Rusija, Austrija i Pruska osnovale su Svetu alijansu da bi sprečavale nove revolucije, ali ideje o jednakosti i naciji više nisu mogle da se izbrišu.
Primer sa postupkom
Kako može da se tvrdi i da je Napoleon „širio ideje revolucije” i da je „ugrožavao slobodu”?
- Dokaz za prvu tvrdnju: Građanski zakonik uvodi jednakost pred zakonom u osvojenim zemljama.
- Dokaz za drugu tvrdnju: postao je car, ograničavao štampu i vodio osvajačke ratove.
- Zaključak: tvrdnje opisuju različite strane iste vladavine.
Obe tvrdnje imaju dokaze: zakonik je širio jednakost pred zakonom, a carska vlast i ratovi su ograničavali slobodu.

Igra u radionici
Uspon i pad cara
Tehnoborgovi su izmešali stranice Mirine knjige o Napoleonu. Vrati ih u pravi redosled!
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši dva kratka natpisa za muzejsku izložbu o Napoleonu: jedan za Francuza 1810. koji slavi reforme, i jedan za porodicu vojnika poginulog u Rusiji 1812. Zatim napiši treći, uravnotežen natpis koji bi muzej danas postavio.
Kako proveravamo rad
- Prva dva natpisa jasno pokazuju različite perspektive.
- Treći natpis navodi i reforme i ratne žrtve.
- Godine i događaji su tačni.
Primer i smernice za proveru
Uravnotežen natpis: Napoleon je 1804. doneo zakonik koji je uticao na pravo mnogih država, ali su njegovi osvajački ratovi, posebno pohod na Rusiju 1812, odneli ogroman broj života.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pitajte dete: može li ista osoba učiniti i dobre i loše stvari? Kako to da proverimo dokazima?
- Na karti Evrope pratite pohod na Moskvu i razgovarajte zašto je zima bila velika prepreka.
Radionica 6: Srpska revolucija: ustanci i izgradnja autonomije
Princip koji nosiš dalje
Sloboda se gradi kroz više koraka: borbu, pregovore i priznanje.
Ustanak sam po sebi nije doneo trajnu državu; Prvi ustanak je ugušen 1813. Tek kada su se oružje i diplomatija spojili, Srbija je dobila autonomiju 1830, a mnogo kasnije i nezavisnost. Da je sve zavisilo od jedne bitke, rezultat bi bio krhak.
- Dogovor u razredu posle svađe: i argumenti i pregovori.
- Sportski klub koji se diže iz niže lige korak po korak.
- Savi koji prvo pobegne zmaju, a onda se sa njim sprijatelji.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz svaki datum zapišite jednu rečenicu o promeni statusa.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Dogovor u razredu posle svađe: i argumenti i pregovori; Sportski klub koji se diže iz niže lige korak po korak.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Prvi srpski ustanak počeo je 1804. pod vođstvom Karađorđa. Neposredni povod bila je seča knezova, dok uzroke treba tražiti u dužim političkim i društvenim okolnostima osmanske vlasti.
Drugi srpski ustanak počeo je 1815. pod vođstvom Miloša Obrenovića. Oružana borba i pregovori bili su deo procesa postepenog sticanja autonomije. Hatišerif iz 1830. važan je za priznanje autonomnog položaja Srbije.
Autonomija znači unutrašnju samoupravu u okviru druge države; nezavisnost je drugačiji status. Međunarodno priznanje nezavisnosti Srbije vezuje se za Berlinski kongres 1878, pa te datume ne treba zamenjivati.
Primer sa postupkom
Poređaj: Drugi ustanak, Prvi ustanak, priznanje autonomije 1830, priznanje nezavisnosti 1878.
- Najpre poveži ustanke sa 1804. i 1815.
- Zatim razdvoji autonomiju od nezavisnosti.
1804. Prvi ustanak; 1815. Drugi ustanak; 1830. autonomija; 1878. nezavisnost.

Igra u radionici
Koraci ka slobodi
Savi je pronašao stare zastave u Mirinoj biblioteci. Poređaj ih po vremenu, od prve do poslednje!
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Poređaj 1804, 1815, 1830. i 1878. godinu i uz svaku napiši ključni događaj ili promenu statusa Srbije. Posebno objasni razliku autonomije i nezavisnosti.
Kako proveravamo rad
- Povezuje 1804. sa Prvim i 1815. sa Drugim srpskim ustankom.
- 1830. povezuje sa hatišerifom i potvrdom autonomije.
- 1878. povezuje sa međunarodnim priznanjem nezavisnosti.
Primer i smernice za proveru
1804: Prvi ustanak. 1815: Drugi ustanak. 1830: hatišerif i potvrda autonomije u okviru Osmanskog carstva. 1878: međunarodno priznanje nezavisnosti na Berlinskom kongresu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz svaki datum zapišite jednu rečenicu o promeni statusa.
- Proverite da dete razlikuje povod, uzroke i dugoročne posledice.
Radionica 7: Proleće naroda 1848. i Srbi u Habzburškoj monarhiji
Princip koji nosiš dalje
Ideje šire granice nego vojske: jedna ideja može istovremeno pokrenuti mnoge narode.
Ideje o ustavu i naciji putovale su novinama, pismima i putnicima, pa su revolucije izbile u mnogo zemalja gotovo istovremeno. Čak i kad su revolucije ugušene, ideje su ostale i kasnije pobedile.
- Trend koji se proširi po svim školama za nedelju dana.
- Pronalazak koji svi počnu da koriste.
- Glas o zmaju koji se brzo pronese celim ostrvom zmajeva.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljRazgovarajte kako dve grupe mogu obe biti u pravu sa svoje strane, a ipak ući u sukob.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Trend koji se proširi po svim školama za nedelju dana; Pronalazak koji svi počnu da koriste.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Godine 1848. revolucije su izbile u Francuskoj, nemačkim i italijanskim državama i u Habzburškoj monarhiji. Zato se ta godina zove „proleće naroda”. Ljudi su tražili ustav, slobodu štampe, ukidanje kmetskih obaveza i pravo naroda da se ujedine ili dobiju samoupravu.
U Habzburškoj monarhiji Mađari su tražili veću samostalnost, a i drugi narodi (Srbi, Hrvati, Slovaci, Rumuni) svoja prava. Srbi su na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima 1848. proglasili Srpsku Vojvodinu i izabrali patrijarha Josifa Rajačića. Sukob Srba i mađarske vlade prerastao je u rat. Kneževina Srbija je slala dobrovoljce i pomoć.
Revolucije su uglavnom ugušene 1849, ali nisu bile uzaludne: u mnogim zemljama ukinute su feudalne obaveze seljaka, a ideje o ustavu i naciji ostale su žive. Austrijske vlasti su 1849. obrazovale Vojvodstvo Srbiju i Tamiški Banat, ukinuto 1860. Iste 1848. Karl Marks i Fridrih Engels objavili su Manifest komunističke partije, što pokazuje da su se pojavljivale i nove ideologije.
Isti događaj različiti narodi pamte drugačije: ono što su Mađari videli kao borbu za slobodu, mnogi Srbi su videli kao pretnju sopstvenim pravima, i obrnuto. Istoričar mora da razume obe perspektive.
Primer sa postupkom
Zašto su i Mađari i Srbi 1848. govorili o slobodi, a ipak se sukobili?
- Mađari su želeli veću samostalnost u odnosu na Beč.
- Srbi su tražili priznanje svojih prava i teritorije unutar te iste oblasti.
- Zahtevi su se preklapali na istom prostoru, pa je došlo do sukoba.
Obe strane su tražile slobodu za svoj narod, ali na istoj teritoriji, pa su se njihovi ciljevi sudarili.

Igra u radionici
Zahtevi i ishodi 1848.
Savi je na trgu Magične šume skupio letke iz 1848. Razvrstaj: šta su ljudi tražili, a šta se zaista desilo?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu sa tri kolone (Mađarska vlada, Srbi u Vojvodini, Beč) i za 1848. napiši šta je svaka strana želela i čega se plašila. Na kraju napiši dve rečenice zašto je sukob bio teško izbeći.
Kako proveravamo rad
- Za svaku stranu navodi i cilj i strah.
- Ne prikazuje nijednu stranu kao jedinu pravednu.
- Zaključak povezuje suprotne ciljeve sa sukobom.
Primer i smernice za proveru
Mađarska vlada želi samostalnost od Beča i boji se raspada svoje teritorije. Srbi žele svoju Vojvodinu i boje se gubitka prava. Beč želi da zadrži carstvo. Ciljevi su se međusobno isključivali.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Razgovarajte kako dve grupe mogu obe biti u pravu sa svoje strane, a ipak ući u sukob.
- Ako živite u Vojvodini, potražite spomenike i ulice koje podsećaju na 1848.
Radionica 8: Kneževina Srbija od ustava do nezavisnosti
Princip koji nosiš dalje
Država se gradi postepeno: ustanove, zakoni i škole traju duže od vladara.
Vladari su se smenjivali, ponekad nasilno, ali Građanski zakonik, Licej, muzej i uprava nastavili su da rade. Da je sve zavisilo samo od jednog kneza, svaka smena bi vraćala državu na početak.
- Škola ostaje kad direktor ode.
- Pravila igre važe bez obzira ko je kapiten.
- Mirina biblioteka koja raste iz generacije u generaciju.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljProšetajte do ulice ili spomenika nazvanog po nekoj ličnosti iz ovog perioda i pitajte dete šta je ta osoba uradila.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Škola ostaje kad direktor ode; Pravila igre važe bez obzira ko je kapiten.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Posle hatišerifa 1830. i 1833. Srbija je postala autonomna kneževina sa knezom Milošem Obrenovićem. Miloš je vladao vrlo samovoljno, pa su nezadovoljni prvaci tražili ograničenje vlasti. Sretenjski ustav donet je 1835, ali je brzo suspendovan pod pritiskom velikih sila. Turski ustav iz 1838. uveo je Savet koji je ograničavao kneza.
Od 1842. do 1858. vladali su ustavobranitelji, sa knezom Aleksandrom Karađorđevićem. Tada je izgrađena državna uprava, donet Građanski zakonik (1844), osnovan Narodni muzej (1844), a Licej je premešten u Beograd. Ilija Garašanin je 1844. napisao Načertanije, plan spoljne politike Srbije.
Miloš se vratio na presto 1858, a posle njegove smrti 1860. vladao je knez Mihailo. Mihailo je organizovao narodnu vojsku i stvarao savez balkanskih država. Godine 1867. osmanske posade napustile su gradove u Srbiji, uključujući Beograd. Mihailo je ubijen 1868. u Košutnjaku.
Za maloletnog kneza Milana vladalo je namesništvo, koje je donelo ustav 1869. Srbija je ratovala protiv Osmanskog carstva 1876–1878. Na Berlinskom kongresu 1878. priznata je nezavisnost Srbije i proširena teritorija (Niš, Pirot, Toplica, Vranje). Istovremeno je selo i dalje bilo pretežno nepismeno, a gradovi su se polako modernizovali: kontinuitet i promena idu zajedno.
Primer sa postupkom
Poređaj i objasni korake od autonomije do nezavisnosti Srbije.
- 1830. i 1833: hatišerifi priznaju autonomiju.
- 1867: osmanske posade napuštaju gradove.
- 1876–1878: ratovi sa Osmanskim carstvom.
- 1878: Berlinski kongres priznaje nezavisnost.
Srbija je išla korak po korak: autonomija, odlazak osmanskih posada, rat i na kraju međunarodno priznanje nezavisnosti 1878.

Igra u radionici
Put do nezavisnosti
Savi pravi most od kamenčića na putu ka slobodnoj zemlji. Postavi svaki kamenčić na pravo mesto u vremenu!
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi plakat sa lentom vremena o Srbiji od 1835. do 1878. sa bar pet tačnih događaja. Uz svaki stavi oznaku: K (kontinuitet, nešto što ostaje) ili P (promena). Na kraju objasni koja promena ti se čini najvažnijom i zašto.
Kako proveravamo rad
- Bar pet tačnih događaja sa tačnim godinama.
- Smisleno razlikuje kontinuitet i promenu.
- Obrazloženje se oslanja na posledice događaja.
Primer i smernice za proveru
1835. Sretenjski ustav (P), 1844. Građanski zakonik (P), 1858. povratak Miloša (K, ista dinastija), 1867. predaja gradova (P), 1878. nezavisnost (P). Najvažnija je 1878. jer Srbija tada sama vodi spoljnu politiku.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prošetajte do ulice ili spomenika nazvanog po nekoj ličnosti iz ovog perioda i pitajte dete šta je ta osoba uradila.
- Pomozite detetu da razlikuje autonomiju od nezavisnosti na primeru: soba u kući naspram sopstvenog stana.
Radionica 9: Crna Gora: od vladičanstva do nezavisnosti
Princip koji nosiš dalje
Zajednički zakoni pretvaraju savez zajednica u državu.
Dok svako pleme sudi po svom običaju, sukobi se rešavaju osvetom i država je slaba. Kad svi poštuju iste zakone i ustanove kao što je Senat, zajednica može da deluje kao celina; bez toga Crna Gora teško bi opstala među moćnim susedima.
- Odeljenje koje dogovori pravila ponašanja.
- Sportska liga sa istim pravilima za sve timove.
- Zmajevi ostrva koji su se dogovorili da ne napadaju jedni druge.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUporedite sa detetom razvoj Srbije i Crne Gore: šta im je zajedničko, a šta različito?
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Odeljenje koje dogovori pravila ponašanja; Sportska liga sa istim pravilima za sve timove.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Crnom Gorom su od kraja XVII veka upravljali vladike iz porodice Petrović Njegoš. Vladika je bio i duhovni i svetovni poglavar, a društvo se zasnivalo na plemenima koja su imala veliku samostalnost. Država je bila mala i siromašna, okružena moćnijim susedima.
Petar I Petrović Njegoš (vladao 1784–1830) pobedio je vojsku skadarskog paše na Martinićima i Krusima 1796. Doneo je Zakonik opšti crnogorski i brdski (1798, dopunjen 1803), da bi plemena slušala zajedničke zakone umesto osvete. Petar II Petrović Njegoš (1830–1851) osnovao je Senat 1831, prvu štampariju i školu, i bio veliki pesnik; njegov spev „Gorski vijenac” objavljen je 1847.
Danilo Petrović je 1852. odvojio svetovnu od duhovne vlasti i postao knjaz, pa je Crna Gora postala svetovna kneževina. Doneo je zakonik 1855, a 1858. Crnogorci su pobedili kod Grahovca. Posle Danila vladao je knjaz Nikola (od 1860). Posle rata sa Osmanskim carstvom, Berlinski kongres 1878. priznao je nezavisnost Crne Gore i proširio njenu teritoriju.
Put Crne Gore pokazuje promenu kroz kontinuitet: dinastija Petrović ostaje, ali država se menja od plemenske zajednice sa vladikom do kneževine sa zakonima i ustanovama.
Primer sa postupkom
Zašto je Danilo 1852. odvojio svetovnu vlast od crkvene?
- Vladika kao monah nije mogao da ima naslednika, pa se vlast prenosila na rođaka.
- Svetovni vladar može da osnuje dinastiju i lakše vodi državu po evropskom uzoru.
- Posledica: Crna Gora postaje kneževina sa knjazom na čelu.
Odvajanjem vlasti stvorena je nasledna svetovna kneževina, što je učvrstilo državu i približilo je drugim evropskim državama.

Igra u radionici
Vladari sa planine
Na ostrvu zmajeva Savi je našao zbirku portreta crnogorskih vladara. Spoji svakog sa njegovim delom!
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi uporednu tabelu „Crna Gora 1800. i Crna Gora 1878.” sa bar četiri reda (vladar, vrsta vlasti, zakoni, ustanove, međunarodni položaj). Ispod napiši šta se promenilo, a šta ostalo isto.
Kako proveravamo rad
- Bar četiri tačno popunjena reda.
- Jasno odvaja kontinuitet (dinastija Petrović) od promene.
- Godine i imena su tačni.
Primer i smernice za proveru
1800: vladika Petar I, duhovna i svetovna vlast, Zakonik iz 1798, plemena. 1878: knjaz Nikola, svetovna kneževina, Senat i zakonici, međunarodno priznata nezavisnost. Isto je ostala dinastija Petrović.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uporedite sa detetom razvoj Srbije i Crne Gore: šta im je zajedničko, a šta različito?
- Pročitajte zajedno nekoliko stihova Njegoša i razgovarajte o njihovim porukama.
Radionica 10: Druga polovina XIX veka: nacije i imperije
Princip koji nosiš dalje
Ideja nacije mogla je i da ujedinjuje i da razdvaja države i narode.
Ideja zajedničkog jezika i istorije spojila je mnoge male države u Italiju i Nemačku, ali je velika višenarodna carstva, poput Osmanskog i Habzburškog, razdvajala. Isti princip daje suprotne rezultate zavisno od toga ko je u kakvoj državi živeo.
- Navijači koje boja kluba spaja, a od drugih razdvaja.
- Jezik koji spaja ljude iz različitih gradova.
- Zmajevi ostrva koji se ujedine protiv Tehnoborgova.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPratite promene na dve istorijske karte sa različitim datumima.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Navijači koje boja kluba spaja, a od drugih razdvaja; Jezik koji spaja ljude iz različitih gradova.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
U XIX veku ideje nacionalnog jedinstva i političkih prava utiču na evropske države. Ujedinjenje Italije i Nemačke menja odnose snaga; proglašenje Nemačkog carstva 1871. važna je prekretnica.
Istovremeno evropske sile šire kolonijalnu vlast nad velikim delovima sveta. Kolonijalizam uključuje političku kontrolu i korišćenje resursa, uz otpor i različite posledice po lokalna društva. Ne treba ga predstavljati samo kao putovanja i istraživanja.
Berlinski kongres 1878. deo je rešavanja Istočnog pitanja. Za Srbiju je važan zbog međunarodnog priznanja nezavisnosti. Isti događaj ima različito značenje za različite učesnike.
Primer sa postupkom
Kako ujedinjenje države i kolonijalno širenje menjaju međunarodne odnose?
- Ujedinjena država može imati veću ekonomsku i vojnu snagu.
- Takmičenje za teritorije i resurse povećava suparništva.
Promena moći država i njihovo takmičenje menjaju odnose i savezništva.

Igra u radionici
Ujedinitelji i sile
Mira slaže kartice o XIX veku, ali su se pomešale. Spoji ličnost ili događaj sa onim što mu pripada!
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Uporedi ujedinjenje nacionalne države i kolonijalno širenje carstva. Navedi po jedan primer iz XIX veka i dva pitanja koja otkrivaju iskustvo ljudi pogođenih tim procesima.
Kako proveravamo rad
- Razlikuje političko ujedinjenje od kolonijalne vlasti.
- Koristi odgovarajuće istorijske primere.
- Uključuje perspektivu stanovništva i manjina.
Primer i smernice za proveru
Nemačko ujedinjenje 1871. i britansko kolonijalno širenje primeri su različitih procesa. Pitamo kako se menjaju politička prava, svakodnevni život i odnosi između različitih zajednica.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pratite promene na dve istorijske karte sa različitim datumima.
- Za svaku promenu navedite ko dobija moć, a čije mogućnosti se sužavaju.
Radionica 11: Balkanski ratovi: savezništvo, spor i promena granica
Princip koji nosiš dalje
Savez koji nastaje zbog zajedničkog protivnika lako se raspada kad treba podeliti dobitak.
Balkanske države su se udružile protiv Osmanskog carstva, ali su njihovi ciljevi oko teritorija bili suprotni. Kad je zajednički protivnik poražen, razlike su izbile i dovele do Drugog balkanskog rata.
- Tim koji se posvađa oko nagrade posle pobede.
- Drugovi koji zajedno grade kućicu na drvetu, pa se svađaju ko je vlasnik.
- Savi i Tehnoborg koji sarađuju samo dok traje oluja.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljZa karte koristite isti vremenski okvir i jasno označen izvor.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Tim koji se posvađa oko nagrade posle pobede; Drugovi koji zajedno grade kućicu na drvetu, pa se svađaju ko je vlasnik.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
U Prvom balkanskom ratu 1912–1913. Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grčka borile su se protiv Osmanskog carstva. Ciljevi država bili su povezani sa oslobađanjem teritorija od osmanske vlasti, ali i sa sopstvenim teritorijalnim težnjama koje se nisu svuda poklapale.
Drugi balkanski rat 1913. izbio je među dotadašnjim saveznicima zbog sporova oko podele teritorija, naročito u Makedoniji. Bugarska se sukobila sa Srbijom i Grčkom, a u rat su se uključile i druge države. Ne treba ga predstaviti kao nastavak potpuno istog rasporeda protivnika.
Ratovi su promenili granice i odnose na Balkanu, ali su doneli žrtve, raseljavanje i nova sporenja. Albanska nezavisnost proglašena je 1912, a međunarodne odluke o Albaniji uticale su na odnose Srbije i velikih sila. Izmena granice na karti ne pokazuje sama po sebi iskustva svih ljudi koji su tamo živeli.
Primer sa postupkom
Zašto je pogrešno nacrtati istu šemu saveznika i protivnika za oba balkanska rata?
- U prvom ratu četiri balkanske saveznice imaju Osmansko carstvo kao protivnika.
- U drugom ratu deo dotadašnjih saveznika ratuje međusobno zbog teritorijalnih sporova.
Iste države mogu promeniti međusobne odnose kada se njihovi ciljevi sukobe.

Igra u radionici
Ko je s kim?
Na mapi ostrva zmajeva Savi crta savezništva. Razvrstaj kartice u pravi rat!
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi dve male šeme odnosa, za Prvi i Drugi balkanski rat. Uz svaku navedi godinu ili raspon godina, glavni odnos sukoba i jednu posledicu po stanovništvo koju treba istražiti u izvorima.
Kako proveravamo rad
- Prvi rat označen je 1912–1913. i saveznice su suprotstavljene Osmanskom carstvu.
- Drugi je označen 1913. i istaknuti su sukobi bivših saveznika.
- Posledica je formulisana kao proverljivo pitanje o ljudima, bez izmišljene statistike.
Primer i smernice za proveru
Prva šema: Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grčka naspram Osmanskog carstva. Druga: Bugarska naspram Srbije i Grčke uz napomenu da su se uključile i druge države. Pitanje za izvore: kako su rat i promene vlasti uticali na raseljavanje stanovnika jedne izabrane oblasti?
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Za karte koristite isti vremenski okvir i jasno označen izvor.
- Ne pretvarajte istorijski spor u stereotip o današnjim narodima.
Radionica 12: Početak XX veka i Prvi svetski rat
Princip koji nosiš dalje
Povod pokreće rat, ali ga uzroci čine mogućim.
Atentat u Sarajevu 1914. bio je iskra, ali bez saveza, suparništva sila i trke u naoružanju jedan zločin ne bi postao svetski rat. Razlikovanje uzroka i povoda sprečava pojednostavljena objašnjenja i traženje samo jednog krivca.
- Šibica pali vatru tek kad je drvo suvo.
- Mala svađa postane velika kad ima mnogo starih zamerki.
- Jedno zmajevo kijanje koje izazove lavinu na planini.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite vremensku liniju i odvojite događaje od njihovih uzroka.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Šibica pali vatru tek kad je drvo suvo; Mala svađa postane velika kad ima mnogo starih zamerki.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Balkanski ratovi 1912. i 1913. menjali su odnose i granice na Balkanu. Na evropskom nivou postojali su savezi, suparništva i naoružavanje koji su doprineli rastu napetosti.
Atentat u Sarajevu 1914. bio je neposredni povod krize koja je vodila ratu, ali nije jedini uzrok Prvog svetskog rata. Austrougarska je objavila rat Srbiji 28. jula 1914. Rat je trajao do 1918.
Za Srbiju su važne pobede na Ceru i Kolubari 1914, povlačenje 1915. i proboj Solunskog fronta 1918. Vojne događaje treba povezati sa stradanjem civila, izbeglištvom i promenama svakodnevice.
Primer sa postupkom
Objasni zašto rečenica „Rat je nastao samo zbog atentata” nije dovoljno objašnjenje.
- Atentat jeste neposredni povod krize.
- Dugotrajnija suparništva, savezi i političke odluke objašnjavaju kako je kriza prerasla u veliki rat.
Povod treba razlikovati od više povezanih uzroka.

Igra u radionici
Hronika Velikog rata
Mira je spasla dnevnik iz 1914–1918, ali su listovi ispali. Pomozi Saviju da ih vrati po redu!
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi prikaz uzroci/povod/posledice Prvog svetskog rata. Objasni zašto atentat u Sarajevu nije dovoljno objašnjenje svih uzroka. U posledice uključi i civilno iskustvo.
Kako proveravamo rad
- Razlikuje dugoročne napetosti i neposredni povod.
- Početak rata smešta u 1914. godinu.
- Posledice ne svodi samo na promenu granica.
Primer i smernice za proveru
Savezništva, imperijalno suparništvo i druge napetosti čine širi okvir. Sarajevski atentat je neposredni povod za julsku krizu. Rat donosi vojne i civilne žrtve, raseljavanje, materijalna razaranja i političke promene.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite vremensku liniju i odvojite događaje od njihovih uzroka.
- O stradanju govorite činjenično i primereno uzrastu, bez uznemirujućih prikaza.
Predmet
Fizika
80 lekcija iz postojeće putanje · 12 radionica sa vežbama
Radionice principa uz postojeće lekcije: Njutnovi zakoni, slobodan pad, trenje, poluga i potisak, rad i energija i toplotne pojave, svaka sa bezbednim kućnim ogledom. Širi kurs nalazi se u lekcijama fizike za 7. razred.
Interaktivne lekcije po redosledu (80)
Redosled prati naš katalog i može se prilagoditi radu u školi.
- 1. lekcija · UbrzanjeSila menja brzinu
- 2. lekcija · UbrzanjeUbrzanje
- 3. lekcija · UbrzanjeUbrzavanje i usporavanje
- 4. lekcija · UbrzanjeRavnomerno promenljivo kretanje
- 5. lekcija · UbrzanjeBrzina posle datog vremena
- 6. lekcija · UbrzanjeVreme iz ubrzanja
- 7. lekcija · UbrzanjeGrafik brzine i vremena
- 8. lekcija · Put pri ubrzanjuPut pri ubrzanju iz mirovanja
- 9. lekcija · Put pri ubrzanjuPut preko srednje brzine
- 10. lekcija · Put pri ubrzanjuPut kao površina ispod grafika
- 11. lekcija · Put pri ubrzanjuKako se rešava zadatak iz fizike
- 12. lekcija · Put pri ubrzanjuZaustavni put
- 13. lekcija · Njutnovi zakoniDrugi Njutnov zakon
- 14. lekcija · Njutnovi zakoniSila iz mase i ubrzanja
- 15. lekcija · Njutnovi zakoniMasa iz sile i ubrzanja
- 16. lekcija · Njutnovi zakoniUbrzanje iz sile i mase
- 17. lekcija · Njutnovi zakoniŠta je jedan njutn
- 18. lekcija · Njutnovi zakoniTreći Njutnov zakon
- 19. lekcija · Njutnovi zakoniPar akcije i reakcije
- 20. lekcija · Sila teže i padGalilejev ogled
- 21. lekcija · Sila teže i padBrzina pri slobodnom padu
- 22. lekcija · Sila teže i padVisina pri slobodnom padu
- 23. lekcija · Sila teže i padVreme pada sa date visine
- 24. lekcija · Sila teže i padBestežinsko stanje
- 25. lekcija · Sila teže i padHitac naviše
- 26. lekcija · Sila teže i padHitac naniže
- 27. lekcija · Trenje i otpor sredineSila trenja
- 28. lekcija · Trenje i otpor sredineKoeficijent trenja
- 29. lekcija · Trenje i otpor sredineOd čega trenje ne zavisi
- 30. lekcija · Trenje i otpor sredineOtpor sredine i granična brzina
- 31. lekcija · Trenje i otpor sredineVuča uz trenje
- 32. lekcija · Slaganje i razlaganje silaRezultanta sila istog pravca
- 33. lekcija · Slaganje i razlaganje silaSile pod pravim uglom
- 34. lekcija · Slaganje i razlaganje silaRazlaganje sile
- 35. lekcija · Slaganje i razlaganje silaUslov ravnoteže
- 36. lekcija · Slaganje i razlaganje silaVrste ravnoteže
- 37. lekcija · Moment sile i polugaMoment sile
- 38. lekcija · Moment sile i polugaKrak sile
- 39. lekcija · Moment sile i polugaRavnoteža poluge
- 40. lekcija · Moment sile i polugaKrak na poluzi
- 41. lekcija · Moment sile i polugaDobitak u sili
- 42. lekcija · Moment sile i polugaPoluge oko nas
- 43. lekcija · Potisak i plivanjeSila potiska
- 44. lekcija · Potisak i plivanjeArhimedov zakon
- 45. lekcija · Potisak i plivanjeZapremina iz potiska
- 46. lekcija · Potisak i plivanjePrividna težina
- 47. lekcija · Potisak i plivanjePliva, lebdi ili tone
- 48. lekcija · Potisak i plivanjePotisak u gasovima
- 49. lekcija · Mehanički radMehanički rad
- 50. lekcija · Mehanički radŠta je jedan džul
- 51. lekcija · Mehanički radKad sila ne vrši rad
- 52. lekcija · Mehanički radRad sile Zemljine teže
- 53. lekcija · Mehanički radRad sile trenja
- 54. lekcija · Mehanički radUkupan rad uz trenje
- 55. lekcija · EnergijaKinetička energija
- 56. lekcija · EnergijaBrzina iz kinetičke energije
- 57. lekcija · EnergijaPotencijalna energija
- 58. lekcija · EnergijaVisina iz potencijalne energije
- 59. lekcija · EnergijaMehanička energija
- 60. lekcija · EnergijaZakon održanja mehaničke energije
- 61. lekcija · EnergijaBrzina pri padu preko energije
- 62. lekcija · SnagaSnaga
- 63. lekcija · SnagaŠta je jedan vat
- 64. lekcija · SnagaRad iz snage i vremena
- 65. lekcija · SnagaKoeficijent korisnog dejstva
- 66. lekcija · SnagaSnaga u svakodnevnom životu
- 67. lekcija · Čestice i temperaturaČestični sastav supstancije
- 68. lekcija · Čestice i temperaturaHaotično kretanje
- 69. lekcija · Čestice i temperaturaDifuzija
- 70. lekcija · Čestice i temperaturaToplotno širenje
- 71. lekcija · Čestice i temperaturaMerenje temperature
- 72. lekcija · Čestice i temperaturaCelzijus i kelvin
- 73. lekcija · Čestice i temperaturaUnutrašnja energija
- 74. lekcija · ToplotaKoličina toplote
- 75. lekcija · ToplotaSpecifični toplotni kapacitet
- 76. lekcija · ToplotaMasa iz količine toplote
- 77. lekcija · ToplotaToplotna ravnoteža
- 78. lekcija · ToplotaAgregatna stanja
- 79. lekcija · ToplotaPrelasci između stanja
- 80. lekcija · ToplotaŠta važi za toplotu
Radionica 1: Inercija: telo čuva svoje kretanje
Princip koji nosiš dalje
Sila ne održava kretanje, nego ga menja: bez rezultujuće sile telo zadržava svoju brzinu.
Kad bi kretanje tražilo stalnu silu, svemirske letelice bi stale čim ugase motore. One lete godinama bez pogona, jer ih ništa ne usporava. Na Zemlji tela staju samo zato što na njih deluju trenje i otpor vazduha.
- Pojas i nasloni za glavu u automobilu
- Istresanje vode sa kišobrana
- Sonde koje bez motora lete ka dalekim planetama
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUradite zajedno ogled sa karticom i novčićem; kartica mora da odleti vodoravno i brzo, a polaganim povlačenjem novčić ide sa njom. Pitajte dete zašto.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Pojas i nasloni za glavu u automobilu; Istresanje vode sa kišobrana.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Savi stoji u autobusu i drži se za šipku. Kad autobus naglo zakoči, njegovo telo ide napred, iako ga niko nije gurnuo. To je inercija: svako telo teži da zadrži stanje u kome je, mirovanje ili kretanje stalnom brzinom pravo.
Prvi Njutnov zakon kaže da telo miruje ili se kreće ravnomerno pravolinijski sve dok na njega ne deluje rezultujuća sila. Sila zato nije potrebna da bi se kretanje održalo, nego da bi se promenilo: da telo krene, stane, ubrza ili skrene.
Mera inertnosti je masa. Prazna kolica lako pokreneš i zaustaviš, a puna kolica teško, jer veća masa jače „čuva” svoju brzinu. Zato pojas u automobilu spasava život: on daje silu koja menja brzinu putnika zajedno sa autom.
Kućni ogled: na čašu stavi kartonsku karticu, a na nju novčić. Kratkim brzim kvrcom prstom izbaci karticu vodoravno. Kartica odleti, a novčić, koji je mirovao, padne pravo u čašu.
Primer sa postupkom
Autobus kreće naglo iz stanice. Zašto putnik koji se ne drži pada unazad?
- Pre polaska putnik miruje zajedno sa autobusom.
- Pod autobusa krene napred i povuče stopala, ali gornji deo tela po inerciji teži da ostane u mirovanju.
- Zato se telo naginje unazad u odnosu na autobus, iako ga ništa ne gura unazad.
Putnik pada unazad jer njegovo telo po inerciji čuva mirovanje dok autobus ubrzava napred.

Igra u radionici
Šta inercija čuva?
Tehnoborgovi su pomešali kartice iz Mirine biblioteke. Pomozi Saviju da svaku pojavu stavi tamo gde pripada: da li telo čuva mirovanje ili kretanje?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Objasni pomoću Prvog Njutnovog zakona zašto se prašina izbija iz tepiha snažnim udarcem štapa, a zatim navedi još jedan primer iz svog doma u kome inercija pomaže i jedan u kome smeta.
Kako proveravamo rad
- Kaže da tepih naglo krene, a prašina po inerciji ostaje u mirovanju.
- Navodi tačan primer u kome inercija pomaže.
- Navodi tačan primer u kome inercija smeta ili je opasna.
- Koristi pojmove inercija, masa i sila.
Primer i smernice za proveru
Kad udarim tepih, on naglo krene, a čestice prašine po inerciji ostanu da miruju, pa ispadnu iz tepiha. Inercija pomaže kad istresam kapi vode sa kišobrana. Smeta kad naglo kočim biciklom, jer telo ide napred.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uradite zajedno ogled sa karticom i novčićem; kartica mora da odleti vodoravno i brzo, a polaganim povlačenjem novčić ide sa njom. Pitajte dete zašto.
- U autu ili autobusu tražite primere inercije pri kočenju i skretanju i povežite ih sa pojasom.
- Proverite da dete više ne kaže „sila održava kretanje”, nego „sila menja kretanje”.
Radionica 2: Ubrzanje i grafik brzine
Princip koji nosiš dalje
Ubrzanje je promena brzine u svakoj sekundi, pa pri stalnom ubrzanju put raste sa kvadratom vremena.
Brzina se svake sekunde poveća za isti iznos, pa telo u svakoj sledećoj sekundi pređe više nego u prethodnoj. Kad bi put rastao ravnomerno, to bi značilo da se brzina ne menja, a to nije ubrzano kretanje.
- Zaustavni put auta: dvostruka brzina daje oko četiri puta duže kočenje
- Grafici u matematici: linearna funkcija i površina trougla
- Lab. vežba: kuglica niz Galilejev žleb
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite zajedno žleb i merite vreme mobilnim telefonom; ponovite merenje tri puta i izračunajte srednju vrednost.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Zaustavni put auta: dvostruka brzina daje oko četiri puta duže kočenje; Grafici u matematici: linearna funkcija i površina trougla.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad bicikl kreće niz blagu nizbrdicu, brzina mu raste svake sekunde. Ubrzanje kaže za koliko se brzina promeni u jednoj sekundi: a = (v − v₀)/t. Jedinica je m/s², što znači „metar u sekundi, svake sekunde”.
Kod ravnomerno promenljivog pravolinijskog kretanja ubrzanje je stalno. Ako telo kreće iz mirovanja, brzina je v = a · t, a pređeni put s = a · t²/2. Put raste sa kvadratom vremena: za dvostruko duže vreme telo pređe četiri puta veći put.
Grafik brzine u zavisnosti od vremena je kosa prava kad je ubrzanje stalno. Što je prava strmija, ubrzanje je veće. Površina ispod grafika jednaka je pređenom putu, a vodoravna linija znači kretanje stalnom brzinom. Srednja brzina je ukupan put podeljen ukupnim vremenom, a trenutna brzina je brzina u jednom trenutku (ono što pokazuje brzinomer).
Kućni ogled (kao Galilej): napravi žleb od dva lenjira ili presavijenog kartona i blago ga nagni na knjigu. Pusti kliker iz mirovanja i meri vreme do oznake na 25 cm i do oznake na 100 cm. Za četiri puta duži put treba približno dvostruko više vremena.
Primer sa postupkom
Bicikl kreće iz mirovanja i posle 4 s ima brzinu 6 m/s. Koliko je ubrzanje i koliki put pređe za to vreme?
- Ubrzanje: a = v/t = 6 m/s : 4 s = 1,5 m/s².
- Put: s = a · t²/2 = 1,5 · 16 : 2 = 12 m.
- Provera preko srednje brzine: (0 + 6) : 2 = 3 m/s, pa je s = 3 m/s · 4 s = 12 m.
Ubrzanje je 1,5 m/s², a pređeni put 12 m.

Igra u radionici
Jezik kretanja
Savi na ostrvu zmajeva meri let mladog zmaja, ali je pomešao pojmove i značenja. Spoji svaki pojam sa onim što znači.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Voz kreće iz stanice sa stalnim ubrzanjem 0,5 m/s². Napravi tabelu brzine posle 0, 10, 20 i 30 s, nacrtaj grafik brzine od vremena i iz površine ispod grafika odredi put posle 30 s.
Kako proveravamo rad
- Tabela ima tačne brzine 0, 5, 10 i 15 m/s.
- Grafik je kosa prava iz koordinatnog početka sa obeleženim osama i jedinicama.
- Put računa kao površinu trougla i dobija 225 m.
- Rezultat proverava formulom s = a · t²/2.
Primer i smernice za proveru
Brzine su 0, 5, 10 i 15 m/s. Grafik je prava kroz nulu. Površina trougla je 30 s · 15 m/s : 2 = 225 m, isto kao 0,5 · 900 : 2 = 225 m.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite zajedno žleb i merite vreme mobilnim telefonom; ponovite merenje tri puta i izračunajte srednju vrednost.
- Tražite od deteta da nacrta grafik brzine za vožnju od kuće do škole: kretanje, stalna brzina, kočenje.
- Pazite da dete razlikuje brzinu (koliko brzo) i ubrzanje (koliko brzo se brzina menja).
Radionica 3: Rezultujuća sila i ubrzanje
Princip koji nosiš dalje
Sila ne održava brzinu nego je menja: što je veća rezultujuća sila, a manja masa, brzina se brže menja.
Ubrzanje izaziva samo rezultanta svih sila, pa telo na koje deluje više sila koje se poništavaju ne ubrzava. Kad masa ne bi uticala na ubrzanje, puna i prazna kolica bi isto lako krenula, a znamo da nije tako.
- Prazan i pun kamion kreću različito brzo
- Padobranac koji pada stalnom brzinom
- Matematika: obrnuta srazmernost a = F/m
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNajpre nacrtajte sile sa smerovima.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Prazan i pun kamion kreću različito brzo; Padobranac koji pada stalnom brzinom.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Rezultujuća sila opisuje zajedničko delovanje svih sila na telo. Sile istog pravca i smera sabiramo, a suprotnih smerova oduzimamo. Nulta rezultanta ne znači da sila uopšte nema.
Za telo stalne mase važi F = m · a. Sila je u njutnima, masa u kilogramima, ubrzanje u m/s². Ubrzanje označava promenu brzine u vremenu, a ne samu brzinu.
Ako je rezultanta nula, telo može mirovati ili se kretati ravnomerno pravolinijski. Kretanje bez promene brzine ne zahteva nenultu rezultantu. U stvarnim primerima treba uzeti u obzir i trenje.
Primer sa postupkom
Na kolica mase 2 kg deluje 10 N udesno i 4 N ulevo. Koliko je ubrzanje?
- Rezultanta je 10 − 4 = 6 N udesno.
- a = F/m = 6/2 = 3 m/s².
Ubrzanje je 3 m/s² udesno.

Igra u radionici
Ima li rezultante?
Savi pregleda kretanja na ostrvu zmajeva. Razvrstaj: kod kojih je rezultujuća sila nula, a kod kojih nije?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na telo mase 4 kg deluju dve suprotne vodoravne sile od 18 N i 6 N. Ostale sile se uravnotežuju. Odredi rezultantu i ubrzanje i prikaži smerove.
Kako proveravamo rad
- Oduzima intenzitete suprotnih sila.
- Koristi masu u kilogramima i a = F/m.
- Ubrzanje usmerava u smeru rezultante.
Primer i smernice za proveru
Rezultanta je 12 N u smeru sile od 18 N. Ubrzanje je 12 N / 4 kg = 3 m/s² u tom smeru.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Najpre nacrtajte sile sa smerovima.
- Proverite da dete razlikuje brzinu i ubrzanje.
Radionica 4: Treći Njutnov zakon: sile uvek u paru
Princip koji nosiš dalje
Sila je uvek međusobno delovanje dva tela: ko gura, i sam biva gurnut istom silom.
Ne postoji sila koja deluje samo u jednom smeru, jer je to uvek odnos dva tela. Kad toga ne bi bilo, mogao bi da se podigneš povlačeći sam sebe za kosu, a raketa ne bi mogla da leti kroz svemir.
- Hodanje: stopalo gura tlo unazad, tlo gura nas napred
- Trzaj puške i vodeni mlaz iz creva
- Plivanje i veslanje
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite zajedno raketu od balona na koncu; menjajte koliko je balon naduvan i posmatrajte domet.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Hodanje: stopalo gura tlo unazad, tlo gura nas napred; Trzaj puške i vodeni mlaz iz creva.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad gurneš zid, i zid gura tebe. Kad stojiš na klizaljkama i odgurneš prijatelja, oboje krenete, svako na svoju stranu. Sile uvek nastaju u paru: kad jedno telo deluje na drugo, i drugo deluje na prvo.
Treći Njutnov zakon: sila akcije i sila reakcije imaju isti intenzitet i pravac, a suprotan smer, i deluju na različita tela. Zato se one ne poništavaju: jedna deluje na tebe, druga na prijatelja.
Iste sile ne znače ista ubrzanja. Po Drugom zakonu a = F/m, pa telo manje mase dobije veće ubrzanje. Kad skočiš sa čamca na obalu, čamac otplovi unazad, a Zemlja se pri tvom skoku pomeri toliko malo da to niko ne može da izmeri.
Kućni ogled: provuci konac kroz slamčicu i zategni ga između dve stolice. Naduvaj balon, ne vezuj ga, zalepi ga trakom za slamčicu i pusti. Balon gura vazduh unazad, a vazduh gura balon napred, kao kod rakete.
Primer sa postupkom
Na ledu klizač A mase 40 kg odgurne klizača B mase 60 kg silom 120 N. Kolika su njihova ubrzanja?
- Po Trećem zakonu i na A deluje 120 N, ali u suprotnom smeru.
- a_A = F/m = 120 N : 40 kg = 3 m/s².
- a_B = 120 N : 60 kg = 2 m/s², suprotno od smera ubrzanja klizača A.
Klizač A ubrzava 3 m/s², a klizač B 2 m/s², u suprotnim smerovima.

Igra u radionici
Nađi par sile
U Atlantisu svaka sila ima svog blizanca. Spoji akciju sa njenom reakcijom pa Savi može da otvori kapiju podvodnog grada.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Objasni kako veslač pokreće čamac i zašto čamac i veslač nemaju isto ubrzanje kao voda koju veslo potiskuje. Nacrtaj par sila akcije i reakcije i napiši na koje telo deluje svaka.
Kako proveravamo rad
- Kaže da veslo gura vodu unazad, a voda gura veslo i čamac napred.
- Na crtežu su dve sile istog intenziteta i suprotnog smera na različitim telima.
- Razliku u kretanju objašnjava različitim masama pomoću a = F/m.
Primer i smernice za proveru
Veslo gura vodu unazad, a voda gura veslo, pa i čamac, napred istom silom. Sile deluju na vodu i na čamac, zato se ne poništavaju. Ubrzanja zavise od mase tela na koje sila deluje.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite zajedno raketu od balona na koncu; menjajte koliko je balon naduvan i posmatrajte domet.
- Na rolerima ili klizaljkama (uz zaštitu) pokažite da se oboje pomerate kad se odgurnete.
- Pitajte dete za svaki par sila: ko deluje na koga.
Radionica 5: Slobodan pad: Zemlja ubrzava sva tela jednako
Princip koji nosiš dalje
Bez otpora vazduha sva tela padaju istim ubrzanjem, bez obzira na masu.
Teže telo jače privlači Zemlja, ali ga je tačno toliko puta teže i ubrzati, pa je ubrzanje isto. Kad bi teža tela padala brže, vezana teška i laka kugla bi istovremeno morale da padaju i brže i sporije, što je nemoguće (to je Galilejev misaoni ogled).
- Astronaut na Mesecu pušta čekić i pero
- Bestežinsko stanje u svemirskoj stanici
- Padobran: otpor vazduha usporava pad
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUradite ogled sa čašom napolju ili iznad kade; dete neka pušta čašu, a vi posmatrajte mlaz.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Astronaut na Mesecu pušta čekić i pero; Bestežinsko stanje u svemirskoj stanici.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pusti istovremeno knjigu i list papira: knjiga padne prva. Sada zgužvaj isti list u lopticu i ponovi: padaju gotovo zajedno. Razliku je pravio vazduh, a ne masa. Galilej je zaključio da bi bez otpora vazduha sva tela padala jednako.
Slobodan pad je kretanje samo pod dejstvom sile teže, bez otpora. Ubrzanje slobodnog pada je g ≈ 9,81 m/s², a u školskim zadacima često uzimamo 10 m/s². Za telo pušteno iz mirovanja važi v = g · t i h = g · t²/2.
Kod hica naviše telo usporava za g svake sekunde dok ne stane na najvišoj tački, a onda pada natrag. Kod hica naniže telo ima početnu brzinu i dalje ubrzava. Dok telo slobodno pada, ono ne pritiska podlogu ni oslonac: to je bestežinsko stanje. Sila teže i dalje deluje, ali težina tela je nula.
Kućni ogled (iznad lavaboa ili napolju): probuši olovkom rupu na dnu plastične čaše, zatvori je prstom i napuni čašu vodom. Pusti prst i voda curi. Sad pusti celu čašu da padne: dok pada, voda prestaje da curi, jer voda i čaša padaju istim ubrzanjem.
Primer sa postupkom
Kamen je pušten iz mirovanja i pada 2 s. Kolika mu je brzina i sa koje visine je pao? (g = 10 m/s², otpor vazduha zanemarujemo)
- Brzina: v = g · t = 10 · 2 = 20 m/s.
- Visina: h = g · t²/2 = 10 · 4 : 2 = 20 m.
- Provera: srednja brzina je (0 + 20) : 2 = 10 m/s, a 10 m/s · 2 s = 20 m.
Kamen udari brzinom 20 m/s, a pao je sa visine 20 m.

Igra u radionici
Brže ili sporije?
Mladi zmajevi sa ostrva zmajeva bacaju kamenčiće sa litice. Razvrstaj: kod kog kamenčića brzina u tom trenutku raste, a kod kog opada?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Iz prozora na visini 5 m pušten je kliker. Izračunaj vreme pada i brzinu kojom udara u tlo (g = 10 m/s²). Zatim objasni zašto bi list papira sa iste visine padao duže.
Kako proveravamo rad
- Iz h = g · t²/2 dobija t = 1 s.
- Brzinu računa kao v = g · t = 10 m/s.
- Duži pad papira objašnjava otporom vazduha, a ne manjom masom.
- Piše jedinice uz svaki rezultat.
Primer i smernice za proveru
Iz 5 = 10 · t² : 2 sledi t² = 1, pa je t = 1 s, a v = 10 · 1 = 10 m/s. Papir ima veliku površinu, pa ga vazduh jače koči i padne kasnije.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uradite ogled sa čašom napolju ili iznad kade; dete neka pušta čašu, a vi posmatrajte mlaz.
- Ponovite ogled papir i knjiga: papir položen na knjigu pada zajedno sa njom. Pitajte zašto.
- Ako zadaci koriste g = 10 m/s², podsetite dete da je to zaokruženo od 9,81 m/s².
Radionica 6: Trenje: sila koja koči i koja drži
Princip koji nosiš dalje
Trenje uvek deluje suprotno kretanju i raste kad se tela jače pritiskaju jedno uz drugo.
Površine nikad nisu savršeno glatke: sitne neravnine se zakače, a čestice se privlače. Što ih jače pritisnemo, to se više zakače. Bez trenja ne bismo mogli ni da krenemo ni da stanemo, a čvorovi bi se sami odvezivali.
- Kočnice bicikla i šare na gumama
- Pesak na zaleđenom trotoaru
- Ulje i kuglični ležajevi u mašinama
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUradite ogled sa gumicom i knjigom; zapišite izduženja u tabelu za tri podloge.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Kočnice bicikla i šare na gumama; Pesak na zaleđenom trotoaru.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Gurni knjigu po stolu: ona stane posle nekoliko centimetara. Usporava je sila trenja, koja deluje na dodiru dve površine i uvek je suprotna kretanju (ili pokušaju kretanja). Bez trenja ne bismo mogli da hodamo, da držimo olovku ni da zakočimo bicikl.
Postoje trenje mirovanja (dok telo još ne kreće), trenje klizanja i trenje kotrljanja. Trenje kotrljanja je obično mnogo manje od trenja klizanja, zato su izmišljeni točkovi i kuglični ležajevi. Telo u vazduhu ili vodi koči i otpor sredine, koji raste sa brzinom.
Sila trenja klizanja zavisi od vrste i obrade površina i od sile kojom telo pritiska podlogu: F_tr = μ · N. Na vodoravnoj podlozi N je jednako težini tela. Broj μ je koeficijent trenja; nema jedinicu. Trenje klizanja gotovo ne zavisi od veličine dodirne površine.
Kućni ogled: zaveži knjigu kanapom za gumicu za tegle i vuci je ravnomerno po stolu, po tepihu i po peškiru. Lenjirom meri koliko se gumica izdužila: veće izduženje znači veću silu trenja. Onda knjigu stavi na nekoliko okruglih olovki i ponovi: izduženje je mnogo manje.
Primer sa postupkom
Kutiju mase 5 kg vučemo ravnomerno po podu. Koeficijent trenja klizanja je 0,3. Kolikom silom vučemo? (g = 10 N/kg)
- Težina kutije je N = m · g = 5 · 10 = 50 N.
- Sila trenja je F_tr = μ · N = 0,3 · 50 = 15 N.
- Kod ravnomernog kretanja rezultanta je nula, pa je sila vuče jednaka trenju.
Vučemo silom od 15 N, jednakom sili trenja klizanja.

Igra u radionici
Prijatelj ili smetnja?
Tehnoborgovi hoće da potpuno ukinu trenje u Magičnoj šumi. Pomozi Saviju da pokaže gde nam trenje pomaže, a gde smeta.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Predloži plan ogleda kojim bi kod kuće proverio od čega zavisi sila trenja: od podloge, od težine tela i od veličine dodirne površine. Napiši šta menjaš, šta držiš istim i šta meriš.
Kako proveravamo rad
- U svakom delu menja samo jednu veličinu, a ostale drži istim.
- Navodi meru sile (dinamometar ili izduženje gumice).
- Predviđa da trenje zavisi od podloge i težine, a ne od površine.
- Predlaže ponavljanje merenja.
Primer i smernice za proveru
Vučem istu knjigu po stolu, tepihu i peškiru i merim izduženje gumice. Zatim stavim drugu knjigu na prvu, na istoj podlozi. Na kraju vučem knjigu na hrptu i na koricama. Svako merenje ponovim tri puta.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uradite ogled sa gumicom i knjigom; zapišite izduženja u tabelu za tri podloge.
- Pitajte dete zašto zimi posipamo pesak po zaleđenom trotoaru i zašto podmazujemo lanac bicikla.
- Podsetite da trenje nije „loše” ili „dobro”: nekad ga želimo veće, a nekad manje.
Radionica 7: Poluga i moment sile: duži krak, manja sila
Princip koji nosiš dalje
Okretno dejstvo sile zavisi od sile i od kraka: duži krak daje istu promenu manjom silom, ali na dužem putu.
Poluga je u ravnoteži kad se momenti izjednače, pa manja sila na dužem kraku drži veću silu na kraćem. Rad se pri tom ne može dobiti „iz ničega”: kad ne bismo plaćali dužim putem, mogli bismo da napravimo mašinu koja stvara energiju, a to je nemoguće.
- Kvaka daleko od šarki na vratima
- Klešta, makaze i otvarač za flaše
- Mišići i kosti ruke rade kao poluga
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa igralištu probajte klackalicu sa različitim rastojanjima; dete neka predvidi gde treba da sedne pa proverite.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Kvaka daleko od šarki na vratima; Klešta, makaze i otvarač za flaše.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Vrata se teško otvaraju ako ih guraš blizu šarki, a lako ako guraš kod kvake. Okretno dejstvo sile zove se moment sile: M = F · d, gde je d krak sile, najkraće rastojanje od oslonca (ose) do pravca sile. Jedinica je njutn-metar (N·m).
Poluga je kruto telo koje može da se okreće oko oslonca. Ona je u ravnoteži kad su momenti koji je okreću na jednu i na drugu stranu jednaki: F₁ · d₁ = F₂ · d₂. Zato malom silom na dugom kraku možemo da uravnotežimo veliku silu na kratkom kraku.
Poluga ne daje „besplatan” rad: što dobiješ na sili, izgubiš na putu, jer duži krak prelazi duži luk. Neke poluge dobijaju na sili (klešta, otvarač za flaše), a neke na putu i brzini (pinceta, štap za pecanje, naša podlaktica).
Ravnoteža može biti stabilna (telo se posle pomeranja vraća, kao kugla u činiji), labilna (telo se prevrne, kao olovka na vrhu) i indiferentna (telo ostaje gde ga ostaviš, kao lopta na ravnom podu). Kućni ogled: postavi lenjir preko okrugle olovke kao klackalicu i uravnoteži novčiće na različitim rastojanjima.
Primer sa postupkom
Savi (30 kg) sedi na klackalici 2 m od oslonca. Na kojoj udaljenosti sa druge strane treba da sedne dete od 40 kg da bi klackalica bila u ravnoteži?
- Uslov ravnoteže: F₁ · d₁ = F₂ · d₂; težina je srazmerna masi, pa g možemo da skratimo.
- 30 kg · 2 m = 40 kg · d₂, pa je 60 = 40 · d₂.
- d₂ = 60 : 40 = 1,5 m.
Dete od 40 kg treba da sedne 1,5 m od oslonca.

Igra u radionici
Šta poluga dobija?
Mira u biblioteci slaže alate iz stare radionice. Pomozi joj da odvoji poluge koje dobijaju na sili od onih koje dobijaju na putu i brzini.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Kamen težak 600 N treba pomeriti polugom dugom 2 m. Oslonac stavimo 0,4 m od kamena. Izračunaj kolikom silom treba pritisnuti drugi kraj i objasni šta „gubimo” kad dobijamo na sili.
Kako proveravamo rad
- Određuje krakove 0,4 m i 1,6 m.
- Iz 600 · 0,4 = F · 1,6 dobija F = 150 N.
- Objašnjava da kraj na kom deluje sila prelazi duži put.
- Piše jedinice N i m.
Primer i smernice za proveru
Krak kamena je 0,4 m, a krak ruke 1,6 m. 600 · 0,4 = 240, pa je F = 240 : 1,6 = 150 N. Ruka pritiska četiri puta slabije, ali kraj poluge prelazi četiri puta duži put.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na igralištu probajte klackalicu sa različitim rastojanjima; dete neka predvidi gde treba da sedne pa proverite.
- Kod kuće tražite poluge: makaze, klešta, otvarač, metla, pinceta, i pitajte gde je oslonac.
- Kod računa pazite da krak bude u metrima ili u istim jedinicama sa obe strane.
Radionica 8: Sila potiska: zašto brod pliva, a ekser tone
Princip koji nosiš dalje
Tečnost gura telo naviše onoliko koliko je teška tečnost koju telo istisne, zato pliva ono što je u proseku ređe od tečnosti.
Pritisak u tečnosti raste sa dubinom, pa voda jače gura donju stranu tela nego gornju; razlika je potisak. Kad potiska ne bi bilo, brodovi i ribe bi potonuli, a balon na topli vazduh nikad ne bi poleteo.
- Brodovi od čelika i podmornice
- Ribe i plivaći mehur
- Baloni na topli vazduh
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUradite ogled sa jajetom i slanom vodom; neka dete predvidi kad će jaje isplivati.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Brodovi od čelika i podmornice; Ribe i plivaći mehur.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad uđeš u bazen, osećaš se lakše. Voda gura svako potopljeno telo naviše silom koja se zove sila potiska. Arhimedov zakon kaže: sila potiska jednaka je težini tečnosti (ili gasa) koju telo istisne, F_p = ρ · g · V, gde je ρ gustina tečnosti, a V zapremina potopljenog dela tela.
Na potpuno potopljeno telo deluju sila teže naniže i potisak naviše. Ako je srednja gustina tela veća od gustine tečnosti, telo tone; ako je jednaka, lebdi; ako je manja, izranja i pliva delimično potopljeno. Gvozdeni brod pliva jer je šupalj: njegova srednja gustina, zajedno sa vazduhom unutra, manja je od gustine vode.
Potisak postoji i u gasovima: baloni sa toplim vazduhom ili helijumom dižu se jer istiskuju vazduh veće težine od svoje. Potisak koristimo i u laboratoriji: dinamometar pokaže manju težinu tela u vodi, a razlika je upravo sila potiska. Iz nje možemo da izračunamo zapreminu i gustinu tela.
Kućni ogled: stavi sveže jaje u čašu vode, ono tone. Mešaj so, kašiku po kašiku: jaje se podiže i pliva, jer slana voda ima veću gustinu. Probaj i sa plastelinom: kuglica tone, a isti plastelin oblikovan u čamčić pliva.
Primer sa postupkom
Kamen okačen o dinamometar pokazuje 5 N u vazduhu i 3 N kad je potpuno potopljen u vodu. Kolika je njegova zapremina i gustina? (g = 10 N/kg, gustina vode 1000 kg/m³)
- Sila potiska: 5 N − 3 N = 2 N.
- Zapremina: V = F_p : (ρ · g) = 2 : (1000 · 10) = 0,0002 m³ = 200 cm³.
- Masa kamena: m = 5 N : 10 N/kg = 0,5 kg.
- Gustina: 0,5 kg : 0,0002 m³ = 2500 kg/m³.
Zapremina kamena je 200 cm³, a gustina 2500 kg/m³.

Igra u radionici
Pliva ili tone?
Savi istražuje vrata Atlantisa: otvaraju se samo kad tačno predviđaš šta pliva u čistoj vodi. Razvrstaj predmete.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi od aluminijumske folije dva čamca različitog oblika i predvidi koji će poneti više novčića pre nego što potone. Ispitaj, zapiši rezultate i objasni ih Arhimedovim zakonom.
Kako proveravamo rad
- Daje predviđanje pre ogleda.
- Brojevi novčića za oba čamca su zapisani.
- Objašnjava rezultat zapreminom istisnute vode, a ne samo masom folije.
- Navodi šta je držao istim (ista količina folije).
Primer i smernice za proveru
Predvideo sam da će širi čamac poneti više. Uzan čamac je potonuo posle manje novčića od širokog. Širi čamac istisne više vode pre nego što mu voda pređe ivicu, pa je najveći potisak veći.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uradite ogled sa jajetom i slanom vodom; neka dete predvidi kad će jaje isplivati.
- U kadi ili bazenu razgovarajte zašto se lakše pluta na leđima sa punim plućima.
- Kod računa vežbajte pretvaranje cm³ u m³ (1 cm³ = 0,000001 m³), jer tu nastaje najviše grešaka.
Radionica 9: Mehanički rad, energija i snaga
Princip koji nosiš dalje
Rad je prenos energije: kad sila pomeri telo, energija prelazi na telo ili se pretvara, a snaga kaže koliko brzo.
Energiju telu možemo dati samo tako što sila deluje duž nekog puta, zato rad i energija imaju istu jedinicu, džul. Bez pomeranja nema rada: ako držiš tešku torbu na mestu, umaraš se, ali na torbi ne vršiš mehanički rad.
- Lift i dizalica podižu teret
- Snaga sijalice i motora u vatima
- Biologija: hrana daje energiju za rad mišića
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz svaki rezultat napišite jedinicu i njeno značenje.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Lift i dizalica podižu teret; Snaga sijalice i motora u vatima.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kada stalna sila deluje u smeru pomeranja, rad je A = F · s. Jedinica rada je džul, J. Ova jednostavna formula podrazumeva da su sila i pomeranje u istom smeru.
Snaga opisuje brzinu obavljanja rada: P = A/t. Dva uređaja mogu obaviti isti rad, ali uređaj koji to uradi za kraće vreme ima veću prosečnu snagu. Jedinica snage je vat, W.
Pri podizanju tela povećava se gravitaciona potencijalna energija: Ep = mgh. Za školski primer možemo uzeti g ≈ 10 N/kg ako je to navedeno u zadatku. Energija i snaga nisu iste veličine.
Primer sa postupkom
Podignemo teret mase 3 kg za 2 m u toku 4 s. Uz g = 10 N/kg, koliki su rad protiv sile teže i prosečna snaga?
- A = mgh = 3 × 10 × 2 = 60 J.
- P = A/t = 60/4 = 15 W.
Rad je 60 J, a prosečna snaga 15 W.

Igra u radionici
Džulovi i vati
Mira u biblioteci sređuje kartice sa formulama koje su Tehnoborgovi razbacali. Spoji svaki pojam sa njegovim značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Mašina ravnomerno podigne teret težine 200 N za 3 m tokom 6 s. Izračunaj rad sile podizanja i srednju snagu. Navedi pretpostavke.
Kako proveravamo rad
- Koristi silu u smeru pomeranja.
- Razlikuje rad i snagu sa jedinicama J i W.
- Pretpostavlja ravnomerno podizanje i zanemaruje dodatne gubitke u računu korisnog rada.
Primer i smernice za proveru
Rad podizanja je 200 N × 3 m = 600 J, a srednja snaga 600 J / 6 s = 100 W. Ovo je korisni rad na teretu; ulazna energija mašine može biti veća.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz svaki rezultat napišite jedinicu i njeno značenje.
- Zadatak rešavajte na papiru bez podizanja teških predmeta.
Radionica 10: Energija se ne gubi, samo menja oblik
Princip koji nosiš dalje
Energija ne nastaje ni iz čega i ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi.
Rad sile teže pri padu tačno je jednak gubitku potencijalne i dobitku kinetičke energije, pa zbir ostaje isti. Kad bi energija mogla da nastane ni iz čega, postojale bi mašine koje rade večno bez goriva, a nijedna takva nikad nije napravljena.
- Ljuljaška i klatno zidnog sata
- Hidroelektrane: voda pada i okreće turbine
- Hemija: zakon održanja mase kao „rođak” ovog principa
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOgled sa klatnom radite sa lakim teretom i pazite da dete ne gura teret, nego ga samo pusti.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Ljuljaška i klatno zidnog sata; Hidroelektrane: voda pada i okreće turbine.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad podigneš loptu, ona dobije gravitacionu potencijalnu energiju E_p = m · g · h. Kad je pustiš, visina se smanjuje, a brzina raste: potencijalna energija prelazi u kinetičku E_k = m · v²/2. Zbir te dve energije je mehanička energija tela.
Zakon održanja mehaničke energije: ako nema trenja i otpora, mehanička energija tela ostaje stalna, samo prelazi iz jednog oblika u drugi. Klatno je najlepši primer: u najvišoj tački miruje i ima samo potencijalnu energiju, a u najnižoj ima najveću brzinu.
U stvarnosti trenje i otpor vazduha uvek nešto „uzmu”: klatno se posle nekog vremena zaustavi. Energija nije nestala, nego je prešla u unutrašnju energiju (tela i vazduh se malo zagreju). Promena mehaničke energije jednaka je radu sile trenja ili druge sile koja deluje na telo.
Kućni ogled: na konac od oko 1 m veži manji teret (ključ ili maticu) i okači ga za vrata. Odmakni teret do svog nosa i pusti ga, bez guranja, pa stoj mirno. Teret se vrati do nosa, ali ga ne dodirne, jer ne može da se popne više od početne visine.
Primer sa postupkom
Lopta mase 0,5 kg pada iz mirovanja sa visine 5 m. Kolika je njena brzina tik pre udara u tlo? (g = 10 m/s², otpor vazduha zanemarujemo)
- Na vrhu: E_p = m · g · h = 0,5 · 10 · 5 = 25 J, a E_k = 0.
- Na dnu sva energija je kinetička: E_k = 25 J.
- Iz 0,5 · v² : 2 = 25 sledi v² = 100, pa je v = 10 m/s.
Lopta udara brzinom 10 m/s, jer se 25 J potencijalne energije pretvorilo u kinetičku.

Igra u radionici
Vožnja zmajevim toboganom
Na ostrvu zmajeva Savi se vozi kolicima po brdovitoj stazi. Poređaj trenutke vožnje redom i prati kako energija menja oblik.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na toboganu u aqua parku dete kreće iz mirovanja sa visine 5 m. Izračunaj brzinu na dnu bez trenja (g = 10 m/s²), a zatim objasni zašto je stvarna brzina manja i gde je otišla razlika u energiji.
Kako proveravamo rad
- Koristi jednakost m · g · h = m · v²/2 i skraćuje masu.
- Dobija v = 10 m/s.
- Manju stvarnu brzinu objašnjava trenjem i otporom vazduha.
- Kaže da razlika prelazi u unutrašnju energiju, a ne da nestaje.
Primer i smernice za proveru
Iz g · h = v²/2 sledi v² = 2 · 10 · 5 = 100, pa je v = 10 m/s. U stvarnosti trenje i otpor vode i vazduha pretvore deo energije u zagrevanje, pa je brzina nešto manja.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ogled sa klatnom radite sa lakim teretom i pazite da dete ne gura teret, nego ga samo pusti.
- Na igralištu na ljuljašci pitajte gde je brzina najveća, a gde je visina najveća.
- Pitajte dete gde „nestane” energija kad lopta posle nekoliko odskoka stane.
Radionica 11: Čestice u pokretu: temperatura i toplotno širenje
Princip koji nosiš dalje
Toplota je skriveno kretanje čestica: što se brže kreću, temperatura je viša i telo zauzima više mesta.
Brže čestice jače se sudaraju i guraju jedna drugu, pa se prosečno rastojanje među njima poveća. Kad se čestice ne bi kretale, ne bi bilo ni difuzije ni mirisa, a temperatura ne bi imala šta da meri.
- Termometar sa tečnošću u cevčici
- Razmaci na šinama i mostovima
- Hemija: rastvaranje je brže u toploj vodi
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOgled sa čajem radite sa toplom vodom iz česme, ne sa ključalom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Termometar sa tečnošću u cevčici; Razmaci na šinama i mostovima.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Sve supstance su sastavljene od sitnih čestica (molekula i atoma) koje se neprestano i haotično kreću. To vidimo po difuziji: kap boje sama se raširi kroz vodu, a miris iz kuhinje stigne do sobe. U toploj vodi difuzija je brža, jer se čestice brže kreću.
Temperatura pokazuje koliko se brzo, u proseku, kreću čestice tela. Merimo je termometrom, u stepenima Celzijusa (°C) ili u kelvinima (K): T = t + 273 (tačnije 273,15). Najniža moguća temperatura je 0 K, približno −273 °C.
Kad se telo zagreje, čestice se kreću življe i razmiču, pa se telo širi; pri hlađenju se skuplja. Zato mostovi i šine imaju razmake, a žice dalekovoda leti više vise. Termometar radi baš na tom principu: tečnost u cevčici se širi. Voda je izuzetak: od 0 °C do 4 °C ona se pri zagrevanju skuplja, pa led pliva i jezera zimi ne zamrznu do dna.
Kućni ogled: u jednu čašu sipaj hladnu, a u drugu toplu vodu iz česme i u obe istovremeno spusti kesicu čaja ili kap boje za hranu. Posmatraj gde se boja brže širi. Zatim navuci balon na grlo prazne flaše i stavi flašu u činiju sa toplom vodom: balon se malo naduva.
Primer sa postupkom
Napolju je 27 °C, a u zamrzivaču −18 °C. Prevedi obe temperature u kelvine i objasni gde se čestice vazduha brže kreću.
- T = t + 273, pa je 27 °C = 27 + 273 = 300 K.
- −18 °C = −18 + 273 = 255 K.
- Viša temperatura znači brže kretanje čestica, pa se čestice brže kreću napolju.
Napolju je 300 K, a u zamrzivaču 255 K; čestice se brže kreću napolju, gde je temperatura viša.

Igra u radionici
Tri stanja, tri ponašanja
U Magičnoj šumi Savi nalazi kristal, potok i maglu. Razvrstaj opise čestica i tela prema agregatnom stanju.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Objasni preko kretanja čestica zašto se poklopac tegle lakše odvrne kad ga kratko držiš pod toplom vodom. Zatim navedi još dva primera toplotnog širenja iz svakodnevnog života i jedan primer gde se ono mora sprečiti ili predvideti.
Kako proveravamo rad
- Kaže da se metal poklopca pri zagrevanju širi više od stakla.
- Objašnjava širenje bržim kretanjem i razmicanjem čestica.
- Navodi dva tačna primera toplotnog širenja.
- Navodi primer gde ga graditelji predviđaju (most, šine, žice).
Primer i smernice za proveru
Topla voda zagreje metalni poklopac, njegove čestice se kreću brže i razmiču, pa se poklopac raširi više od stakla i olabavi. Primeri: termometar i balon na flaši. Šine imaju razmake da se leti ne bi iskrivile.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ogled sa čajem radite sa toplom vodom iz česme, ne sa ključalom.
- Prošetajte i potražite dilatacione razmake na mostu, pruzi ili trotoaru.
- Pitajte dete zašto se tegla teško odvrne, a lakše posle kratkog držanja poklopca pod toplom vodom.
Radionica 12: Toplota putuje do ravnoteže
Princip koji nosiš dalje
Toplota sama od sebe teče sa toplijeg na hladnije telo dok se temperature ne izjednače.
Brže čestice toplijeg tela sudarima predaju energiju sporijim česticama hladnijeg, a obrnuto se u proseku ne dešava. Kad bi toplota sama prelazila na toplije telo, čaj bi se u hladnoj sobi sam od sebe dodatno zagrejao, a to se nikad ne dešava.
- Topao čaj se ohladi na sobnu temperaturu
- Termos i izolacija kuća
- Biologija: krv raznosi toplotu po telu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOgled mešanja radite sa toplom vodom iz česme, ne sa ključalom, i držite šolju na stolu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Topao čaj se ohladi na sobnu temperaturu; Termos i izolacija kuća.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Temperatura i toplota nisu isto. Temperatura opisuje koliko je telo toplo, a toplota (količina toplote) je energija koja prelazi sa toplijeg na hladnije telo. Toplota sama od sebe uvek ide od toplijeg ka hladnijem, sve dok se temperature ne izjednače: to je toplotna ravnoteža.
Količina toplote potrebna da se telo zagreje je Q = m · c · Δt, gde je m masa, Δt promena temperature, a c specifični toplotni kapacitet: toplota potrebna da se 1 kg supstance zagreje za 1 °C. Voda ima veliki c, oko 4200 J/(kg·°C), zato se more sporo greje i sporo hladi.
Toplota se prenosi na tri načina: provođenjem (kroz čvrsto telo, kao kroz dršku kašike), strujanjem (topla tečnost ili gas se diže, kao vazduh iznad radijatora) i zračenjem (kao toplota Sunca, koja stiže i kroz prazan prostor). Vuna, stiropor i dvostruki prozori usporavaju prenos toplote, pa štedimo energiju za grejanje.
Kućni ogled: pomešaj u šolji 100 g hladne vode iz česme i 100 g tople vode (ne ključale), izmerivši temperature kuhinjskim termometrom. Predvidi temperaturu mešavine pa izmeri: biće blizu sredine između dve temperature, a malo niža, jer deo toplote ode u šolju i vazduh.
Primer sa postupkom
Pomešamo 2 kg vode temperature 20 °C i 1 kg vode temperature 80 °C. Kolika je temperatura mešavine ako nema gubitaka toplote?
- Toplota koju preda topla voda jednaka je toploti koju primi hladna: m₁ · c · (t − 20) = m₂ · c · (80 − t).
- Skratimo c: 2 · (t − 20) = 1 · (80 − t), pa je 2t − 40 = 80 − t.
- 3t = 120, pa je t = 40 °C.
- Provera: hladna primi 2 · 4200 · 20 = 168 000 J, topla preda 1 · 4200 · 40 = 168 000 J.
Temperatura mešavine je 40 °C, bliža hladnoj vodi, jer je hladne vode bilo više.

Igra u radionici
Kako toplota putuje
Tehnoborgovi su ugasili vatru u Mirinoj biblioteci, pa Savi mora da sačuva toplotu. Spoji svaki pojam sa primerom ili značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Predloži tri načina da se tvoja soba zimi duže zadrži toplom, a da se manje troši energija. Za svaki napiši koji način prenosa toplote (provođenje, strujanje ili zračenje) usporava i zašto.
Kako proveravamo rad
- Navodi tri izvodljive mere.
- Svakoj meri tačno pridružuje način prenosa toplote.
- Objašnjava da je cilj sporiji prelazak toplote sa toplijeg na hladnije.
- Pominje uštedu energije.
Primer i smernice za proveru
Zatvaram prozore i zaptivam procepe, da topao vazduh ne izlazi strujanjem. Uveče spuštam zavese, pa staklo sporije odvodi toplotu provođenjem i zračenjem. Ne stavljam nameštaj ispred radijatora, da topao vazduh slobodno struji po sobi.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ogled mešanja radite sa toplom vodom iz česme, ne sa ključalom, i držite šolju na stolu.
- Razgovarajte kako se vaš stan greje i hladi i gde toplota „beži” (prozori, vrata, zidovi).
- Pitajte dete zašto metalna ograda zimi deluje hladnije od drvene, iako imaju istu temperaturu.
Predmet
Hemija
18 radionica sa vežbama
Od hemije kao nauke i bezbednog ogleda, preko supstanci, smeša, atoma, veza i formula, do mola, računa po jednačini, kiseonika, vodonika, oksida i soli. Kućni ogledi su samo sa bezbednim materijalima i uz odraslog; laboratorijski rad vodi nastavnik.
Radionica 1: Hemija kao nauka i bezbedan ogled
Princip koji nosiš dalje
Hemijsko znanje dolazi iz ogleda koji može da se ponovi, a bezbednost uvek ide pre radoznalosti.
Ako ogled ne može da se ponovi, ne možemo da znamo da li je rezultat slučajan. Ako preskočimo pravila bezbednosti, jedna greška može da povredi nas ili druge, i tada više nema ni ogleda.
- Recept za kolač je zapisan ogled koji svako može da ponovi.
- Oznake opasnosti na sredstvima za čišćenje.
- U fizici merenje ponavljamo više puta i uzimamo srednju vrednost.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPregledajte zajedno nalepnice na tri proizvoda iz kuće i pronađite oznake opasnosti, bez otvaranja boca.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Recept za kolač je zapisan ogled koji svako može da ponovi; Oznake opasnosti na sredstvima za čišćenje.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Hemija proučava supstance: od čega su napravljene, kakva su im svojstva i kako se menjaju. Povezana je sa fizikom (merenje, energija), biologijom (procesi u telu) i geografijom (voda, vazduh, zemljište). Hemiju koriste farmaceut, kuvar, poljoprivrednik, graditelj i lekar, a i ti svakog dana kad pereš ruke sapunom ili kuvaš čaj.
Hemija je eksperimentalna nauka: tvrdnju proveravamo ogledom koji neko drugi može da ponovi i dobije isti rezultat. Zato ogled ima jasno pitanje, plan, merenje, beleženje i zaključak. Ako ništa ne zapišeš, ogled ne može da se ponovi i ne vredi kao dokaz.
U laboratoriji koristimo posebno posuđe i pribor: epruvetu za male oglede, laboratorijsku čašu za mešanje, menzuru za merenje zapremine, levak sa filter-papirom za ceđenje i hvataljku za držanje vruće epruvete. Zagreva se samo uz nastavnika, sa otvorom epruvete okrenutim od ljudi.
Pravila bezbednosti nisu ukras: ne probamo, ne mirišemo direktno, ne jedemo i ne pijemo u laboratoriji, nosimo naočare i mantil, a supstance ne mešamo „da vidimo šta će biti”. Na ambalaži proizvoda postoje oznake opasnosti (plamen znači zapaljivo, nagrižena ruka znači nagrizajuće, uzvičnik znači štetno ili nadražujuće). Kod kuće ogled radimo samo sa bezbednim materijalima iz kuhinje i uz odraslog.
Primer sa postupkom
Mira u biblioteci nađe staru bočicu bez nalepnice sa bistrom tečnošću. Savi predlaže da je pomiriše i proba. Šta je ispravan postupak?
- Supstanca bez oznake je nepoznata, pa je ne probamo, ne mirišemo i ne mešamo ni sa čim.
- Bočicu zatvaramo, ostavljamo na sigurno mesto i obaveštavamo odraslog ili nastavnika.
- Pravilo za ubuduće: svaka posuda u kojoj je nešto mora imati jasnu nalepnicu sa nazivom.
Nepoznatu supstancu ne probamo i ne mirišemo; zatvorimo je, ostavimo na bezbedno mesto i pozovemo odraslog.

Igra u radionici
Savijev laboratorijski sto
Savi je na ostrvu zmajeva otvorio malu laboratoriju, ali je pomešao pribor. Spoji svaki predmet sa njegovom namenom.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši plan za jednostavan kućni ogled „Da li se šećer brže rastvara u toploj ili u hladnoj vodi?”. Navedi pitanje, materijal, korake, šta meriš, kako beležiš rezultat i bar dva pravila bezbednosti.
Kako proveravamo rad
- Plan ima jasno pitanje i spisak bezbednog materijala.
- Menja se samo jedna stvar (temperatura vode), a ostalo ostaje isto.
- Navedeno je šta se meri (vreme) i kako se beleži.
- Postoje bar dva tačna pravila bezbednosti.
Primer i smernice za proveru
Pitanje: gde se šećer brže rastvara? Materijal: dve iste čaše, ista količina vode (topla iz slavine i hladna), po jedna kašičica šećera, sat. Korak: istovremeno sipam šećer i mešam isto. Merim vreme dok ne nestanu kristali i upisujem u tabelu. Bezbednost: voda nije vrela, ne probam rastvor, sve radim uz odraslog.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pregledajte zajedno nalepnice na tri proizvoda iz kuće i pronađite oznake opasnosti, bez otvaranja boca.
- Dogovorite kućna pravila za oglede: samo kuhinjski materijali, uz odraslog, bez plamena, bez probanja i bez mešanja sredstava za čišćenje.
- Tražite da dete pre svakog ogleda zapiše pitanje, a posle rezultat; to je navika naučnika.
Radionica 2: Supstanca, element, jedinjenje i smeša
Princip koji nosiš dalje
Sastav određuje identitet: element ima jednu vrstu atoma, jedinjenje stalan odnos elemenata, a smeša promenljiv odnos sastojaka.
Kad bi se sastav vode menjao od čaše do čaše, voda ne bi uvek ključala na istoj temperaturi niti imala ista svojstva. Stalan sastav je razlog što jedinjenje ima stalna svojstva, a smeša ima svojstva koja zavise od količine sastojaka.
- Jači i slabiji čaj su ista smeša sa različitim odnosom.
- Zlato u nakitu nekad je pomešano sa drugim metalima (karati).
- U biologiji: voda u ćeliji je isto jedinjenje kao voda u reci.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljU kuhinji tražite po jedan primer elementa (aluminijumska folija), jedinjenja (voda, so, šećer) i smeše (mleko, čaj, supa).
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Jači i slabiji čaj su ista smeša sa različitim odnosom; Zlato u nakitu nekad je pomešano sa drugim metalima (karati).
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Fizičko telo je predmet određenog oblika (kašika, ekser, čaša), a supstanca je ono od čega je telo napravljeno (čelik, gvožđe, staklo). Ista supstanca može da gradi različita tela, a ista vrsta tela može da bude od različitih supstanci: kašika može da bude od čelika, drveta ili plastike.
Hemijski element je supstanca izgrađena od atoma iste vrste, kao gvožđe, kiseonik ili zlato. Elementi se običnim hemijskim reakcijama ne mogu razložiti na jednostavnije supstance. Danas je poznato 118 elemenata.
Hemijsko jedinjenje nastaje hemijskim vezivanjem dva ili više elemenata u stalnom odnosu. Voda je uvek H₂O, bez obzira da li je iz reke ili sa Antarktika. Jedinjenje ima nova svojstva: natrijum je mekan metal koji burno reaguje sa vodom, hlor je otrovan gas, a njihovo jedinjenje natrijum-hlorid je kuhinjska so.
Smeša sadrži dve ili više supstanci koje nisu hemijski vezane i čiji odnos može da se menja: čaj može biti jači ili slabiji, vazduh u planini i u gradu ima malo drugačiji sastav. Elementi i jedinjenja zajedno se nazivaju čiste supstance, jer imaju stalan sastav i stalna svojstva.
Primer sa postupkom
Razvrstaj: gvožđe, voda, slana voda. Šta je element, šta jedinjenje, a šta smeša?
- Gvožđe je izgrađeno samo od atoma gvožđa, pa je element.
- Voda ima dve vrste atoma vezane u stalnom odnosu (H₂O), pa je jedinjenje.
- Slana voda je voda i so pomešane u odnosu koji možemo da menjamo, pa je smeša.
Gvožđe je element, voda je jedinjenje, a slana voda je smeša.

Igra u radionici
Mirine police
Mira u biblioteci Magične šume slaže tegle sa supstancama na tri police. Pomozi joj da svaka tegla stigne na pravu policu.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu sa tri kolone (element, jedinjenje, smeša) i u svaku upiši po tri primera iz svoje kuće. Za svaki primer jednom rečenicom objasni zašto pripada toj koloni.
Kako proveravamo rad
- Devet primera je tačno razvrstano.
- Objašnjenje za element pominje jednu vrstu atoma.
- Objašnjenje za jedinjenje pominje stalan odnos elemenata.
- Objašnjenje za smešu pominje promenljiv odnos sastojaka.
Primer i smernice za proveru
Element: aluminijumska folija, jer je od atoma aluminijuma. Jedinjenje: šećer, jer su ugljenik, vodonik i kiseonik vezani u stalnom odnosu. Smeša: kakao sa mlekom, jer mogu da stavim više ili manje kakaa.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- U kuhinji tražite po jedan primer elementa (aluminijumska folija), jedinjenja (voda, so, šećer) i smeše (mleko, čaj, supa).
- Kad dete kaže „smeša”, pitajte: „Da li možeš da promeniš odnos sastojaka?” To je najbrža provera.
- Ne očekujte da zna svih 118 elemenata; dovoljno je dvadesetak najčešćih simbola.
Radionica 3: Fizičke i hemijske promene
Princip koji nosiš dalje
Hemijska promena stvara novu supstancu, a fizička menja samo oblik ili stanje iste supstance.
Ako ne nastaje nova supstanca, njene čestice ostaju iste i promena se obično lako vraća (led u vodu, voda u led). Kad bi svaka promena stvarala novu supstancu, voda iz zamrzivača više ne bi bila voda.
- Kuvanje: testo se peče (hemijska), maslac se topi (fizička).
- Biologija: varenje hrane razgrađuje supstance u nove.
- Fizika: topljenje i isparavanje su promene agregatnog stanja.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljZa vreme kuvanja nabrajajte promene i pitajte „Da li je nastalo nešto novo?”.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Kuvanje: testo se peče (hemijska), maslac se topi (fizička); Biologija: varenje hrane razgrađuje supstance u nove.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Svaka supstanca ima svojstva po kojima je prepoznajemo. Fizička svojstva možemo da opazimo ili izmerimo bez stvaranja nove supstance: boja, miris, agregatno stanje, gustina, temperatura topljenja i ključanja, rastvorljivost. Hemijska svojstva pokazuju kako supstanca reaguje sa drugima, na primer da li gori ili da li rđa.
Pri fizičkoj promeni menja se oblik, veličina ili agregatno stanje, ali supstanca ostaje ista. Led koji se topi i dalje je voda; iscepkan papir je i dalje papir; šećer rastvoren u vodi može da se vrati isparavanjem vode.
Pri hemijskoj promeni (hemijskoj reakciji) nastaje nova supstanca sa novim svojstvima. Znaci koji na to ukazuju su promena boje, izdvajanje gasa, nastanak taloga, svetlost ili toplota i nov miris. Gvožđe rđa, mleko se kiseli, hleb se peče, drvo sagoreva.
Pažnja: jedan znak nije dokaz. Mehurići se javljaju i kad voda ključa, što je fizička promena. Odlučuje pitanje: da li je nastala nova supstanca?
Primer sa postupkom
U čašu sa sirćetom dodaš kašičicu sode bikarbone i pojavi se mnogo mehurića. Da li je to fizička ili hemijska promena?
- Mehurići su gas koji pre toga nije postojao ni u sirćetu ni u sodi (ugljen-dioksid).
- Soda bikarbona nestaje, a u čaši ostaje rastvor druge supstance.
- Nastale su nove supstance, pa je to hemijska promena.
To je hemijska promena, jer nastaje nova supstanca, gas ugljen-dioksid.

Igra u radionici
Promene u Magičnoj šumi
U Magičnoj šumi sve se stalno menja. Savi beleži promene u svoju svesku. Razvrstaj ih na fizičke i hemijske.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Za jedan dan zapiši pet promena koje vidiš kod kuće ili u školi. Za svaku napiši da li je fizička ili hemijska i navedi dokaz: šta se promenilo i da li je nastala nova supstanca.
Kako proveravamo rad
- Navedeno je pet stvarnih promena iz okruženja.
- Svaka je tačno razvrstana.
- Dokaz se oslanja na nastanak ili izostanak nove supstance, ne samo na jedan znak.
Primer i smernice za proveru
Topljenje maslaca u tiganju je fizička promena, jer se ohlađen maslac ponovo stvrdne. Prepečen hleb je hemijska promena, jer nastaje nova crna supstanca drugačijeg ukusa i mirisa koja ne može da se vrati u hleb.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Za vreme kuvanja nabrajajte promene i pitajte „Da li je nastalo nešto novo?”.
- Siguran kućni ogled: sirće i soda bikarbona u čaši na tanjiru, uz odraslog; posle sve isperite vodom.
- Ispravljajte ideju da je svaka promena boje hemijska: i razblaživanje soka menja boju, a to je fizička promena.
Radionica 4: Atom, element i jon
Princip koji nosiš dalje
Broj protona određuje koji je element, a elektroni određuju kako se atom ponaša.
Kad atom primi ili izgubi elektron, postaje jon, ali ostaje isti element. Kad bi se promenio broj protona, nastao bi drugi element, a to se u običnim hemijskim reakcijama ne dešava.
- Lična karta: ime (element) se ne menja, a raspoloženje (naelektrisanje) može.
- Fizika: naelektrisanje tela trenjem prenosi elektrone, ne protone.
- Medicina: izotopi se koriste u dijagnostici.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte tabelu protoni, neutroni, elektroni i proverite svaku promenu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Lična karta: ime (element) se ne menja, a raspoloženje (naelektrisanje) može; Fizika: naelektrisanje tela trenjem prenosi elektrone, ne protone.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Atom ima jezgro sa protonima i, kod većine atoma, neutronima, kao i elektronski omotač. Jezgro najčešćeg izotopa vodonika, protiuma, ima jedan proton i nema neutron. Proton nosi pozitivno, elektron negativno naelektrisanje, a neutron nema naelektrisanje. Atomski broj Z jednak je broju protona i određuje hemijski element.
U neutralnom atomu broj elektrona jednak je broju protona. Kada atom izgubi elektron, nastaje pozitivan jon; kada primi elektron, nastaje negativan jon. Broj protona se pri tome ne menja, pa element ostaje isti.
Maseni broj A je zbir brojeva protona i neutrona. Atomi istog elementa mogu imati različit broj neutrona; to su izotopi. Maseni broj konkretnog atoma ne treba mešati sa relativnom atomskom masom navedenom u periodnom sistemu.
Primer sa postupkom
Atom ima 11 protona, 12 neutrona i 11 elektrona. Šta nastaje kad izgubi jedan elektron?
- Z = 11, A = 11 + 12 = 23.
- Posle gubitka ostaje 10 elektrona naspram 11 protona, pa je naelektrisanje +1.
Nastaje jon Na⁺, a atomski i maseni broj ostaju 11 i 23.

Igra u radionici
Savijev mikroskop
Savi je na ostrvu zmajeva zavirio u atom kroz čarobni mikroskop. Spoji svaki pojam sa njegovim značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Neutralan atom ima 11 protona i 12 neutrona. Navedi broj elektrona i maseni broj. Zatim odredi broj elektrona i naelektrisanje ako izgubi jedan elektron.
Kako proveravamo rad
- Neutralan atom ima jednak broj protona i elektrona.
- Maseni broj je zbir protona i neutrona.
- Gubitak elektrona ne menja element ni broj protona.
Primer i smernice za proveru
Neutralan atom ima 11 elektrona i maseni broj 23. Jon ima 10 elektrona i naelektrisanje +1.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte tabelu protoni, neutroni, elektroni i proverite svaku promenu.
- Ne učite jon kao „atom sa manjkom protona”; promene su ovde u omotaču.
Radionica 5: Periodni sistem i valentni elektroni
Princip koji nosiš dalje
Slična građa elektronskog omotača daje slična svojstva, pa se svojstva ponavljaju periodično.
Atomi reaguju preko spoljašnjih elektrona. Elementi iste grupe imaju isti broj valentnih elektrona, pa se slično ponašaju; da nije tako, periodni sistem ne bi mogao da predvidi svojstva neotkrivenih elemenata.
- Dani u nedelji se ponavljaju, kao svojstva u periodama.
- Natrijum i kalijum burno reaguju sa vodom, jer su u istoj grupi.
- Plemeniti gasovi se koriste u reklamnim cevima jer skoro ne reaguju.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKoristite periodni sistem i proverite simbol uz atomski broj.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Dani u nedelji se ponavljaju, kao svojstva u periodama; Natrijum i kalijum burno reaguju sa vodom, jer su u istoj grupi.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Periodni sistem ređa elemente prema rastućem atomskom broju, odnosno broju protona. Vodoravni redovi nazivaju se periode, a uspravne kolone grupe. Atomski broj neutralnog atoma određuje i ukupan broj njegovih elektrona.
Za prvih dvadeset elemenata koristimo pojednostavljen raspored elektrona po nivoima. Natrijum sa 11 elektrona ima raspored 2, 8, 1. Tri zauzeta nivoa povezuju ga sa trećom periodom, a jedan elektron u spoljašnjem nivou sa prvom grupom. Model 2, 8, 8, 2 nije opšte pravilo za sve elemente.
Elektroni najvišeg zauzetog nivoa u ovom modelu nazivaju se valentni elektroni. Za elemente glavnih grupa broj valentnih elektrona povezuje se sa grupom: magnezijum ima dva, kiseonik šest. Helijum je izuzetak za broj dva u grupi plemenitih gasova, jer mu je prvi nivo popunjen.
Primer sa postupkom
Odredi periodu i broj valentnih elektrona neutralnog atoma sa Z = 12.
- Neutralan atom ima 12 elektrona; raspored u školskom modelu je 2, 8, 2.
- Zauzeta su tri nivoa, a u poslednjem su dva elektrona.
Magnezijum je u trećoj periodi i ima dva valentna elektrona.

Igra u radionici
Mirin katalog elemenata
Mira slaže katalog elemenata u biblioteci Magične šume. Spoji element sa rasporedom elektrona po nivoima.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Uporedi neutralne atome sa Z = 10 i Z = 11. Napiši rasporede elektrona, periode i broj elektrona spoljašnjeg nivoa. Objasni zašto dodavanje samo jednog elektrona započinje novi period.
Kako proveravamo rad
- Rasporedi su 2, 8 i 2, 8, 1.
- Neon je u drugoj, natrijum u trećoj periodi.
- Novi elektron natrijuma zauzima sledeći nivo u školskom modelu.
Primer i smernice za proveru
Ne: 2, 8, druga perioda, osam valentnih elektrona. Na: 2, 8, 1, treća perioda, jedan valentni elektron. Novi najviši zauzeti nivo objašnjava prelazak u sledeću periodu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Koristite periodni sistem i proverite simbol uz atomski broj.
- Ne proširujte pojednostavljen model prvih dvadeset elemenata na sve elemente.
Radionica 6: Kovalentna i jonska veza
Princip koji nosiš dalje
Atomi se vezuju da bi postigli stabilniji raspored elektrona, a vrsta veze objašnjava svojstva supstance.
Deljenjem ili predajom elektrona atomi dobijaju popunjen spoljašnji nivo, kao plemeniti gasovi. Zato jonska jedinjenja grade tvrde kristale visoke temperature topljenja, a mnoge molekulske supstance su gasovi ili tečnosti.
- So je tvrd kristal, a voda tečnost na sobnoj temperaturi.
- Fizika: suprotna naelektrisanja se privlače.
- Dijamant je tvrd zbog atomske rešetke ugljenika.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljModel radite crtežom, bez topljenja soli ili električnih kućnih ogleda.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: So je tvrd kristal, a voda tečnost na sobnoj temperaturi; Fizika: suprotna naelektrisanja se privlače.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kovalentna veza nastaje kada atomi zajednički koriste elektronske parove. U molekulu H₂ dva atoma vodonika dele jedan par. U molekulu vode atomi vodonika i kiseonika povezani su kovalentno, a formula H₂O opisuje njihov brojčani odnos.
Jonska veza je elektrostatičko privlačenje suprotno naelektrisanih jona. U školskom prikazu nastanka natrijum-hlorida atom Na predaje elektron, a atom Cl ga prima. Dobijeni Na⁺ i Cl⁻ grade jonsku kristalnu rešetku, a ne izdvojene molekule NaCl.
Svojstva zavise od građe. U čvrstom NaCl joni nisu slobodni da se kreću kroz uzorak, dok rastop i vodeni rastvor mogu provoditi struju zahvaljujući pokretljivim jonima. Nije tačno da je svaka kovalentna supstanca meka ili gasovita; postoje i atomske kristalne rešetke.
Primer sa postupkom
Zašto formula NaCl ne znači da je kristal sastavljen od zasebnih molekula sa po dva atoma?
- Natrijum-hlorid gradi veliku rešetku Na⁺ i Cl⁻ jona.
- Formula pokazuje najjednostavniji odnos njihovih brojeva, jedan prema jedan.
NaCl je formulski odnos u jonskom kristalu, ne opis izdvojenog molekula.

Igra u radionici
Veze u kuli Tehnoborgova
Tehnoborgovi grade kulu od supstanci i moraju da znaju kakva veza drži svaku. Razvrstaj supstance.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu za H₂O i NaCl: vrsta veze, čestice/struktura i značenje formule. Zatim ispravi tvrdnju „Sve supstance sastoje se od molekula”.
Kako proveravamo rad
- Voda je predstavljena molekulima sa kovalentnim vezama.
- NaCl je jonska rešetka sa odnosom jona 1:1.
- Ispravka razlikuje molekule od drugih struktura.
Primer i smernice za proveru
H₂O: kovalentne veze, molekuli sa dva H i jednim O. NaCl: jonska veza, rešetka jona Na⁺ i Cl⁻ u odnosu 1:1. Neke supstance imaju molekule, a druge jonske ili atomske rešetke; nije sve molekulsko.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Model radite crtežom, bez topljenja soli ili električnih kućnih ogleda.
- Tražite vezu između strukture i svojstva, ne samo nazive veza.
Radionica 7: Valenca i sastavljanje formula
Princip koji nosiš dalje
Ukupne valence elemenata u formuli moraju biti u ravnoteži, pa formula nije proizvoljna.
Svaki atom može da napravi samo određen broj veza. Kad zbir valenci ne bi bio jednak, ostale bi „slobodne ruke” i takva čestica ne bi bila stabilna.
- Ples u parovima: svaka ruka mora da drži neku ruku.
- Matematika: najmanji zajednički sadržalac.
- Lego kocke se spajaju samo na određen broj ispupčenja.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz naziv proverite da li valenca mora biti navedena.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Ples u parovima: svaka ruka mora da drži neku ruku; Matematika: najmanji zajednički sadržalac.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Valenca u osnovnom školskom modelu opisuje sposobnost atoma da se vezuje određenim brojem veza. Za sastavljanje jednostavnih binarnih jedinjenja koristimo poznate valence, obično zapisane rimskim brojevima. Kiseonik je u primerima ove lekcije dvovalentan, vodonik jednovalentan.
U formuli odnos broja atoma mora izjednačiti ukupne valence oba elementa. Za aluminijum valence III i kiseonik valence II najmanji zajednički sadržalac je šest: potrebna su dva Al i tri O, pa dobijamo Al₂O₃. Indeks jedan se ne piše.
Neki elementi imaju više valenci, pa podatak mora biti naveden ili izveden iz poznate formule. Gvožđe(II)-oksid i gvožđe(III)-oksid nisu ista supstanca: FeO i Fe₂O₃. Valenca, indeks i koeficijent imaju različite uloge i ne smeju se zamenjivati.
Primer sa postupkom
Napiši formulu magnezijum-oksida ako su Mg i O dvovalentni.
- Ukupne valence izjednačene su sa po jednim atomom: 1 × II = 1 × II.
- Koristimo najjednostavniji odnos 1:1, pa indekse jedan izostavljamo.
Formula je MgO, a ne Mg₂O₂.

Igra u radionici
Ruke atoma
Na ostrvu zmajeva atomi plešu u parovima i svaka ruka mora biti zauzeta. Spoji elemente sa formulom koju grade.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Sastavi formule kalcijum-hlorida za Ca(II), Cl(I) i aluminijum-oksida za Al(III), O(II). Za obe prikaži izjednačavanje ukupnih valenci, a ne samo ukrštanje brojeva.
Kako proveravamo rad
- CaCl₂ izjednačava 1 × II i 2 × I.
- Al₂O₃ izjednačava 2 × III i 3 × II.
- Odnos je najmanji celobrojni i indeksi su uz pravi element.
Primer i smernice za proveru
CaCl₂: jedan Ca i dva Cl daju ukupnu valencu II na obe strane. Al₂O₃: dva Al i tri O daju VI na obe strane. Nijednom elementu sa jednim atomom ne dopisujemo indeks 1.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz naziv proverite da li valenca mora biti navedena.
- Mehaničko ukrštanje dopunite proverom i skraćivanjem odnosa kada je potrebno.
Radionica 8: Smeše, rastvori i maseni udeo
Princip koji nosiš dalje
Smeša ima promenljiv sastav, pa njen sastav moramo da izmerimo i izrazimo udelom.
Za razliku od jedinjenja, smeša nema jednu formulu. Bez masenog udela ne bismo znali da li je rastvor blag ili jak, kao kod lekova, sirupa ili morske vode.
- Procenti na deklaraciji (9% sirće, 3,2% mlečne masti).
- Matematika: procenti i razmere.
- Geografija: slanost mora je različita u različitim morima.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljDete prvo treba da napiše ukupnu masu rastvora.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Procenti na deklaraciji (9% sirće, 3,2% mlečne masti); Matematika: procenti i razmere.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Čista supstanca ima određen sastav. Smeša sadrži dve ili više supstanci u promenljivom odnosu. Homogena smeša izgleda ujednačeno, kao rastvor soli u vodi; heterogena ima različite delove ili faze, kao pesak u vodi.
Rastvor čine rastvarač i rastvorena supstanca. Maseni udeo rastvorene supstance računa se kao masa te supstance podeljena ukupnom masom rastvora. Za procente pomnoži količnik sa 100.
Postupak razdvajanja biramo prema svojstvima: filtracija zadržava nerastvorene čestice peska, ali ne uklanja rastvorenu so. Za izdvajanje soli može se koristiti isparavanje rastvarača u odgovarajućim laboratorijskim uslovima.
Primer sa postupkom
Koliki je maseni procenat soli u rastvoru od 10 g soli i 90 g vode?
- Ukupna masa rastvora iznosi 10 + 90 = 100 g.
- Udeo soli je 10/100 = 0,10; pomnoženo sa 100 daje 10%.
Maseni procenat soli je 10%.

Igra u radionici
Napici iz Magične šume
U Magičnoj šumi Mira pravi napitke. Neki izgledaju ujednačeno, a u nekima se vide delovi. Razvrstaj ih.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na papiru isplaniraj pripremu 250 g rastvora sa 12% soli. Izračunaj mase soli i vode. Objasni zašto običan filter ne odvaja rastvorenu so od vode. Rad nije hemijski ogled.
Kako proveravamo rad
- Koristi masu celog rastvora kao imenilac masenog udela.
- Mase sastojaka daju 250 g.
- Razlikuje rastvaranje od suspendovanja čvrstih čestica.
Primer i smernice za proveru
So: 0,12 × 250 g = 30 g. Voda: 220 g. Rastvorena so prolazi kroz običan filter sa vodom; za dobijanje soli može se razmatrati isparavanje uz odgovarajuće uslove.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Dete prvo treba da napiše ukupnu masu rastvora.
- Ne zagrevajte rastvore niti mešajte kućnu hemiju; ovde se vežba računski model.
Radionica 9: Rastvorljivost: koliko može da se rastvori
Princip koji nosiš dalje
Sastav smeše može da se menja, ali rastvaranje ima granicu koja zavisi od supstance, rastvarača i temperature.
Čestice rastvarača mogu da okruže samo ograničen broj čestica rastvorene supstance. Kad granice ne bi bilo, u šolji vode mogao bi da se rastvori ceo džak soli, a more bi bilo beskonačno slano.
- Šećer na dnu ledenog čaja koji se ne rastvara.
- Bele naslage soli na obali kad more ispari.
- Geografija: Mrtvo more je toliko slano da se na obali talože kristali.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljBezbedan ogled: u čašu sa 100 ml vode iz slavine dodajte so kašičicu po kašičicu uz mešanje i brojte dok so ne počne da ostaje na dnu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Šećer na dnu ledenog čaja koji se ne rastvara; Bele naslage soli na obali kad more ispari.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad so stavimo u vodu, čestice vode okružuju čestice soli i razdvajaju ih, pa so „nestaje” iz vida. Nastaje rastvor: voda je rastvarač, a so rastvorena supstanca. So nije nestala: kad voda ispari, so ostaje.
Rastvaranje ima granicu. Rastvorljivost pokazuje najveću masu supstance koja može da se rastvori u 100 g rastvarača na određenoj temperaturi. Kuhinjske soli se na sobnoj temperaturi (20 °C) rastvori oko 36 g u 100 g vode, a šećera mnogo više. Neke supstance, kao pesak ili kreda, praktično se ne rastvaraju u vodi.
Rastvor koji još može da primi supstancu je nezasićen. Kad se dostigne granica, rastvor je zasićen i višak ostaje na dnu. Presićen rastvor sadrži više rastvorene supstance nego što je rastvorljivost; nestabilan je i pri potresu ili dodatku kristalića višak brzo kristališe.
Za većinu čvrstih supstanci rastvorljivost raste sa temperaturom, zato se šećer bolje rastvara u toplom čaju. Kod gasova je obrnuto: topla gazirana voda brže gubi mehuriće.
Primer sa postupkom
Rastvorljivost kuhinjske soli na 20 °C je oko 36 g u 100 g vode. Koliko soli najviše može da se rastvori u 50 g vode na istoj temperaturi, i šta se dešava ako dodamo 20 g?
- 50 g vode je polovina od 100 g, pa može da se rastvori polovina od 36 g, to je 18 g.
- Dodato je 20 g, a rastvara se 18 g, pa 20 g − 18 g = 2 g ostaje nerastvoreno na dnu.
- Rastvor iznad taloga je zasićen.
Najviše se rastvori 18 g soli; od 20 g ostaje 2 g na dnu, a rastvor je zasićen.

Igra u radionici
Zasićeni napitak za zmaja
Mladi zmaj na ostrvu voli slanu vodu, ali samo zasićenu. Poređaj korake kako ih Savi radi.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na ostrvu zmajeva Savi ima 200 g vode na 20 °C i 80 g soli. Izračunaj koliko soli može da se rastvori, koliko ostaje na dnu i kakav je rastvor. Rastvorljivost soli uzmi oko 36 g u 100 g vode. Objasni korake.
Kako proveravamo rad
- Rastvorljivost je ispravno preračunata na 200 g vode (72 g).
- Izračunat je nerastvoren višak (8 g).
- Rastvor je imenovan kao zasićen, uz objašnjenje.
- Jedinica grama je napisana uz svaki broj.
Primer i smernice za proveru
200 g vode je dva puta više od 100 g, pa se rastvara 2 · 36 g = 72 g soli. Na dnu ostaje 80 g − 72 g = 8 g. Rastvor je zasićen, jer je dostignuta granica i višak se ne rastvara.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Bezbedan ogled: u čašu sa 100 ml vode iz slavine dodajte so kašičicu po kašičicu uz mešanje i brojte dok so ne počne da ostaje na dnu.
- Ne kuvajte presićene rastvore kod kuće zbog opekotina; to je ogled za školu ili video.
- Pitajte dete gde je so otišla i kako bi to dokazalo (isparavanjem na tanjiru, na sobnoj temperaturi, za nekoliko dana).
Radionica 10: Razdvajanje smeša
Princip koji nosiš dalje
Smešu razdvajamo koristeći razliku u svojstvima njenih sastojaka.
U smeši sastojci zadržavaju svoja svojstva, pa svako svojstvo po kome se razlikuju može da posluži kao „sito”. Kad bi dva sastojka imala sva ista svojstva, ne bismo mogli da ih razdvojimo fizičkim postupcima.
- Cedilo za testeninu odvaja vodu od testenine.
- Prečišćavanje vode za piće koristi taloženje i filtere.
- Reciklaža: magnetom se izdvajaju gvozdene limenke.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKućni ogled: pomešajte so i pesak, pa razdvojite preko filtera za kafu i tanjira na prozoru; isparavanje traje nekoliko dana.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Cedilo za testeninu odvaja vodu od testenine; Prečišćavanje vode za piće koristi taloženje i filtere.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Sastojci smeše nisu hemijski vezani i zadržavaju svoja svojstva. Zato smešu razdvajamo fizičkim postupcima koji koriste razliku u svojstvima: veličini čestica, gustini, rastvorljivosti, magnetnosti ili temperaturi ključanja.
Magnetom izdvajamo gvozdene opiljke iz peska, jer gvožđe privlači magnet, a pesak ne. Dekantovanjem odlivamo tečnost iznad taloga koji se slegao na dno, na primer vodu iznad peska. Ceđenjem (filtracijom) kroz filter-papir u levku zadržavamo nerastvorene čestice, a tečnost prolazi.
Rastvorena supstanca prolazi kroz filter, jer su njene čestice veoma sitne i izmešane sa vodom. So iz slane vode ne izdvajamo ceđenjem nego isparavanjem vode. Često redom koristimo više postupaka: prvo uklonimo jedno svojstvom koje se najlakše iskoristi, pa sledeće.
Primer sa postupkom
Savi je prosuo kuhinjsku so i pesak u istu teglu. Kako da dobije čistu so?
- Doda vodu i promeša: so se rastvara, a pesak ne.
- Procedi smešu kroz filter-papir: pesak ostaje na filteru, slana voda prolazi.
- Ostavi slanu vodu u plitkom tanjiru da voda ispari na sobnoj temperaturi; na tanjiru ostaje so.
Rastvaranje, ceđenje i isparavanje: koristi se razlika u rastvorljivosti soli i peska.

Igra u radionici
Atlantiski filteri
U Atlantisu se sve mora reciklirati. Spoji svaku smešu sa postupkom kojim je najbolje razdvojiti.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U kesi su pomešani pesak, kuhinjska so i sitni gvozdeni opiljci. Napiši plan kojim redom ćeš ih razdvojiti i dobiti sve tri supstance. Za svaki korak navedi postupak i svojstvo koje koristiš.
Kako proveravamo rad
- Gvožđe je izdvojeno magnetom (magnetnost).
- So je rastvorena i odvojena od peska ceđenjem (rastvorljivost).
- So je dobijena isparavanjem vode.
- Redosled koraka je izvodljiv.
Primer i smernice za proveru
Prvo magnetom izdvojim opiljke, jer ih magnet privlači. Zatim dodam vodu i promešam: so se rastvori, pesak ne. Procedim: pesak ostane na filteru. Na kraju ostavim slanu vodu da ispari i dobijem so.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Kućni ogled: pomešajte so i pesak, pa razdvojite preko filtera za kafu i tanjira na prozoru; isparavanje traje nekoliko dana.
- Magnet i spajalice ili sitni ekseri u pirinču su zabavan način da se vidi izdvajanje magnetom.
- Pitajte uvek „Koje svojstvo ovde koristimo?”, ne samo „Koji postupak?”.
Radionica 11: Zakon održanja mase
Princip koji nosiš dalje
Atomi se u reakciji ne stvaraju i ne nestaju, samo se pregrupišu, pa je ukupna masa očuvana.
Svaki atom ima svoju masu i nosi je u novu supstancu. Kad bi atomi mogli da nestanu, materija bi mogla da se izgubi iz sveta, a ogledi u zatvorenim sudovima pokazuju da se to ne dešava.
- Vatra u kaminu: pepeo je lakši jer su gasovi otišli kroz dimnjak.
- Biologija: biljka gradi masu od ugljen-dioksida iz vazduha i vode.
- Matematika: jednačina mora biti u ravnoteži na obe strane.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljBezbedan ogled sa kuhinjskom vagom: u plastičnu flašu sipajte malo sirćeta, u balon stavite prstohvat sode, navucite balon na grlić, izmerite, pa podignite balon da soda upadne. Koristite malo sode i nikad čvrsti zatvarač umesto balona.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Vatra u kaminu: pepeo je lakši jer su gasovi otišli kroz dimnjak; Biologija: biljka gradi masu od ugljen-dioksida iz vazduha i vode.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad drvo izgori, ostane malo pepela. Da li je masa nestala? Ne: većina supstanci je otišla u vazduh kao gasovi (ugljen-dioksid i vodena para). Ako uhvatimo sve proizvode, ukupna masa je ista kao pre reakcije.
Zakon održanja mase kaže: u hemijskoj reakciji ukupna masa supstanci koje reaguju jednaka je ukupnoj masi supstanci koje nastaju. Razlog je to što se atomi u reakciji ne stvaraju i ne nestaju, nego se samo pregrupišu u nove supstance.
Važno je da li je sistem otvoren ili zatvoren. U otvorenoj čaši gas izlazi u vazduh i vaga pokazuje manje. U zatvorenom sistemu ništa ne izlazi i vaga pokazuje istu masu. Tako se zakon i proverava: merimo ukupnu masu pre i posle, u zatvorenom sistemu.
Primer sa postupkom
U otvorenoj čaši pomešano je 50 g sirćeta i 2 g sode bikarbone. Posle reakcije vaga pokazuje 51 g. Gde je 1 g?
- Pre reakcije ukupna masa je 50 g + 2 g = 52 g.
- Posle reakcije u čaši je 51 g, dakle nedostaje 52 g − 51 g = 1 g.
- Čaša je otvorena, pa je gas ugljen-dioksid izašao u vazduh; to je nedostajući 1 g.
Oko 1 g ugljen-dioksida otišao je u vazduh; u zatvorenom sistemu masa bi ostala 52 g.

Igra u radionici
Balon na ostrvu zmajeva
Savi želi da dokaže zmajevima da masa ne nestaje. Poređaj korake njegovog bezbednog ogleda sa balonom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pri sagorevanju 12 g ugljenika u kiseoniku nastaje 44 g ugljen-dioksida. Koliko je kiseonika izreagovalo? Objasni računom i rečima zašto, i reci da li bi vaga u otvorenom sistemu pokazala tu masu proizvoda.
Kako proveravamo rad
- Masa kiseonika je izračunata kao 44 g − 12 g = 32 g.
- Objašnjenje se poziva na zakon održanja mase.
- Navedeno je da gas u otvorenom sistemu odlazi, pa vaga ne pokazuje 44 g.
Primer i smernice za proveru
Masa reaktanata jednaka je masi proizvoda: 12 g + m(kiseonik) = 44 g, pa je m = 32 g. U otvorenom sistemu ugljen-dioksid odlazi u vazduh i vaga ga ne vidi, iako masa nije nestala.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Bezbedan ogled sa kuhinjskom vagom: u plastičnu flašu sipajte malo sirćeta, u balon stavite prstohvat sode, navucite balon na grlić, izmerite, pa podignite balon da soda upadne. Koristite malo sode i nikad čvrsti zatvarač umesto balona.
- Ako vaga posle pokaže gram manje, objasnite da vazduh malo „podiže” naduvan balon, kao što voda podiže čamac; zato balon treba da ostane mali.
- Ne mešajte druge supstance osim sirćeta i sode.
Radionica 12: Hemijska jednačina i očuvanje atoma
Princip koji nosiš dalje
U jednačini broj atoma svakog elementa mora biti isti sa obe strane, jer reakcija samo pregrupiše atome.
Jednačina je zapis onoga što se zaista dešava, a atomi ne nastaju i ne nestaju. Ako bismo menjali indekse, zapisali bismo drugu supstancu, pa izjednačavamo samo koeficijentima.
- Lego: od istih kocki napraviš novu figuru, a broj kocki ostaje isti.
- Matematika: obe strane jednačine moraju biti jednake.
- Zakon održanja mase u ogledu sa balonom.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite tabelu broja atoma levo i desno.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Lego: od istih kocki napraviš novu figuru, a broj kocki ostaje isti; Matematika: obe strane jednačine moraju biti jednake.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Hemijska reakcija menja supstance, ali u običnim hemijskim reakcijama atomi se ne stvaraju niti nestaju. Zato u jednačini broj atoma svakog elementa mora biti isti sa obe strane.
Indeks u formuli pripada sastavu supstance: H₂O ima dva atoma vodonika i jedan kiseonika po molekulu. Koeficijent ispred formule množi celu formulu: 2 H₂O označava ukupno četiri atoma vodonika i dva kiseonika.
Pri izjednačavanju menjamo koeficijente, nikada indekse. Promena H₂O u H₂O₂ stvara formulu druge supstance i ne služi izjednačavanju jednačine.
Primer sa postupkom
Izjednači H₂ + O₂ → H₂O.
- Desno stavi 2 ispred H₂O kako bi bilo dva atoma kiseonika.
- Sada su desno četiri atoma vodonika, pa levo stavi 2 ispred H₂.
2 H₂ + O₂ → 2 H₂O.

Igra u radionici
Ravnoteža na ostrvu zmajeva
Zmaj čuva vagu na kojoj obe strane jednačine moraju biti iste. Poređaj Savijeve korake za izjednačavanje.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izjednači jednačinu N₂ + H₂ → NH₃ najmanjim pozitivnim celim koeficijentima i napravi tabelu broja atoma sa obe strane.
Kako proveravamo rad
- Ne menja indekse u formulama.
- Broj atoma svakog elementa jednak je sa obe strane.
- Koeficijenti nemaju zajednički delilac veći od 1.
Primer i smernice za proveru
N₂ + 3 H₂ → 2 NH₃. Levo i desno su po 2 atoma azota i 6 atoma vodonika.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite tabelu broja atoma levo i desno.
- Ovo je simbolički zadatak, a reakciju vodonika i kiseonika ne izvodite kod kuće.
Radionica 13: Relativna molekulska masa
Princip koji nosiš dalje
Masa molekula je zbir masa svih atoma u njemu, jer se atomi u vezivanju ne menjaju.
Molekul je sastavljen od tačno određenih atoma, a svaki ima svoju masu. Kad bi masa molekula bila različita od zbira, značilo bi da se pri vezivanju nešto stvara ili gubi, a to se u hemijskim reakcijama ne dešava.
- Masa ranca je zbir masa svih stvari u njemu.
- Cena korpe u prodavnici je zbir cena proizvoda.
- Fizika: ukupna masa tela je zbir masa njegovih delova.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPre računanja neka dete prebroji atome svakog elementa.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Masa ranca je zbir masa svih stvari u njemu; Cena korpe u prodavnici je zbir cena proizvoda.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Relativna atomska masa Ar poredi masu atoma sa dogovorenom jedinicom i nema jedinicu gram. Za školske proračune ovde koristimo zaokružene vrednosti: H = 1, C = 12, O = 16, Na = 23, Cl = 35,5.
Relativna molekulska masa Mr dobija se sabiranjem relativnih atomskih masa svih atoma u molekulu. Indeks u formuli govori koliko puta ulazi masa jednog elementa. Kod jonskih jedinjenja govorimo o relativnoj formulskoj masi.
Udeo elementa u jedinjenju računa se tako što zbir masa njegovih atoma u formuli podelimo ukupnom formulskom masom. Dobijeni odnos važi za čistu supstancu, bez obzira na veličinu uzorka.
Primer sa postupkom
Izračunaj Mr vode i maseni udeo kiseonika.
- Mr(H₂O) = 2 × 1 + 16 = 18.
- Udeo kiseonika = 16/18 ≈ 0,889.
Mr(H₂O) = 18; kiseonik čini približno 88,9% mase čiste vode.

Igra u radionici
Mirina vaga za molekule
Mira uči Savija kako se računa relativna molekulska masa. Poređaj korake njenog postupka.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izračunaj Mr(CH₄) za Ar(C) = 12 i Ar(H) = 1. Objasni razliku između Mr(CH₄) i mase uzorka od 16 g metana.
Kako proveravamo rad
- Sabira doprinose jednog C i četiri H.
- Uz relativnu molekulsku masu ne piše g.
- Razlikuje relativnu veličinu i masu konkretnog uzorka.
Primer i smernice za proveru
Mr(CH₄) = 12 + 4 × 1 = 16. Mr je bez jedinice, dok 16 g označava masu uzorka.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pre računanja neka dete prebroji atome svakog elementa.
- Razlikujte relativnu masu od mase izmerenog uzorka.
Radionica 14: Količina supstance, mol i molarna masa
Princip koji nosiš dalje
Mol je hemijski „tucet”: čestice brojimo tako što merimo masu.
Čestice su previše sitne da bi se brojale, ali svaka ima stalnu masu. Zato iz mase i molarne mase tačno znamo broj čestica, kao što iz mase džaka pirinča možemo da procenimo broj zrna.
- Tuce jaja, par cipela, ris papira (500 listova).
- Matematika: razmera i proporcija.
- Recepti: kuvar meri brašno vagom umesto da broji zrnca.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPovežite mol sa tucetom: tuce jaja i tuce lubenica imaju isti broj komada, ali različitu masu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Tuce jaja, par cipela, ris papira (500 listova); Matematika: razmera i proporcija.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Atomi i molekuli su toliko sitni da ih ne možemo brojati jedan po jedan. Zato hemičari koriste jedinicu za brojanje, mol, slično kao što prodavac broji jaja u tuce. Jedan mol sadrži oko 6 · 10²³ čestica (Avogadrov broj). Veličina koju merimo u molovima zove se količina supstance (n).
Molarna masa (M) je masa jednog mola supstance, u gramima po molu (g/mol). Brojčano je jednaka relativnoj atomskoj ili molekulskoj masi: Mr(H₂O) = 18, pa je M(H₂O) = 18 g/mol. To znači da 18 g vode sadrži jedan mol molekula vode.
Veza između mase, količine i molarne mase je n = m / M. Iz nje sledi i m = n · M. Tako merenjem mase na vagi zapravo „brojimo” čestice. Uvek piši jedinice: g podeljeno sa g/mol daje mol.
Primer sa postupkom
Koliko molova vode ima u 36 g vode? (Ar: H = 1, O = 16)
- Mr(H₂O) = 2 · 1 + 16 = 18, pa je M(H₂O) = 18 g/mol.
- n = m / M = 36 g / 18 g/mol = 2 mol.
U 36 g vode ima 2 mol molekula vode.

Igra u radionici
Tehnoborgova vaga
Tehnoborgovi su napravili vagu koja govori molarnu masu, ali su se nalepnice pomešale. Spoji formulu sa molarnom masom (H = 1, C = 12, O = 16, Na = 23, Cl = 35,5).
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U kesici je 117 g kuhinjske soli NaCl. Izračunaj molarnu masu soli (Ar: Na = 23, Cl = 35,5), zatim koliko je to molova, i objasni rečima šta taj broj kaže o česticama.
Kako proveravamo rad
- M(NaCl) = 58,5 g/mol je tačno izračunata.
- n = 117 g / 58,5 g/mol = 2 mol, sa jedinicama.
- Objašnjenje kaže da je to dva puta po oko 6 · 10²³ formulskih jedinki.
Primer i smernice za proveru
M(NaCl) = 23 + 35,5 = 58,5 g/mol. n = 117 g / 58,5 g/mol = 2 mol. To znači da u kesici ima dvaput po oko 6 · 10²³ parova jona Na⁺ i Cl⁻.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Povežite mol sa tucetom: tuce jaja i tuce lubenica imaju isti broj komada, ali različitu masu.
- Tražite da dete uz svaki broj piše jedinicu; to sprečava polovinu grešaka.
- Kalkulator je dozvoljen, ali neka dete prvo proceni da li rezultat treba da bude veći ili manji od mase.
Radionica 15: Stalni odnos masa i račun po jednačini
Princip koji nosiš dalje
Jedinjenje ima stalan sastav, pa jednačina radi kao recept: iz količine jednog sastojka znamo količine svih ostalih.
Atomi se vezuju u tačno određenim brojevima, pa se ni odnosi masa ne mogu menjati. Da sastav nije stalan, fabrika lekova ne bi mogla da izračuna koliko sirovine treba za tačnu dozu.
- Recept za kolač udvostručen za veće društvo.
- Matematika: proporcije i razmere.
- Farmacija: tačno doziranje sastojaka leka.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUporedite sa receptom: ako za jednu palačinku treba jedno jaje, za pola recepta treba pola količine svega.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Recept za kolač udvostručen za veće društvo; Matematika: proporcije i razmere.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Svako jedinjenje ima stalan sastav, pa su i mase elemenata u njemu u stalnom odnosu. U vodi H₂O na dva atoma vodonika (masa 2 · 1 = 2) dolazi jedan atom kiseonika (16), pa je odnos masa vodonika i kiseonika 2 : 16, odnosno 1 : 8. To je zakon stalnih odnosa masa: važi za svaku kap vode.
Izjednačena jednačina govori i koliko čestica reaguje. U C + O₂ → CO₂ jedan atom ugljenika reaguje sa jednim molekulom kiseonika, pa i 1 mol C reaguje sa 1 mol O₂ i daje 1 mol CO₂. Koeficijenti su odnosi količina supstanci.
Račun po jednačini ide u tri koraka: datu masu pretvori u mol (n = m / M), iz koeficijenata nađi koliko mola tražene supstance nastaje ili je potrebno, pa mol pretvori nazad u masu (m = n · M). Na kraju proveri zakonom održanja mase.
Primer sa postupkom
Koliko grama ugljen-dioksida nastaje sagorevanjem 6 g ugljenika? C + O₂ → CO₂ (Ar: C = 12, O = 16)
- n(C) = 6 g / 12 g/mol = 0,5 mol.
- Koeficijenti su 1 : 1, pa nastaje n(CO₂) = 0,5 mol.
- M(CO₂) = 44 g/mol, pa je m(CO₂) = 0,5 mol · 44 g/mol = 22 g.
- Provera: kiseonika je potrebno 0,5 mol · 32 g/mol = 16 g, a 6 g + 16 g = 22 g.
Nastaje 22 g ugljen-dioksida, što potvrđuje i zakon održanja mase.

Igra u radionici
Recept iz Mirine knjige
Mira je u staroj knjizi našla recept za račun po jednačini, ali su stranice ispale. Poređaj korake.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Vodonik sagoreva: 2H₂ + O₂ → 2H₂O. Koliko grama vode nastaje iz 4 g vodonika, i koliko je kiseonika potrebno? (Ar: H = 1, O = 16) Prikaži sve korake sa jedinicama i proveri rezultat zakonom održanja mase.
Kako proveravamo rad
- n(H₂) = 4 g / 2 g/mol = 2 mol.
- Iz koeficijenata: 2 mol H₂O i 1 mol O₂.
- m(H₂O) = 36 g, m(O₂) = 32 g.
- Provera: 4 g + 32 g = 36 g.
Primer i smernice za proveru
n(H₂) = 4 g / 2 g/mol = 2 mol. Po jednačini nastaje 2 mol vode i troši se 1 mol kiseonika. m(H₂O) = 2 mol · 18 g/mol = 36 g; m(O₂) = 1 mol · 32 g/mol = 32 g. Provera: 4 g + 32 g = 36 g, masa je očuvana.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uporedite sa receptom: ako za jednu palačinku treba jedno jaje, za pola recepta treba pola količine svega.
- Insistirajte na proveri zakonom održanja mase na kraju svakog zadatka.
- Ako se dete zaplete, neka napravi tabelu sa redovima masa, molarna masa, mol za svaku supstancu.
Radionica 16: Kiseonik, vodonik, sagorevanje i korozija
Princip koji nosiš dalje
Kiseonik se jedini sa mnogim supstancama: brzo kao sagorevanje, sporo kao korozija, a proizvod je oksid.
Kiseonik lako prima elektrone drugih atoma, pa reaguje sa većinom elemenata. Kad ne bi bio toliko reaktivan, ne bi bilo ni vatre ni disanja, ali ni rđe.
- Isečena jabuka potamni na vazduhu.
- Biologija: ćelijsko disanje koristi kiseonik za dobijanje energije.
- Pravilo trougla vatre kod vatrogasaca.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljBezbedan ogled sa ekserima u tri tegle traje nedelju dana; neka dete svaki dan fotografiše i beleži.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Isečena jabuka potamni na vazduhu; Biologija: ćelijsko disanje koristi kiseonik za dobijanje energije.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kiseonik (O₂) je gas bez boje i mirisa koji čini oko petinu vazduha. Neophodan je za disanje i za gorenje: sam ne gori, ali podržava gorenje. Kada se supstanca jedini sa kiseonikom, to je oksidacija, a proizvod je često oksid. Magnezijum sagoreva blještavim plamenom: 2Mg + O₂ → 2MgO.
Sagorevanje je brza oksidacija praćena toplotom i svetlošću. Za vatru su potrebne tri stvari: gorivo, kiseonik i dovoljno visoka temperatura. Zato vatru gasimo tako što uklonimo jedno od toga: hladimo vodom, pokrijemo ćebetom da ne dobija kiseonik ili uklonimo gorivo.
Korozija je spora oksidacija metala. Gvožđe rđa kad je istovremeno izloženo vodi i kiseoniku. Zato boja, ulje ili sloj cinka štite gvožđe: odvajaju ga od vode i vazduha.
Vodonik (H₂) je najlakši gas, bez boje i mirisa. Gori u kiseoniku, a proizvod je voda: 2H₂ + O₂ → 2H₂O. Smeša vodonika i vazduha može burno da eksplodira, pa se sa vodonikom radi samo u laboratoriji, uz nastavnika.
Primer sa postupkom
Savi je ostavio tri eksera: jedan u suvoj tegli, jedan potpuno u prokuvanoj vodi ispod sloja ulja, jedan u čaši sa malo vode. Koji će najbrže zarđati?
- Za rđanje su potrebni i voda i kiseonik.
- U suvoj tegli nema vode; ispod ulja u prokuvanoj vodi skoro da nema kiseonika.
- Ekser u čaši sa malo vode ima i vodu i kiseonik iz vazduha.
Najbrže rđa ekser u čaši sa malo vode, jer ima i vodu i kiseonik.

Igra u radionici
Dva gasa sa ostrva zmajeva
Zmajevi na ostrvu znaju dva važna gasa. Savi je zapisao njihova svojstva na kartice. Razvrstaj kartice.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratko uputstvo „Kako da bicikl ne zarđa” za mlađeg druga. Objasni šta je potrebno za rđanje, bar tri načina zaštite i za svaki koji uslov rđanja uklanja.
Kako proveravamo rad
- Navedeno je da su za rđanje potrebni voda i kiseonik.
- Postoje bar tri načina zaštite.
- Za svaki način objašnjeno je šta sprečava.
- Tekst je jasan detetu mlađem od tebe.
Primer i smernice za proveru
Gvožđe rđa kad ga dodiruju voda i vazduh. Zato: 1) bicikl drži pod krovom, da ne kisne; 2) lanac podmaži uljem, jer ulje ne pušta vodu do metala; 3) ogrebotine na ramu premaži bojom, da vazduh i voda ne dođu do gvožđa.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Bezbedan ogled sa ekserima u tri tegle traje nedelju dana; neka dete svaki dan fotografiše i beleži.
- Ogledi sa plamenom i vodonikom nisu za kuću; pogledajte školski ogled ili proveren video.
- Razgovarajte o pravilu: zapaljeno ulje se ne gasi vodom, nego poklopcem ili ćebetom, i odmah se zove odrasli.
Radionica 17: Kiseline, hidroksidi i neutralizacija
Princip koji nosiš dalje
Kiseline i baze se međusobno neutrališu, a pH skala pokazuje koliko je rastvor kiseo ili bazan.
Joni iz kiseline i hidroksida grade vodu, pa se njihova svojstva poništavaju. Da toga nema, ne bismo mogli da ublažimo kiselost zemljišta ili želuca, niti da indikatorom proverimo rastvor.
- Sok od crvenog kupusa menja boju u sirćetu i u rastvoru sode.
- Poljoprivreda: kreč se dodaje kiselom zemljištu.
- Biologija: krv ima stalnu, blago baznu vrednost pH.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljVežba je isključivo na papiru, bez kućnih hemikalija.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Sok od crvenog kupusa menja boju u sirćetu i u rastvoru sode; Poljoprivreda: kreč se dodaje kiselom zemljištu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
U školskim primerima vodeni rastvori kiselina imaju pH manji od 7, a bazni veći od 7. Neutralan rastvor na približno 25 °C ima pH 7. pH govori o kiselosti ili baznosti, ali sam broj nije dozvola za dodirivanje, probanje ili mešanje supstance.
Hlorovodonična kiselina označava se HCl(aq), a natrijum-hidroksid NaOH. Pri njihovoj neutralizaciji nastaju natrijum-hlorid i voda: HCl + NaOH → NaCl + H₂O. U ovoj jednačini koeficijenti su 1:1:1:1.
Neutralizacija ne znači da svaki proizvoljno pomešan rastvor na kraju ima pH 7. Ako jedan reaktant ostane u višku, smeša može ostati kisela ili bazna. Indikator pokazuje kiselo-bazna svojstva odgovarajućom promenom boje; ne otkriva sam po sebi sve sastojke nepoznate smeše.
Primer sa postupkom
Dati su vodeni rastvori A: pH 3, B: pH 7 i C: pH 10 na približno 25 °C. Razvrstaj ih.
- Uporedi pH svakog rastvora sa 7.
- A je ispod 7, B jednako 7, C iznad 7.
A je kiseo, B neutralan, C bazan; iz pH ne zaključujemo da su bezbedni za upotrebu.

Igra u radionici
Indikator iz Magične šume
Mira u Magičnoj šumi ima čarobni sok od crvenog kupusa koji menja boju. Razvrstaj rastvore po tome kakvi su.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na papiru razvrstaj rastvore pH 2, 7 i 11 na približno 25 °C. Napiši jednačinu neutralizacije HCl i NaOH i objasni jednu situaciju u kojoj konačan rastvor nije neutralan.
Kako proveravamo rad
- Klasifikacija koristi granicu 7 uz navedenu temperaturu.
- Jednačina je pravilna i izjednačena.
- Objašnjenje uključuje višak jednog reaktanta.
Primer i smernice za proveru
pH 2: kiseo; pH 7: neutralan; pH 11: bazan. HCl + NaOH → NaCl + H₂O. Ako posle reakcije ostane višak HCl, rastvor ostaje kiseo. Ovo je računsko i pojmovno razmatranje, bez mešanja supstanci.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Vežba je isključivo na papiru, bez kućnih hemikalija.
- Razlikujte pojam neutralizacije od pretpostavke da je svaka konačna smeša neutralna.
Radionica 18: Oksidi i soli: imena i formule
Princip koji nosiš dalje
Formula i naziv otkrivaju klasu jedinjenja, a klasa predviđa kako će se jedinjenje ponašati.
Jedinjenja iste klase imaju sličnu građu (isti deo formule), pa i slične reakcije. Kad naziv ne bi pratio pravila, morali bismo da napamet učimo svako od miliona jedinjenja posebno.
- Deklaracija mineralne vode sa hloridima i sulfatima.
- Biologija: kosti i ljuske jaja sadrže kalcijum-karbonat i druge kalcijumove soli.
- Geografija: krečnjak i pećine su od kalcijum-karbonata.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPotražite na deklaracijama mineralne vode ili hrane reči hlorid, sulfat, karbonat i nitrat; to su soli.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Deklaracija mineralne vode sa hloridima i sulfatima; Biologija: kosti i ljuske jaja sadrže kalcijum-karbonat i druge kalcijumove soli.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Oksidi su jedinjenja nekog elementa sa kiseonikom. Ime se gradi od imena elementa i reči oksid: CaO je kalcijum-oksid, MgO magnezijum-oksid. Ako element ima više valenci, valencu pišemo rimskim brojem: CO₂ je ugljenik(IV)-oksid, SO₂ sumpor(IV)-oksid, Fe₂O₃ gvožđe(III)-oksid.
Mnogi oksidi metala sa vodom daju hidrokside (baze), na primer CaO + H₂O → Ca(OH)₂. Mnogi oksidi nemetala sa vodom daju kiseline, na primer SO₃ + H₂O → H₂SO₄. Zato oksidi nemetala iz dima mogu da doprinesu kiselim kišama.
Soli su jedinjenja sastavljena od jona metala i kiselinskog ostatka. Nastaju, između ostalog, neutralizacijom: kiselina + hidroksid → so + voda. Ime soli ima dva dela: metal i ime kiselinskog ostatka. Iz hlorovodonične kiseline nastaju hloridi (NaCl, natrijum-hlorid), iz sumporne sulfati (Na₂SO₄, natrijum-sulfat), iz azotne nitrati (KNO₃, kalijum-nitrat), iz ugljene karbonati (CaCO₃, kalcijum-karbonat).
Klasu jedinjenja često prepoznajemo po formuli: samo dva elementa od kojih je jedan kiseonik ukazuje na oksid; vodonik na početku formule kiseline; OH grupa uz metal na hidroksid; metal i kiselinski ostatak na so.
Primer sa postupkom
Napiši formulu i naziv soli koja nastaje neutralizacijom: KOH + HNO₃ → ? + H₂O.
- Od hidroksida ostaje metal K (jon K⁺), od kiseline kiselinski ostatak NO₃ (jon NO₃⁻), a H i OH grade vodu.
- Naelektrisanja +1 i −1 se poništavaju u odnosu 1 : 1, pa je formula KNO₃.
- Kiselinski ostatak azotne kiseline zove se nitrat, pa je ime kalijum-nitrat.
Nastaje so KNO₃, kalijum-nitrat: KOH + HNO₃ → KNO₃ + H₂O.

Igra u radionici
Tehnoborgovi sortiraju jedinjenja
Tehnoborgovi su u Atlantisu našli kutije sa formulama. Pomozi im da svaku formulu stave u pravu klasu.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi „ličnu kartu” za četiri jedinjenja iz svakodnevice: CO₂, CaO, NaCl i CaCO₃. Za svako napiši naziv, klasu (oksid ili so), kako si klasu prepoznao iz formule i gde se sreće.
Kako proveravamo rad
- Nazivi su tačni (ugljenik(IV)-oksid, kalcijum-oksid, natrijum-hlorid, kalcijum-karbonat).
- Klase su tačne: dva oksida i dve soli.
- Objašnjenje se oslanja na sastav formule.
- Primeri primene su stvarni.
Primer i smernice za proveru
CO₂, ugljenik(IV)-oksid: oksid, jer ima dva elementa od kojih je jedan kiseonik; izdišemo ga. CaO, kalcijum-oksid (živi kreč): oksid; koristi se u građevini. NaCl, natrijum-hlorid: so, metal i hloridni ostatak; kuhinjska so. CaCO₃, kalcijum-karbonat: so, metal i karbonatni ostatak; kreda i krečnjak.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Potražite na deklaracijama mineralne vode ili hrane reči hlorid, sulfat, karbonat i nitrat; to su soli.
- Soda bikarbona (natrijum-hidrogenkarbonat) i kreda (kalcijum-karbonat) su soli iz kuće; ne mešajte ih sa drugim sredstvima.
- Neka dete napravi kartice formula sa nazivom na poleđini i igra se sa vama.
Predmet
Informatika i računarstvo
13 radionica sa vežbama
Stilovi i uređivanje dokumenta, digitalna slika i boje, animacija, adrese na internetu, bezbedna komunikacija i oblak, pa Python: petlje, liste, grananje, funkcije i crtanje. Kod čitamo i analiziramo; za izvršavanje koristite alat iz školskog kursa.
Radionica 1: Stilovi i automatski pregled sadržaja
Princip koji nosiš dalje
Odvoji šta nešto jeste od toga kako izgleda: računar razume oznaku, a ne izgled.
Stil je ime za ulogu dela teksta, pa program može da ga pronađe, prebroji i složi u pregled. Kad bi naslov bio samo veći tekst, svaku izmenu bi trebalo raditi ručno na svakom mestu i greške bi se množile.
- Putokazi na ostrvu zmajeva imaju isti oblik, pa ih odmah prepoznaješ.
- U Mirinoj biblioteci knjiga ima oznaku police, bez obzira na boju korica.
- Na sajtu jedan stil menja sva dugmad odjednom.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljZamolite dete da vam pokaže kako promena jednog stila menja sve naslove odjednom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Putokazi na ostrvu zmajeva imaju isti oblik, pa ih odmah prepoznaješ; U Mirinoj biblioteci knjiga ima oznaku police, bez obzira na boju korica.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Svaki dokument ima dva sloja. Logička struktura govori šta je koji deo: naslov, podnaslov, običan pasus, citat. Vizuelni izgled govori kako taj deo izgleda: font, veličina, boja. Kad red samo podebljaš i uvećaš, računar i dalje ne zna da je to naslov, jer je za njega to običan tekst koji lepo izgleda.
Stil (na primer Naslov 1, Naslov 2, Normalan) spaja ta dva sloja. Deo teksta označiš stilom, a izgled podešavaš na jednom mestu. Ako promeniš boju stila Naslov 1, menjaju se svi naslovi tog nivoa odjednom, u celom dokumentu.
Kad su naslovi označeni stilovima, program za obradu teksta može sam da napravi pregled sadržaja sa brojevima strana. Kad dopišeš novo poglavlje, pregled samo osvežiš i ne prepisuješ brojeve strana ručno. To je apstrakcija: odvojiš šta nešto jeste od toga kako izgleda.
Primer sa postupkom
Mira piše vodič kroz biblioteku od 12 strana, sa 4 poglavlja i po 3 potpoglavlja u svakom. Kako da dobije pregled sadržaja koji se sam usklađuje sa tekstom?
- Naslove poglavlja označi stilom Naslov 1, a potpoglavlja stilom Naslov 2.
- Običan tekst ostavi u stilu Normalan, bez ručnog uvećavanja slova.
- Na početak dokumenta ubaci automatski pregled sadržaja (meni Reference ili Umetanje, zavisno od programa).
- Posle svake veće izmene osveži pregled da se brojevi strana usklade.
Pregled ima 4 stavke prvog nivoa i 4 · 3 = 12 stavki drugog nivoa, sa tačnim brojevima strana posle osvežavanja.

Igra u radionici
Šta je deo, a šta ukras?
Mira sređuje rukopise u biblioteci. Pomozi joj da odvoji ulogu dela teksta od toga kako on izgleda.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi dokument „Vodič kroz Magičnu šumu” sa bar 3 poglavlja i po 2 potpoglavlja. Naslove označi stilovima, ubaci automatski pregled sadržaja, zatim promeni izgled stila Naslov 1 i opiši šta se desilo.
Kako proveravamo rad
- Svi naslovi su označeni stilovima Naslov 1 i Naslov 2, a ne ručnim formatiranjem.
- Pregled sadržaja je automatski i ima tačne brojeve strana.
- Objašnjeno je da je jedna izmena stila promenila sve naslove tog nivoa.
Primer i smernice za proveru
Označio sam tri poglavlja stilom Naslov 1 i šest potpoglavlja stilom Naslov 2, pa pregled ima devet stavki. Kad sam Naslovu 1 promenio boju u zelenu, sva tri naslova su odjednom postala zelena, a pregled je posle osvežavanja ostao tačan.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Zamolite dete da vam pokaže kako promena jednog stila menja sve naslove odjednom.
- Pitajte: kako računar zna šta je naslov? Dobar odgovor pominje stil, a ne veličinu slova.
- Za školske radove duže od tri strane predložite pregled sadržaja kao naviku.
Radionica 2: Digitalna slika: pikseli i dimenzije
Princip koji nosiš dalje
Slika u računaru je tabela brojeva: svaki piksel je jedan podatak o boji.
Zato se rasterska slika tačno čuva i šalje, ali uvećanje ne stvara nove detalje, jer računar ima samo brojeve koje je kamera zabeležila. Vektorska slika čuva pravilo oblika, pa se uvećava bez stepenica.
- Mozaik od pločica.
- Kockasti crtež u svesci za matematiku.
- Ekran telefona izbliza: sitne tačkice.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUporedite istu jednostavnu figuru kao raster i vektor u dostupnom programu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Mozaik od pločica; Kockasti crtež u svesci za matematiku.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Rasterska slika sastoji se od piksela raspoređenih u redove i kolone. Dimenzije 800 × 600 govore o broju kolona i redova, pa slika ima 480.000 piksela. To nije automatski njena veličina u bajtovima.
Vektorska slika opisuje oblike matematički i pogodna je za uvećavanje logotipa i jednostavnih crteža. Rasterska je pogodna za fotografije. Format biramo prema nameni, podršci i potrebnom kvalitetu.
Kada dvostruko povećamo i širinu i visinu rastera, broj piksela postaje četiri puta veći. Uvećavanje ne vraća detalje koji nisu postojali u izvornom snimku.
Primer sa postupkom
Koliko piksela ima slika 400 × 300, a koliko 800 × 600?
- 400 × 300 = 120.000.
- 800 × 600 = 480.000; 480.000/120.000 = 4.
Druga slika ima četiri puta više piksela.

Igra u radionici
Mirina arhiva slika
Mira arhivira slike u biblioteci. Pomozi joj da ih smesti u pravu fioku: slike od tačaka ili slike od pravila oblika.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Za sliku 800 × 600 piksela izračunaj broj piksela. Predvidi šta se dešava sa oštrinom ako se raster uveća četiri puta po širini i visini bez novih detalja. Izaberi raster ili vektor za školski znak i obrazloži.
Kako proveravamo rad
- Tačno računa proizvod dimenzija.
- Razlikuje dodavanje piksela od dodavanja stvarnih detalja.
- Izbor formata vezuje za namenu.
Primer i smernice za proveru
Slika ima 480.000 piksela. Uvećanje ne vraća detalje koji nisu zabeleženi. Vektor je često prikladan za jednostavan znak koji se prikazuje u različitim veličinama.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uporedite istu jednostavnu figuru kao raster i vektor u dostupnom programu.
- Vežbajte na sopstvenim crtežima i slikama sa dozvolom za korišćenje.
Radionica 3: Boje u računaru: RGB i CMYK
Princip koji nosiš dalje
Za računar je svaka boja podatak: tri broja koji kažu koliko ima crvene, zelene i plave svetlosti.
Kad je boja broj, računar može tačno da je sačuva, promeni i pošalje. Da nema dogovorenog modela, ista slika bi na svakom uređaju izgledala drugačije i niko ne bi znao koja je prava.
- U fizici: bela svetlost kroz prizmu daje duge boje.
- Pozorišni reflektori u tri boje osvetljavaju scenu.
- Kod boje na sajtu #FF8000 isto je što i (255, 128, 0).
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKamerom telefona uvećajte ekran izbliza: videćete crvene, zelene i plave tačkice.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U fizici: bela svetlost kroz prizmu daje duge boje; Pozorišni reflektori u tri boje osvetljavaju scenu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ekran pravi boje od svetlosti. Svaki piksel ima tri sićušna izvora: crveni (R), zeleni (G) i plavi (B). Kad se svetlosti saberu, boja postaje svetlija: sve tri punom jačinom daju belu, a sve ugašene daju crnu. Zato je RGB aditivni (sabirajući) model.
Jačina svakog kanala najčešće se zapisuje brojem od 0 do 255. Tako je (255, 0, 0) crvena, (0, 255, 0) zelena, (255, 255, 0) žuta, a (128, 128, 128) siva. Svaki kanal ima 256 mogućnosti, pa ukupno postoji 256 · 256 · 256 = 16.777.216 boja. Za računar je boja samo tri broja.
Štampač radi obrnuto: boji beli papir mastilima koja upijaju deo svetlosti. Koristi cijan (C), magentu (M), žutu (Y) i crnu (K). Što više mastila, to je tamnije, pa je CMYK suptraktivni (oduzimajući) model. Slika za štampu priprema se u CMYK-u, a slika za ekran ostaje u RGB-u, i zato boje na papiru ponekad izgledaju malo drugačije.
Primer sa postupkom
Savi u programu vidi boju (255, 128, 0). Koja je to boja i kako da dobije tamniju nijansu iste boje?
narandzasta = (255, 128, 0)
tamnija = (narandzasta[0] // 2, narandzasta[1] // 2, narandzasta[2] // 2)
print(tamnija)- Crveni kanal je pun (255), zeleni je na pola (128), a plavi je ugašen (0).
- Puno crvene i pola zelene daju narandžastu.
- Za tamniju nijansu svaki kanal smanjimo u istom odnosu, na primer celobrojnim deljenjem sa 2: 255 // 2 = 127, 128 // 2 = 64, 0 // 2 = 0.
To je narandžasta, a tamnija narandžasta je (127, 64, 0).

Igra u radionici
Boje na Savijevoj mapi
Tehnoborgovi su pomešali boje na Savijevoj mapi. Spoji svaki zapis sa bojom koju on zaista prikazuje.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi 5 boja za zastavu zamišljenog kraljevstva na ostrvu zmajeva. Za svaku zapiši RGB vrednost i objasni zašto je baš tolika. Zatim napiši šta treba uraditi ako zastavu želiš da odštampaš na majici.
Kako proveravamo rad
- Svaka boja ima tri broja od 0 do 255.
- Bar dve boje su objašnjene sabiranjem kanala (na primer crvena i zelena daju žutu).
- Navedeno je da se za štampu radi CMYK priprema i da boje mogu malo da se razlikuju.
Primer i smernice za proveru
Zlatna je (255, 200, 0), jer ima puno crvene i dosta zelene, bez plave. Bela je (255, 255, 255), jer su svi kanali puni. Za majicu sliku pretvaram u CMYK i tražim probni otisak, jer mastilo ne može da prikaže baš sve boje ekrana.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Kamerom telefona uvećajte ekran izbliza: videćete crvene, zelene i plave tačkice.
- Pitajte dete zašto odštampana fotografija ponekad izgleda drugačije nego na ekranu.
- Igrajte pogađanje: vi kažete tri broja, a dete pogađa boju.
Radionica 4: GIF animacija i snimak ekrana
Princip koji nosiš dalje
Pokret na ekranu je iluzija: niz mirnih slika u pravilnom ritmu izgleda kao kretanje.
Oko zadrži sliku delić sekunde, pa brzo smenjene sličice stapa u pokret. Ako je kadrova premalo ili se previše razlikuju, pokret se trza i iluzija nestaje.
- Crtani film je hiljade nacrtanih kadrova.
- Sličice na ivici sveske koje se listaju palcem.
- Svetleća reklama u kojoj lampice „trče” jer se pale redom.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite zajedno sličice na ivici sveske i listajte ih: GIF radi na istom principu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Crtani film je hiljade nacrtanih kadrova; Sličice na ivici sveske koje se listaju palcem.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Animacija je niz mirnih slika (kadrova) koje se brzo smenjuju, pa oko vidi pokret. GIF je format koji u jednoj datoteci čuva više kadrova i vreme prikaza svakog od njih. Može da se ponavlja u krug, zato je pogodan za kratke pokretne sličice.
Kad praviš GIF, biraš koliko kadrova imaš i koliko dugo traje svaki. Ako kadar traje 100 ms (desetinku sekunde), u jednoj sekundi se smeni 10 kadrova. Više kadrova sa manjom razlikom daje glatkiji pokret, ali veću datoteku. GIF ima najviše 256 boja po kadru, pa nije dobar za fotografije, a odličan je za crteže sa malo boja.
Snimak ekrana je video onoga što se dešava na ekranu dok radiš, na primer kako praviš animaciju. Pre snimanja zatvori sve što ne treba da se vidi (poruke, lične podatke), smisli redosled koraka i proveri zvuk. Kratak i jasan snimak bolji je od dugog i zbrkanog.
Primer sa postupkom
Savi pravi GIF zmaja koji maše krilima: 8 kadrova, svaki po 125 ms. Koliko traje jedan krug animacije i koliko puta zmaj mahne za 5 sekundi, ako je jedan krug jedan zamah?
- Jedan krug: 8 · 125 ms = 1000 ms, a to je 1 sekunda.
- Za 5 sekundi animacija prođe 5 krugova, pa zmaj mahne 5 puta.
Jedan krug traje 1 sekundu, a za 5 sekundi zmaj mahne 5 puta.

Igra u radionici
Zmaj koji maše
Zmaj sa ostrva želi da maše Saviju sa ekrana. Poređaj korake pravljenja animacije pravim redom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi GIF od bar 6 kadrova u kome lopta skače na ostrvu zmajeva. Zapiši trajanje kadra i ukupno trajanje kruga i objasni zašto si izabrao baš toliko kadrova. Zatim snimi kratak snimak ekrana (do 1 minuta) u kome pokazuješ kako menjaš jedan kadar.
Kako proveravamo rad
- Animacija ima bar 6 kadrova i ponavlja se u krug.
- Ukupno trajanje je tačno izračunato iz broja kadrova i trajanja kadra.
- Na snimku ekrana nema ličnih podataka, a koraci idu jasnim redom.
Primer i smernice za proveru
Napravio sam 8 kadrova po 100 ms, pa jedan skok traje 800 ms. Lopta je u svakom kadru malo niže ili više, pa pokret izgleda glatko. Na snimku pokazujem kako pomeram loptu u kadru 4, a pre snimanja sam zatvorio poruke.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite zajedno sličice na ivici sveske i listajte ih: GIF radi na istom principu.
- Pre nego što dete pošalje snimak ekrana, pogledajte ga zajedno i proverite da se ne vide imena, adrese ili poruke.
- Pitajte koliko kadrova u sekundi ima njegova animacija i zašto baš toliko.
Radionica 5: Adrese na internetu: URL, DNS i IP
Princip koji nosiš dalje
Svaki sadržaj na internetu ima jedinstvenu adresu, a DNS prevodi ime koje ljudi pamte u broj koji mreža razume.
Bez jedinstvene adrese podaci ne bi znali kuda idu, kao pismo bez adrese. Bez DNS-a bismo pamtili nizove brojeva, a svaka promena servera pokvarila bi sve linkove.
- Imenik u telefonu: tražiš ime, a poziva se broj.
- Poštanska adresa: grad, ulica i kućni broj.
- Oznaka police u Mirinoj biblioteci vodi do tačne knjige.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPokažite detetu katanac pored adrese u pregledaču i objasnite da https znači šifrovanu vezu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Imenik u telefonu: tražiš ime, a poziva se broj; Poštanska adresa: grad, ulica i kućni broj.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Svaki uređaj na internetu ima IP adresu, broj po kome ga mreža pronalazi. Starija vrsta, IPv4, ima četiri broja od 0 do 255 razdvojena tačkama, na primer 192.168.1.10 (adresa iz kućne mreže); postoje i duže IPv6 adrese. Ljudima je teško da pamte brojeve, zato koristimo imena domena, kao što je example.com.
DNS je imenik interneta. Kad u pregledač ukucaš ime, računar prvo pita DNS server koja IP adresa pripada tom imenu, pa tek onda šalje zahtev toj adresi. Bez DNS-a bismo morali da pamtimo brojeve za svaki sajt.
URL je puna adresa jednog sadržaja. U https://www.example.com/zmajevi/mapa.html deo https je protokol (s znači zaštićenu, šifrovanu vezu), www.example.com je ime domena, a /zmajevi/mapa.html je putanja do tačno određene stranice. Hiperveza je tekst ili slika koja vodi na drugi URL, na drugi dokument ili na deo iste stranice; tekst povezan hipervezama zove se hipertekst.
Primer sa postupkom
Rastavi URL https://www.example.com/zmajevi/mapa.html na delove i reci šta radi svaki deo.
- https je protokol; slovo s znači da je veza šifrovana.
- www.example.com je ime domena, koje DNS pretvara u IP adresu servera.
- /zmajevi/mapa.html je putanja: folder zmajevi i stranica mapa.html na tom serveru.
Protokol https, domen www.example.com, putanja /zmajevi/mapa.html.

Igra u radionici
Mirin internet katalog
Mira je uvezala internet biblioteku, ali su kartice sa pojmovima ispale. Spoji pojam sa njegovim značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj strip od 4 sličice „Put jedne adrese”: od trenutka kad Savi ukuca adresu biblioteke do trenutka kad se stranica pojavi. Na svakoj sličici napiši ko radi (pregledač, DNS, server) i šta tačno uradi.
Kako proveravamo rad
- Redosled je tačan: ime, pitanje DNS-u, IP adresa, zahtev serveru, odgovor.
- Jasno je razlikovan URL od IP adrese.
- Pomenuta je bar jedna hiperveza i navedeno je kuda vodi.
Primer i smernice za proveru
1. Savi ukuca https://www.example.com/biblioteka. 2. Računar pita DNS koja je IP adresa za www.example.com. 3. DNS vrati IP adresu, a računar šalje zahtev tom serveru. 4. Server vrati stranicu, a na njoj hiperveza Katalog vodi na /biblioteka/katalog.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pokažite detetu katanac pored adrese u pregledaču i objasnite da https znači šifrovanu vezu.
- Zajedno pogledajte sumnjiv link: da li je ime domena zaista ono za koje se poruka predstavlja?
- Pitajte: šta se dešava od trenutka kad ukucaš adresu do trenutka kad se stranica pojavi?
Radionica 6: Bezbedna e-pošta i deljenje u oblaku
Princip koji nosiš dalje
Daj svakome onoliko pristupa koliko mu je potrebno, i ni malo više.
Svako dodatno pravo je nova prilika za grešku ili zloupotrebu. Ako svi mogu sve, jedan pogrešan klik ili jedna lažna poruka može da obriše ili otkrije ceo rad.
- Ključ od kotlarnice ima domar, a ne svaki učenik.
- U Mirinoj biblioteci retke knjige se samo gledaju, ne iznose se.
- Aplikacija traži dozvolu za kameru, a ti je daješ samo kad treba.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPogledajte zajedno folder nepoželjne pošte i pronađite znake lažnih poruka.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Ključ od kotlarnice ima domar, a ne svaki učenik; U Mirinoj biblioteci retke knjige se samo gledaju, ne iznose se.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Mejl ima polja Za (glavni primalac), Cc (kopija koju svi vide), Bcc (skrivena kopija), naslov i telo poruke, a može imati i prilog. Dobar mejl ima jasan naslov, pozdrav, kratku poruku i potpis. Kad šalješ poruku grupi ljudi koji se međusobno ne poznaju, adrese stavi u Bcc da ne otkriješ tuđe adrese.
Pecanje (phishing) je lažna poruka koja se predstavlja kao banka, škola ili igrica da bi ti uzela lozinku. Znaci su hitnost („nalog će biti obrisan za sat vremena”), čudna adresa pošiljaoca, link koji vodi na drugi domen i traženje lozinke ili koda. Pravi servisi ne traže lozinku porukom. Sumnjivu poruku ne otvaraj, ne klikći na link i pokaži je odraslom.
Dokument u oblaku čuva se na serveru, pa više ljudi radi na istoj verziji. Vlasnik bira nivo pristupa: samo pregled, komentarisanje ili uređivanje. Za projekat članovi tima dobijaju uređivanje, a nastavnik pregled ili komentare. Podešavanje „svako ko ima link” znači da dokument može da vidi i neko kome nije namenjen.
Primer sa postupkom
Tim od 4 učenika pravi prezentaciju o Atlantisu u oblaku. Nastavnica treba da ostavlja komentare, a roditelji samo da pogledaju. Kako podesiti pristup?
- Četiri člana tima pozovi preko njihovih adresa i daj im pravo uređivanja.
- Nastavnici daj pravo komentarisanja.
- Roditeljima daj samo pregled.
- Deljenje „svako ko ima link” ostavi isključeno.
Uređivanje: 4 člana tima; komentarisanje: nastavnica; pregled: roditelji; javni link isključen.

Igra u radionici
Savijevo sanduče
Tehnoborgovi šalju lažne poruke u Savijevo sanduče. Razvrstaj poruke pre nego što neko klikne.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši mejl nastavniku u kome šalješ link do projekta u oblaku. Uz mejl napravi tabelu pristupa za sve koji rade na projektu ili ga gledaju i objasni zašto je svako dobio baš taj nivo.
Kako proveravamo rad
- Mejl ima jasan naslov, pozdrav, kratku poruku i potpis.
- Svaka osoba ima najmanji nivo pristupa koji joj je potreban.
- Javni link nije uključen bez razloga i u poruci nema ličnih podataka.
Primer i smernice za proveru
Naslov: Projekat Atlantis, 7. razred. Poštovana nastavnice, šaljem link do naše prezentacije; dodali smo vam pravo komentarisanja. Srdačno, tim Atlantis. Tabela: četiri člana tima uređuju, nastavnica komentariše, roditelji samo gledaju, jer niko ne treba više prava nego što mu je potrebno.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pogledajte zajedno folder nepoželjne pošte i pronađite znake lažnih poruka.
- Dogovorite pravilo: lozinka se ne šalje nikome, ni drugu ni „podršci”.
- Proverite sa detetom ko sve ima pristup njegovim deljenim dokumentima.
Radionica 7: Python: petlja, promenljiva i praćenje izvršavanja
Princip koji nosiš dalje
Program je precizan recept: računar izvršava naredbe tačno redom i menja vrednosti promenljivih korak po korak.
Dodela zbir = zbir + broj nije jednačina nego naredba: uzmi staru vrednost, dodaj, upiši novu. Ko prati program tabelom, vidi svaki korak i brzo nalazi grešku, a ko pogađa, ne zna zašto rezultat nije dobar.
- Rezultat utakmice: posle svakog gola broj se uveća.
- Kasica: stari iznos plus nov novčić.
- Brojač koraka na satu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete rukom napravi tabelu izvršavanja pre otkrivanja odgovora.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Rezultat utakmice: posle svakog gola broj se uveća; Kasica: stari iznos plus nov novčić.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Promenljiva čuva vrednost kojoj program može pristupiti. Dodela zbir = zbir + broj najpre računa desnu stranu, a zatim novi rezultat upisuje u zbir. To nije matematička jednačina.
Petlja for broj in range(1, 4): prolazi kroz 1, 2 i 3. Gornja granica funkcije range ne ulazi u niz. Uvlačenje označava koje naredbe pripadaju petlji.
Program najlakše proveravaš tabelom: za svaki korak zapiši vrednost broja i novu vrednost zbira. Testiraj mali primer pre velikog. Ova vežba je praćenje koda; stranica ne izvršava Python.
Primer sa postupkom
Prati kod: zbir = 0; zatim u petlji for broj in range(1, 4): izvršava se zbir = zbir + broj.
zbir = 0
for broj in range(1, 4):
zbir = zbir + broj
print(zbir)- Za broj 1 zbir postaje 1; za broj 2 postaje 3.
- Za broj 3 zbir postaje 6, pa se petlja završava.
Konačna vrednost promenljive zbir je 6.

Igra u radionici
Praćenje petlje
Savi prati kako program sabira brojeve 1, 2 i 3. Poređaj korake onim redom kojim ih računar zaista izvršava.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Bez izvršavanja prati program: ukupno = 0; za svaki i u range(1, 5) saberi i u ukupno. Napiši tabelu i/ukupno posle svakog prolaza i konačan ispis. Zatim opiši šta bi se promenilo za range(1, 6).
Kako proveravamo rad
- Ne uključuje završnu granicu range.
- Prati promenu promenljive pri svakom prolazu.
- Razlikuje vrednost brojača i sume.
Primer i smernice za proveru
Za range(1, 5): i = 1, 2, 3, 4; suma = 1, 3, 6, 10. Za range(1, 6) dodaje se i = 5, pa je zbir 15.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete rukom napravi tabelu izvršavanja pre otkrivanja odgovora.
- Potom promenite samo gornju granicu i predvidite novi rezultat.
Radionica 8: Crtanje u Pythonu: prozor, koordinate i oblici
Princip koji nosiš dalje
Algoritam je precizan recept: računar crta tačno ono što piše, tačnim brojevima i tačnim redom.
Računar ne pogađa šta si mislio; ako zameniš x i y ili pogrešiš redosled, crtež će biti drugačiji. Zato se crtež prvo planira na papiru, pa se tek onda kuca.
- Recept za kolač: mere i redosled su važni.
- Koordinate na geografskoj karti.
- Uputstvo za slaganje kocki, korak po korak.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa kockastom papiru nacrtajte mrežu sa (0, 0) gore levo i neka dete olovkom „izvrši” program.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Recept za kolač: mere i redosled su važni; Koordinate na geografskoj karti.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Za crtanje u Pythonu koristimo biblioteku, gotov skup funkcija koje je neko već napisao. U školama se često koristi biblioteka pygame. Program otvori prozor zadate širine i visine, pa na njega crta oblike. Prozor je mreža piksela, zato svaki oblik zadajemo koordinatama.
Pažnja: u pygame-u je tačka (0, 0) u gornjem levom uglu prozora. x raste udesno, a y raste nadole, obrnuto od koordinatnog sistema u matematici. U prozoru 400 × 300 donji desni piksel je (399, 299), jer brojanje počinje od nule.
Svaka funkcija za crtanje traži površinu, boju i položaj. Krug zadajemo centrom i poluprečnikom, pravougaonik gornjim levim uglom, širinom i visinom, a duž dvema krajnjim tačkama. Boja je RGB trojka, na primer (0, 128, 255). Crtež se pojavi tek kad osvežimo prikaz naredbom pg.display.update().
Algoritam crtanja je precizan recept: tačni brojevi i tačan redosled. Oblik nacrtan kasnije prekriva ranije nacrtane, pa se pozadina boji prva. Ova stranica ne pokreće Python; program kucaš i pokrećeš u školskom alatu.
Primer sa postupkom
Nacrtaj Savijevu kuću u prozoru 400 × 300: zid je pravougaonik sa gornjim levim uglom (150, 150), širine 100 i visine 100, a sunce je krug u gornjem desnom delu prozora.
import pygame as pg
pg.init()
prozor = pg.display.set_mode((400, 300))
prozor.fill((135, 206, 235))
pg.draw.rect(prozor, (200, 120, 60), (150, 150, 100, 100))
pg.draw.circle(prozor, (255, 220, 0), (340, 60), 30)
pg.display.update()
while True:
dogadjaj = pg.event.wait()
if dogadjaj.type == pg.QUIT:
break
pg.quit()- Pravougaonik (150, 150, 100, 100) zauzima x od 150 do 250 i y od 150 do 250.
- Sunce stavljamo blizu gornjeg desnog ugla: centar (340, 60), poluprečnik 30; manji y znači više na ekranu.
- Pozadinu bojimo prvu, pa tek onda oblike, inače bi pozadina prekrila crtež.
- Na kraju osvežavamo prikaz i čekamo da korisnik zatvori prozor.
Zid zauzima kvadrat od (150, 150) do (250, 250), a sunce sa centrom (340, 60) je gore desno.

Igra u radionici
Savijeva kuća na ekranu
Savi želi da njegova kuća zasija na ekranu. Poređaj delove programa tako da se crtež zaista vidi.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši program koji u prozoru 400 × 300 crta zastavu ostrva zmajeva: pozadinu, bar jedan pravougaonik, jedan krug i jednu duž. Pre pokretanja na kockastom papiru skiciraj gde će biti svaki oblik i zapiši njegove koordinate.
Kako proveravamo rad
- Svi oblici su u granicama prozora (x od 0 do 399, y od 0 do 299).
- Pozadina je nacrtana pre oblika.
- Skica i koordinate u programu se poklapaju.
Primer i smernice za proveru
Pozadina je plava. Žuti pravougaonik (0, 120, 400, 60) je traka preko sredine, zeleni krug sa centrom (200, 150) i poluprečnikom 40 je zmajevo jaje, a bela duž od (0, 0) do (399, 299) je put. Na skici sam zapisao iste brojeve.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na kockastom papiru nacrtajte mrežu sa (0, 0) gore levo i neka dete olovkom „izvrši” program.
- Kad crtež ne izgleda kako treba, pitajte koju koordinatu treba promeniti, umesto da sami popravljate.
- Neka dete promeni samo jedan broj i predvidi rezultat pre pokretanja.
Radionica 9: Petlje i slučajni brojevi: zvezdano nebo
Princip koji nosiš dalje
Petlja ponavlja isti recept, a slučajan broj unosi raznolikost, ali samo u granicama koje zadamo.
Jedno pravilo za sto zvezda kraće je i ima manje mesta za grešku nego sto naredbi. Granice slučajnog broja čuvaju red: bez njih bi zvezde ispadale iz prozora, a sa preuskim granicama nebo bi bilo poluprazno.
- Bacanje kockice u društvenoj igri.
- Sadnja drveća u redovima na jednakom rastojanju.
- Kapi kiše padaju slučajno, ali sve na isto staklo.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljBacite kockicu 12 puta i zapišite rezultate: slučajno ne znači ravnomerno kad je bacanja malo.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Bacanje kockice u društvenoj igri; Sadnja drveća u redovima na jednakom rastojanju.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kad treba nacrtati 100 zvezda, ne pišemo 100 naredbi. Petlja for i in range(100): ponavlja isto telo 100 puta. Promenljiva i u svakom prolazu ima novu vrednost (0, 1, 2 i tako do 99), pa je možemo koristiti za položaj: x = 20 + i * 40 slaže oblike u ravnomeran red.
Biblioteka random daje slučajne brojeve. random.randint(a, b) vraća ceo broj od a do b, uključujući i b, za razliku od range, gde gornja granica ne ulazi. Za prozor 400 × 300 zvezda dobija x = random.randint(0, 399) i y = random.randint(0, 299), pa je svaki put na drugom mestu, ali uvek u prozoru.
Greške (bagovi) su normalan deo programiranja. Sintaksna greška (zaboravljena dvotačka, telo petlje koje nije uvučeno) sprečava pokretanje, a Python javlja red u kome je problem. Logička greška pušta program da radi, ali rezultat nije dobar, na primer zvezde su samo u jednom uglu. Tada menjamo jednu stvar, ponovo pokrećemo i proveravamo, kao pravi istraživač.
Primer sa postupkom
Napiši petlju koja crta 50 belih zvezdica (krugova poluprečnika 2) na slučajnim mestima u prozoru 400 × 300 i objasni zašto nijedna nije van prozora.
import random
import pygame as pg
pg.init()
prozor = pg.display.set_mode((400, 300))
prozor.fill((10, 10, 40))
for i in range(50):
x = random.randint(0, 399)
y = random.randint(0, 299)
pg.draw.circle(prozor, (255, 255, 255), (x, y), 2)
pg.display.update()- range(50) ponavlja telo petlje 50 puta.
- randint(0, 399) daje x od 0 do 399, a randint(0, 299) daje y od 0 do 299: obe granice su unutar prozora.
- U svakom prolazu crtamo krug sa tim centrom, pa dobijamo 50 zvezdica na različitim mestima.
Program nacrta 50 zvezdica, a centri su uvek u prozoru jer randint ne izlazi iz zadatih granica.

Igra u radionici
Lov na bagove
Tehnoborgovi su ubacili bagove u Savijev program zvezdanog neba. Razvrstaj ih da bi znao kako da ih loviš.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi program „Noć na ostrvu zmajeva”: tamna pozadina, 100 zvezdica na slučajnim mestima i 5 većih zmajevih jaja poređanih u red pomoću petlje (x zavisi od i). Namerno ubaci jednu grešku, pa zapiši kako si je pronašao i ispravio.
Kako proveravamo rad
- Zvezdice koriste randint sa granicama unutar prozora.
- Jaja su poređana petljom, a x se računa iz promenljive i.
- Opis greške navodi vrstu greške (sintaksna ili logička), šta se videlo i kako je ispravljena.
Primer i smernice za proveru
Zvezde: for i in range(100) sa x = randint(0, 399) i y = randint(0, 299). Jaja: for i in range(5) sa x = 60 + i * 70, pa su centri 60, 130, 200, 270 i 340. Namerno sam obrisao dvotačku posle for; Python je javio sintaksnu grešku u tom redu, pa sam dvotačku vratio.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Bacite kockicu 12 puta i zapišite rezultate: slučajno ne znači ravnomerno kad je bacanja malo.
- Kad program ne radi, pitajte: šta si očekivao, šta se desilo i šta ćeš sledeće da promeniš?
- Pohvalite pronađenu grešku jednako kao ispravan program.
Radionica 10: Liste i koordinate za raspored oblika
Princip koji nosiš dalje
Lista čuva mnogo podataka pod jednim imenom, a petlja ih obrađuje istim pravilom.
Kad su podaci odvojeni od postupka, nov oblik dodaješ samo upisom broja u listu, bez menjanja ostatka programa. Bez liste bi svaki oblik tražio posebnu promenljivu i posebnu naredbu.
- Spisak učenika u dnevniku, gde svako ima redni broj.
- Raspored sedenja: red i mesto.
- Lista pesama koja se pušta redom.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete prstom prati indeks i vrednost kao dve različite informacije.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Spisak učenika u dnevniku, gde svako ima redni broj; Raspored sedenja: red i mesto.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Lista čuva uređeni niz vrednosti. U Pythonu zapis xs = [20, 60, 100] može predstavljati x-koordinate tri oblika. Indeksi počinju od nule: xs[0] je 20, xs[1] je 60. Broj članova dobijamo izrazom len(xs), ovde 3.
Petlja for x in xs: redom uzima same vrednosti 20, 60 i 100. To nije isto što i prolazak kroz indekse 0, 1 i 2. Ako svaki oblik ima istu y-koordinatu 40, njihove tačke položaja su (20, 40), (60, 40), (100, 40). Ovakva priprema podataka olakšava ponavljanje oblika u 2D grafici.
Indeks mora postojati. Za listu sa tri člana najveći dozvoljeni nenegativni indeks je 2; xs[3] nije četvrta sačuvana vrednost nego pokušaj pristupa nepostojećem članu. U ovoj radionici predviđamo podatke na papiru; za stvarno crtanje potreban je grafički alat ili biblioteka iz školskog kursa.
Primer sa postupkom
Za xs = [15, 45, 75] i y = 30 navedi položaje tri oblika i vrednost xs[1].
- Petlja kroz xs daje 15, zatim 45, pa 75.
- Uz svaku vrednost dodaj istu y-koordinatu 30; indeks 1 označava drugi član.
Položaji su (15, 30), (45, 30), (75, 30), a xs[1] je 45.

Igra u radionici
Zmajeva jaja u listi
Mira čuva položaje zmajevih jaja u listi xs = [20, 60, 100]. Spoji svaki zapis sa onim što on radi.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pripremi listu x-koordinata za četiri jednako razmaknuta centra oblika: prvi je na x = 20, razmak 25, a y = 50. Napiši sve tačke, len liste i njen poslednji nenegativni indeks. Proveri da li se sve tačke nalaze unutar radne površine širine 120 i visine 80.
Kako proveravamo rad
- Lista je [20, 45, 70, 95].
- Navedene su četiri tačke sa y = 50, dužina 4 i poslednji indeks 3.
- Proveravaju se koordinate centara, a ne proizvoljno cela veličina oblika.
Primer i smernice za proveru
xs = [20, 45, 70, 95]; tačke (20, 50), (45, 50), (70, 50), (95, 50). len(xs) je 4, poslednji indeks 3. Svi centri su unutar površine 120 × 80; da bismo proverili cele oblike, morali bismo znati i njihove dimenzije.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete prstom prati indeks i vrednost kao dve različite informacije.
- Ovo je priprema podataka za grafiku; ne označava izvršavanje programa ili savladanu grafičku biblioteku.
Radionica 11: Grananje: odluka o boji na osnovu položaja
Princip koji nosiš dalje
Grananje je odluka u algoritmu: uslov se proverava, pa se izvršava tačno jedna grana.
Bez grananja program bi uvek radio isto, bez obzira na podatke. Granična vrednost odlučuje kuda ide slučaj na samoj ivici, pa je jedan pogrešan znak (< umesto <=) dovoljan da rezultat bude netačan.
- Semafor: ako je crveno, stani, inače idi.
- Ocenjivanje: ako je poena 90 ili više, petica.
- U igri: ako lik dodirne zid, zaustavi se.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljProverite uvlačenje u zapisu i značenje granične vrednosti.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Semafor: ako je crveno, stani, inače idi; Ocenjivanje: ako je poena 90 ili više, petica.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Grananje bira naredbe prema uslovu. U Pythonu if x < 50: označava da se uvučene naredbe izvršavaju kada je x manje od 50. Deo else: izvršava se u suprotnom slučaju. Za x = 50 uslov x < 50 nije tačan, dok x <= 50 jeste.
U 2D zadatku možemo menjati boju prema položaju centra oblika: ako je x < 50, boja je "plava", inače je "zelena". Pravilo mora jasno obuhvatiti i graničnu vrednost. Dodela boja = "plava" čuva podatak; uslov boja == "plava" poredi vrednosti.
Provera programa uključuje slučaj ispod granice, na granici i iznad nje. Samo jedan uspešan primer ne dokazuje da je grananje ispravno. Ako postoje više grana, pratimo redosled i koje od njih se mogu izvršiti.
Primer sa postupkom
Pravilo glasi: ako je x < 50, boja je plava; inače je zelena. Odredi boju za x = 49, 50 i 51.
if x < 50:
boja = "plava"
else:
boja = "zelena"- 49 je manje od 50, pa bira plavu.
- 50 i 51 nisu manji od 50, pa oba biraju zelenu.
49: plava; 50: zelena; 51: zelena.

Igra u radionici
Boje na mapi ostrva
Na mapi ostrva zmajeva pravilo glasi: ako je x < 50, oblik je plav, inače je zelen. Razvrstaj oblike po boji.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Zapiši Python grananje koje bira boju "crvena" za y <= 40, a "žuta" za ostale vrednosti. Napravi tabelu izlaza za y = 39, 40 i 41 i objasni kako se rezultat za 40 menja ako ukloniš znak jednakosti.
Kako proveravamo rad
- Uslov je y <= 40 i boje su pravilno dodeljene granama.
- Tabela daje crvena, crvena, žuta.
- Za y < 40 vrednost 40 prelazi u else granu i dobija žutu.
Primer i smernice za proveru
if y <= 40:
boja = "crvena"
else:
boja = "žuta"Za y = 39 i 40 boja je crvena, a za 41 žuta. Uslov y < 40 isključuje jednakost, pa bi 40 bilo žuto. Za izvršavanje ovog primera najpre treba zadati konkretnu vrednost y.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Proverite uvlačenje u zapisu i značenje granične vrednosti.
- Neka dete promeni jedan operator i predvidi posledicu pre bilo kakvog pokretanja.
Radionica 12: Funkcije: isti postupak za više položaja
Princip koji nosiš dalje
Funkcija je imenovan recept: napišeš ga jednom, a koristiš sa različitim podacima koliko god puta treba.
Kad se postupak ponavlja, a menjaju se samo brojevi, funkcija sakriva detalje iza jednog imena (apstrakcija). Ako u postupku nađeš grešku, ispraviš je na jednom mestu i ispravka važi za sve pozive.
- Recept za palačinke važi i za 4 i za 12 komada.
- Dugme lifta: izabereš sprat, a mehanizam radi ostalo.
- Formula za obim kvadrata 4 · a važi za svako a.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljTražite tabelu ulaznih argumenata i vraćenih rezultata.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Recept za palačinke važi i za 4 i za 12 komada; Dugme lifta: izabereš sprat, a mehanizam radi ostalo.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Funkcija imenuje postupak koji možemo više puta koristiti. Parametri su podaci koje funkcija prima, a return vraća rezultat. U definiciji def sledeci_x(x, korak): sa naredbom return x + korak, x i korak su parametri; pri pozivu sledeci_x(20, 30) konkretne vrednosti su 20 i 30.
Za grafički raspored funkcija može izračunati položaj sledećeg oblika. Time pravilo nije potrebno iznova prepisivati za svaki element. Funkcija koja vraća novu koordinatu ne crta automatski na ekranu; crtanje je poseban postupak grafičke biblioteke.
Return i print nisu isto: return predaje rezultat delu programa koji je funkciju pozvao, dok print ispisuje prikaz. Ako želimo dalje računanje, vraćenu vrednost možemo sačuvati, na primer novi_x = sledeci_x(20, 30). Smislen naziv i mali proverljivi primer olakšavaju pronalaženje greške.
Primer sa postupkom
Funkcija sledeci_x vraća x + korak. Počni od x = 10 i dva puta sačuvaj rezultat sledeci_x(x, 25) nazad u x. Koje vrednosti dobijaš?
- Prvi poziv računa 10 + 25 i čuva 35 u x.
- Drugi poziv koristi novu vrednost, pa računa 35 + 25 = 60.
Redom dobijamo x = 35 i x = 60.

Igra u radionici
Funkcija za kule
Savi gradi funkciju sledeci_x koja raspoređuje kule na ostrvu zmajeva. Spoji svaki deo funkcije sa njegovom ulogom.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši funkciju pomeri(x, dx) koja vraća zbir. Za početnu koordinatu 30 izračunaj pomeri(30, 15) i pomeri(30, -10). Zatim objasni zašto dva nezavisna poziva sa početnim 30 nisu isto što i dva uzastopna ažuriranja iste promenljive.
Kako proveravamo rad
- Definicija vraća x + dx.
- Nezavisni pozivi daju 45 i 20.
- Razlikuje se ponovno korišćenje početnog broja od upotrebe prethodnog rezultata.
Primer i smernice za proveru
def pomeri(x, dx):
return x + dx
print(pomeri(30, 15))
print(pomeri(30, -10))Nezavisni pozivi daju 45 i 20. Ako prvo sačuvamo 45 u x, pa pozovemo pomeri(x, -10), drugi rezultat je 35. Koja vrednost ulazi u poziv određuje rezultat.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Tražite tabelu ulaznih argumenata i vraćenih rezultata.
- Ovi osnovni programski alati podržavaju grafičke zadatke sedmog razreda; lekcija ne zamenjuje rad u školskoj biblioteci za 2D grafiku.
Radionica 13: Digitalna pismenost: izvor, privatnost i projekat
Princip koji nosiš dalje
Dobar projekat ide od cilja i publike do provere, a deli se samo onima kojima je namenjen.
Bez jasnog cilja i podele uloga tim radi isto dvaput ili nešto zaboravi. Neproveren izvor ili tuđ lični podatak u radu može da proširi netačnost ili nekome naškodi, pa se proverava pre objave, a ne posle.
- Razredna priredba: uloge, probe, nastup.
- Novinar proverava izvor pre objave vesti.
- Plan izleta: cilj, put, oprema, prognoza.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete pre predaje koristi listu: izvor, dozvola, privatnost, čitljivost.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Razredna priredba: uloge, probe, nastup; Novinar proverava izvor pre objave vesti.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pre objavljivanja materijala proveri ko je autor, kada je podatak objavljen i da li se navodi dokaz. Rezultat pretrage i broj deljenja nisu potvrda tačnosti. Važan podatak proveri u nezavisnom pouzdanom izvoru.
Autorsko delo nije slobodno za preuzimanje samo zato što je dostupno na internetu. Koristi sopstveni materijal ili sadržaj sa odgovarajućom dozvolom i navedi autora, izvor i licencu kada je potrebno.
Projektni zadatak razloži na cilj, publiku, uloge, rokove i proveru rezultata. Za školski poster nije potrebno objaviti privatni telefon, adresu ili fotografiju drugog učenika. Deljenje ograniči na publiku kojoj je rad namenjen.
Primer sa postupkom
Grupa pravi poster o lokalnom parku. Koji plan čuva proverljivost i privatnost?
- Zapišite izvore tvrdnji i koristite svoje fotografije parka bez prepoznatljivih prolaznika.
- Podelite uloge za tekst, izgled i proveru, pa pregledajte rad pre deljenja.
Objavite samo potrebne podatke i materijal za koji imate pravo korišćenja.

Igra u radionici
Vodič kroz Atlantis
Tim iz Mirine biblioteke pravi digitalni vodič kroz Atlantis. Poređaj faze projekta pravim redom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pripremi plan digitalnog postera o jednoj školskoj temi. Navedi istraživačko pitanje, dva izvora koja bi proverio, način navođenja autora slike i podatke koje ne treba javno objaviti.
Kako proveravamo rad
- Predlaže proveru autorstva, datuma i dokaza.
- Proverava uslove korišćenja slike.
- Izostavlja privatne podatke bez potrebne dozvole.
Primer i smernice za proveru
Plan može obuhvatiti provereno školsko gradivo i izvor ustanove. Uz sliku se proveravaju licenca i način navođenja autora. Privatne adrese, lozinke i lični podaci učenika ne pripadaju javnom posteru.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete pre predaje koristi listu: izvor, dozvola, privatnost, čitljivost.
- Ne tražite unošenje lozinki ili stvarnih ličnih podataka u vežbu.
Predmet
Tehnika i tehnologija
11 radionica sa vežbama
Tehnički crtež i CAD, materijali i merenje, mašine i energija, proste mašine i prenos kretanja, saobraćaj i pogonske mašine, roboti i razvoj prototipa. Praktičan rad planirajte prema dostupnom materijalu i pravilima bezbednog rada.
Radionica 1: Mašine i energija: šta se pretvara u šta
Princip koji nosiš dalje
Energija se ne stvara i ne nestaje: mašina je samo pretvara iz jednog oblika u drugi, uz gubitke.
Zato nijedna mašina ne radi bez izvora energije i zato se svaka pomalo zagreva. Kad bi energija nastajala ni iz čega, postojala bi večna mašina, a nju niko nikad nije napravio.
- U fizici: zakon održanja energije.
- Biciklista pretvara energiju iz hrane u kretanje.
- Hidroelektrana pretvara kretanje vode u struju.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPročitajte zajedno snagu (W) na nalepnicama kućnih aparata i izračunajte potrošnju za sat rada.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U fizici: zakon održanja energije; Biciklista pretvara energiju iz hrane u kretanje.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Mašina je uređaj koji pretvara energiju ili prenosi silu i kretanje da bi umesto čoveka obavio koristan rad. Mikser pretvara električnu energiju u kretanje, motor automobila hemijsku energiju goriva u kretanje, a vetrenjača kretanje vetra u električnu energiju. Energija ne nastaje ni iz čega i ne nestaje, nego samo prelazi iz jednog oblika u drugi.
Nijedna mašina ne pretvara svu energiju u ono što želimo. Deo uvek ode na toplotu (zato se motor i punjač greju) ili na zvuk. Stepen korisnosti kaže koji deo uložene energije postaje koristan. Klasična sijalica sa vlaknom veći deo energije pretvori u toplotu, a LED sijalica za isto svetlo troši mnogo manje struje.
Mašine su menjale život ljudi: vodenica, parna mašina, motor, računar. Danas pitamo i koliko energije troše. Potrošnja se računa kao snaga puta vreme: uređaj od 1000 W (1 kW) koji radi 1 sat potroši 1 kWh. U domaćinstvu najviše troše uređaji koji greju ili hlade, pa se štedi kad gasimo ono što ne koristimo i biramo štedljive uređaje.
Primer sa postupkom
Grejalica snage 2000 W radi 3 sata, a LED sijalica od 10 W radi isto toliko. Koliko energije potroši svaka i koliko puta je grejalica „gladnija”?
- Grejalica: 2000 W · 3 h = 6000 Wh = 6 kWh.
- LED sijalica: 10 W · 3 h = 30 Wh = 0,03 kWh.
- Poređenje: 6000 Wh : 30 Wh = 200.
Grejalica potroši 6 kWh, a LED sijalica 0,03 kWh, dakle 200 puta manje.

Igra u radionici
Šta mašina zaista radi
Tehnoborgovi su zbunjeni: misle da mašine prave energiju. Spoji mašinu sa pretvaranjem koje ona zaista radi.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi „energetsku mapu” svoje kuće: izaberi 5 uređaja i za svaki zapiši u koji oblik pretvara električnu energiju, snagu sa nalepnice i procenu sati rada dnevno. Izračunaj dnevnu potrošnju u kWh i predloži dve mere uštede.
Kako proveravamo rad
- Za svaki uređaj su navedeni koristan oblik energije i gubitak (najčešće toplota).
- Potrošnja je tačno izračunata kao snaga · vreme i pretvorena u kWh.
- Mere uštede odnose se na uređaje koji najviše troše.
Primer i smernice za proveru
Bojler od 2000 W radi oko 2 h dnevno, pa potroši 4 kWh; pretvara električnu energiju u toplotu vode. LED lampa od 8 W radi 5 h, pa potroši 40 Wh, to jest 0,04 kWh. Najviše troši bojler, zato predlažem kraće tuširanje i gašenje bojlera kad nismo kod kuće.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pročitajte zajedno snagu (W) na nalepnicama kućnih aparata i izračunajte potrošnju za sat rada.
- Pogledajte račun za struju: koliko kWh je potrošeno ovog meseca?
- Dogovorite jednu meru štednje koju dete prati nedelju dana.
Radionica 2: Tehnički crtež: razmera i projekcije
Princip koji nosiš dalje
Tehnički crtež je jezik koji svi čitaju isto: pogledi, razmera i kote nose tačne podatke za izradu.
Ako crtež ne poštuje pravila, majstor napravi drugačiji predmet od zamišljenog. Jedan pogled sakriva dubinu, pa tek više pogleda zajedno opisuju oblik bez dvoumljenja.
- Mapa ostrva zmajeva u razmeri.
- Uputstvo za sklapanje nameštaja.
- U matematici: razmera i projekcije.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKoristite lenjir i jednostavan kartonski predmet.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Mapa ostrva zmajeva u razmeri; Uputstvo za sklapanje nameštaja.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Tehnički crtež prenosi podatke potrebne da se predmet razume i izradi. Razmera 1:2 znači da je nacrtana dužina polovina stvarne, dok 2:1 označava uvećanje. Kotni broj označava stvarnu meru predmeta.
Jedan pogled često nije dovoljan za određivanje oblika. Ortogonalne projekcije prikazuju predmet iz različitih pravaca; čitanjem više pogleda povezujemo širinu, visinu i dubinu.
Crtež treba da bude pregledan, sa usaglašenim jedinicama i bez protivrečnih mera. Ako predmet na papiru izgleda veliko, to nije dokaz velike stvarne dimenzije; prvo proveri razmeru i kotu.
Primer sa postupkom
Dužina dela je 80 mm. Koliko je dugačak prikaz u razmeri 1:2 i koji kotni broj pišemo?
- 80 mm podeljeno sa 2 daje 40 mm na crtežu.
- Kota označava stvarnu dužinu, pa ostaje 80 mm.
Na papiru 40 mm, a kotni broj 80.

Igra u radionici
Nacrti Atlantisa
Mira je pronašla stare nacrte Atlantisa, ali je legenda pocepana. Spoji oznaku sa njenim značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Predmet je dug 60 mm. Prikaži ga jednom u razmeri 1:2, drugi put 2:1. Izračunaj dužine crteža i napiši koji kotni broj ostaje uz oba prikaza.
Kako proveravamo rad
- Primenjuje odnos crtež:predmet.
- Razlikuje smanjenje i uvećanje.
- Kotira stvarnu, a ne nacrtanu dužinu.
Primer i smernice za proveru
U razmeri 1:2 crtež je dug 30 mm; u 2:1 dug je 120 mm. Kotni broj je u oba slučaja 60 jer označava stvarnu meru u usvojenoj jedinici.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Koristite lenjir i jednostavan kartonski predmet.
- Proverite da sve mere koriste istu jedinicu.
Radionica 3: CAD crtanje i 3D štampa
Princip koji nosiš dalje
Mašina izrađuje tačno ono što je nacrtano, pa put od potrebe do proizvoda vodi preko tačnog modela.
Štampač i mašine ne pogađaju šta si mislio: pogrešna kota daje pogrešan deo. Zato se model proverava na ekranu, gde je greška besplatna, pre nego što se potroše materijal i vreme.
- Arhitekta pravi 3D model kuće pre gradnje.
- U matematici: prizma, valjak i njihova zapremina.
- Rezervni deo za igračku odštampan po meri.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIsprobajte zajedno besplatan CAD program u pregledaču i napravite kocku sa rupom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Arhitekta pravi 3D model kuće pre gradnje; U matematici: prizma, valjak i njihova zapremina.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
CAD (crtanje pomoću računara) je program u kome tehnički crtež i 3D model praviš na računaru. Umesto lenjira i šestara koristiš alate za duži, krugove i kote, a mere unosiš brojevima, pa su tačne. Crtež se lako menja, kopira, šalje i štampa u bilo kojoj razmeri.
U 3D modelovanju često se kreće od 2D skice koja se izvlači u visinu (ekstruzija): pravougaonik postaje kvader, a krug valjak. Iz istog 3D modela program sam pravi ortogonalne poglede (spreda, odozgo, sa strane), pa se pogledi uvek slažu.
3D štampač gradi predmet sloj po sloj, najčešće topljenjem plastične niti. Pogodan je za modele, makete, prototipove i rezervne delove, jer ne treba kalup i ne baca se mnogo materijala. Mane su sporost i to što je odštampan deo slabiji između slojeva. Štampač pravi tačno ono što je nacrtano, pa i CAD model mora da ima tačne mere.
Primer sa postupkom
Treba odštampati maketu kule za ostrvo zmajeva visine 120 mm. Visina jednog sloja je 0,2 mm. Koliko slojeva će štampač napraviti, a koliko ako je sloj 0,1 mm?
- Broj slojeva = visina predmeta : visina sloja.
- 120 mm : 0,2 mm = 600 slojeva.
- Sa slojem od 0,1 mm: 120 : 0,1 = 1200 slojeva; površina je glatkija, ali štampa traje duže.
Štampač napravi 600 slojeva, a sa tanjim slojem 1200: otisak je lepši, ali sporiji.

Igra u radionici
Od ideje do 3D otiska
Savi želi novu figuru zmaja za kulu na ostrvu. Poređaj korake od ideje do odštampanog modela.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
U CAD programu napravi model držača za olovke za Mirin sto: osnova 60 × 60 mm, visina 80 mm i otvor prečnika 50 mm dubine 70 mm. Izvezi tri ortogonalna pogleda sa kotama i izračunaj najtanji zid i debljinu dna.
Kako proveravamo rad
- Model ima tačne mere iz zadatka.
- Tri pogleda su usklađena i kotirana.
- Debljina zida i dna su tačno izračunate.
Primer i smernice za proveru
Kvadrat 60 × 60 mm izvukao sam u visinu 80 mm, a odozgo sam izdubio valjak prečnika 50 mm do dubine 70 mm. Najtanji zid je (60 - 50) : 2 = 5 mm, a dno 80 - 70 = 10 mm. Pogled odozgo pokazuje krug u kvadratu, a na pogledu spreda isprekidane linije pokazuju skriveni otvor.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Isprobajte zajedno besplatan CAD program u pregledaču i napravite kocku sa rupom.
- Pitajte dete kako isti predmet izgleda spreda, odozgo i sa strane.
- Ako u gradu postoji radionica ili biblioteka sa 3D štampačem, posetite je zajedno.
Radionica 4: Materijali u mašinstvu i njihova obrada
Princip koji nosiš dalje
Materijal se bira prema zadatku: svaki deo predmeta dobija svojstva koja su mu potrebna.
Ako za sečivo uzmeš mek materijal, brzo će se istupiti; ako za dršku uzmeš težak metal, ruka se umara. Pogrešan materijal pokvari i najbolju ideju, a dobar izbor štedi novac, energiju i prirodu.
- U hemiji: metali, legure i rđanje.
- Zmajev oklop u priči mora da bude lak i čvrst.
- Lonac od metala, a drška od plastike ili drveta.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljProđite kroz kuhinju i pogađajte od čega je šta: lonac, kašika, drška tiganja, kvaka.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U hemiji: metali, legure i rđanje; Zmajev oklop u priči mora da bude lak i čvrst.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Materijal se bira prema svojstvima: tvrdoća, čvrstoća, elastičnost, otpornost na rđu, masa, cena i lakoća obrade. Metale delimo na crne (gvožđe, čelik, liveno gvožđe) i obojene (aluminijum, bakar, cink i drugi). Legura je mešavina metala (ili metala i nemetala) koja ima bolja svojstva od sastojaka: čelik je legura gvožđa i ugljenika, mesing bakra i cinka, a bronza bakra i kalaja.
Plastika je laka, ne rđa i lako se oblikuje, ali je manje čvrsta od metala i teško se razgrađuje u prirodi. Termoplasti pri zagrevanju omekšaju i mogu ponovo da se oblikuju, pa se lakše recikliraju; termoreaktivne plastike se posle stvrdnjavanja više ne mogu pretopiti.
Obrada sa skidanjem strugotine uklanja višak materijala: rezanje testerom, turpijanje, bušenje, struganje i glodanje. Obrada bez skidanja strugotine menja oblik bez gubitka materijala: savijanje, kovanje, valjanje, presovanje, livenje. Savremeni postupci su sečenje laserom i vodenim mlazom i 3D štampa. Pri radu se nose zaštitne naočare, materijal se čvrsto steže, a alatom se radi uz nadzor nastavnika.
Primer sa postupkom
Treba izabrati materijal za odvijač: sečivo i dršku. Šta biraš za koji deo i zašto?
- Sečivo mora da bude tvrdo i čvrsto da se ne istupi i ne savije, pa biramo kaljeni čelik.
- Drška treba da bude laka, prijatna za ruku i da ne provodi struju, pa biramo plastiku.
- Sečivo se oblikuje kovanjem i brušenjem, a drška livenjem plastike u kalup.
Sečivo od kaljenog čelika, drška od plastike: svaki deo dobija materijal prema poslu koji radi.

Igra u radionici
Radionica Tehnoborgova
U radionici Tehnoborgova pomešane su kartice postupaka. Razvrstaj ih: da li postupak pravi strugotinu ili samo menja oblik?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi predmet iz kuće koji ima bar dva dela od različitih materijala (na primer makaze, tiganj ili ranac). Za svaki deo napiši materijal, dva svojstva zbog kojih je izabran i postupak obrade kojim je verovatno napravljen.
Kako proveravamo rad
- Za svaki deo su navedena tačna svojstva materijala povezana sa ulogom dela.
- Postupak obrade je pravilno svrstan (sa ili bez skidanja strugotine).
- Predložena je jedna mogućnost recikliranja ili ponovne upotrebe.
Primer i smernice za proveru
Makaze: sečiva su od nerđajućeg čelika jer moraju da budu tvrda i da ne rđaju; dobijena su presovanjem, pa brušenjem (sa skidanjem strugotine). Drške su od plastike jer su lake i prijatne za ruku; nastale su ubrizgavanjem plastike u kalup (bez strugotine). Istrošena sečiva mogu da se predaju u otpad metala.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prođite kroz kuhinju i pogađajte od čega je šta: lonac, kašika, drška tiganja, kvaka.
- Magnetom proverite koji predmeti su od gvožđa ili čelika, a koji nisu.
- Ako dete radi testerom ili turpijom, neka nosi naočare i koristi stegu, uz vaš nadzor.
Radionica 5: Merenje i kontrola: kljunasto merilo
Princip koji nosiš dalje
Precizna mera je dogovor koji omogućava da se delovi sklope, čak i kad su napravljeni na različitim mestima.
Kad bi svako merio otprilike, zavrtanj iz jedne fabrike ne bi ulazio u navrtku iz druge. Tolerancija kaže koliku grešku smemo da napravimo, a merilo pokazuje da li smo u toj granici.
- U matematici: decimalni brojevi i zaokruživanje.
- Krojač: dvaput meri, jednom seci.
- Kockice za slaganje se uklapaju jer su precizno izrađene.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljAko imate kljunasto merilo, izmerite zajedno debljinu novčića, olovke i kabla i uporedite rezultate.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: U matematici: decimalni brojevi i zaokruživanje; Krojač: dvaput meri, jednom seci.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Bez tačne mere delovi ne mogu da se sklope. Merilo biramo prema potrebnoj tačnosti: metar i lenjir mere na milimetar, kljunasto merilo na desetinu milimetra ili tačnije, a mikrometar na stotinu milimetra.
Kljunasto merilo ima glavnu skalu u milimetrima i pokretnu skalu, nonijus. Meru čitamo u dva koraka: cele milimetre na glavnoj skali levo od nule nonijusa, a desetinke prema onoj crtici nonijusa koja se tačno poklapa sa nekom crticom glavne skale. Spoljašnjim kljunovima merimo debljinu, unutrašnjim prečnik otvora, a dubinomerom dubinu.
Svako merenje ima malu nesigurnost. Zato merimo više puta, skalu gledamo pravo (ne iskosa), predmet ne stežemo na silu i merilo držimo čistim. Kontrola znači proveriti da li je izrađen deo u dozvoljenom odstupanju (toleranciji) od mere na crtežu.
Primer sa postupkom
Pri merenju prečnika osovine nula nonijusa je između 12 i 13 mm na glavnoj skali, a sa glavnom skalom se poklapa 7. crtica nonijusa (nonijus deli milimetar na 10 delova). Kolika je mera?
- Celi milimetri: levo od nule nonijusa je 12 mm.
- Poklapa se 7. crtica, pa dodajemo 7 · 0,1 mm = 0,7 mm.
- Mera je 12 + 0,7 = 12,7 mm.
Prečnik osovine je 12,7 mm.

Igra u radionici
Osovina za vitlo
Savi meri osovinu za vitlo na ostrvu zmajeva. Poređaj korake merenja kljunastim merilom pravim redom.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izmeri 4 predmeta (olovku, novčić, poklopac flaše i otvor u nekom predmetu) lenjirom i, ako imaš, kljunastim merilom. Svaki predmet izmeri tri puta, izračunaj srednju vrednost i objasni koje merilo je bilo tačnije i zašto.
Kako proveravamo rad
- Za svaki predmet postoje tri merenja i tačno izračunata srednja vrednost.
- Navedeno je koji deo merila je korišćen (spoljašnji ili unutrašnji kljunovi, dubinomer).
- Objašnjeno je zašto kljunasto merilo daje desetinke, a lenjir ne.
Primer i smernice za proveru
Prečnik olovke: 7,3 mm, 7,2 mm i 7,4 mm, pa je srednja vrednost (7,3 + 7,2 + 7,4) : 3 = 7,3 mm. Lenjirom sam mogao da kažem samo oko 7 mm. Kljunasto merilo je tačnije jer nonijus deli milimetar na deset delova.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ako imate kljunasto merilo, izmerite zajedno debljinu novčića, olovke i kabla i uporedite rezultate.
- Neka dete izmeri isti predmet tri puta i objasni zašto se rezultati ponekad malo razlikuju.
- Pitajte gde je u kući važna tačna mera (zavrtnji, tiplovi, delovi nameštaja).
Radionica 6: Poluga, strma ravan i klin: mašina menja silu i put
Princip koji nosiš dalje
Mašina menja silu i put, ali ne daje rad besplatno: što dobiješ na sili, platiš dužim putem.
Rad je sila puta put, a energija ne nastaje ni iz čega, pa manja sila mora da deluje na dužem putu. Kad bi poluga smanjila i silu i put, iz nje bi izlazilo više rada nego što uložiš, a to je nemoguće.
- Serpentine na planinskom putu su strma ravan.
- Ključ sa dužom drškom lakše odvrne zavrtanj.
- U fizici: moment sile i ravnoteža poluge.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPokušajte zajedno da otvorite teška vrata gurajući ih blizu šarki, pa daleko od njih, i razgovarajte o razlici.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Serpentine na planinskom putu su strma ravan; Ključ sa dužom drškom lakše odvrne zavrtanj.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Najjednostavnije mašine su poluga, strma ravan i klin. One ne daju energiju, nego menjaju koliko sile treba i na kom putu. Poluga je kruta šipka koja se okreće oko oslonca. Ako je krak na kome deluješ duži, potrebna sila je manja: sila · krak sile = teret · krak tereta.
Ali ništa nije besplatno: ako pritiskaš manjom silom, ruka mora da pređe duži put. Rad (sila puta put) ostaje isti, a zbog trenja čak i malo veći. To je zlatno pravilo mehanike: što dobiješ na sili, izgubiš na putu.
Strma ravan (rampa) omogućava da teret podigneš manjom silom, ali ga guraš duže. Klin je kao dve strme ravni spojene leđima: sekira, nož i dleto pretvaraju udarac u silu koja razmiče materijal. Makaze, klešta, klackalica, kolica za pesak i otvarač za flaše rade po principu poluge.
Primer sa postupkom
Savi pomera kamen težine 600 N polugom. Krak tereta je 0,2 m, a krak sile 1,2 m. Kolikom silom pritiska i koliko se pomeri njegova ruka ako se kamen podigne 5 cm?
- Sila · 1,2 m = 600 N · 0,2 m = 120 N·m, pa je sila 120 : 1,2 = 100 N.
- Krak sile je 6 puta duži (1,2 : 0,2 = 6), pa ruka pređe 6 puta duži put: 6 · 5 cm = 30 cm.
- Provera rada: 600 N · 0,05 m = 30 J i 100 N · 0,3 m = 30 J.
Savi pritiska silom od 100 N, a ruka se pomeri 30 cm; rad je u oba slučaja 30 J.

Igra u radionici
Tvrđava bez motora
Na ostrvu zmajeva Savi gradi tvrđavu bez motora, samo prostim mašinama. Razvrstaj alate po principu kojim rade.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi polugu od lenjira i olovke kao oslonca. Na jedan kraj stavi 3 jednaka novčića kao teret, a na drugi dodaj novčiće dok se lenjir ne uravnoteži. Pomeri oslonac tri puta, zapiši krakove i broj novčića i objasni pravilo koje si otkrio.
Kako proveravamo rad
- Za svaki položaj oslonca zapisana su oba kraka i broj novčića.
- Uočeno je da duži krak traži manje novčića za ravnotežu.
- Objašnjeno je da se manja sila plaća dužim putem kraja lenjira.
Primer i smernice za proveru
Kad je oslonac na sredini, 3 novčića drže 3 novčića. Kad je krak tereta 5 cm, a krak sile 15 cm, ravnoteža je sa 1 novčićem. Kad pritisnem duži kraj, on se spusti 3 puta više nego što se teret podigne. Rezultat je približan jer i sam lenjir ima težinu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pokušajte zajedno da otvorite teška vrata gurajući ih blizu šarki, pa daleko od njih, i razgovarajte o razlici.
- Na klackalici pronađite gde treba da sedne lakše dete da bi se postigla ravnoteža.
- Potražite po kući alate koji rade kao poluga: makaze, klešta, otvarač.
Radionica 7: Mašinski elementi i prenos kretanja
Princip koji nosiš dalje
Mašina menja silu i put: prenos kretanja menja brzinu, smer i silu, ali ne stvara energiju.
Mali zupčanik se okreće brže, a veliki sporije, ali jače: što dobiješ na brzini, gubiš na sili. Kad bi prenos stvarao energiju, bicikl bi mogao da vozi sam, a to se nikad ne dešava.
- Brzine na biciklu.
- Zupčanici u mehaničkom satu.
- Kaiš na staroj mašini za šivenje.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNacrtajte zupčanike i obeležite smer strelicama.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Brzine na biciklu; Zupčanici u mehaničkom satu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Mašina sadrži delove koji se povezuju i prenose silu ili kretanje. Zupčanici prenose obrtanje zahvatanjem zubaca, remenski prenos koristi remen, a lančani lanac i lančanike.
Kod dva spoljašnja zupčanika koji direktno zahvataju jedan drugi, smerovi obrtanja su suprotni. Zupčanik sa manje zubaca napravi više obrtaja nego veći, jer pri kontaktu prolazi isti broj zubaca.
Prenosni odnos nije isto što i stvaranje energije. Menjanjem brzine i obrtnog momenta prilagođava se rad, a deo energije se gubi usled trenja. Model posmatraj bez dodirivanja pokretnih delova.
Primer sa postupkom
Pogonski zupčanik ima 10 zubaca, a gonjeni 20. Koliko puta se gonjeni obrne dok pogonski napravi dva obrtaja?
- Dva obrtaja pogonskog prenose 2 × 10 = 20 zubaca.
- Gonjenom je 20 zubaca jedan ceo obrtaj.
Gonjeni napravi jedan obrtaj u suprotnom smeru.

Igra u radionici
Vodenica u Magičnoj šumi
Savi popravlja vodenicu u Magičnoj šumi i usput proučava druge mašine. Razvrstaj ih po vrsti prenosa kretanja.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Dva direktno spregnuta spoljašnja zupčanika imaju 20 i 40 zubaca. Prvi napravi četiri obrtaja. Koliko obrtaja napravi drugi i u kom smeru? Objasni uslov modela.
Kako proveravamo rad
- Koristi obrnuti odnos broja zubaca i obrtaja.
- Određuje suprotan smer obrtanja.
- Zaključak vezuje za idealan zahvat bez preskakanja zubaca.
Primer i smernice za proveru
Drugi napravi 4 × 20/40 = 2 obrtaja u suprotnom smeru. Zaključak pretpostavlja odgovarajući zahvat i prenos bez preskakanja.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Nacrtajte zupčanike i obeležite smer strelicama.
- Za model koristite gotov školski komplet uz nadzor; ne otvarajte kućne uređaje.
Radionica 8: Saobraćaj: transportne mašine i podsistemi vozila
Princip koji nosiš dalje
Vozilo je sistem: pogon, prenos, upravljanje i kočenje rade zajedno, a slab deo ugrožava celinu.
Jak motor ne vredi ako kočnice ne rade, a dobre kočnice ne pomažu ako se volan ne okreće. Zato se pre vožnje proverava svaki podsistem, a ne samo onaj koji se vidi.
- Ljudsko telo: srce, mišići i nervi rade zajedno.
- Tehnoborg bez senzora ne zna kuda ide.
- Lanac je jak koliko njegova najslabija karika.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljZajedno proverite bicikl po listi: kočnice, gume, lanac, svetla, zvonce.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Ljudsko telo: srce, mišići i nervi rade zajedno; Tehnoborg bez senzora ne zna kuda ide.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Transportne mašine prenose ljude i teret. Mašine spoljašnjeg transporta voze između mesta: automobil, kamion, voz, brod, avion. Mašine unutrašnjeg transporta rade unutar fabrike, skladišta ili zgrade: viljuškar, pokretna traka, dizalica, lift, pokretne stepenice.
Svako drumsko vozilo ima podsisteme koji rade zajedno. Pogonski (motor) proizvodi kretanje, prenosni (spojnica, menjač, vratila, diferencijal) ga prenosi do točkova, upravljački (volan i mehanizam koji okreće točkove) bira pravac, a kočioni (kočnice) usporava i zaustavlja. Ako bilo koji zakaže, vozilo nije bezbedno.
Bicikl ima iste podsisteme u malom: pogon su tvoje noge i pedale, prenos su lanac i lančanici, upravljanje je volan, a kočnice zaustavljaju. Pre vožnje proveri kočnice, gume, lanac, svetla, katadioptere i zvonce. Ispravan bicikl i kaciga su prvi korak bezbednosti u saobraćaju.
Primer sa postupkom
Savi pre vožnje proverava bicikl: kočnice slabo hvataju, zadnja guma je mekana, a lanac je suv. Koji deo sistema je u pitanju kod svakog problema i šta treba uraditi?
- Slabe kočnice: kočioni podsistem; zategnuti sajlu ili zameniti gumice kočnica, uz pomoć odraslog.
- Mekana guma: točak, veza sa podlogom; napumpati gumu na pritisak upisan na njenom boku.
- Suv lanac: prenosni podsistem; očistiti ga i podmazati uljem za lanac.
Kočnice (kočioni), guma (točak), lanac (prenosni); sve se sredi pre vožnje, a sa neispravnim kočnicama se ne vozi.

Igra u radionici
Vozilo za Magičnu šumu
Savi sklapa vozilo za put kroz Magičnu šumu. Spoji svaki podsistem ili vrstu transporta sa primerom.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi kontrolnu listu „Bicikl spreman za put” sa bar 6 stavki, svrstanih po podsistemima (kočioni, prenosni, upravljački, točkovi, oprema za vidljivost). Proveri svoj bicikl ili bicikl drugara po listi i zapiši šta je ispravno, a šta treba popraviti.
Kako proveravamo rad
- Lista ima bar 6 stavki i svaka je svrstana u podsistem.
- Provera je stvarno urađena i za svaku stavku je zapisan rezultat.
- Za neispravne stavke naveden je konkretan korak popravke ili ko pomaže.
Primer i smernice za proveru
Kočioni: prednja i zadnja kočnica zaustavljaju bicikl na kratkom putu, ispravno. Prenosni: lanac je bio suv, podmazao sam ga. Upravljački: volan je čvrst i ravan. Točkovi: zadnja guma je bila mekana, napumpao sam je. Vidljivost: prednje belo i zadnje crveno svetlo rade, katadiopteri su na mestu, zvonce radi.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Zajedno proverite bicikl po listi: kočnice, gume, lanac, svetla, zvonce.
- U automobilu pokažite detetu delove podsistema: papučice, volan, ručicu menjača.
- Razgovarajte o kacigi kao pravilu, a ne kao izboru.
Radionica 9: Pogonske mašine: motori
Princip koji nosiš dalje
Svaki motor pretvara energiju iz nekog izvora u kretanje; motori se razlikuju po izvoru i po načinu pretvaranja.
Zato motor bez goriva, struje ili pritiska stoji. Izbor motora zavisi od toga koja energija je dostupna, koliko sile treba i koliko zagađenja smemo da dopustimo.
- Fizika: gas koji se širi vrši rad.
- Biologija: mišići pretvaraju hemijsku energiju u pokret.
- Raketa i balon koji se ispušta lete po istom principu.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljAko imate automobil, pokažite detetu gde je motor i šta znači broj obrtaja na instrument tabli.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Fizika: gas koji se širi vrši rad; Biologija: mišići pretvaraju hemijsku energiju u pokret.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pogonska mašina (motor) pretvara neki oblik energije u mehanički rad, najčešće u obrtanje vratila. Prema energiji koju koristi, motor može biti toplotni, električni, hidraulični ili pneumatski.
Motor sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS) sagoreva gorivo u cilindru. Četvorotaktni benzinski motor radi u četiri takta: usisavanje smeše, sabijanje, sagorevanje sa širenjem (radni takt) i izduvavanje. Samo treći takt gura klip, a zamajac čuva kretanje za ostala tri. Dizel motor sabija vazduh toliko da se ubrizgano gorivo samo zapali, bez svećice. Dvotaktni motor ima radni takt pri svakom obrtaju, ali više zagađuje.
Hidraulični motori i cilindri koriste tečnost pod pritiskom (bager, kiper), a pneumatski sabijeni vazduh (pneumatski čekić za razbijanje asfalta, vrata autobusa). Električni motori rade tiho, ne ispuštaju gasove na mestu rada i imaju visok stepen korisnosti, pa ih ima u električnim vozilima, mašinama za veš i robotima. Mlazni i raketni motori izbacuju gasove velikom brzinom unazad, pa se letelica kreće unapred.
Primer sa postupkom
Četvorotaktni motor napravi 3000 obrtaja u minuti. Jedan ciklus (4 takta) traje 2 obrtaja vratila. Koliko radnih taktova napravi jedan cilindar u minuti?
- Jedan ciklus traje 2 obrtaja i u njemu je jedan radni takt.
- 3000 obrtaja : 2 = 1500 ciklusa u minuti.
- To je 1500 radnih taktova u minuti, odnosno 1500 : 60 = 25 u sekundi.
Jedan cilindar napravi 1500 radnih taktova u minuti, to jest 25 u sekundi.

Igra u radionici
Motor broda za Atlantis
Tehnoborgovi su rastavili motor broda za Atlantis. Poređaj taktove četvorotaktnog motora da brod ponovo krene.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi tabelu 5 motora koje si video uživo (u kući, na ulici, u gradu). Za svaki napiši vrstu (toplotni, električni, hidraulični, pneumatski), koju energiju pretvara u kretanje i po jednu prednost i manu.
Kako proveravamo rad
- Svaki motor je tačno svrstan po vrsti energije.
- Za svaki motor navedeno je pretvaranje energije.
- Prednosti i mane su stvarne (buka, zagađenje, snaga, punjenje, cena).
Primer i smernice za proveru
Fen za kosu: električni, pretvara električnu energiju u obrtanje ventilatora; prednost je tih rad, mana što bez struje ne radi. Gradski autobus na dizel: toplotni, hemijska energija goriva u kretanje; prednost je veliki domet, mana izduvni gasovi. Bager: hidraulični cilindri, prednost je velika sila, mana buka.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ako imate automobil, pokažite detetu gde je motor i šta znači broj obrtaja na instrument tabli.
- Uporedite zvuk električnog trotineta i motorne kosilice: koji je tiši i zašto?
- Razgovarajte o tome koji motori zagađuju vazduh u gradu, a koji ne.
Radionica 10: Roboti i upravljanje modelom pomoću računara
Princip koji nosiš dalje
Električno kolo mora biti zatvoreno: struja teče samo kroz neprekinut krug, a upravljati znači otvarati i zatvarati taj krug u pravom trenutku.
Struji treba put od jednog pola izvora do drugog; čim se krug prekine, struja staje u celom kolu. Prekidač, a kod robota program, koristi baš to: zatvori kolo kad motor treba da radi, a otvori ga kad treba da stane.
- Prekidač za svetlo u sobi.
- Baterijska lampa: dugme zatvara kolo.
- Tehnoborgovi slušaju senzore pre svakog koraka.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite zajedno kolo: baterija od 4,5 V, sijaličica ili motorčić i dve žice, pa otvarajte i zatvarajte kolo.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Prekidač za svetlo u sobi; Baterijska lampa: dugme zatvara kolo.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Robot je mašina koja sama izvršava zadatke prema programu. Ima tri dela: mehaniku (telo, zglobove, hvataljku), pogon (najčešće elektromotore) i upravljanje (računar ili mikrokontroler sa programom). Senzori mu javljaju šta se dešava (udaljenost, svetlost, dodir), a izvršni delovi (motori, lampice) rade ono što program odluči. Industrijski roboti zavaruju, farbaju i sklapaju delove brže i ujednačenije od čoveka.
Da bi motor modela radio, električno kolo mora biti zatvoreno: struja ide od jednog pola baterije kroz provodnik, prekidač i motor nazad do drugog pola. Ako je kolo bilo gde prekinuto (otvoren prekidač, olabavljena žica), struja ne teče i motor stoji. Računar upravlja modelom preko interfejsa (na primer pločice sa mikrokontrolerom) tako što uključuje i isključuje kolo, kao prekidač koji pritiska program. U ogledima koristimo samo bateriju do 9 V i nikad ne povezujemo model na utičnicu.
Veštačka inteligencija (VI) je deo računarstva u kome programi uče iz mnogo primera i prepoznaju obrasce: govor, lica, rukopis, put u navigaciji, preporuke pesama. VI ne razume svet kao čovek i može da pogreši, naročito ako su primeri iz kojih je učila bili loši. Zato čovek proverava važne odluke koje mašina predloži.
Primer sa postupkom
Školski robot-autić ima senzor udaljenosti. Pravilo glasi: ako je prepreka bliže od 20 cm, robot staje i skreće; inače ide napred. Šta robot radi kad senzor očita 50 cm, 20 cm i 12 cm?
- 50 cm nije bliže od 20 cm, pa robot ide napred.
- 20 cm takođe nije bliže od 20 cm (jednako je), pa robot i dalje ide napred.
- 12 cm je bliže od 20 cm, pa robot staje i skreće.
Za 50 cm i 20 cm robot ide napred, a za 12 cm staje i skreće.

Igra u radionici
Robot čuvar biblioteke
Savi sklapa robota koji će čuvati Mirinu biblioteku. Razvrstaj delove: šta oseća, šta odlučuje, a šta radi.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Smisli robota pomagača za Mirinu biblioteku. Nacrtaj ga i označi mehaniku, pogon, upravljanje, bar dva senzora i dva izvršna dela. Napiši 3 pravila upravljanja u obliku „ako ..., onda ...” i nacrtaj šemu zatvorenog kola za jedan njegov motor sa baterijom od 9 V i prekidačem.
Kako proveravamo rad
- Označeni su mehanika, pogon i upravljanje, kao i senzori i izvršni delovi.
- Svako pravilo povezuje podatak sa senzora sa radnjom izvršnog dela.
- Šema kola je zatvorena: baterija, prekidač, motor i provodnici čine neprekinut krug.
Primer i smernice za proveru
Robot ima točkove i hvataljku (mehanika), dva elektromotora (pogon) i mikrokontroler (upravljanje). Senzori: čitač oznake police i senzor udaljenosti. Pravila: ako je prepreka bliže od 15 cm, onda stani; ako se oznaka knjige poklapa sa oznakom police, onda spusti knjigu; ako je baterija slaba, onda idi na punjenje. Kolo: plus pol baterije od 9 V, prekidač, motor, pa nazad na minus pol.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite zajedno kolo: baterija od 4,5 V, sijaličica ili motorčić i dve žice, pa otvarajte i zatvarajte kolo.
- Jasno ponovite pravilo: ogledi samo sa baterijom, nikad sa utičnicom.
- Pitajte dete gde je danas srelo veštačku inteligenciju i da li je ona nekad pogrešila.
Radionica 11: Od potrebe do prototipa i provere
Princip koji nosiš dalje
Od potrebe do proizvoda: ideja se proverava probnim modelom i merljivim kriterijumom, pa se popravlja.
Prva ideja retko je najbolja. Kad testiraš i menjaš jednu stvar po jednu, znaš šta je pomoglo; bez provere bi proizvod tek kod korisnika pokazao manu.
- Inženjeri ispituju model mosta pre gradnje.
- Kuvar proba jelo pre posluživanja.
- Video-igre imaju probne verzije pre izlaska.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPapir i prethodno pripremljen karton dovoljni su za početni model.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Inženjeri ispituju model mosta pre gradnje; Kuvar proba jelo pre posluživanja.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Projektovanje počinje potrebom korisnika: šta predmet treba da omogući i u kojim uslovima? Kriterijum uspeha mora biti proverljiv, na primer da kartonski držač stabilno nosi tri olovke.
Najpre nacrtaj više ideja, izaberi materijal i predvidi redosled izrade. Prototip je probni model koji služi učenju. Ne mora odmah izgledati kao gotov proizvod.
Provera treba da prati unapred dogovoreni kriterijum. Menjaj jednu osobinu modela, zatim ponovi isti test. Tako znaš da li je poboljšanje posledica promene. Zabeleži i utrošak materijala i mogućnost ponovne upotrebe.
Primer sa postupkom
Držač se prevrće sa tri olovke. Kako unaprediti model?
- Pretpostavka: šira osnova povećava stabilnost.
- Napravi širu osnovu, zadrži iste olovke i ponovi test na istoj podlozi.
Uporedi stabilnost pre i posle promene uz iste uslove testa.

Igra u radionici
Držač alata za Atlantis
Tehnoborgovi traže pomoć: treba im držač za alat u Atlantisu. Poređaj faze od potrebe do proizvoda.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Osmisli držač za tri olovke od papira ili kartona. Pre izrade napiši dva proverljiva kriterijuma, nacrtaj rešenje i predloži test stabilnosti. Koristi bezbedan materijal i pomoć odraslog ako je alat potreban.
Kako proveravamo rad
- Kriterijumi se mogu proveriti.
- Skica pokazuje namenu i osnovne mere.
- Zapisuje rezultat testa i jednu obrazloženu doradu.
Primer i smernice za proveru
Primer kriterijuma: prima tri olovke i ne prevrće se kada stoji na ravnoj podlozi. Šira osnova može povećati stabilnost. Uspeh se procenjuje prema izabranim kriterijumima, bez jednog obaveznog izgleda.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Papir i prethodno pripremljen karton dovoljni su za početni model.
- Rezanje težeg materijala i upotrebu alata prilagodite uzrastu i školskom nadzoru.
Predmet
Likovna kultura
7 radionica sa vežbama
Kompozicija, perspektiva, ritam i ornament, proporcije, boje i emocije, digitalna fotografija i animacija uz originalan praktičan rad. Kriterijumi služe razgovoru o nameri i vidljivom rešenju, bez jednog obaveznog izgleda rada.
Radionica 1: Arabeska i ornament: ritam koji vodi pogled
Princip koji nosiš dalje
Ponavljanje stvara ritam, a ritam vodi pogled kroz sliku.
Oko traži red i prati ga kao korake, pa ponovljen motiv postaje put za pogled. Bez ponavljanja površina je zbir nepovezanih oblika i pogled luta bez cilja; uz previše istog ponavljanja pogled se brzo umori.
- Šare na ćilimu i keramičkim pločicama
- Ritam taktova u muzici
- Ponavljanje stihova i rima u pesmi
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPotražite ornamente u kući: ćilim, pločice, ogradu, šaru na šolji. Pitajte dete gde vidi ponavljanje, a gde promenu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Šare na ćilimu i keramičkim pločicama; Ritam taktova u muzici.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ornament je ukras sastavljen od motiva koji se ponavljaju. Arabeska je posebna vrsta ornamenta koja se razvila u islamskoj umetnosti: stilizovane vitice, listovi i geometrijski oblici prepliću se i nastavljaju kao da nemaju kraj. Uzor često dolazi iz prirode, ali arabeska može biti i sasvim apstraktna.
Kada se motiv ponavlja u jednakim razmacima, nastaje ritam. Oko prati ritam kao korake i prelazi sa jednog motiva na sledeći. Ako motiv postepeno raste, tamni ili menja boju, to zovemo stepenovanje: ritam dobija smer, a pogled ide tamo kuda promena vodi.
Ritam može imati i varijacije: isti motiv se okrene, preslika ili oboji drugačije. Previše jednakog ponavljanja deluje monotono, a previše promena razbija celinu. Dobra šara nalazi meru između reda i iznenađenja.
Primer sa postupkom
Savi pravi ukrasnu traku za kapiju Magične šume od samo jednog lista. Kako da traka ima ritam i smer?
- Izabere jednostavan motiv (list sa viticom) i nacrta ga pet puta u jednakim razmacima: nastaje pravilan ritam.
- U drugom redu svaki drugi list okrene naopako: ritam je i dalje jasan, ali življi, jer je to varijacija.
- U trećem redu listove crta sve veće sleva nadesno, pa pogled putuje ka najvećem listu: to je stepenovanje.
Ponavljanje daje ritam, okretanje daje varijaciju, a postepeno povećavanje daje smer kojim pogled ide.

Igra u radionici
Šare na kapiji Atlantisa
Mira je u biblioteci pronašla stare crteže kapije Atlantisa. Spoji svaki pojam sa onim što radi u šari.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi ukrasnu traku dugu bar 20 cm od jednog motiva koji sam izmisliš (list, talas, zvezda ili geometrijski oblik). Traka treba da ima tri dela: pravilan ritam, ritam sa varijacijom i stepenovanje. Ispod napiši po jednu rečenicu za svaki deo: šta si menjao i kuda ide pogled.
Kako proveravamo rad
- Isti osnovni motiv je prepoznatljiv u sva tri dela
- Vidi se razlika između pravilnog ritma, varijacije i stepenovanja
- Obrazloženje opisuje kretanje pogleda, ne samo izgled
- Motiv je originalan, nije precrtan
Primer i smernice za proveru
Moj motiv je talas sa tačkom. U prvom delu talasi stoje na istom razmaku. U drugom je svaki drugi talas preslikan naopako, pa traka deluje kao da se njiše. U trećem talasi rastu, pa pogled klizi udesno ka najvećem.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Potražite ornamente u kući: ćilim, pločice, ogradu, šaru na šolji. Pitajte dete gde vidi ponavljanje, a gde promenu.
- Ne ocenjujte urednost crteža; pitajte kuda pogled ide i zašto.
- Ako dete voli muziku, uporedite ritam u šari sa ritmom u pesmi: oba su ponavljanje, jedno u prostoru, drugo u vremenu.
Radionica 2: Proporcije: odnosi koji čine lice i telo
Princip koji nosiš dalje
Oblik prepoznajemo po odnosima delova, ne po apsolutnoj veličini.
Mozak poredi delove međusobno, pa isto lice prepoznaje i na maloj marki i na velikom plakatu. Kad bi prepoznavanje zavisilo samo od veličine, svaka umanjena slika bila bi drugi predmet, a karta ne bi ličila na teren.
- Razmer na geografskoj karti
- Razmera i proporcija u matematici
- Maketa zgrade na tehničkom
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljMerite zajedno olovkom na ispruženoj ruci koliko puta glava staje u visinu osobe na fotografiji. Razgovarajte o rezultatu, ne o izgledu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Razmer na geografskoj karti; Razmera i proporcija u matematici.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Proporcija je odnos veličine dela prema celini i prema drugim delovima. Dva crteža mogu biti različite veličine, a imati iste proporcije, kao mala i velika fotografija iste osobe.
Umetnici kao jedinicu mere koriste deo samog tela, najčešće visinu glave. Kod odrasle osobe glava staje u visinu tela približno sedam do osam puta, a kod malog deteta mnogo manje puta, jer je glava krupnija u odnosu na telo. Na licu odrasle osobe oči su otprilike na polovini visine glave. To su pomoćne mere: stvarni ljudi se razlikuju i to je sasvim u redu.
Karikatura namerno preteruje u jednoj ili dve proporcije da istakne karakter, a stilizacija oblik pojednostavljuje. Oba postupka deluju zato što posmatrač zna uobičajene proporcije i primećuje odstupanje. Kada crtamo stvarne ljude, poštujemo ih: karikatura ne služi da se neko ponizi.
Primer sa postupkom
Kako da na crtežu glave oči ne budu „previsoko”, što je česta greška?
- Nacrtaj ovalnu glavu i lakim potezom podeli je vodoravnom linijom na pola visine.
- Oči postavi na tu liniju; razmak između očiju je otprilike širina jednog oka.
- Donju polovinu ponovo podeli na pola: tu je otprilike donja ivica nosa, a usta su malo ispod, na oko trećini puta od nosa do brade.
Oči su na polovini visine glave, jer iznad njih su i čelo i deo glave pod kosom; zato crtež deluje prirodnije.

Igra u radionici
Mirini crteži: odnos ili veličina?
Mira sređuje stare crteže u biblioteci. Razvrstaj tvrdnje: da li govore o proporciji, odnosno odnosu delova, ili samo o veličini?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj dve figure iste visine na papiru: odraslu osobu i malo dete. Pre crtanja podeli visinu svake figure na jednake delove prema veličini glave i označi gde su ramena, struk i kolena. Ispod napiši koliko glava staje u visinu svake figure i šta se menja dok dete raste.
Kako proveravamo rad
- Odrasla figura i dete imaju vidljivo različit odnos glave i tela
- Pomoćne linije su nacrtane i označene
- Objašnjenje koristi reč odnos ili proporcija
- Figure su izmišljene ili nacrtane uz pristanak osobe
Primer i smernice za proveru
Odrasla figura je visoka oko sedam i po glava, a malo dete oko pet. Kod deteta su glava i oči krupnije u odnosu na telo, a noge kraće. Dok dete raste, noge i trup rastu brže od glave, pa se odnos menja.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Merite zajedno olovkom na ispruženoj ruci koliko puta glava staje u visinu osobe na fotografiji. Razgovarajte o rezultatu, ne o izgledu.
- Ako dete crta članove porodice, pohvalite tačne odnose, a ne „lepotu”.
- Ako se pojavi karikatura druga ili nastavnika, pitajte: da li bi i on bio srećan da je vidi?
Radionica 3: Kompozicija, ravnoteža i kontrast
Princip koji nosiš dalje
Kontrast privlači pogled, a ravnoteža ga zadržava u slici.
Pogled prvo pada na najveću razliku: svetlo pored tamnog, veliko pored malog. Bez kontrasta ništa ne vodi pogled, a bez ravnoteže slika deluje kao da će pasti na jednu stranu, pa pogled beži iz nje.
- Naslovna strana časopisa
- Izlog prodavnice
- Raspored igrača na terenu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljRazgovarajte o izborima, bez ocene „lepo” ili „ružno” kao jedinog kriterijuma.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Naslovna strana časopisa; Izlog prodavnice.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kompozicija je raspored elemenata unutar celine. Linija, boja, oblik i praznina vode pogled posmatrača. Ravnoteža ne zahteva uvek simetriju: manji snažno naglašen oblik može vizuelno uravnotežiti veći miran oblik.
Kontrast nastaje suprotstavljanjem, na primer svetlog i tamnog, velikog i malog ili mirnog i razuđenog oblika. Ponavljanje može dati ritam, a promena jednog elementa privući pažnju.
U likovnom radu ne postoji samo jedan tačan izgled. Odluke objašnjavamo namerom i njihovim vidljivim efektom. Pri analizi razlikujemo opis „crveni krug je u centru” od tumačenja „krug deluje kao žarište”.
Primer sa postupkom
Napravi plan plakata sa jednom važnom porukom pomoću tri pravougaonika i jednog kruga.
- Odredi gde želiš da pogled prvo zastane.
- Istakni važan oblik kontrastom veličine ili svetline, pa proveri da ostali oblici ne odvlače pažnju.
Uspešan raspored jasno usmerava pogled i može se obrazložiti; mogućih rešenja ima više.

Igra u radionici
Plakat za Mirinu biblioteku
Mira pravi plakat koji poziva decu u biblioteku. Razvrstaj postupke: da li grade kontrast ili ravnotežu?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi dve male kompozicije od istih pet papirnih oblika. U jednoj postigni mirnu ravnotežu, u drugoj snažan kontrast. Objasni kako raspored, veličina ili boja usmeravaju pogled.
Kako proveravamo rad
- Menja raspored sa jasnom namerom.
- Prepoznaje kontrast i vizuelnu ravnotežu.
- Obrazloženje povezuje sa vidljivim rešenjem.
Primer i smernice za proveru
Nema jednog tačnog rada. Prihvatljivo objašnjenje navodi konkretan odnos, npr. jedan veliki tamni oblik privlači pažnju naspram više malih svetlih oblika.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Razgovarajte o izborima, bez ocene „lepo” ili „ružno” kao jedinog kriterijuma.
- Ovo je zadatak sa geometrijskim oblicima, bez uvođenja novih Goluxland likova.
Radionica 4: Boje i emocije: toplo, hladno, svetlo i tamno
Princip koji nosiš dalje
Kontrast svetlog i tamnog, toplog i hladnog vodi pogled i nosi osećanje.
Oko najpre primeti najveću razliku u svetlini, pa tamo gde je kontrast najjači nastaje žarište. Kada bi sve boje imale istu svetlinu i toplinu, slika bi delovala ravno i pogled ne bi znao gde da stane.
- Saobraćajni znakovi i oznake opasnosti
- Zalazak sunca i plavičasta daljina planina
- Reflektor na tamnoj pozorišnoj sceni
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNa šetnji pogledajte daleka brda ili zgrade: da li su plavičaste i bleđe od bliskih? To je vazdušna i koloristička perspektiva uživo.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Saobraćajni znakovi i oznake opasnosti; Zalazak sunca i plavičasta daljina planina.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Boje delimo na tople (crvena, narandžasta, žuta) i hladne (plava, plavozelena, plavoljubičasta). Tople boje često deluju bliže i živahnije, a hladne dalje i mirnije. To nije zakon za svaku sliku, ali je pouzdana polazna tačka.
Svaka boja ima i svetlinu. Kada boji dodaš belu, postaje svetlija, a kada dodaš crnu ili njenu komplementarnu boju, postaje tamnija i prigušenija. Kontrast svetlog i tamnog najjače privlači pogled, čak i na crno-beloj slici. Komplementarne boje (crvena i zelena, plava i narandžasta, žuta i ljubičasta) stoje jedna naspram druge u krugu boja i jedna drugu ističu.
Koloristička perspektiva to koristi za prostor: toplije i jasnije boje u prvom planu, hladnije i bleđe u daljini. Stilizacija pojednostavljuje oblik do suštine, pa boja i obris nose osećanje. Utisak boje zavisi i od kulture i ličnog iskustva, zato svoj izbor uvek obrazloži.
Primer sa postupkom
Savi slika ostrvo zmajeva istim crtežom u dva raspoloženja: radosno jutro i oluja koja preti. Šta menja?
- Za jutro bira tople i svetle boje: žuto nebo, narandžaste stene i blag kontrast svetlog i tamnog.
- Za oluju bira hladne i tamne boje: tamnoplavo nebo, sivozeleno more i jedan jak svetao blesak munje.
- Zmaja u obe verzije ističe bojom komplementarnom pozadini, da ostane žarište slike.
Isti crtež menja raspoloženje toplinom, svetlinom i kontrastom boja, a žarište se drži komplementarnim parom.

Igra u radionici
Paleta za Magičnu šumu
Magična šuma menja boje tokom dana. Pomozi Saviju da razvrsta boje i prizore za slikanje u dve grupe.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj jednostavan predeo (nebo, brdo, drvo, kuća) dva puta istim linijama. Prvu verziju oboj toplim i svetlim bojama, drugu hladnim i tamnijim. Na obe neka kuća bude žarište istaknuto kontrastom. Ispod napiši koje osećanje budi svaka verzija i koji izbor boje je za to najzaslužniji.
Kako proveravamo rad
- Crtež je isti, menjaju se samo boje
- Jasna je razlika toplo i hladno, svetlo i tamno
- Žarište je istaknuto kontrastom svetline ili komplementarnim parom
- Obrazloženje povezuje osećanje sa konkretnom bojom
Primer i smernice za proveru
Prva verzija je narandžasta i žuta i deluje kao topao letnji dan. Druga je plava i ljubičasta i deluje kao hladno veče. Kuću sam u drugoj obojio žuto, sa svetlim prozorima, pa je to najsvetlije mesto i pogled ide pravo na nju.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Na šetnji pogledajte daleka brda ili zgrade: da li su plavičaste i bleđe od bliskih? To je vazdušna i koloristička perspektiva uživo.
- Pitajte koje bi boje dete izabralo za kutak za učenje, a koje za igraonicu, i zašto.
- Ne ispravljajte izbor boje kao „pogrešan”; tražite obrazloženje.
Radionica 5: Perspektiva: kako prostor postaje slika
Princip koji nosiš dalje
Jedno dosledno pravilo dubine pretvara ravnu površinu u prostor.
Linije koje se skupljaju ka istoj tački nedogleda ponašaju se kao stvarne ivice koje se udaljavaju od nas, pa mozak čita dubinu. Kada bi svaka linija išla ka drugoj tački, prostor bi se lomio i slika bi delovala kao da pada.
- Šine koje se spajaju u daljini
- Pogled niz dugačak školski hodnik
- Tehnički crtež i projekcije
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljDete neka objasni gde posmatrač stoji u odnosu na prikaz.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Šine koje se spajaju u daljini; Pogled niz dugačak školski hodnik.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Linearna perspektiva prikazuje dubinu tako da se paralelne linije određenog pravca u prostoru na slici približavaju tački nedogleda. Linija horizonta povezana je sa visinom oka posmatrača.
Kod jednostavne perspektive sa jednom tačkom nedogleda, ivice koje idu u dubinu usmeravamo prema istoj tački. Uspravne ivice ostaju uspravne u ovom osnovnom modelu.
Vazdušna perspektiva prikazuje daljinu promenama jasnoće, kontrasta i boje. Predmeti u daljini često izgledaju manje kontrastno. Različite vrste perspektive mogu se kombinovati.
Primer sa postupkom
Kako nacrtati jednostavan hodnik u perspektivi sa jednom tačkom?
- Povuci horizont i odredi jednu tačku nedogleda.
- Linije poda i plafona koje idu u dubinu usmeri ka toj tački; dodaj uspravne ivice vrata.
Zajednička tačka za linije dubine stvara dosledan prostorni prikaz.

Igra u radionici
Hodnik potonulog Atlantisa
Savi crta dugi hodnik potonulog Atlantisa. Spoji pojmove perspektive sa njihovom ulogom u crtežu.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Nacrtaj jednostavan hodnik koristeći horizont i jednu nedoglednu tačku. Zatim nacrtaj drugi predmet koji delimično zaklanja prvi i objasni dva načina prikaza dubine.
Kako proveravamo rad
- Linije koje u modelu odlaze u dubinu usmerava ka nedoglednoj tački.
- Razlikuje horizont od donje ivice papira.
- Objašnjava preklapanje kao prostorni znak.
Primer i smernice za proveru
U osnovnoj perspektivi paralelne linije normalne na ravan slike prividno se sastaju u nedoglednoj tački. Preklapanje pokazuje šta je ispred; nije potrebno da crtež ima samo jedno moguće rešenje.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Dete neka objasni gde posmatrač stoji u odnosu na prikaz.
- Crtež proverite po doslednosti linija, a ne po fotografskoj savršenosti.
Radionica 6: Digitalna fotografija: kadar, autoportret i autorstvo
Princip koji nosiš dalje
Kadar je odluka: ono što ostaviš unutar i van okvira menja poruku.
Posmatrač vidi samo ono što je u okviru i od toga gradi priču. Ako ne biraš svesno, kadar bira umesto tebe, pa poruka postaje nejasna ili otkriva ono što nisi hteo, kao tuđe lice ili adresu.
- Kadrovi u filmu i stripu
- Novinska fotografija uz vest
- Izbor dokaza u istorijskom izvoru
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite zajedno tri fotografije istog predmeta iz tri ugla i uporedite utisak.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Kadrovi u filmu i stripu; Novinska fotografija uz vest.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kadar je deo prizora koji ostaje unutar okvira fotografije. Fotograf bira plan (krupni plan lica, srednji plan do pojasa, opšti plan sa okolinom), ugao (odozgo, u visini očiju, odozdo) i šta ostaje van kadra. Snimak odozdo čini predmet većim i moćnijim, a snimak odozgo manjim.
Pravilo trećina pomaže rasporedu: zamisli dve vodoravne i dve uspravne linije koje dele kadar na devet polja. Glavni predmet na preseku linija često deluje živije nego u samom centru. Svetlo je takođe deo kompozicije: svetlo sa prozora koje pada sa strane daje senke i oblikuje lice.
Selfi je brza fotografija sebe, a autoportret je promišljena slika sebe u kojoj autor bira izraz, svetlo, pozadinu i poruku. Pre fotografisanja i objave tuđeg lika pitamo za pristanak. Original je delo autora, kopija je verna reprodukcija koja se tako i označava, a plagijat je predstavljanje tuđeg dela kao svog. Kada koristiš tuđu fotografiju, navedi autora i proveri da li je upotreba dozvoljena.
Primer sa postupkom
Savi želi autoportret koji poručuje „ja sam istraživač”. Kako da ga isplanira?
- Bira srednji plan, da se vide lice i ruke sa kompasom.
- Staje bočno uz prozor, da meko svetlo oblikuje lice.
- Lice postavlja na gornji levi presek linija pravila trećina, a kartu u pozadini ostavlja delimično vidljivu.
- Pre objave proverava da u kadru nema tuđeg lica ni adrese i potpisuje fotografiju kao svoju.
Plan, svetlo, raspored po trećinama i predmeti u kadru zajedno grade poruku, a provera privatnosti je deo posla.

Igra u radionici
Mirin foto-arhiv
Mira sređuje fotografije u arhivu biblioteke. Spoji svaki pojam sa njegovim značenjem, da arhiv bude uredan.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi seriju od tri autoportreta ili, ako ne želiš svoje lice, tri portreta predmeta koji te predstavlja. Svaki neka ima drugi plan ili ugao i drugo svetlo. Izaberi jedan sa najjačom kompozicijom i napiši koju poruku nosi, gde je glavni predmet u kadru i šta si namerno ostavio van kadra. Fotografije ne objavljuj bez dogovora sa roditeljem.
Kako proveravamo rad
- Tri fotografije se jasno razlikuju po planu ili uglu
- Izbor najbolje fotografije je obrazložen kompozicijom (trećine, svetlo, kadar)
- U kadru nema tuđih lica ni ličnih podataka bez pristanka
- Fotografije su sopstvene, nisu preuzete
Primer i smernice za proveru
Izabrala sam drugu fotografiju: srednji plan, svetlo sa prozora, moje lice je na desnoj trećini, a levo se vide moje četkice. Poruka je da volim da slikam. Van kadra sam ostavila neuređen sto i sestru, koja nije želela da bude na slici.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite zajedno tri fotografije istog predmeta iz tri ugla i uporedite utisak.
- Dogovorite porodično pravilo: niko ne objavljuje tuđu fotografiju bez pitanja, pa ni roditelji fotografiju deteta.
- Razgovarajte o razlici između inspiracije i kopiranja: šta je u redu preuzeti od drugog autora, a šta nije.
Radionica 7: Animacija i storiboard: kako crteži počnu da se kreću
Princip koji nosiš dalje
Mnogo malih promena, prikazanih brzo, oko čita kao jedan pokret.
Svaka slika se kratko zadrži u opažaju, pa mozak povezuje susedne slike i popunjava razliku. Ako su razlike prevelike ili se slike smenjuju presporo, iluzija se raspada i vidimo trzaje umesto pokreta.
- Crtani film i video igre
- Flipbook u uglu sveske
- Ekran koji se osvežava mnogo puta u sekundi
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapravite flipbook u uglu stare sveske: 15 do 20 sličica čovečuljka koji maše. Dete će odmah videti kako male razlike daju pokret.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Crtani film i video igre; Flipbook u uglu sveske.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Animacija je niz slika od kojih se svaka malo razlikuje od prethodne. Kada se prikažu brzo, jedna za drugom, oko i mozak ih spajaju u pokret. Na filmu se obično prikazuju 24 slike u sekundi, a jednostavne školske animacije često imaju 8 do 12 slika u sekundi, pa je pokret malo isprekidaniji.
Pre crtanja pravi se storiboard: niz sličica kao u stripu, sa kratkim opisom radnje, planom kadra i trajanjem. Storiboard štedi rad, jer se greške u priči vide pre nego što se nacrta stotinu slika.
Ključni crteži pokazuju početak, vrhunac i kraj pokreta, a međucrteži ih povezuju. Što su razlike između susednih slika manje, pokret je glatkiji i sporiji; veće razlike daju brži, nagliji pokret. Pokret, zvuk i scena zajedno grade priču, kao u pozorištu.
Primer sa postupkom
Savi želi animaciju od 2 sekunde: lopta pada i odskoči. Koliko slika mu treba pri 12 slika u sekundi i kako da ih rasporedi?
- Računa: 2 sekunde × 12 slika u sekundi = 24 slike.
- Ključni crteži: lopta gore (slika 1), lopta spljoštena na tlu (oko slike 12) i lopta ponovo gore, ali niže (slika 24).
- Međucrteže blizu vrha crta gušće, jer je lopta tu najsporija, a pri dnu ređe, jer lopta ubrzava dok pada.
Potrebne su 24 slike; ključni crteži su vrh, udar i novi vrh, a gustina međucrteža pokazuje brzinu.

Igra u radionici
Prva animacija na ostrvu zmajeva
Na ostrvu zmajeva tim pravi prvu animaciju o zmajevom jajetu. Poređaj korake rada redom kojim ih tim izvodi.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi storiboard od šest sličica za kratku animaciju na temu „Zmajevo jaje se izleže”. Za svaku sličicu napiši plan kadra, šta se dešava i koliko traje u sekundama. Zatim izračunaj koliko crteža treba za celu animaciju pri 12 slika u sekundi i označi koji su crteži ključni.
Kako proveravamo rad
- Šest sličica imaju jasan početak, zaplet i kraj
- Svaka sličica ima plan kadra i trajanje
- Broj crteža je tačno izračunat iz ukupnog trajanja
- Ključni crteži su označeni
Primer i smernice za proveru
Sličice traju 1, 1, 0,5, 1, 0,5 i 1 sekundu, ukupno 5 sekundi, pa je potrebno 5 × 12 = 60 crteža. Ključni su: celo jaje, prva pukotina, glava zmaja napolju i zmaj koji maše krilima.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napravite flipbook u uglu stare sveske: 15 do 20 sličica čovečuljka koji maše. Dete će odmah videti kako male razlike daju pokret.
- Zamolite dete da vam ispriča storiboard pre crtanja; jasna priča je važnija od lepih crteža.
- Ako koristite aplikaciju za animaciju, proverite da ne traži objavu ili nalog bez vašeg znanja.
Predmet
Muzička kultura
6 radionica sa vežbama
Zvuk kao talas, barok i klasicizam, opera, oratorijum i kantata, muzički oblici, instrumenti i sastavi, crkvena i narodna muzika. Zvučni snimci nisu ugrađeni; koristite snimak koji je obezbedio nastavnik ili legalno dostupan snimak.
Radionica 1: Zvuk je talas: kako žica peva
Princip koji nosiš dalje
Zvuk je talas: šta treperi i koliko brzo određuje šta čujemo.
Uho ne čuje sam predmet, nego talas koji predmet pravi u vazduhu. Kada bi visina zavisila od snage udarca, a ne od brzine treperenja, svaki jači ton bio bi i viši, pa istu melodiju ne bismo mogli da sviramo i tiho i glasno.
- Talasi na vodi posle bačenog kamena
- Membrana zvučnika koja treperi
- Glas koji se menja u pubertetu jer glasnice rastu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljZategnite gumicu preko otvorene kutije i trzajte je: zategnutija gumica daje viši ton, a kutija pojačava zvuk.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Talasi na vodi posle bačenog kamena; Membrana zvučnika koja treperi.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Zvuk nastaje kada nešto treperi: žica, glasnice, opna bubnja ili vazduh u cevi. Treperenje naizmenično zgušnjava i razređuje okolni vazduh, pa se kroz vazduh širi talas do našeg uha. Bez sredine kroz koju putuje, na primer u vakuumu, zvuka nema.
Visina tona zavisi od toga koliko puta u sekundi izvor zatreperi, a to zovemo frekvencija. Kod žice važe tri pravila: kraća žica daje viši ton, jače zategnuta žica daje viši ton, a deblja i teža žica daje niži ton. Zato je kontrabas mnogo veći od violine, a violinista prstom skraćuje deo žice koji treperi. Jačina tona zavisi od toga koliko snažno žica treperi, a ne od visine.
Sama žica pokreće malo vazduha. Drveni trup instrumenta treperi zajedno sa njom i pojačava zvuk, pa ga zovemo rezonantna kutija. Oblik i drvo trupa, materijal žice i način pokretanja (gudalom ili trzanjem) daju tonsku boju, po kojoj violinu razlikujemo od gitare i kada sviraju isti ton.
Primer sa postupkom
Na violini su sve četiri žice iste dužine. Kako violinista ipak dobija različite tonove?
- Svaka žica ima drugu debljinu i zategnutost, pa četiri prazne žice daju četiri različita tona.
- Pritiskom prsta na žicu skraćuje deo koji treperi, pa ton postaje viši.
- Jačinu menja pritiskom i brzinom gudala, a visina pri tome ostaje ista.
Visina se menja dužinom, zategnutošću i debljinom žice, a jačina zavisi od snage treperenja.

Igra u radionici
Žice na ostrvu zmajeva
Zmajevi na ostrvu prave instrumente od trske i konopca. Razvrstaj promene žice: da li ton postaje viši ili niži?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi jednostavan instrument od kutije i dve gumice različite debljine. Isprobaj ga i zapiši tri zapažanja: kako se menja ton kada prstom skratiš deo gumice, kada je jače zategneš i kada koristiš deblju gumicu. Na kraju objasni ulogu kutije. Ako nemaš materijal, opiši ogled i predvidi rezultate.
Kako proveravamo rad
- Zapisana su sva tri zapažanja: dužina, zategnutost i debljina
- Zaključci odgovaraju pravilima: kraće i zategnutije daje viši, deblje daje niži ton
- Uloga kutije je objašnjena kao pojačavanje treperenja
- Visina i jačina tona nisu pomešane
Primer i smernice za proveru
Kad prstom skratim gumicu, ton je viši. Kad je jače zategnem, ton je takođe viši. Deblja gumica daje niži ton. Kutija treperi zajedno sa gumicom i pokreće više vazduha, pa je zvuk jači nego kad gumicu držim u vazduhu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Zategnite gumicu preko otvorene kutije i trzajte je: zategnutija gumica daje viši ton, a kutija pojačava zvuk.
- Napunite čaše različitom količinom vode, kucnite ih kašikom i zajedno razmislite zašto se tonovi razlikuju.
- Ne treba znati svirati da bi se razumeo instrument; dovoljni su radoznalost i pažljivo slušanje.
Radionica 2: Instrumenti i izvođački sastavi
Princip koji nosiš dalje
Tonska boja zavisi od toga šta treperi i kako se pokreće.
Gudalo i trzaj pokreću žicu na različit način, pa i isti ton zvuči drugačije. Kada boja ne bi zavisila od izvora, ne bismo razlikovali violinu od gitare, ni glas prijatelja od glasa nepoznate osobe.
- Prepoznavanje poznatog glasa preko telefona
- Različit zvuk kucanja po drvetu i po metalu
- Zvučni efekti u filmu i igrama
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz snimak prvo izdvojite boju jednog instrumenta.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Prepoznavanje poznatog glasa preko telefona; Različit zvuk kucanja po drvetu i po metalu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Gudački instrumenti stvaraju ton treperenjem žica koje se najčešće pokreću gudalom. U porodici su violina, viola, violončelo i kontrabas. Trzalački instrumenti, poput gitare, pokreću žicu trzanjem.
Solističko izvođenje ističe jednog izvođača, kamerno mali sastav, a orkestarsko veći organizovan sastav. Gudački kvartet u uobičajenom sastavu ima dve violine, violu i violončelo.
Isti instrument može imati različite uloge u delu. Prepoznavanje tonske boje vežba se slušanjem, dok nazivi i sastav daju polaznu mapu. Ne zaključujemo o sastavu samo na osnovu jačine snimka.
Primer sa postupkom
Razvrstaj gitaru, violinu i violončelo prema uobičajenom načinu pokretanja žice.
- Gitara pripada trzalačkim instrumentima.
- Violina i violončelo pripadaju gudačkim, iako se njihove žice mogu i trzati u pojedinim tehnikama.
Gitara: trzalački; violina i violončelo: gudački.

Igra u radionici
Orkestar na ostrvu zmajeva
Zmajevi biraju instrumente za orkestar ostrva. Razvrstaj instrumente po uobičajenom načinu pokretanja žice.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi program zamišljenog školskog koncerta sa gudačkim kvartetom i horom. Navedi sastav kvarteta i objasni kako se ansambli razlikuju prema načinu stvaranja zvuka.
Kako proveravamo rad
- Kvartet čine dve violine, viola i violončelo.
- Hor opisuje kao vokalni sastav.
- Broj izvođača razlikuje od broja deonica.
Primer i smernice za proveru
Gudački kvartet je kamerni instrumentalni sastav, a hor vokalni. Više pevača može izvoditi istu horsku deonicu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz snimak prvo izdvojite boju jednog instrumenta.
- Ne ocenjujte slušno prepoznavanje samo prema kvizu iz teksta.
Radionica 3: Barok i klasicizam: slušanje sa pitanjem
Princip koji nosiš dalje
Stil prepoznajemo po čujnim postupcima, a ne po imenu kompozitora.
Ime epohe je samo oznaka; stil čine postupci koje čujemo, kao preplitanje glasova u baroku ili jasne fraze i kontrast tema u klasicizmu. Ako pamtimo samo imena, nećemo prepoznati stil u delu koje prvi put slušamo.
- Stilovi gradnje u istoriji umetnosti
- Rukopis koji prepoznaješ bez potpisa
- Epohe u književnosti
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPustite kratak odlomak dva puta: prvo celina, zatim odabrana osobina.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Stilovi gradnje u istoriji umetnosti; Rukopis koji prepoznaješ bez potpisa.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
U školskom pregledu baroka upoznajemo Baha, Hendla i Vivaldija, a u klasicizmu Hajdna, Mocarta i Betovena. Granice stilova nisu nagle i pojedinačno delo treba slušati i proučiti u kontekstu.
Barokna muzika često razvija motive kroz preplitanje glasova, kontraste i ukrase. U klasicizmu često čujemo preglednije fraze, jasne kontraste tema i oblikovanje većih celina. To su smernice za slušanje, a ne pravilo bez izuzetaka.
Tempo govori o brzini izvođenja, dinamika o jačini, a tonska boja pomaže da razlikujemo glasove i instrumente. Kada obrazlažeš utisak, navedi šta se konkretno čuje, umesto samo „veselo” ili „tužno”.
Primer sa postupkom
Kako uporediti dva odlomka koja je nastavnik izabrao?
- U oba prati iste osobine: tempo, dinamiku, instrumente i ponavljanje motiva.
- Zapiši po jedno opažanje sa približnim vremenom u snimku, pa uporedi.
Poređenje se zasniva na čujnim detaljima iz oba snimka, ne samo na imenu kompozitora.

Igra u radionici
Dva salona u Mirinoj biblioteci
Mira je u biblioteci uredila dva muzička salona, barokni i klasicistički. Razvrstaj osobine prema tome gde ih češće čuješ.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Uz nastavnikov ili legalno dostupan snimak poslušaj po kratak odlomak barokne i klasicističke muzike. Zapiši tempo, dinamiku i jedan čujni detalj. Ako nemaš snimke, pripremi tabelu za sledeći čas.
Kako proveravamo rad
- Tempo razlikuje od dinamike.
- Opis zasniva na onome što se čuje.
- Ne određuje stil samo po jednom opštem utisku.
Primer i smernice za proveru
Mogući opisi: umeren tempo, tiši početak i postepeno jačanje, prepoznatljivo ponavljanje motiva. Stilsko svrstavanje proverava se uz podatke o delu i širi muzički kontekst.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pustite kratak odlomak dva puta: prvo celina, zatim odabrana osobina.
- Bez snimka ova lekcija proverava pojmove, ne slušno prepoznavanje.
Radionica 4: Rođenje opere, oratorijum i kantata
Princip koji nosiš dalje
Muzika i reč zajedno pričaju priču jače nego svaka sama.
Reč kaže šta se dešava, a melodija, tempo i harmonija pokazuju kako se lik oseća. Bez muzike tekst opere bio bi obična drama, a bez reči publika bi teško pratila radnju.
- Filmska muzika koja najavljuje opasnost
- Pesme u crtanim filmovima
- Himna na svečanosti
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljUz legalno dostupan snimak pustite kratak odlomak uvertire ili arije, na primer iz Mocartove „Čarobne frule”. Ne morate razumeti reči; pitajte šta se čuje: priča ili osećanje?
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Filmska muzika koja najavljuje opasnost; Pesme u crtanim filmovima.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Opera je muzičko-scensko delo u kome se radnja peva, uz orkestar, kostime i scenu. Nastala je u Italiji krajem 16. i početkom 17. veka, kada su umetnici u Firenci želeli da obnove način na koji su, kako su verovali, stari Grci izvodili tragedije. Jedno od prvih velikih dela ove vrste je Monteverdijev „Orfej” iz 1607. godine.
U operi se smenjuju recitativ i arija. Recitativ prati ritam govora i pokreće radnju, a arija zaustavlja vreme da lik izrazi osećanje razvijenom melodijom. Uvertira je instrumentalni uvod pre podizanja zavese, a hor predstavlja grupu, na primer narod ili vojsku.
Oratorijum je veliko vokalno-instrumentalno delo za soliste, hor i orkestar, najčešće na duhovnu temu, koje se izvodi bez scene i kostima. Poznat primer je Hendlov „Mesija”. Kantata je kraće delo slične vrste za glasove i instrumente; Bah je napisao veliki broj crkvenih kantata. Sve tri vrste nose istu baroknu ideju: muzika pojačava značenje reči.
Primer sa postupkom
Kako po opisu izvođenja razlikovati operu, oratorijum i kantatu?
- Pitaj da li postoje scena, kostimi i gluma: ako postoje, verovatno je opera.
- Ako nastupaju solisti, hor i orkestar bez scene, a delo je dugo i najčešće na duhovnu temu, to je oratorijum.
- Ako je delo slično, ali kraće i za manji sastav, to je kantata.
Opera se izvodi na sceni, oratorijum je veliko koncertno delo bez scene, a kantata je njegov kraći srodnik.

Igra u radionici
Mirin program barokne večeri
Mira u biblioteci pravi program za školsko veče barokne muzike. Spoji svaki pojam sa njegovim opisom.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Zamisli kratku operu u tri dela o tome kako Savi pronalazi izgubljenu kartu Magične šume. Napiši plan: kakva je uvertira, gde je recitativ koji pokreće radnju, gde je arija i koje osećanje izražava, i gde peva hor. Zatim objasni kako bi isti sadržaj izgledao kao oratorijum.
Kako proveravamo rad
- Plan sadrži uvertiru, recitativ, ariju i hor
- Svaki deo ima jasnu ulogu u priči
- Razlika oratorijuma (bez scene i kostima) je tačno navedena
- Ne koriste se tekstovi postojećih pesama
Primer i smernice za proveru
Uvertira je brza i radoznala muzika pre zavese. U recitativu Savi govori Miri da je karta nestala. U ariji Savi peva o strahu da se izgubi u šumi, najpre sporo i tiho, pa sve hrabrije. Hor drveća peva na kraju, kad je karta nađena. Kao oratorijum, isto bi pevali solisti i hor bez scene i kostima, a publika bi priču pratila samo slušanjem.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Uz legalno dostupan snimak pustite kratak odlomak uvertire ili arije, na primer iz Mocartove „Čarobne frule”. Ne morate razumeti reči; pitajte šta se čuje: priča ili osećanje?
- Uporedite operu sa crtanim filmom u kome likovi pevaju: i tamo pesma zaustavlja radnju da bi se izrazilo osećanje.
- Ako idete u pozorište, unapred zajedno pročitajte kratak sadržaj radnje.
Radionica 6: Srpska crkvena muzika i narodni instrumenti
Princip koji nosiš dalje
Muzika se čuva prenošenjem i zapisom, a zapis menja i ono što se čuva.
Usmeno prenošenje čuva živ način izvođenja, ali se napev može promeniti ili izgubiti kada nestane onaj ko ga zna. Notni zapis čuva tačnije, ali beleži samo jednu verziju, pa se deo bogatstva izvođenja gubi ako zapis nije praćen slušanjem.
- Narodne priče koje je zapisao Vuk Karadžić
- Porodični recepti zapisani u svesci
- Snimci starih pevača u arhivu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljAko u porodici neko svira ili zna stare napeve, zamolite ga da detetu pokaže instrument ili otpeva melodiju.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Narodne priče koje je zapisao Vuk Karadžić; Porodični recepti zapisani u svesci.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Srpska crkvena muzika razvijala se u srednjem veku iz vizantijskog pojanja. Pevalo se jednoglasno, a melodija se zapisivala neumama, znacima koji pokazuju njeno kretanje. Kir Stefan Srbin, iz 15. veka, smatra se najstarijim poznatim srpskim kompozitorom.
Vekovima se crkveno pojanje prenosilo uglavnom usmeno, od pojca do učenika. U 19. veku Kornelije Stanković zapisao je pojanje savremenim notama i obradio ga za hor, a Stevan Stojanović Mokranjac stvorio je višeglasna duhovna dela, poput „Liturgije” i „Opela”, i zapisao mnoge napeve.
Narodni instrumenti nose zvuk sela, sabora i praznika. Gusle su gudački instrument sa jednom ili dve žice, uz koje se pevaju epske pesme. Tambura je trzalački instrument dugog vrata. Frula i kaval su duvački instrumenti, a gajde imaju mešinu iz koje vazduh ide u svirale. I ovde važi isto pravilo kao kod violine i gitare: nešto treperi, a trup ili cev oblikuje zvuk.
Primer sa postupkom
Kako razvrstati gusle, tamburu i frulu prema načinu dobijanja tona?
- Gusle: žica se pokreće gudalom, pa su gudački žičani instrument.
- Tambura: žica se trza trzalicom, pa je trzalački žičani instrument.
- Frula: treperi vazduh u cevi kada se u nju duva, pa je duvački instrument.
Gusle su gudačke, tambura je trzalačka, a frula duvačka; razlika je u tome šta treperi i kako se pokreće.

Igra u radionici
Mirin katalog baštine
Mira pravi katalog srpske muzičke baštine za biblioteku. Spoji svaki pojam sa tačnim opisom.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi kartu „Muzička baština” sa tri instrumenta (gusle, tambura i jedan duvački po izboru) i dve ličnosti srpske crkvene muzike. Za svaki instrument napiši šta treperi i kako se pokreće, a za svaku ličnost jednu rečenicu o njenom doprinosu i vek u kome je živela. Dodaj jedno pitanje koje bi postavio starijem članu porodice o muzici njegovog detinjstva.
Kako proveravamo rad
- Tri instrumenta su tačno razvrstana po načinu dobijanja tona
- Dve ličnosti imaju tačan doprinos i vek
- Postoji pitanje za razgovor sa starijom osobom
- Nema prepisanih tekstova pesama
Primer i smernice za proveru
Gusle: treperi žica, pokreće je gudalo. Tambura: treperi žica, pokreće je trzalica. Frula: treperi vazduh u cevi. Kir Stefan Srbin (15. vek) je najstariji poznati srpski kompozitor. Mokranjac (19. i početak 20. veka) je zapisao mnoge napeve i napisao višeglasnu „Liturgiju”. Pitanje za baku: koje su se pesme pevale na slavljima u tvom selu i ko ih je svirao?
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ako u porodici neko svira ili zna stare napeve, zamolite ga da detetu pokaže instrument ili otpeva melodiju.
- Posetite etnografski muzej ili kulturni centar gde se vide narodni instrumenti.
- Razgovarajte o tome šta se u porodici prenosi usmeno (recepti, priče, pesme) i šta bi se izgubilo da niko ništa ne zapisuje.
Predmet
Fizičko i zdravstveno vaspitanje
6 radionica sa vežbama
Zagrevanje, progresivno opterećenje, oporavak i san, prva pomoć, fer-plej i praćenje napretka. Praktične motoričke veštine i individualno opterećenje procenjuje nastavnik; tekstualni kviz ne potvrđuje fizičku osposobljenost.
Radionica 1: Zagrevanje i smirivanje: telo se priprema za napor
Princip koji nosiš dalje
Telo bolje i bezbednije podnosi napor kada mu se napor uvodi postepeno.
Ugrejan mišić je elastičniji, zglobovi su pokretljiviji, a srce i pluća već rade brže, pa telo spremno dočekuje nagli pokret. Bez zagrevanja hladan mišić teže podnosi trzaj, a srce se naglo opterećuje.
- Pevač koji zagreva glas pre nastupa
- Muzičar koji pre koncerta svira lestvice
- Postepeno ubrzavanje bicikla pre uzbrdice
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPre zajedničke vožnje bicikla ili uspona na brdo predložite da dete vodi kratko zagrevanje.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Pevač koji zagreva glas pre nastupa; Muzičar koji pre koncerta svira lestvice.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Čas ili trening ima tri dela: zagrevanje, glavni deo i smirivanje. Zagrevanje obično traje 5 do 10 minuta i počinje laganim kretanjem, kao što su hodanje ili lagano trčanje. Ono ubrzava rad srca i disanje i zagreva mišiće.
Zatim dolaze dinamičke vežbe: kruženje ramenima i kukovima, zamasi nogama, iskoraci, lagani skipovi. One pokreću zglobove kroz pun opseg pokreta i pripremaju telo za pokrete glavnog dela, na primer za skok udalj ili odbojku. Ugrejan mišić je elastičniji i brže reaguje, a pažnja se usmerava na zadatak.
Smirivanje na kraju je lagano kretanje i mirno istezanje, da se disanje i puls postepeno vrate na mirovanje. Isteže se bez trzaja i samo do osećaja blage zategnutosti, nikad do bola. Bol, vrtoglavica ili muka znak su da staneš i kažeš nastavniku.
Primer sa postupkom
Glavni deo časa je skok udalj. Kako izgleda dobro zagrevanje od oko 8 minuta?
- Tri minuta laganog trčanja oko terena, da se ubrza puls i zagreju mišići.
- Tri minuta dinamičkih vežbi: kruženje ramenima, zamasi nogama, iskoraci i lagani skipovi.
- Dva minuta vežbi bliskih glavnom delu: nekoliko laganih zaleta i odskoka bez punog skoka.
Zagrevanje ide od opšteg ka posebnom: prvo celo telo, pa zglobovi, pa pokreti iz same discipline (3 + 3 + 2 = 8 minuta).

Igra u radionici
Jutarnji trening na ostrvu zmajeva
Mladi zmajevi na ostrvu uče da lete bez povrede. Poređaj delove treninga redom kojim ih Savi vodi.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Sastavi zagrevanje od 8 do 10 minuta za čas na kome je glavni deo odbojka. Napiši tri dela (opšte zagrevanje, dinamičke vežbe, vežbe bliske odbojci), trajanje svakog dela i po dve vežbe za svaki deo. Dodaj smirivanje od 3 do 5 minuta. Zagrevanje izvodi samo uz nastavnika ili odraslu osobu.
Kako proveravamo rad
- Zagrevanje ima tri dela, od opšteg ka posebnom
- Zbir trajanja je između 8 i 10 minuta
- Treći deo sadrži pokrete iz odbojke, na primer odbijanje prstima ili kretanje u stavu
- Smirivanje sadrži lagano kretanje i mirno istezanje bez bola
Primer i smernice za proveru
Opšte (3 min): lagano trčanje i bočno kretanje. Dinamičko (3 min): kruženje ramenima i ručnim zglobovima, iskoraci. Odbojka (3 min): odbijanje lopte prstima o zid i kretanje u odbojkaškom stavu. Ukupno 9 minuta. Smirivanje (4 min): hodanje, pa mirno istezanje ramena i nogu do blage zategnutosti.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pre zajedničke vožnje bicikla ili uspona na brdo predložite da dete vodi kratko zagrevanje.
- Ne podstičite istezanje „do bola”; dovoljna je blaga zategnutost.
- Ako dete ima zdravstveno stanje ili povredu, javite nastavniku fizičkog i pratite savet lekara.
Radionica 2: Fer-plej, pravila i timska saradnja
Princip koji nosiš dalje
Pravila i poštovanje drže igru mogućom za sve.
Igra postoji samo dok se svi drže dogovora; kada jedni varaju ili vređaju, drugi prestaju da igraju i igra se raspada. Zato fer-plej nije slabost, nego uslov da igra uopšte traje.
- Saobraćajna pravila
- Dogovor u grupnom projektu
- Pravila razgovora na času
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPitajte šta je dete uradilo da pomogne timu, ne samo ko je pobedio.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Saobraćajna pravila; Dogovor u grupnom projektu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Fer-plej obuhvata poštovanje pravila, protivnika, saigrača i odluka sudije. Pobeda nije opravdanje za namerno povređivanje, vređanje ili prikrivanje prekršaja.
U timskoj igri važni su dogovor, raspodela uloga i uključivanje svih članova. Korisna povratna informacija opisuje postupak i predlog: „Pogledaj gde je slobodan saigrač pre dodavanja”, umesto uvrede.
Spor se rešava prekidom rasprave i mirnim obraćanjem nastavniku ili sudiji prema pravilima aktivnosti. Ličnu refleksiju usmeri na ono što možeš menjati: saradnju, pažnju i poštovanje dogovora.
Primer sa postupkom
Saigrač pogreši dodavanje i ekipa izgubi poen. Koji odgovor pomaže?
- Odvoji grešku u postupku od vrednosti osobe.
- Ponudi konkretan dogovor za sledeću akciju i nastavi bez vređanja.
„Sledeći put ću se ranije otvoriti za dodavanje, a ti pogledaj gde sam.”

Igra u radionici
Turnir u Magičnoj šumi
Na turniru u Magičnoj šumi sudi Savi. Razvrstaj postupke igrača: da li je to fer-plej ili kršenje duha igre?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratak dogovor za timsku igru: kako biramo ekipe, rešavamo spor i uključujemo manje iskusnog igrača. Odglumite jedan nesporazum i mirno rešenje bez fizičkog kontakta.
Kako proveravamo rad
- Pravila važe jednako za sve.
- Povratna informacija se odnosi na postupak, bez vređanja.
- Spor rešava dogovorom i uz sudiju ili nastavnika kada je potrebno.
Primer i smernice za proveru
Dogovor može uključiti ravnomernu podelu, jasno pravilo za prekid igre i konkretan savet saigraču. Roditelj procenjuje obrazloženje i ponašanje u prikazanoj situaciji.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pitajte šta je dete uradilo da pomogne timu, ne samo ko je pobedio.
- Praktičnu procenu prepustite nastavniku i uslovima školske aktivnosti.
Radionica 3: Progresivno opterećenje: kako telo postaje sposobnije
Princip koji nosiš dalje
Telo jača kada zahtev raste postepeno i kada posle napora dobije odmor.
Napor je signal telu da se prilagodi, a samo prilagođavanje dešava se u odmoru. Bez povećanja zahteva napredak staje, a kod prevelikog skoka telo ne stigne da se oporavi, pa dolaze umor i povreda.
- Učenje novih reči malo po malo svakog dana
- Vežbanje instrumenta sve zahtevnijim delima
- Zadaci iz matematike od lakših ka težim
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPomozite detetu da vodi nedeljni plan sa jednom promenom po nedelji; hvalite doslednost, ne brojke.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Učenje novih reči malo po malo svakog dana; Vežbanje instrumenta sve zahtevnijim delima.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kada vežbaš malo jače nego što je telo naviklo, ono se u odmoru prilagodi i postane spremnije za sledeći put. To je progresivno opterećenje: zahtev se povećava postepeno, malim koracima. Ako je opterećenje uvek isto, napredak staje; ako je naglo preveliko, rastu umor i rizik od povrede.
Vežbanje planiramo kroz četiri pitanja: koliko često (učestalost), koliko naporno (intenzitet), koliko dugo (trajanje) i kojom vrstom vežbi. Menjamo jedno po jedno, na primer prvo produžimo trajanje, a tek kasnije povećamo intenzitet. Intenzitet možeš da proceniš testom razgovora: pri umerenom naporu možeš da govoriš u rečenicama, ali ne i da pevaš.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje deci i mladima od 5 do 17 godina u proseku bar 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno, uz vežbe za jačanje mišića i kostiju bar tri dana nedeljno. Plan praviš prema sebi: porediš se sa svojim prethodnim nedeljama, a ne sa drugima.
Primer sa postupkom
Savi sada može lagano da trči 8 minuta bez zaustavljanja. Kako da za četiri nedelje napreduje bezbedno?
- Zadržava učestalost: tri treninga nedeljno, sa danom odmora između.
- Svake nedelje produžava trčanje za 2 minuta: 8, 10, 12, pa 14 minuta.
- Tempo ostaje takav da može da govori u rečenicama; ako se jedne nedelje oseća premoreno, ponavlja prethodnu nedelju.
Za četiri nedelje Savi stiže do 14 minuta, jer je menjao samo trajanje, malim koracima i uz odmor.

Igra u radionici
Savijev plan za planinu Magične šume
Savi se priprema za uspon na planinu Magične šume. Poređaj korake njegovog plana od prvog do poslednjeg.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi plan vežbanja za četiri nedelje za aktivnost koju voliš (hodanje, trčanje, bicikl, vijača ili ples). Za svaku nedelju upiši učestalost, trajanje i intenzitet prema testu razgovora i menjaj samo jednu stvar odjednom. Dodaj dane odmora i pravilo šta radiš ako se osećaš premoreno ili te nešto boli. Plan pokaži roditelju ili nastavniku pre početka.
Kako proveravamo rad
- Plan ima četiri nedelje i dane odmora
- Svake nedelje se menja najviše jedna stvar, malim korakom
- Intenzitet je opisan testom razgovora
- Postoji pravilo za umor ili bol
- Plan ne poredi telo ni izgled sa drugima
Primer i smernice za proveru
Vijača, tri puta nedeljno (ponedeljak, sreda, petak). Nedelja 1: ukupno 5 minuta, u serijama od po 1 minut. Nedelja 2: 6 minuta. Nedelja 3: 7 minuta. Nedelja 4: 8 minuta, istim tempom. Intenzitet: između serija mogu da kažem celu rečenicu. Ako sam premoren ili me nešto boli, ponavljam prethodnu nedelju i kažem roditelju.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pomozite detetu da vodi nedeljni plan sa jednom promenom po nedelji; hvalite doslednost, ne brojke.
- Vežbajte zajedno: šetnja ili vožnja bicikla vikendom računa se u dnevnu aktivnost.
- Ne poredite dete sa braćom, sestrama ili drugovima; svako telo napreduje svojim tempom.
Radionica 4: Praćenje veštine i lični napredak
Princip koji nosiš dalje
Napredak meriš poređenjem sebe sa sobom, u istim uslovima.
Samo kada su zadatak i uslovi isti, razlika u rezultatu govori o tvojoj veštini. Poređenje sa drugima meri i razlike u uzrastu, rastu i iskustvu, pa ne govori ništa o tvom napretku, a lako obeshrabri.
- Ogled u fizici u kome se menja samo jedna veličina
- Merenje biljke svakog dana u isto vreme
- Poređenje svojih kontrolnih iz istog gradiva
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNe koristite kviz kao zdravstvenu procenu ili dokaz savladane motoričke veštine.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Ogled u fizici u kome se menja samo jedna veličina; Merenje biljke svakog dana u isto vreme.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Napredak u veštini pratimo poređenjem sopstvenih pokušaja u sličnim uslovima. Broj uspešnih dodavanja ima smisla samo ako su zadatak, udaljenost i broj pokušaja uporedivi.
Dnevnik rada može sadržati naziv školske vežbe, uslove, rezultat i kratak osvrt. Zapis nije takmičenje sa drugima. Ako se uslovi promene, to treba navesti umesto zaključka da je rezultat automatski bolji ili lošiji.
Praktičan zadatak izvodi se prema uputstvu nastavnika i u odgovarajućem prostoru. Bol, vrtoglavica ili nelagodnost nisu cilj vežbe: aktivnost se prekida i obaveštava odrasla osoba.
Primer sa postupkom
U dva školska pokušaja ostvareno je 6/10 i 8/10 uspešnih dodavanja sa iste udaljenosti. Šta možemo reći?
- U drugom pokušaju bilo je dva uspešna dodavanja više.
- To je bolje u tom pokušaju, ali za pouzdaniji trend treba više uporedivih merenja.
Vidljiv je bolji drugi rezultat, a trajan napredak proveravamo kroz više pokušaja.

Igra u radionici
Mirin dnevnik vežbanja
Mira u biblioteci čuva dnevnike vežbanja dece iz kraja. Razvrstaj zapise: da li dobro prate lični napredak?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Sa nastavnikom izaberi jednu već poznatu veštinu i način bezbednog praćenja tokom dve nedelje. Napiši koje uslove treba zadržati istim i kako beležiš subjektivni osećaj i kvalitet izvođenja.
Kako proveravamo rad
- Izbor zadatka i opterećenja usklađuje sa nastavnikom.
- Upoređuje rad u sličnim uslovima.
- Napredak ne svodi na poređenje sa drugim učenikom.
Primer i smernice za proveru
Zapis može imati datum, zadatak, uslove, broj uspešnih izvođenja i kratak osvrt. Ovo je plan praćenja, a ne propisivanje individualnog opterećenja ili ocena motoričke sposobnosti.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ne koristite kviz kao zdravstvenu procenu ili dokaz savladane motoričke veštine.
- Ciljeve praktičnog rada uskladite sa nastavnikom i detetovim mogućnostima.
Radionica 5: Oporavak, san i gorivo za telo
Princip koji nosiš dalje
Napredak se gradi u odmoru: bez sna, vode i hrane trening samo troši.
Vežba stvara zamor i sitna oštećenja koja telo popravlja tako da bude jače, ali za to su potrebni san, gradivne materije i energija. Ako se oporavak preskače, zamor se gomila, rezultati padaju, a rizik od povrede i bolesti raste.
- Gradivo koje se posle dobrog sna bolje pamti
- Baterija telefona koja mora da se puni
- Njiva koja se odmara između setvi
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljDogovorite porodično pravilo o ekranima pre spavanja i budite primer.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Gradivo koje se posle dobrog sna bolje pamti; Baterija telefona koja mora da se puni.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Napredak od vežbanja ne nastaje dok vežbaš, nego dok se oporavljaš. Tokom odmora i sna telo obnavlja mišiće, popunjava zalihe energije i učvršćuje ono što je naučilo. Američka akademija za medicinu spavanja preporučuje tinejdžerima od 13 do 18 godina 8 do 10 sati sna svake noći. Ekran pre spavanja i neredovno vreme odlaska u krevet otežavaju san.
Hrana je gorivo i gradivo, a ne nagrada ili kazna. Žitarice, voće i povrće daju energiju i zaštitne materije, a mleko, jaja, mahunarke, riba i meso daju proteine, gradivne materije za mišiće. Voda je potrebna pre, tokom i posle vežbanja, naročito kad je toplo. U ovom uzrastu telo raste, pa se dijeta ne drži na svoju ruku; ako postoji zdravstveni razlog, plan ishrane pravi lekar.
Energetski napici sadrže mnogo kofeina i često šećera, pa mogu da ubrzaju rad srca, izazovu nemir i poremete san. Stručna udruženja pedijatara savetuju da ih deca i mladi ne piju. Zdravom detetu koje se raznovrsno hrani dodaci ishrani najčešće nisu potrebni i uzimaju se samo po savetu lekara. Duvan i alkohol štete srcu, plućima i razvoju, a sport tu štetu ne poništava.
Primer sa postupkom
Savi ima trening u 18 časova, a ujutru ustaje u 7. Kako da isplanira veče da se dobro oporavi?
- Posle treninga pije vodu, a za večeru jede obrok sa proteinima, žitaricama i povrćem.
- Telefon ostavlja van sobe sat vremena pre spavanja.
- Računa: da bi spavao bar 9 sati pre buđenja u 7, treba da zaspi najkasnije u 22 časa.
Voda, raznovrstan obrok i san od bar 9 sati (od 22 do 7 časova) daju telu vreme da se oporavi.

Igra u radionici
Torba za oporavak u Magičnoj šumi
Savi pakuje torbu za dva dana planinarenja kroz Magičnu šumu. Razvrstaj šta pomaže oporavku, a šta mu škodi.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Vodi dnevnik oporavka tri dana: kada si legao i ustao, koliko si sati spavao, koliko si čaša vode popio i kako si se osećao ujutru (odmorno, srednje, umorno). Na kraju izračunaj prosečan san i predloži jednu malu promenu koja bi ti pomogla da se bolje oporaviš. Ne upisuj težinu, izgled ni kalorije.
Kako proveravamo rad
- Dnevnik ima podatke za tri dana
- Prosek sna je tačno izračunat
- Predlog je jedna konkretna i ostvariva promena
- Dnevnik ne sadrži težinu, izgled ni kalorije
Primer i smernice za proveru
Spavao sam 8, 9 i 7 sati, prosečno (8 + 9 + 7) : 3 = 8 sati. Najumorniji sam bio posle noći od 7 sati, kada sam do kasno gledao telefon. Promena: telefon ostavljam u kuhinji u 21.30.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Dogovorite porodično pravilo o ekranima pre spavanja i budite primer.
- Govorite o hrani kao gorivu i gradivu, bez komentara o težini ili izgledu deteta i drugih ljudi.
- Ako primetite da dete preskače obroke, previše se opterećuje izgledom ili naglo menja ishranu, razgovarajte mirno i potražite savet pedijatra.
Radionica 6: Prva pomoć i bezbednost: oderotina, posekotina, voda
Princip koji nosiš dalje
Prvo sopstvena bezbednost, pa čista rana i poziv odrasloj osobi.
Povređen spasilac ne može nikome da pomogne, a prljava rana se lako zarazi. Kada bi svako brzao bez provere, jedna nezgoda pretvorila bi se u dve, a mala rana u infekciju.
- Uputstvo u avionu: prvo sebi stavi masku
- Pranje ruku i bakterije na biologiji
- Pravila spasilaca na bazenu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljProverite zajedno kućnu apoteku (gaza, flasteri, rukavice) i neka dete zna gde stoji.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Uputstvo u avionu: prvo sebi stavi masku; Pranje ruku i bakterije na biologiji.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Prvo pravilo prve pomoći je sopstvena bezbednost: proveri da li je mesto bezbedno i pozovi odraslu osobu. Kod površinske povrede, kao što su oderotina na kolenu ili mala posekotina, operi ruke ili stavi rukavice, ispiraj ranu čistom tekućom vodom, nežno ukloni prljavštinu i pokrij je čistom gazom ili flasterom.
Ako rana krvari, pritisni je čistom gazom ili tkaninom nekoliko minuta i, ako možeš, podigni povređeni deo tela. Ako krvarenje ne prestaje, ako je rana duboka, u njoj ima stranih tela ili je nastala ugrizom, odrasla osoba traži lekarsku pomoć; broj Hitne pomoći u Srbiji je 194. Na ranu ne stavljaj sredstva koja nisu za to namenjena.
U vodi i oko nje važi: pliva se samo na obeleženim mestima i uz nadzor, ne skače se u nepoznatu ili plitku vodu, a umor i hladnoća su znak da se izađe. Ako neko upadne u vodu, ne skači za njim; pozovi pomoć i dobaci mu nešto što pluta. Vežbanje po vrućini traži vodu i hlad, a po hladnoći odeću u slojevima.
Primer sa postupkom
Drug padne na asfaltnom terenu i odere koleno. Rana je plitka, ali prljava. Šta radiš korak po korak?
- Zaustaviš igru i pozoveš nastavnika.
- Opereš ruke ili staviš rukavice iz kutije prve pomoći.
- Ispiraš ranu čistom tekućom vodom dok se ne ukloni prljavština.
- Pokriješ je čistom gazom ili flasterom, a nastavnik procenjuje da li je potreban lekar.
Bezbednost i odrasla osoba, čiste ruke, ispiranje vodom i pokrivanje rane: to je redosled prve pomoći kod oderotine.

Igra u radionici
Nezgoda na plaži ostrva zmajeva
Savi je na plaži ostrva zmajeva odrao koleno o kamen. Poređaj korake prve pomoći redom kojim ih radiš.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi karticu prve pomoći za školsku torbu. Na njoj napiši korake kod oderotine i kod male posekotine koja krvari, kada se zove odrasla osoba ili Hitna pomoć (194) i tri pravila bezbednosti u vodi. Karticu pokaži roditelju ili nastavniku da proveri korake.
Kako proveravamo rad
- Koraci počinju bezbednošću i pozivom odrasle osobe
- Navedeni su čiste ruke ili rukavice, ispiranje i pokrivanje rane
- Kod krvarenja je naveden pritisak čistom gazom
- Navedena su tri tačna pravila za vodu
- Broj Hitne pomoći je tačan
Primer i smernice za proveru
Oderotina: pozovi odraslog, operi ruke, ispiraj ranu tekućom vodom, pokrij gazom. Posekotina koja krvari: pritisni čistom gazom nekoliko minuta i podigni ruku; ako ne prestaje, odrasli zovu 194. Voda: plivam samo na obeleženom mestu uz nadzor, ne skačem u nepoznatu vodu, a ako neko upadne, zovem pomoć i dobacujem nešto što pluta.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Proverite zajedno kućnu apoteku (gaza, flasteri, rukavice) i neka dete zna gde stoji.
- Naučite zajedno broj Hitne pomoći 194 i kućnu adresu, da dete može jasno da je kaže.
- Na kupanju budite uz dete i dogovorite pravila: samo obeležena mesta i nikad skakanje u nepoznatu vodu.
Prema izboru škole i porodice
Drugi strani jezik: francuski
12 radionica sa vežbama
Francuski je drugi strani jezik Goluxland paketa. Ove radionice razvijaju čitanje, jezičke obrasce i pisanje uz originalne primere. Potpun godišnji kurs traži i vođeno slušanje, izgovor, razgovor i proveru prema programu škole.
Radionica 1: Francuski: predstavljanje, pitanja i negacija
Princip koji nosiš dalje
Glagol se slaže sa licem, a negacija ne … pas okružuje lični glagol.
Lični oblik glagola pokazuje ko radi, pa mora da se slaže sa zamenicom: nous parlons, a ne nous parle. Negacija u francuskom ima dva dela koja okružuju glagol, pa ih ne razdvajamo i ne premeštamo. Bez slaganja u pisanju ne bi bilo jasno ko govori.
- Srpski: ja govorim, mi govorimo.
- Engleski: I am, she is.
- Na putovanju: Est-ce que vous parlez anglais ?
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: ja govorim, mi govorimo; Engleski: I am, she is.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Za razgovor prvo odredi ko govori, kome i šta želi da saopšti. Je m’appelle znači „zovem se”, j’habite „stanujem”, a j’aime „volim”. Lična zamenica i glagol moraju da se slažu: je suis, tu es, il/elle est, nous sommes, vous êtes, ils/elles sont.
Glagoli na -er, poput parler i aimer, u pravilnom prezentu dobijaju nastavke -e, -es, -e, -ons, -ez, -ent. Je parle i ils parlent razlikuju se u pisanju, iako im se glagolski oblici u uobičajenom izgovoru izgovaraju isto. Slušanje je zato zasebna veština.
Pitanje možemo oblikovati pomoću est-ce que: Est-ce que tu parles français ? U punoj pisanoj negaciji ne i pas okružuju lični glagol: Je ne parle pas espagnol. Ispred samoglasnika ili nemog h, ne postaje n’: Je n’aime pas le bruit. Je n’habite pas à Paris. U razgovoru se ne često izostavlja, ali ovde vežbamo pun oblik.
Slušaj i prepričaj
Bonjour ! Je m’appelle Ema. J’habite à Lyon. Je parle français et j’aime la musique. Est-ce que tu aimes la musique ?
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Predstavi izmišljenu učenicu koja živi u Lionu i ne govori španski.
- Za treće lice koristi elle i odgovarajući prezent.
- Za grad upotrebi à Lyon, a za negaciju pune oblike ne/n’ ... pas.
Elle habite à Lyon. Elle parle français. Elle ne parle pas espagnol.

Igra u radionici
Tabla glagola être
Savi je na ostrvu zmajeva našao francusku tablu sa glagolom être, ali su se oblici rasuli. Spoji svaku zamenicu sa njenim oblikom!
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši četiri rečenice o izmišljenom drugu ili drugarici na francuskom. Navedi ime, mesto stanovanja, interesovanje i jednu negaciju. Dodaj pitanje koje bi toj osobi postavio.
Kako proveravamo rad
- Poruka je razumljiva bez otkrivanja stvarnih privatnih podataka.
- Lične zamenice i glagoli se slažu.
- Negacija i pitanje imaju odgovarajući red reči.
Primer i smernice za proveru
Il s’appelle Novak. Il habite à Lyon. Il aime le sport. Il ne parle pas italien. Est-ce que tu aimes la musique ? Druga imena i smislena interesovanja su prihvatljiva.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- Prihvatite i druga smislena rešenja koja poštuju zadatak. Izgovor i usmenu komunikaciju proverite sa nastavnikom; tekstualni kviz ih ne ocenjuje.
Radionica 2: Francuski: passé composé i događaji iz prošlosti
Princip koji nosiš dalje
Pomoćni glagol nosi lice i vreme, particip nosi značenje, a uz être particip se slaže sa subjektom.
Passé composé ima dva dela koja dele posao: avoir ili être pokazuju ko i kada, a particip šta se desilo. Uz être particip se ponaša kao pridev i dobija -e ili -s, pa je elle est allée. Bez tog slaganja u pisanju ne bismo videli ko je otišao.
- Srpski: „otišla je” i „otišao je”, rod se vidi u prošlom vremenu.
- Engleski: I have visited (pomoćni glagol + particip).
- Francuski pridevi: grand, grande, grands.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: „otišla je” i „otišao je”, rod se vidi u prošlom vremenu; Engleski: I have visited (pomoćni glagol + particip).
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Passé composé često koristimo za završene događaje u prošlosti. Gradi se od pomoćnog glagola avoir ili être u prezentu i participa prošlog glavnog glagola. Primer sa avoir: j’ai regardé, „gledao/gledala sam”. Vremensku odredbu možeš dodati na početak: Hier, j’ai regardé un film.
Za pravilne glagole na -er particip završava na -é: parler → parlé, visiter → visité. Česti nepravilni oblici u ovim primerima su faire → fait, prendre → pris i voir → vu. Oblik participa treba učiti uz glagol, jer ne važi jedan nastavak za sve glagole.
Aller u ovde korišćenom značenju kretanja gradi passé composé sa être: il est allé, elle est allée. Sa être particip se u ovim primerima slaže sa subjektom u rodu i broju: elles sont allées. Nisu svi glagoli kretanja sa être: marcher koristi avoir. Zato pomoćni glagol ne biramo samo po prevodu „kretati se”.
Negacija okružuje pomoćni glagol: Je n’ai pas visité le musée. U ovom početnom obrascu sa avoir i objektom posle glagola particip ne usklađujemo sa subjektom: elle a visité. Drugi slučajevi slaganja sa avoir traže dodatna pravila i nisu predmet ove radionice.
Slušaj i prepričaj
Hier, Ema est allée au musée. Elle a regardé une exposition. Elle n’a pas pris de photos. Ensuite, elle a marché dans le parc.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Prebaci „Elle va au musée” u prošlost i dodaj da nije fotografisala.
- Za aller u ovom značenju izaberi être i oblik est.
- Uz elle napiši allée; uz prendre koristi avoir i particip pris.
Elle est allée au musée. Elle n’a pas pris de photos.

Igra u radionici
Dve police u biblioteci
Mira sređuje francuske glagole na dve police u biblioteci. Koji grade passé composé sa avoir, a koji sa être?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Opiši zamišljenu jučerašnju posetu gradu u četiri francuske rečenice. Upotrebi jedan oblik sa être, jedan sa avoir, jednu negaciju i vremensku odredbu.
Kako proveravamo rad
- Događaji su smešteni u prošlost.
- Pomoćni glagoli i participi odgovaraju izabranim glagolima.
- Uz être provereno je slaganje sa subjektom.
- Negacija okružuje pomoćni glagol.
Primer i smernice za proveru
Hier, je suis allé au centre-ville. J’ai visité un musée. J’ai vu une exposition. Je n’ai pas pris de photos. Za govornicu: je suis allée. Moguće su druge pravilno oblikovane priče.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- Prihvatite i druga smislena rešenja koja poštuju zadatak. Izgovor i usmenu komunikaciju proverite sa nastavnikom; tekstualni kviz ih ne ocenjuje.
Radionica 3: Francuski: imparfait i passé composé, pozadina i događaj
Princip koji nosiš dalje
Imparfait je pozadina priče, a passé composé radnja koja priču pomera napred.
Svaka priča ima scenu i događaje. Francuski za scenu (kakvo je bilo vreme, šta se ponavljalo) koristi jedno vreme, a za događaje drugo, pa slušalac odmah zna šta je okvir, a šta se desilo. Bez toga bi opis i događaj zvučali podjednako važno.
- Engleski: past continuous i past simple (I was reading when…).
- Srpski: „čitao je” (trajanje) i „pročitao je” (završeno).
- Bajke: Il était une fois… (Bio jednom…).
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNeka dete na srpskom ispriča događaj iz detinjstva i pokaže rukom: talas za pozadinu (imparfait), a udarac za događaj (passé composé). Zatim isto pokušajte na francuskom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Engleski: past continuous i past simple (I was reading when…); Srpski: „čitao je” (trajanje) i „pročitao je” (završeno).
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Imparfait opisuje kakvo je nešto bilo u prošlosti: okolnosti, izgled, stanje i radnje koje su se ponavljale. Gradi se od osnove prvog lica množine u prezentu (nous parlons → parl-) i nastavaka -ais, -ais, -ait, -ions, -iez, -aient: je parlais, il faisait, nous allions. Jedini glagol sa posebnom osnovom je être: j’étais, il était.
Passé composé opisuje završene događaje koji pomeraju priču: Il faisait beau quand nous sommes arrivés. Prvi deo je pozadina (imparfait), a drugi događaj (passé composé). Isto je i u engleskom: It was sunny when we arrived.
Radnja koja se ponavljala ide u imparfait: Le samedi, je jouais au foot (subotom sam igrao fudbal). Jedan konkretan događaj ide u passé composé: Samedi dernier, j’ai joué au foot (prošle subote sam igrao).
Vremenske oznake pomažu: il y a + vreme znači „pre” i ide uz završen događaj: Je suis arrivé il y a deux jours. Depuis + vreme sa prezentom znači da radnja traje do sada: J’apprends le français depuis trois ans. I na srpskom kažemo „učim francuski već tri godine”, a ne „učio sam”.
Slušaj i prepričaj
Quand j’étais petit, j’allais à la mer chaque été. Il faisait chaud et nous nagions. Un jour, j’ai trouvé une vieille carte. J’apprends le français depuis trois ans.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Ispričaj na francuskom: Bilo je hladno i padala je kiša. Odjednom je Savi video zmaja.
- Opis vremena i kiše je pozadina, pa koristimo imparfait: il faisait froid, il pleuvait.
- Iznenadni događaj pomera priču, pa koristimo passé composé: Savi a vu un dragon (voir → vu).
Il faisait froid et il pleuvait. Soudain, Savi a vu un dragon.

Igra u radionici
Scena ili događaj?
Mira čuva staru francusku knjigu priča, ali su se rečenice izmešale. Odvoji pozadinu priče od događaja!
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na francuskom kratku priču (5 rečenica) o jednom danu na ostrvu zmajeva. Prve dve rečenice neka opisuju pozadinu (vreme, mesto, šta se obično radilo) u imparfait, zatim dva događaja u passé composé, a na kraju jednu rečenicu sa depuis ili il y a.
Kako proveravamo rad
- Pozadina i navike su u imparfait, a događaji u passé composé.
- Imparfait ima nastavke -ais, -ait, -ions, -iez, -aient.
- Depuis stoji uz radnju koja traje do sada, a il y a uz završen događaj.
Primer i smernice za proveru
C’était l’été. Il faisait beau et les dragons dormaient. Soudain, un bruit a réveillé le grand dragon. Il a ouvert les yeux et il a regardé la mer. Cette histoire s’est passée il y a trois ans.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Neka dete na srpskom ispriča događaj iz detinjstva i pokaže rukom: talas za pozadinu (imparfait), a udarac za događaj (passé composé). Zatim isto pokušajte na francuskom.
- Pitajte: „Da li se ovo ponavljalo ili se desilo jednom?” Odgovor odlučuje o vremenu.
Radionica 4: Francuski: opisivanje, qui/que i poređenje
Princip koji nosiš dalje
Qui ili que biramo prema službi u rečenici, a pridev se slaže sa imenicom koju opisuje.
Qui zamenjuje onoga ko vrši radnju (subjekat), a que ono na šta je radnja usmerena (objekat), bez obzira na to da li je reč o osobi ili stvari. Pridev menja rod i broj da bi se videlo na koju imenicu se odnosi. Bez toga u dugoj rečenici ne bismo znali ko šta radi.
- Srpski: „knjiga koja priča” i „knjiga koju čitam”.
- Engleski: the boy who… i the book that I read.
- Prikazi i reklame: plus rapide que…
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: „knjiga koja priča” i „knjiga koju čitam”; Engleski: the boy who… i the book that I read.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Da opišemo ko ili šta nešto radi, možemo povezati dve rečenice pomoću qui: J’ai un ami. Il joue du piano. → J’ai un ami qui joue du piano. Qui ovde ima službu subjekta u zavisnoj rečenici.
Que u sledećem obrascu zamenjuje objekat: Voici le livre. Je lis ce livre. → Voici le livre que je lis. Ispred samoglasnika que prelazi u qu’: le livre qu’elle lit. Izbor ne određujemo samo prema tome da li se govori o čoveku ili predmetu, nego prema službi u rečenici.
Pridev možemo porediti pomoću plus ... que, moins ... que i aussi ... que: plus grand que, moins cher que, aussi intéressant que. Pridev se i dalje slaže sa imenicom. Kod bon upoređivanje ima nepravilni oblik meilleur, pa ne prenosimo pravilni obrazac mehanički na sve prideve.
Slušaj i prepričaj
C’est un livre qui raconte une aventure. C’est le livre que je préfère. Il est aussi intéressant que ce film.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Poveži „C’est un film. Nous regardons ce film.” i uporedi dva predmeta po ceni.
- Film je objekat glagola regardons, pa koristi que.
- Za jeftiniji predmet upotrebi moins cher que.
C’est le film que nous regardons. Ce livre est moins cher que ce dictionnaire.

Igra u radionici
Etikete ispod slika
Mira lepi francuske etikete ispod slika u Magičnoj biblioteci. Da li u praznini ide qui ili que?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Opiši izmišljenu knjigu ili film u tri francuske rečenice. Upotrebi jednu zavisnu rečenicu sa qui, jednu sa que i jedno poređenje. Objasni službu zamenica.
Kako proveravamo rad
- Qui zamenjuje subjekat u datoj zavisnoj rečenici.
- Que zamenjuje objekat.
- Poređenje je razumljivo i pridev odgovara imenici.
Primer i smernice za proveru
C’est un film qui raconte une aventure. C’est le film que je préfère. Il est plus intéressant que ce documentaire. Druga smislena i gramatički ispravna mišljenja su prihvatljiva.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- Prihvatite i druga smislena rešenja koja poštuju zadatak. Izgovor i usmenu komunikaciju proverite sa nastavnikom; tekstualni kviz ih ne ocenjuje.
Radionica 5: Francuski: le, la, lui, leur, zamenice umesto ponavljanja
Princip koji nosiš dalje
Francuski ne ponavlja imenicu: zamenjuje je kratkom rečju koja stoji ispred glagola.
Kada je jasno o čemu govorimo, ponavljanje imenice zvuči nespretno, pa svaki jezik ima zamenice. Francuski pri tom razlikuje koga/šta (le, la, les) od kome (lui, leur), jer glagol traži jednu ili drugu vezu, a zamenicu postavlja ispred glagola. Ako je stavimo iza glagola, kao u srpskom, rečenica postaje neispravna.
- Srpski: „Vidiš li mapu? Vidim je.”
- Engleski: Do you see the map? Yes, I see it.
- Srpski padeži: koga (akuzativ) i kome (dativ).
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPostavljajte detetu pitanja o predmetima u sobi (Tu vois la lampe ?) i neka odgovori zamenicom, bez ponavljanja imenice.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: „Vidiš li mapu? Vidim je.”; Engleski: Do you see the map? Yes, I see it.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Da ne bi ponavljao imenicu, francuski koristi kratke zamenice. Za pravi objekat (koga? šta?) to su le, la, l’, les: Tu vois le dragon ? Oui, je le vois. Tu lis la lettre ? Oui, je la lis. Ispred samoglasnika le i la postaju l’: Je l’aime.
Za nepravi objekat (kome?), koji u punoj rečenici dolazi posle à, koristimo lui (njemu ili njoj) i leur (njima): Je parle à Mira → Je lui parle. Je téléphone à mes amis → Je leur téléphone. Lui je isti za muški i ženski rod. Za prvo i drugo lice oblici su me, te, nous, vous: Tu me donnes le livre ?
Zamenica stoji ispred glagola na koji se odnosi: Je le vois (Vidim ga). U negaciji ne stoji ispred zamenice: Je ne le vois pas. U passé composé zamenica stoji ispred pomoćnog glagola: Je l’ai vu. Uz infinitiv stoji ispred infinitiva: Je vais lui écrire.
Slušaj i prepričaj
Tu vois le dragon ? Oui, je le vois. Tu parles à Mira ? Oui, je lui parle. Tu téléphones à tes amis ? Non, je ne leur téléphone pas.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Odgovori potvrdno, zamenicama: Tu donnes la carte à Savi ?
- La carte je pravi objekat ženskog roda, pa postaje la.
- À Savi je nepravi objekat, pa postaje lui. Kada su obe zamenice u rečenici, la stoji ispred lui.
Oui, je la lui donne.

Igra u radionici
Tehnoborgovi ponavljaju
Tehnoborgovi govore francuski, ali stalno ponavljaju imenice. Pomozi im: spoji svaku imenicu sa zamenicom koja je zamenjuje.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na francuskom kratak dijalog (6 replika) u kome Savi pita Miru o stvarima za ekspediciju (mapa, lampe, poruka prijateljima). Mira odgovara zamenicama le, la, les, lui ili leur, bar jednom u negaciji i bar jednom u passé composé.
Kako proveravamo rad
- Pravi objekat zamenjuje le/la/les, a nepravi lui/leur.
- Zamenica stoji ispred glagola, a u passé composé ispred pomoćnog glagola.
- Negacija ne … pas obuhvata zamenicu i glagol.
Primer i smernice za proveru
Savi : Tu as la carte ? Mira : Oui, je l’ai. Savi : Tu prends les lampes ? Mira : Non, je ne les prends pas. Savi : Tu as écrit à nos amis ? Mira : Oui, je leur ai écrit hier.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Postavljajte detetu pitanja o predmetima u sobi (Tu vois la lampe ?) i neka odgovori zamenicom, bez ponavljanja imenice.
- Pitajte uvek: „Koga, šta ili kome?” Od odgovora zavisi da li je le/la/les ili lui/leur.
Radionica 6: Francuski: planovi, pozivi i futur proche
Princip koji nosiš dalje
Futur proche je strelica: aller u prezentu pokazuje ka budućnosti, a infinitiv kaže šta će se desiti.
Aller nosi lice i sadašnji trenutak, pa je budućnost blizu i već odlučena. Glavni glagol ostaje u infinitivu jer je samo cilj strelice. Ako infinitiva nema (je vais au parc), aller znači samo kretanje.
- Engleski: I'm going to play.
- Srpski razgovorno: „idem da učim”.
- Planovi za vikend i pozivi drugovima.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Engleski: I'm going to play; Srpski razgovorno: „idem da učim”.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Za najavljen plan često koristimo futur proche: aller u prezentu + infinitiv. Je vais préparer znači „pripremiću/pripremam se da pripremim”, a nous allons visiter „posetićemo”. Lični oblik je aller, a glavni glagol ostaje u infinitivu.
Uporedi Je vais au parc i Je vais jouer au parc. Prva rečenica iskazuje odlazak u park; druga upotrebljava vais + jouer da izrazi buduću radnju. Sam oblik vais zato ne znači uvek buduće vreme.
Poziv možeš izraziti pitanjem Tu veux venir ? ili Est-ce que tu veux venir ? Prihvatanje: Oui, avec plaisir. Učtivo odbijanje: Désolé(e), je ne peux pas. U punoj negaciji futur proche, ne ... pas okružuje aller: Je ne vais pas sortir.
Slušaj i prepričaj
Demain, nous allons travailler sur notre projet. Tu veux venir ? Oui, avec plaisir. Nous allons commencer à dix heures.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Predloži subotnji rad na projektu i prihvati poziv.
- Navedi plan sa nous allons + infinitiv.
- Pozovi sagovornika i odgovori razumljivo i učtivo.
Samedi, nous allons préparer notre projet. Tu veux venir ? Oui, avec plaisir.

Igra u radionici
Naopaka rečenica
Tehnoborg je izgovorio francusku rečenicu naopako. Poređaj reči tako da Savi kaže da neće izaći.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratak dijalog na francuskom: predlog aktivnosti, poziv, učtiv odgovor i drugi mogući termin. Upotrebi futur proche najmanje jednom.
Kako proveravamo rad
- Plan koristi aller + infinitiv.
- Odgovor odgovara ponuđenom pozivu.
- Dogovor ima smislen dan ili vreme.
Primer i smernice za proveru
Nous allons travailler samedi. Tu veux venir ? Désolé, je ne peux pas samedi. Dimanche, avec plaisir ! Mogući su i drugi dogovori, uključujući prihvatanje prvog termina.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- Prihvatite i druga smislena rešenja koja poštuju zadatak. Izgovor i usmenu komunikaciju proverite sa nastavnikom; tekstualni kviz ih ne ocenjuje.
Radionica 7: Francuski: futur simple i si + présent
Princip koji nosiš dalje
Posle si uslov ostaje u sadašnjem vremenu, a budućnost kažemo samo jednom, u posledici.
Uslov zamišljamo kao da je već tu, pa ga ne treba posebno označavati kao budućnost; posledica nosi budućnost za celu rečenicu. Isti princip važi u engleskom (If it rains, we will…), pa ga učiš jednom za dva jezika.
- Engleski: If it rains, we will stay inside.
- Planovi za vikend i vremenska prognoza.
- Matematika: ako važi uslov, onda sledi zaključak.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPravite zajedno lanac „ako… onda…” na francuskom: S’il fait beau, nous irons au parc. Si nous allons au parc, nous jouerons… Neka dete nastavi lanac.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Engleski: If it rains, we will stay inside; Planovi za vikend i vremenska prognoza.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Futur simple gradimo od infinitiva i nastavaka -ai, -as, -a, -ons, -ez, -ont: parler → je parlerai, tu parleras, nous parlerons. Kod glagola na -re otpada završno e: prendre → je prendrai. Nastavci podsećaju na prezent glagola avoir (ai, as, a, ont).
Česti glagoli imaju nepravilnu osnovu, ali iste nastavke: être → je serai, avoir → j’aurai, aller → j’irai, faire → je ferai, venir → je viendrai, pouvoir → je pourrai, voir → je verrai.
Futur proche (je vais partir) koristimo za bliske i već odlučene planove, a futur simple za budućnost uopšte, predviđanja i obećanja: Un jour, j’irai à Paris. Je te téléphonerai.
Za stvarnu mogućnost koristimo si + présent u uslovu i futur simple u posledici: S’il fait beau, nous irons à la plage. Posle si ne stavljamo futur: ne kažemo Si il fera beau. Ispred il i ils si postaje s’: s’il, s’ils.
Slušaj i prepričaj
S’il fait beau demain, nous irons dans la forêt magique. Nous verrons les dragons et nous ferons un pique-nique. Si tu viens, je t’attendrai devant la bibliothèque.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Reci na francuskom: Ako budemo imali vremena, posetićemo Atlantis.
- Uslov posle si ide u présent: si nous avons le temps.
- Posledica ide u futur simple: visiter → nous visiterons. Atlantis se na francuskom kaže l’Atlantide.
Si nous avons le temps, nous visiterons l’Atlantide.

Igra u radionici
Kalendar budućnosti
Mira je u biblioteci našla francuski kalendar budućnosti, ali su se glagoli odvojili od svojih oblika. Spoji infinitiv sa oblikom u futur simple!
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na francuskom plan za izlet u Magičnu šumu od 5 rečenica: tri rečenice o tome šta će se raditi (futur simple) i dve rečenice sa si + présent koje kažu šta će biti ako se nešto desi (kiša, umor, susret sa zmajem).
Kako proveravamo rad
- Futur simple ima nastavke -ai, -as, -a, -ons, -ez, -ont.
- Posle si stoji présent, a futur samo u posledici.
- Nepravilne osnove (ir-, fer-, ser-, aur-, verr-) su tačne.
Primer i smernice za proveru
Samedi, nous partirons à huit heures. Nous marcherons dans la forêt et nous ferons un pique-nique. Mira apportera des livres. S’il pleut, nous irons dans la cabane. Si nous voyons un dragon, nous prendrons des photos.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pravite zajedno lanac „ako… onda…” na francuskom: S’il fait beau, nous irons au parc. Si nous allons au parc, nous jouerons… Neka dete nastavi lanac.
- Proverite da dete posle si ne stavlja futur; pitajte: „Gde je uslov, a gde posledica?”
Radionica 8: Francuski: conditionnel za učtivost i želje
Princip koji nosiš dalje
Conditionnel pravi rastojanje: isti zahtev izrečen mekšim oblikom zvuči učtivo.
Kad nešto tražimo direktno (je veux), zvuči kao naredba. Conditionnel predstavlja zahtev kao zamišljenu mogućnost, pa sagovornik ima prostora da odbije, i zato je ljubazniji. Isti postupak koriste srpski (želeo bih) i engleski (I would like).
- Engleski: I'd like a ticket. Could you help me?
- Srpski: „Da li biste mogli…?”
- Mejlovi nastavnicima i ustanovama.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljOdglumite kupovinu ili naručivanje u restoranu na francuskom; dete je kupac i koristi je voudrais i pourriez-vous.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Engleski: I'd like a ticket. Could you help me; Srpski: „Da li biste mogli…?”.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Conditionnel présent koristimo kada želimo da zvučimo učtivo, da izrazimo želju ili damo savet. Je veux znači „hoću”, a je voudrais „želeo bih” ili „želela bih”, što je mnogo ljubaznije u prodavnici, restoranu ili kad nešto tražiš od odraslih.
Gradi se od iste osnove kao futur simple i nastavaka imparfaita: -ais, -ais, -ait, -ions, -iez, -aient. Zato je aimer → j’aimerais, pouvoir → je pourrais, vouloir → je voudrais, devoir → je devrais, être → je serais, avoir → j’aurais.
Česti obrasci: Je voudrais un billet, s’il vous plaît (zahtev). J’aimerais visiter Paris (želja). Pourriez-vous m’aider ? (učtiva molba). Tu devrais te reposer (savet: trebalo bi da se odmoriš). Posle ovih glagola dolazi infinitiv ili imenica.
Slušaj i prepričaj
Bonjour, je voudrais un billet pour Lyon, s’il vous plaît. Pourriez-vous m’aider ? J’aimerais voyager en train. Tu devrais prendre un livre pour le voyage.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Pretvori u učtiv zahtev i želju: Je veux un jus d’orange. Je veux aller au musée.
- Vouloir u conditionnel: osnova voudr- i nastavak -ais daju je voudrais.
- Za želju možeš upotrebiti aimer: osnova aimer- i nastavak -ais daju j’aimerais, a posle njega ide infinitiv aller.
Je voudrais un jus d’orange, s’il vous plaît. J’aimerais aller au musée.

Igra u radionici
U luci Atlantisa
U luci Atlantisa putnici razgovaraju sa vodičem. Razvrstaj njihove rečenice: da li nešto učtivo traže, žele ili savetuju?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na francuskom kratku poruku od 5 rečenica turističkom centru grada koji bi želeo da posetiš. Upotrebi je voudrais, j’aimerais, pourriez-vous i jedan savet sa devrais ili devrait za druga koji putuje s tobom.
Kako proveravamo rad
- Conditionnel ima osnovu futura i nastavke -ais, -ait, -ions, -iez, -aient.
- Posle voudrais, aimerais, pourriez i devrais stoji infinitiv ili imenica.
- Ton poruke je učtiv (Bonjour, s’il vous plaît, merci).
Primer i smernice za proveru
Bonjour, je voudrais des informations sur les musées. J’aimerais visiter le château samedi. Pourriez-vous m’envoyer le programme, s’il vous plaît ? Mon ami devrait réserver les billets avant. Merci beaucoup !
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Odglumite kupovinu ili naručivanje u restoranu na francuskom; dete je kupac i koristi je voudrais i pourriez-vous.
- Uporedite sa srpskim „hoću” i „želeo bih” i razgovarajte zašto drugi oblik zvuči ljubaznije.
Radionica 9: Francuski: il faut, devoir, pouvoir i pravila ponašanja
Princip koji nosiš dalje
Il faut je pravilo za sve, devoir je obaveza konkretne osobe, a pouvoir otvara mogućnost.
Pravilu koje važi za svakoga ne treba lični subjekat, pa francuski koristi bezlično il faut. Kada govorimo o obavezi baš jedne osobe, glagol devoir se menja po licima i pokazuje ko je obavezan. Ovi glagoli nose obavezu ili dozvolu, a samu radnju nosi infinitiv koji ih prati.
- Srpski: „treba” (bezlično) i „moram, moraš” (lično).
- Engleski: you have to i you can.
- Znakovi u muzeju i na bazenu: Interdit de…
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljNapišite zajedno kućna pravila na francuskom za frižider: dva sa il faut, dva sa tu dois ili tu peux i dve zabrane.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: „treba” (bezlično) i „moram, moraš” (lično); Engleski: you have to i you can.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Il faut + infinitiv izražava opšte pravilo ili potrebu, bez obzira na to o kome je reč: Il faut respecter les autres (treba poštovati druge). Il faut je bezlično: subjekat je uvek il i ne menja se po licima. Negacija Il ne faut pas crier znači da se ne sme vikati.
Devoir izražava obavezu određene osobe i menja se po licima: je dois, tu dois, il doit, nous devons, vous devez, ils doivent. Pouvoir izražava mogućnost ili dozvolu: je peux, tu peux, il peut, nous pouvons, vous pouvez, ils peuvent. Posle oba glagola dolazi infinitiv: Je dois finir mes devoirs. On peut entrer ?
Zabranu izražavamo na više načina: Il ne faut pas…, Tu ne dois pas…, On ne peut pas…, a na znakovima Il est interdit de… ili samo Interdit de… Zapovedni način daje direktno uputstvo: Éteins ton portable ! Ne courez pas ! Ne … pas i ovde okružuje glagol.
Slušaj i prepričaj
Au collège, il faut arriver à l’heure. On ne peut pas utiliser son portable en classe. Tu dois écouter le professeur. Il est interdit de courir dans les couloirs.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Napiši tri pravila za čitaonicu Mirine biblioteke: opšte pravilo tišine, obavezu vraćanja knjiga i zabranu jela.
- Opšte pravilo: il faut + infinitiv, il faut parler doucement.
- Obaveza osoba kojima se obraćamo: vous devez + infinitiv, vous devez rendre les livres.
- Zabrana: il est interdit de + infinitiv, il est interdit de manger.
Il faut parler doucement. Vous devez rendre les livres le lundi. Il est interdit de manger dans la salle.

Igra u radionici
Znakovi Magične šume
Na ulazu u Magičnu šumu stoje francuski znakovi. Pomozi Saviju da ih razvrsta: šta se mora, šta se sme, a šta je zabranjeno?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napravi na francuskom kodeks ponašanja za korišćenje mobilnog telefona u školi ili na izletu: 6 pravila. Upotrebi il faut, il ne faut pas, devoir, pouvoir, jednu rečenicu sa il est interdit de i jednu zapovest.
Kako proveravamo rad
- Posle il faut, devoir, pouvoir i interdit de stoji infinitiv.
- Devoir i pouvoir se slažu sa subjektom.
- Negacija ne … pas okružuje lični glagol.
Primer i smernice za proveru
Il faut éteindre son portable en classe. Il ne faut pas filmer les autres sans permission. Tu dois demander avant de prendre une photo. On peut utiliser le portable à la récréation. Il est interdit de jouer pendant les cours. Respecte les autres !
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Napišite zajedno kućna pravila na francuskom za frižider: dva sa il faut, dva sa tu dois ili tu peux i dve zabrane.
- Pitajte dete: „Da li je ovo pravilo za sve (il faut) ili obaveza jedne osobe (devoir)?”
Radionica 10: Francuski: hrana, količine i učtiva kupovina
Princip koji nosiš dalje
Partitiv kaže „deo nečega”, a posle izraza količine ostaje samo de.
Hleb, vodu ili supu ne brojimo, nego uzimamo deo, pa francuski koristi du, de la, de l’. Kada količinu kažemo precizno (un kilo, une bouteille), ona već određuje koliko, pa član nije potreban i ostaje samo de. Zato kažemo un kilo de pommes, a ne un kilo des pommes.
- Recepti: 200 g de farine, du sucre.
- Engleski: some bread, a bottle of water.
- Srpski: „malo hleba”, „flaša vode”.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Recepti: 200 g de farine, du sucre; Engleski: some bread, a bottle of water.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Kada govorimo o neodređenoj količini hrane ili pića, često koristimo du, de la i de l’: du pain, de la soupe, de l’eau. Oblik zavisi od roda imenice i početnog glasa. Učtiv zahtev može početi sa Je voudrais, „želeo/želela bih”.
Posle izraza za količinu upotrebljavamo de ili d’: un kilo de pommes, une bouteille d’eau. Uporedi du pain, neodređenu količinu hleba, sa un kilo de pain, izričito zadatu količinu.
U jednostavnoj potpunoj negaciji uz ove primere neodređene količine obično koristimo de/d’: Je ne bois pas de lait. Ovo nije pravilo da svaki član u svakoj odričnoj rečenici postaje de. Posebni slučajevi, uključujući être i naglašeno suprotstavljanje, imaju svoja pravila.
Slušaj i prepričaj
Bonjour ! Je voudrais du pain et une bouteille d’eau, s’il vous plaît. Vous voulez autre chose ? Non, merci. Bonne journée !
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Učtivo zatraži vodu i kilogram jabuka, pa reci da ne piješ mleko.
- Za zahtev koristi Je voudrais i izraz s’il vous plaît.
- Posle bouteille i kilo primeni de/d’.
Je voudrais une bouteille d’eau et un kilo de pommes, s’il vous plaît. Je ne bois pas de lait.

Igra u radionici
Pijaca u Atlantisu
Savi kupuje namirnice na pijaci u Atlantisu. Razvrstaj izraze sa spiska: gde ide partitiv, a gde samo de?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši razgovor kupca i prodavca sa najmanje četiri replike. Traži dve različite namirnice, navedi količinu jedne i završi zahvaljivanjem. Ne izmišljaj stvarnu kupovinu.
Kako proveravamo rad
- Koristi učtive oblike.
- Razlikuje neodređenu i zadatu količinu.
- Replike grade razumljivu razmenu.
Primer i smernice za proveru
Bonjour ! Je voudrais du pain et un kilo de pommes, s’il vous plaît. Voilà. Merci beaucoup. Au revoir ! Prihvatite druge namirnice uz odgovarajuće oblike članova.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- Prihvatite i druga smislena rešenja koja poštuju zadatak. Izgovor i usmenu komunikaciju proverite sa nastavnikom; tekstualni kviz ih ne ocenjuje.
Radionica 11: Francuski: zamenice y i en
Princip koji nosiš dalje
Y i en su kratki pokazivači: y pokazuje na mesto ili à + nešto, en na de + nešto, i obe stoje ispred glagola.
Francuski ne voli da ponavlja ceo izraz sa predlogom, pa ga sažima u jednu kratku reč. Predlog odlučuje: à i mesta vode ka y, a de i količine ka en. Zato pre izbora pogledaj koji bi predlog stajao u punoj rečenici.
- Česti izrazi: Allons-y ! (Hajdemo!) i il y a (ima).
- Pijaca: J’en voudrais deux kilos.
- Engleski: some u I'd like some.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljIgrajte brzi odgovor: pitajte Tu vas à… ? i Tu veux du… ?, a dete neka odgovori sa y ili en, bez ponavljanja imenice.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Česti izrazi: Allons-y ! (Hajdemo!) i il y a (ima); Pijaca: J’en voudrais deux kilos.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Y zamenjuje mesto koje počinje sa à, en, dans, chez ili sur: Tu vas à Paris ? Oui, j’y vais. Elle est dans la bibliothèque ? Oui, elle y est. Y zamenjuje i à + stvar uz glagole kao penser à: Tu penses à ton voyage ? Oui, j’y pense.
En zamenjuje de + nešto, najčešće količinu: Tu veux du pain ? Oui, j’en veux. Kada je količina izrečena, broj ili izraz količine ostaje na kraju: Tu as des frères ? Oui, j’en ai deux. Tu achètes des pommes ? Oui, j’en achète un kilo. En zamenjuje i mesto odakle dolazimo: Tu viens de l’école ? Oui, j’en viens.
Kao i druge zamenice, y i en stoje ispred glagola: j’y vais, j’en ai. U negaciji ne postaje n’: Je n’y vais pas, Je n’en veux pas. U futur proche stoje ispred infinitiva: Je vais y aller.
Slušaj i prepričaj
Tu vas à la plage ? Oui, j’y vais demain. Tu veux des pommes ? Oui, j’en veux un kilo. Tu as des frères ? Oui, j’en ai deux.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Odgovori potvrdno bez ponavljanja: Vous allez à l’île des dragons ? Vous prenez des sandwichs ? (četiri)
- À l’île des dragons je mesto sa à, pa ga zamenjuje y: nous y allons.
- Des sandwichs je količina sa de, pa je zamenjuje en, a broj quatre ostaje na kraju.
Oui, nous y allons. Oui, nous en prenons quatre.

Igra u radionici
Mirin kofer za Atlantis
Mira pakuje kofer za put u Atlantis i pravi spisak na francuskom. Razvrstaj izraze: koje zamenjuje y, a koje en?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na francuskom kratak razgovor (6 replika): prvo prodavac i kupac na pijaci u Atlantisu, zatim dva prijatelja koji se dogovaraju gde idu. Upotrebi en bar dva puta sa količinom i y bar dva puta za mesto, a bar jednom i negaciju.
Kako proveravamo rad
- Y zamenjuje mesto ili à + stvar, a en zamenjuje de + nešto.
- Y i en stoje ispred glagola, a broj ili količina ostaje na kraju.
- U negaciji se koriste n’y … pas i n’en … pas.
Primer i smernice za proveru
Vous avez des oranges ? Oui, j’en ai. J’en voudrais deux kilos, s’il vous plaît. Tu vas au port après ? Oui, j’y vais à midi. Et toi ? Non, je n’y vais pas aujourd’hui.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Igrajte brzi odgovor: pitajte Tu vas à… ? i Tu veux du… ?, a dete neka odgovori sa y ili en, bez ponavljanja imenice.
- Kada dete okleva, pitajte: „Da li je to mesto (y) ili nešto sa de, kao količina (en)?”
Radionica 12: Francuski: čitanje i planiranje školskog projekta
Princip koji nosiš dalje
Pri čitanju prvo tražimo glavnu poruku i vremenske oznake, a ne prevodimo reč po reč.
Tekst razumemo brže kada znamo ko, šta, kada i gde, a nepoznate reči često objasni kontekst. Vremenske oznake (hier, demain, après) i glagolska vremena pokazuju redosled događaja. Ko prevodi svaku reč lako izgubi celinu, a ko nagađa bez dokaza, izmišlja.
- Srpski: čitanje sa razumevanjem i ključne reči.
- Engleski: skimming i scanning.
- Istorija: hronologija iz izvora.
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPrvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Srpski: čitanje sa razumevanjem i ključne reči; Engleski: skimming i scanning.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pročitaj originalni tekst za ovu radionicu. Prvo pronađi ko učestvuje, šta su već uradili i šta planiraju. Ne moraš prevoditi svaku reč da bi razumeo glavnu poruku.
Notre classe prépare une exposition sur les livres. Hier, nous avons choisi six histoires. Ema a écrit les titres et Novak a dessiné une affiche. Demain, nous allons installer les tables dans la bibliothèque. Chaque groupe va présenter un livre et expliquer son choix. Nous invitons les autres classes à quinze heures. L’entrée est gratuite. Pour notre affiche, nous utilisons nos propres dessins. Après l’exposition, nous allons demander aux visiteurs ce qu’ils ont aimé.
Vremenske oznake hier, demain i après pomažu praćenju redosleda. Avons choisi opisuje završenu radnju, a allons installer plan. Pri čitanju razdvoji izričito navedene informacije od pretpostavki: tekst ne navodi broj posetilaca i ne možemo ga pouzdano izmisliti.
Slušaj i prepričaj
Notre classe prépare une exposition sur les livres. Hier, nous avons choisi six histoires. Demain, nous allons installer les tables dans la bibliothèque. Nous invitons les autres classes à quinze heures. L’entrée est gratuite.
Posle slušanja prepričaj glavnu poruku. Ovaj alat ne ocenjuje izgovor.
Primer sa postupkom
Kada i gde druge klase treba da dođu, prema tekstu?
- Pronađi mesto u rečenici o postavljanju stolova.
- Pronađi vreme u rečenici o pozivu.
U biblioteku u 15 časova. Tekst kaže dans la bibliothèque i à quinze heures.

Igra u radionici
Plan izložbe
Mira je pronašla francuski plan izložbe, ali su se listići pomešali. Pomoću reči hier, demain i après vrati događaje u pravi red.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši na francuskom poziv za zamišljenu školsku izložbu od pet do šest rečenica. Navedi mesto, vreme, planiranu aktivnost i jednu već urađenu pripremu. Dodaj učtiv poziv gostima.
Kako proveravamo rad
- Uključuje neophodne informacije za gosta.
- Razlikuje prošlu pripremu od budućeg plana.
- Poruka je razumljiva, uz pravilno izabrane glagolske oblike.
- Koristi izmišljene podatke bez privatnih podataka učenika.
Primer i smernice za proveru
Notre classe prépare une exposition. Nous avons choisi trois livres. Nous allons présenter nos dessins. L’exposition est dans la bibliothèque, vendredi à quinze heures. Venez découvrir notre travail ! Prihvatite i druge dosledne pozive.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Prvo tražite da dete objasni poruku rečenice, a zatim gramatički izbor.
- Prihvatite i druga smislena rešenja koja poštuju zadatak. Izgovor i usmenu komunikaciju proverite sa nastavnikom; tekstualni kviz ih ne ocenjuje.
Prema izboru škole i porodice
Građansko vaspitanje
5 radionica sa vežbama
Dopunski materijal za učenike koji su izabrali građansko vaspitanje. Nije zamena za program verske nastave.
Radionica 1: Ljudska prava i opšte dobro
Princip koji nosiš dalje
Prava pripadaju svakome jer je čovek, a moje pravo se završava tamo gde gazi tuđe.
Kada bi prava zavisila od zasluge ili moći, najslabiji bi ih prvi izgubili. Kada bi pravo jednog bilo neograničeno, poništilo bi prava drugih, zato ograničenje mora biti propisano, opravdano i srazmerno.
- Školska pravila ponašanja
- Saobraćajna pravila za pešake i vozače
- Kućni dogovor o tišini posle 22 časa
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKada u vestima čujete o nekom pravu, pitajte dete: čije je pravo, ko ga ograničava i zašto?
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Školska pravila ponašanja; Saobraćajna pravila za pešake i vozače.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ljudska prava su prava koja svaka osoba ima samim tim što je čovek. Imaju četiri osobine: urođena su (ne dobijamo ih zaslugom), univerzalna (važe za sve ljude), neotuđiva (niko ih ne može trajno oduzeti, iako se neka mogu ograničiti zakonom) i nedeljiva (ne možemo poštovati jedna, a gaziti druga). Opšta deklaracija o ljudskim pravima usvojena je u Ujedinjenim nacijama 1948. godine.
Opšte dobro je ono što koristi zajednici kao celini: čist vazduh, bezbedne ulice, škola, park. Ponekad se pravo pojedinca i opšte dobro sukobe, na primer sloboda kretanja i zabrana ulaska u zonu opasnosti. Tada pitamo da li je ograničenje propisano zakonom, da li ima opravdan cilj i da li je srazmerno, odnosno ne ograničava više nego što je potrebno.
Pravo i pravda nisu uvek isto. Pravo je skup pravila koja važe, a pravda je naša procena da li je nešto pošteno. Kada pravila deluju nepravedno, menjamo ih mirnim putem: argumentom, peticijom, izborom predstavnika i preko suda. Socijalna pravda traži da svako ima stvarnu priliku, pa ponekad onome kome je teže treba više podrške.
Primer sa postupkom
Opština zabrani vožnju trotineta kroz pešačku zonu u centru. Jedan učenik kaže da mu je povređeno pravo na kretanje. Kako to proceniti?
- Utvrdi o kom pravu je reč: o slobodi kretanja, a ona nije ukinuta, jer se u centar i dalje može doći.
- Utvrdi cilj ograničenja: bezbednost pešaka, što je opšte dobro.
- Proveri srazmeru: zabrana važi samo u pešačkoj zoni, a trotinet se može voziti drugim ulicama ili voditi pored sebe.
- Zaključi i predloži: ograničenje deluje srazmerno, a učenik može predložiti obeleženu stazu za trotinete.
Pravo na kretanje nije ukinuto, nego srazmerno ograničeno radi bezbednosti; neslaganje se izražava predlogom, a ne kršenjem pravila.

Igra u radionici
Mirina zbirka prava
Mira u biblioteci sređuje kartice o ljudskim pravima. Razvrstaj tvrdnje: da li su u skladu sa osobinama ljudskih prava ili ih krše?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Izaberi jedno školsko pravilo (na primer o telefonima, dežurstvu ili korišćenju sale). Napiši koje pravo pojedinca pravilo dodiruje, koje opšte dobro štiti i da li je srazmerno. Ako misliš da nije, napiši obrazložen predlog izmene od tri rečenice upućen odeljenskom starešini. Predlog ne šalji bez dogovora sa odraslom osobom.
Kako proveravamo rad
- Tačno su imenovani pravo pojedinca i opšte dobro
- Srazmera je procenjena uz razlog
- Predlog je miran, konkretan i obrazložen
- Ne vređa nikoga i ne poziva na kršenje pravila
Primer i smernice za proveru
Pravilo: telefoni su isključeni tokom časa. Dodiruje slobodu korišćenja svojih stvari, a štiti pravo svih na pažnju i učenje. Smatram da je srazmerno, jer telefon smem da koristim na odmoru. Predlog: da se telefon ipak može upotrebiti uz dozvolu nastavnika kada je potreban za zadatak, na primer kao rečnik.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Kada u vestima čujete o nekom pravu, pitajte dete: čije je pravo, ko ga ograničava i zašto?
- Razgovarajte o kućnim pravilima kao malom primeru: koja štite zajedničko dobro porodice i da li su srazmerna.
- Dozvolite detetu da se ne složi sa pravilom ako navede razlog i predlog.
Radionica 2: Narodna skupština: kako nastaje zakon
Princip koji nosiš dalje
Vlast se ograničava pravilima, raspravom i podelom, da je niko ne bi zloupotrebio.
Kada jedna osoba ili grupa sama donosi, sprovodi i primenjuje zakone, niko ne može da je zaustavi kad pogreši. Postupak sa raspravom, amandmanima i kontrolom traje duže, ali daje bolje zakone i štiti prava manjine.
- Sudija i pravila u sportu
- Đački parlament i savet roditelja
- Provera tuđeg dela u grupnom projektu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljPogledajte zajedno kratak deo skupštinske rasprave i pitajte dete ko iznosi argument, a ko samo napada osobu.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Sudija i pravila u sportu; Đački parlament i savet roditelja.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Vlast u Srbiji podeljena je na tri grane: zakonodavnu (Narodna skupština), izvršnu (Vlada i predsednik Republike) i sudsku (sudovi). Podela postoji da bi grane kontrolisale jedna drugu, jer vlast koja nikome ne odgovara lako postaje samovolja.
Narodnu skupštinu Republike Srbije čini 250 narodnih poslanika koje građani biraju na izborima. Poslanici su najčešće članovi političkih stranaka i udružuju se u poslaničke grupe. Stranke koje čine većinu i podržavaju Vladu zovemo vladajućim, a one koje je kritikuju i nude drugačija rešenja opozicijom. Opozicija je deo zdravog sistema, jer postavlja pitanja i traži odgovornost.
Zakon nastaje kroz korake. Predlog zakona mogu podneti svaki narodni poslanik, Vlada, skupština autonomne pokrajine ili najmanje 30.000 birača, a u svojim oblastima i Zaštitnik građana i Narodna banka Srbije. Predlog razmatra nadležni skupštinski odbor, zatim se o njemu raspravlja u načelu i u pojedinostima, kada poslanici predlažu amandmane, odnosno izmene. Posle glasanja predsednik Republike ukazom proglašava zakon, a zakon se objavljuje u „Službenom glasniku”.
Primer sa postupkom
U simulaciji skupštine odeljenje želi zakon o obaveznim biciklističkim stazama uz nove ulice. Kojim redom ide postupak?
- Poslanička grupa piše predlog zakona sa obrazloženjem: koji problem rešava i šta je potrebno za sprovođenje.
- Nadležni odbor razmatra predlog i daje mišljenje.
- Sledi rasprava u načelu, pa rasprava u pojedinostima, sa amandmanima.
- Skupština glasa; ako je zakon usvojen, predsednik Republike ga proglašava ukazom i on se objavljuje.
Predlog, odbor, rasprava u načelu i u pojedinostima, glasanje, proglašenje i objavljivanje: tek tada zakon važi.

Igra u radionici
Put zakona u Atlantisu
U Atlantisu se donosi zakon o čuvanju podvodnih bašta. Poređaj korake kojima predlog postaje zakon.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pripremi se za školsku simulaciju skupštine. Napiši kratak predlog „zakona” za školu (na primer o mestu za odmor ili o razmeni udžbenika): naziv, problem, dva člana sa pravilima i obrazloženje. Zatim napiši jedan amandman koji bi predložila opozicija i svoj odgovor na njega u dve rečenice, sa argumentom.
Kako proveravamo rad
- Predlog ima naziv, problem, dva člana i obrazloženje
- Članovi su jasni i proverljivi
- Amandman stvarno menja predlog i ima razlog
- Odgovor na amandman je argument, a ne napad na osobu
Primer i smernice za proveru
Zakon o polici za razmenu udžbenika. Problem: knjige posle školske godine stoje neiskorišćene. Član 1: U biblioteci postoji polica za razmenu. Član 2: Odeljenske zajednice jednom mesečno proveravaju policu. Amandman opozicije: da policu proverava i jedan nastavnik, zbog odgovornosti. Odgovor: prihvatamo amandman, jer se tako sprečava gubljenje knjiga, a učenici zadržavaju glavnu ulogu.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Pogledajte zajedno kratak deo skupštinske rasprave i pitajte dete ko iznosi argument, a ko samo napada osobu.
- Razlikujte stranku koju podržavate od pravila igre koja važe za sve; dete ne treba da usvoji stav, nego da razume postupak.
- Pomozite detetu da na sajtu Narodne skupštine pronađe jedan predlog zakona i vidi u kojoj je fazi.
Radionica 3: Mediji: činjenica, mišljenje i odgovornost
Princip koji nosiš dalje
Pre deljenja proveri: činjenicu dokazom, a mišljenje razlozima.
Kada delimo neproverenu tvrdnju, greška se širi brže od ispravke i šteti ljudima o kojima se govori. Kada bismo mišljenja proveravali kao činjenice ili činjenice prihvatali kao mišljenja, ne bismo mogli razumno da razgovaramo.
- Istorijski izvori i njihova provera
- Merenje i dokaz u fizici
- Navođenje izvora u referatu
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljRazlikujte kritiku tvrdnje i omalovažavanje sagovornika.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Istorijski izvori i njihova provera; Merenje i dokaz u fizici.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Činjenična tvrdnja može da se proveri dokazima: „Biblioteka radi do 18 časova.” Mišljenje izražava procenu: „Biblioteka je najprijatnije mesto u kraju.” Mišljenja mogu imati razloge, ali se ne proveravaju isto kao radno vreme.
Naslov može izdvojiti samo deo događaja. Pre zaključka pročitaj sadržaj, proveri autora, datum i izvor. Fotografija bez konteksta može stvoriti pogrešan utisak iako sama nije menjana.
Odgovorno učešće uključuje proveru pre deljenja, poštovanje privatnosti i razgovor bez ponižavanja. Neslaganje sa tvrdnjom nije dozvola za napad na osobu.
Primer sa postupkom
Na mreži piše: „Svi učenici žele istu promenu.” Objavljena je anketa sa pet odgovora. Kako proceniti tvrdnju?
- Proveri koliko učenika čini zajednicu i kako su odgovori prikupljeni.
- Pet odgovora ne dokazuje stav svih učenika.
Zaključak prevazilazi prikazane podatke; potrebno je šire i jasno opisano ispitivanje.

Igra u radionici
Mirina oglasna tabla
Mira na oglasnoj tabli biblioteke odvaja činjenice od mišljenja. Pomozi joj da razvrsta tvrdnje.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Osmisli dve rečenice za školsku objavu: proverljivu tvrdnju i jasno označeno mišljenje. Napiši kako bi proverio tvrdnju i šta treba uraditi ako je kasnije utvrđena greška.
Kako proveravamo rad
- Razlikuje proverljiv podatak i vrednosni sud.
- Predlaže proveru izvora i konteksta.
- Predviđa jasnu ispravku greške.
Primer i smernice za proveru
„Sastanak je zakazan za petak u 12” proverava se u obaveštenju organizatora. „Mislim da bi raniji termin bio bolji” jeste mišljenje. Greška se ispravlja vidljivo i uz tačan podatak.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Razlikujte kritiku tvrdnje i omalovažavanje sagovornika.
- Koristite izmišljene primere bez ličnih podataka učenika.
Radionica 4: Argument ili manipulacija: grupa, pritisak i masa
Princip koji nosiš dalje
Argument daje razloge koje možeš da proveriš, a manipulacija zaobilazi tvoje mišljenje.
Kada odlučujemo na osnovu proverljivih razloga, lakše ispravimo grešku i teže nas je iskoristiti. Kada odluku donose strah od isključenja ili žurba, grupa može da povredi i druge i nas same.
- Reklame i ponude „samo danas”
- Debata u skupštini i na času
- Lažne vesti na društvenim mrežama
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljDogovorite šifru ili poruku kojom dete može da vas pozove da ga odvedete iz neprijatne situacije, bez objašnjavanja pred drugima.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Reklame i ponude „samo danas”; Debata u skupštini i na času.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Pripadnost grupi deo je našeg identiteta: odeljenje, tim, društvo. Grupa daje podršku, ali može da stvori i pritisak da misliš i radiš kao drugi. Konformizam je prilagođavanje mišljenja ili ponašanja grupi, čak i kada misliš drugačije. U poznatim ogledima psihologa Solomona Aša iz 1950-ih mnogi ispitanici bar ponekad su dali očigledno pogrešan odgovor samo zato što je grupa tako odgovorila.
Argument daje razloge i dokaze koje možeš da proveriš: „Predlažem raniji polazak, jer autobus prema rasporedu kasni dvadeset minuta.” Manipulacija zaobilazi tvoje razmišljanje: preti isključenjem („ko nije sa nama, protiv nas je”), stvara lažnu žurbu, laska, napada osobu umesto ideje ili tvrdi da „svi to rade”. Pitaj se: koji su razlozi, mogu li da ih proverim i šta bi se desilo da kažem ne?
U masi, na primer na koncertu ili utakmici, ljudi lakše rade ono što sami ne bi, jer se osećaju nevidljivo. Tada je važno zadržati sopstvenu procenu i bezbednost: unapred dogovoriti mesto okupljanja, znati gde su izlazi, kretati se uz ivicu gužve, ne ići protiv toka ljudi i udaljiti se kada atmosfera postane opasna.
Primer sa postupkom
U grupnom četu neko piše: „Hajde svi da ignorišemo novu učenicu, svi su već za. Ko neće, nije naš.” Kako prepoznati manipulaciju i odgovoriti?
- Uoči tehnike: tvrdnja „svi su za” bez dokaza i pretnja isključenjem („ko neće, nije naš”).
- Proveri da li postoji ijedan razlog: nema ga, postoji samo pritisak.
- Odgovori kratko, sa granicom i predlogom: „Ja neću. Ne poznajemo je, hajde da je pozovemo na odmoru.”
- Ako pritisak preraste u ruganje, sačuvaj poruke i reci odrasloj osobi kojoj veruješ.
Poruka nema argument, nego samo pritisak; odgovor sa jasnom granicom i predlogom štiti i tebe i novu učenicu.

Igra u radionici
Poruke Tehnoborgova
Tehnoborgovi zasipaju ostrvo zmajeva porukama. Pomozi Saviju da razvrsta: da li je poruka argument ili manipulacija?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Pronađi ili osmisli tri poruke koje pokušavaju da te nagovore na nešto (reklama, poruka u grupi, objava). Za svaku napiši da li sadrži argument ili manipulaciju, koju tehniku koristi i kako bi glasio pošten argument za isti cilj. Ne koristi prave poruke sa imenima drugova.
Kako proveravamo rad
- Tri poruke su tačno razvrstane na argument i manipulaciju
- Svaka tehnika manipulacije je imenovana (pretnja isključenjem, lažna žurba, laskanje, napad na osobu, „svi to rade”)
- Pošten argument navodi proverljiv razlog
- Nema stvarnih imena ni tuđih privatnih poruka
Primer i smernice za proveru
Poruka: „Samo danas! Svi tvoji drugovi već imaju ove patike.” To je manipulacija: lažna žurba i „svi to rade”. Pošten argument: „Ove patike imaju đon koji ne kliže po mokrom, a cena im je ista kao kod sličnih modela.”
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Dogovorite šifru ili poruku kojom dete može da vas pozove da ga odvedete iz neprijatne situacije, bez objašnjavanja pred drugima.
- Dok gledate reklamu ili video, igrajte se „lova na trikove”: lažna žurba, „svi to imaju”, laskanje.
- Pohvalite dete kada kaže ne grupi, čak i kada niste sigurni da je odluka bila savršena.
Radionica 5: Građanska inicijativa: od problema do predloga
Princip koji nosiš dalje
Konkretan problem i proverljiv predlog menjaju više od opšte žalbe.
Kada je problem precizno opisan, može da se proveri i izmeri da li je rešenje pomoglo. Opšta žalba, kao „sve je loše”, ne kaže šta treba uraditi, pa se ništa i ne promeni.
- Plan istraživanja na biologiji
- Projekat na tehnici i tehnologiji
- Predlozi đačkog parlamenta školi
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljDete može pripremiti nacrt, a kontakt i sprovođenje uskladite sa školom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Plan istraživanja na biologiji; Projekat na tehnici i tehnologiji.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Zajednički problem najpre opiši konkretno: koga pogađa, gde nastaje i šta je dokaz. „Školski prostor je loš” preširoko je; „nedostaje jasno označeno mesto za odlaganje papira” daje polazište za proveru.
Predlog uključuje cilj, korake, odgovorne osobe, potrebne resurse i način provere rezultata. Pre aktivnosti u školi traži se dogovor sa odgovornim odraslima. Saslušaj i one koji problem vide drugačije.
Uspeh nije samo broj učesnika. Može se pratiti da li je rešenje uvedeno, da li ga ljudi koriste i da li je problem manji. Rezultate prikaži pošteno, uključujući ono što nije uspelo.
Primer sa postupkom
Osmisli predlog za jasnije obeležavanje mesta za papir u učionici.
- Proverite potrebu i dogovorite se sa nastavnikom o dozvoljenom rešenju.
- Odredite mesto, natpis i način praćenja tokom jedne sedmice.
Predlog sadrži problem, dogovor, odgovornosti i merilo uspeha.

Igra u radionici
Inicijativa u Magičnoj šumi
Savi primećuje da su staze u Magičnoj šumi pune otpada. Poređaj korake njegove inicijative od prvog do poslednjeg.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Isplaniraj malu inicijativu za jasnije označavanje kutije za papir u učionici. Zapiši problem, cilj, saglasnost potrebnu od škole, zaduženja i način provere posle nedelju dana. Objavu ili kontakt prepusti odrasloj osobi.
Kako proveravamo rad
- Cilj je konkretan i proverljiv.
- Uključuje dogovor sa školom i podelu odgovornosti.
- Izveštaj beleži i rezultate i teškoće.
Primer i smernice za proveru
Mogući pokazatelj je da učenici prepoznaju gde odlažu papir i da se kutija koristi prema dogovoru. Plan treba da omogući i zaključak da je rešenje potrebno promeniti.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Dete može pripremiti nacrt, a kontakt i sprovođenje uskladite sa školom.
- Ocenjujte kvalitet obrazloženja i saradnje, ne popularnost ideje.
Prema izboru škole i porodice
Verska nastava
Materijali za samostalno učenje još nisu objavljeni. Koristite školski udžbenik i u evidenciji izaberite program koji dete pohađa.
Prema izboru škole i porodice
Slobodne nastavne aktivnosti
6 radionica sa vežbama
Dopunske radionice za različite izborne programe: Vrednosti i vrline, Domaćinstvo, Moja životna sredina, Preduzetništvo i Filozofija sa decom. Izaberite ono što učenik pohađa; ove radionice ne čine sve slobodne nastavne aktivnosti.
Radionica 1: Vrednosti i vrline: odluka pod pritiskom
Princip koji nosiš dalje
Odluka koju vodi vrednost ostaje tvoja i kada grupa pritiska.
Kada unapred znaš šta ti je važno, lakše razlikuješ ono što grupa traži od onoga što je ispravno. Bez te unutrašnje mere svaki pritisak postaje naredba, a posle ostaje osećaj da si izneverio sebe ili drugoga.
- Fer-plej u sportu
- Pošten izveštaj o grupnom radu
- Književni junaci koji kažu ne
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKoristite izmišljenu situaciju. Dete ne mora da opisuje stvaran sukob niti da imenuje vršnjake.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Fer-plej u sportu; Pošten izveštaj o grupnom radu.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ova radionica pripada izbornom programu „Vrednosti i vrline kao životni kompas II”. Koristi je ako učenik pohađa taj program ili kao dodatnu vežbu; ona ne zamenjuje sve slobodne nastavne aktivnosti. Cilj je da prepoznaš pritisak grupe, povežeš odluku sa vrednošću i oblikuješ odgovor koji poštuje i tebe i druge.
Vrednost je ono što smatramo važnim, kao što su poštenje, dostojanstvo ili drugarstvo. Vrlinu pokazujemo načinom postupanja: hrabrost može biti mirno odbijanje nepoštenog predloga. Osećanje straha ili neprijatnosti ne znači da nemaš hrabrosti. Važno je šta uradiš dok to osećaš.
Pritisak grupe može biti izričit, „Ako si naš drug, uradi to”, ili prikriven očekivanjem da svi ćute. Pre odluke razdvoji činjenice od pretpostavki: šta se traži, ko bi mogao biti povređen i šta stvarno znaš o posledicama? Ne moraš prihvatiti ponuđeni izbor između poslušnosti i gubitka prijateljstva.
Koristan odgovor ima jasnu granicu i, kada je moguće, drugačiji predlog: „Neću potpisati da je neko radio deo koji nije radio. Možemo mu dati stvaran zadatak pre predaje.” Ne procenjuj osobu kao trajno lošu, nego govori o konkretnom postupku. Ako pritisak preraste u pretnju ili ne možeš bezbedno da nastaviš razgovor, udalji se i obrati odrasloj osobi kojoj veruješ.
Primer sa postupkom
Grupa traži da u izveštaju napišete da su svi podjednako radili, iako jedan član nije dobio nijedan zadatak. Kako odbiti netačan izveštaj i sačuvati mogućnost saradnje?
- Činjenica: zadaci nisu bili podeljeni svima; ne znamo da li je izostavljanje bilo namerno.
- Vrednosti: pošten prikaz rada i uključivanje svih članova.
- Predlog: podeliti preostali posao i tačno opisati doprinose umesto izmišljanja jednakog rada.
„Hajde da napišemo ko je šta uradio. Neću upisati nešto netačno, ali možemo zajedno podeliti završnu proveru i pripremu izlaganja.”

Igra u radionici
Kompas Magične šume
Savi kroz Magičnu šumu nosi kompas vrednosti. Razvrstaj rečenice: da li je to pritisak grupe ili odgovor sa granicom?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Napiši kratak dijalog o izmišljenom grupnom radu: predlog koji traži nepošten postupak, odgovor sa granicom i drugačiji predlog. Ispod dijaloga navedi jednu činjenicu, jednu neproverenu pretpostavku, osećanje i vrednost koja vodi odluku.
Kako proveravamo rad
- Razdvaja opaženi događaj od nagađanja o nameri.
- Imenuje osećanje bez predstavljanja osećanja kao krivice.
- Odbija konkretan postupak bez vređanja osobe.
- Nudi ostvarivu alternativu ili traženje podrške kada dogovor nije bezbedan.
Primer i smernice za proveru
„Napiši da smo uradili deset merenja.” „Imamo samo šest zapisa, zato neću napisati deset. Možemo završiti još četiri ili prijaviti šest.” Činjenica je šest zapisa, a pretpostavka da grupa želi da prevari nastavnika. Osećam nelagodu; odluku zasnivam na poštenju. Ako grupa ne prihvati, tražiću pomoć nastavnika da odredimo kako da završimo rad.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Koristite izmišljenu situaciju. Dete ne mora da opisuje stvaran sukob niti da imenuje vršnjake.
- Vrednujte obrazloženje i prepoznavanje granice, a ne slaganje sa vašim ličnim izborom reči. Uloge odigrajte bez pretnji i ponižavanja.
Radionica 2: Filozofija sa decom: šta je pravedno?
Princip koji nosiš dalje
Pravedno nije uvek jednako; dobar argument kaže po kom merilu delimo i zašto.
Ljudi imaju različite potrebe i ulažu različit trud, pa ista podela nekad pomaže, a nekad šteti. Kada merilo nije izgovoreno, svaka strana misli na drugo pravilo i spor ne može da se reši razgovorom.
- Podela zadataka u grupnom radu
- Prilagođen zadatak za učenika kome je potreban
- Sudska presuda sa obrazloženjem
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKada se braća i sestre spore oko podele, pitajte: po kom merilu delite, jednako, prema potrebi ili prema zasluzi?
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Podela zadataka u grupnom radu; Prilagođen zadatak za učenika kome je potreban.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ova radionica pripada programu „Filozofija sa decom” i bavi se pojmom pravde. Ne zamenjuje ceo program. Filozofski razgovor ne traži jedan tačan odgovor, nego jasne pojmove i dobre razloge.
Pravdu možemo shvatiti na više načina. Jednakost znači da svi dobiju isto. Pravičnost prema potrebi znači da više dobije onaj kome je više potrebno. Pravičnost prema zasluzi znači da više dobije onaj ko je više uložio. Ista podela može biti pravedna po jednom merilu, a nepravedna po drugom.
Dobar argument kaže po kom merilu delimo i zašto je baš to merilo prikladno u toj situaciji. „Nije fer!” je osećanje, i ono je važno, ali razgovor može da ide dalje tek kada kažemo zbog čega nije fer. Pomaže i proba zamenom mesta: da li bi pristao na isto pravilo kada ne bi znao da li ćeš biti onaj ko dobija ili onaj ko gubi?
Primer sa postupkom
Odeljenje ima 12 sati rada za pripremu priredbe. Troje učenika se istovremeno sprema za takmičenje i ima malo slobodnog vremena. Kako pravedno podeliti zaduženja?
- Merilo jednakosti: svi rade isto vreme, ali troje takmičara to ne može da stigne.
- Merilo potrebe: takmičari sada dobijaju manje sati, a ostali više.
- Merilo zasluge: ko je ranije više radio za odeljenje, sada dobija lakši deo.
- Odeljenje bira i obrazlaže: ovog puta merilo potrebe, uz dogovor da takmičari kasnije preuzmu deo posla.
Pravedno rešenje nije uvek jednako; važno je izabrati merilo koje odgovara situaciji i otvoreno ga obrazložiti.

Igra u radionici
Podela u Mirinoj biblioteci
Mira u biblioteci deli knjige, vreme i mesta za čitanje. Razvrstaj svaku podelu prema merilu koje koristi.
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Opiši jednu situaciju iz škole ili porodice u kojoj se nešto deli (vreme, zadaci, mesto ili nagrada). Napiši kako bi izgledala podela po jednakosti, po potrebi i po zasluzi. Izaberi merilo koje smatraš najpravednijim za tu situaciju i obrazloži ga u tri rečenice, uz probu zamenom mesta.
Kako proveravamo rad
- Situacija je jasno opisana
- Sva tri merila su tačno primenjena
- Izbor je obrazložen razlogom, a ne samo osećanjem
- Urađena je proba zamenom mesta
Primer i smernice za proveru
Situacija: jedan računar kod kuće i troje dece. Jednakost: svako po sat vremena. Potreba: više vremena dobija sestra koja ima projekat. Zasluga: više dobija onaj ko je završio obaveze. Biram potrebu ove nedelje, jer projekat ima rok i ocenjuje se. Da sam na mestu brata, prihvatio bih, ako sledeće nedelje ja dobijem više vremena kada meni bude potrebno.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Kada se braća i sestre spore oko podele, pitajte: po kom merilu delite, jednako, prema potrebi ili prema zasluzi?
- Ne dajte gotov odgovor; postavljajte pitanja „zašto” i „šta bi bilo kad bi”.
- Prihvatite da dete može doći do drugačijeg zaključka od vašeg ako ga dobro obrazloži.
Radionica 3: Domaćinstvo: potrebe, obaveze i ostvariv plan
Princip koji nosiš dalje
Plan počinje potrebom, a budžet je granica koju ne prelazimo.
Kada krenemo od želje umesto od potrebe, novac lako ode na ono što nije važno. Kada ne saberemo troškove pre odluke, plan izgleda ostvarivo sve dok ne ostanemo bez novca za ono najvažnije.
- Sabiranje i oduzimanje u matematici
- Plan učenja pred kontrolni
- Pakovanje torbe za ekskurziju
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljKoristite samo zadate izmišljene iznose; ne tražite porodične finansijske podatke.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Sabiranje i oduzimanje u matematici; Plan učenja pred kontrolni.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ova radionica obrađuje deo programa „Domaćinstvo”: organizaciju zajedničkog života i odgovorno planiranje resursa. Nije zamena za ceo izborni program. Koristimo izmišljeno domaćinstvo i zadate cene, pa ne treba navoditi stvarne porodične prihode, troškove ili odnose.
Plan počinje potrebama i ograničenjima. Potreba opisuje čemu nešto služi: mesto za rad, čist zajednički prostor ili dostupne školske stvari. Jedna kupovina može biti samo jedan od načina da se potreba ispuni. Pre kupovine proveravamo šta već postoji, šta se može urediti i šta zaista nedostaje.
Budžet je ovde unapred zadat iznos za zamišljeni zadatak. Saberi sve odabrane troškove i oduzmi ih od raspoloživog iznosa. Ako plan prelazi granicu, promeni izbor ili redosled; ne izmišljaj da je ostatak pozitivan. Cena nije jedini kriterijum: predmet mora odgovarati prostoru i nameni.
Zajedničke obaveze imaju radnju, dogovorenu osobu i vreme. „Neko će srediti sto” nije dovoljno precizno. „Posle rada svako vraća svoj pribor, a u subotu zajedno proveravamo zajedničke police” jeste proverljiv dogovor. Pravična raspodela uzima u obzir vreme i mogućnosti, pa ne mora značiti jednak broj zadataka za svakoga.
Primer sa postupkom
Izmišljeni tim uređuje zajednički kutak sa 1.000 dinara. Kutije za pribor koštaju 400, tabla za raspored 300, a ukras 450 dinara. Kutije i raspored su prioriteti. Šta može da izabere?
- Sva tri predmeta koštaju 400 + 300 + 450 = 1.150 dinara, što prelazi granicu za 150.
- Prioriteti zajedno koštaju 400 + 300 = 700 dinara.
- Ostaje 1.000 − 700 = 300 dinara. Ukras od 450 ne staje u taj ostatak.
Odabrati kutije i tablu za 700 dinara, uz ostatak od 300 dinara. Ukras odložiti ili napraviti od već dostupnog materijala; nijedna kupovina se stvarno ne obavlja.

Igra u radionici
Kutak za čitanje u Atlantisu
U Atlantisu uređuju zajednički kutak za čitanje sa unapred zadatim iznosom. Poređaj korake plana od prvog do poslednjeg.
Dodiruj stavke redom, od prve do poslednje.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Isplaniraj izmišljeni zajednički kutak za čitanje. Imaš 1.500 dinara: polica za sto košta 600, dve kutije zajedno 500, oznake 100, ukras 450. Izaberi tri stavke koje staju u iznos, obrazloži prioritete i dodaj dve precizne obaveze održavanja. Koristi samo papirni plan.
Kako proveravamo rad
- Tačno sabira odabrane troškove i računa ostatak.
- Izbor povezuje sa namenom, a ne samo cenom.
- Dogovara konkretne radnje i trenutak provere.
- Razmatra postojeće predmete pre novih nabavki.
Primer i smernice za proveru
Polica 600 + kutije 500 + oznake 100 = 1.200 dinara; ostaje 300. Organizacija knjiga i pribora ima prednost nad ukrasom. Posle čitanja svako vraća knjigu na označeno mesto. Jednom nedeljno dogovoreni par proverava police i predlaže promenu rasporeda. Ako polica već postoji, plan treba preračunati.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Koristite samo zadate izmišljene iznose; ne tražite porodične finansijske podatke.
- Predložene obaveze prilagodite uzrastu i mogućnostima. Ovde nema rada sa električnim uređajima, hemikalijama ili teškim nameštajem.
Radionica 4: Prava potrošača: cena, kvalitet i deklaracija
Princip koji nosiš dalje
Cenu poredimo po jedinici, a pravo ostvarujemo uz dokaz.
Proizvodi se pakuju u različite količine, pa samo cena po istoj jedinici pokazuje šta je zaista povoljnije. Bez računa i jasnog opisa nedostatka teško je dokazati da je pravo povređeno, pa reklamacija lako propadne.
- Deljenje decimalnim brojem u matematici
- Sastav hrane na biologiji
- Garantni list za bicikl ili telefon
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljU prodavnici pokažite detetu jediničnu cenu na polici i pustite ga da izabere povoljnije pakovanje.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Deljenje decimalnim brojem u matematici; Sastav hrane na biologiji.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ova radionica pripada programu „Preduzetništvo”, delu o zaštiti prava potrošača. Ne zamenjuje ceo program. Cene u zadacima su izmišljene.
Niža cena nije uvek povoljnija kupovina. Pakovanja različite veličine poredimo po jediničnoj ceni: koliko košta kilogram, litar ili komad. Kvalitet poredimo prema nameni: koliko traje, šta sadrži i da li odgovara potrebi. Proizvod koji brzo propadne može na kraju da košta više od trajnijeg.
Deklaracija je oznaka sa osnovnim podacima o proizvodu: naziv, sastav, količina, proizvođač ili uvoznik, rok trajanja i uputstvo za upotrebu i čuvanje. Oznaka „upotrebljivo do” znači da posle tog datuma proizvod ne treba koristiti, a „najbolje upotrebiti do” govori do kada proizvod sigurno zadržava pun kvalitet.
Kada proizvod ima nedostatak, potrošač ima pravo na reklamaciju kod trgovca. Za to je važan dokaz o kupovini, na primer fiskalni račun. Reklamacija se piše mirno i jasno: šta je kupljeno, kada, koji je nedostatak i šta tražiš (popravku, zamenu ili povraćaj novca). I usluga, kao popravka ili kurs, dogovor je sa obavezama obe strane.
Primer sa postupkom
U izmišljenoj prodavnici sok od 1 litra košta 160 dinara, a pakovanje od 1,5 litara 210 dinara. Koje je povoljnije po litru?
- Za pakovanje od 1 l cena po litru je 160 dinara.
- Za pakovanje od 1,5 l: 210 : 1,5 = 140 dinara po litru.
- Proveri potrebu: veće pakovanje je povoljnije samo ako se potroši pre isteka roka.
Pakovanje od 1,5 litara je povoljnije, 140 naspram 160 dinara po litru, ako se potroši na vreme.

Igra u radionici
Pijaca na ostrvu zmajeva
Na pijaci ostrva zmajeva Savi kupuje zalihe za dug put. Razvrstaj postupke: da li je to pametna kupovina ili zamka?
Izaberi karticu, pa grupu kojoj pripada.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Uporedi dva izmišljena proizvoda iste namene (na primer dve sveske, dva pakovanja pirinča ili dve flaše šampona). Zadaj im cenu i količinu, izračunaj jediničnu cenu i napiši tri podatka sa deklaracije koja bi proverio pre kupovine. Zatim napiši kratku reklamaciju za slučaj da proizvod ima nedostatak: šta, kada, nedostatak i zahtev.
Kako proveravamo rad
- Jedinične cene su tačno izračunate
- Navedena su tri tačna podatka sa deklaracije
- Reklamacija sadrži proizvod, datum, nedostatak i zahtev
- Ton reklamacije je miran i jasan
Primer i smernice za proveru
Pirinač A: 500 g za 120 dinara, odnosno 240 dinara po kilogramu. Pirinač B: 1 kg za 220 dinara, pa je B povoljniji. Proveravam rok trajanja, zemlju porekla i način čuvanja. Reklamacija: Trećeg marta kupio sam pirinač B. U zatvorenom pakovanju bili su insekti. Molim zamenu ili povraćaj novca. U prilogu je račun.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- U prodavnici pokažite detetu jediničnu cenu na polici i pustite ga da izabere povoljnije pakovanje.
- Čuvajte zajedno račune za skuplje stvari u jednoj fascikli dok traje garancija.
- Ako ste nekada pisali reklamaciju, pokažite detetu kako ste problem opisali mirno i jasno.
Radionica 5: Preduzetništvo: vrednost za drugog i račun dobiti
Princip koji nosiš dalje
Novac je posledica vrednosti za drugog, a dobit je ono što ostane kada se plate svi troškovi.
Kupac plaća samo ono što mu rešava problem ili ga raduje, pa ideja bez kupca ne donosi ništa. Ako zaboravimo deo troškova, prodaja može da izgleda uspešno, a da zapravo pravi gubitak.
- Školski sajam i humanitarna prodaja
- Izrazi i jednačine u matematici
- Zanati i usluge u kraju
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljAko dete prodaje nešto na školskom sajmu, izračunajte zajedno troškove, uključujući one koji se plaćaju jednom.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Školski sajam i humanitarna prodaja; Izrazi i jednačine u matematici.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ova radionica pripada izbornom programu „Preduzetništvo”, delu o učeničkom preduzeću. Ne zamenjuje ceo program. Radimo sa izmišljenim proizvodom i zadatim cenama, bez stvarne prodaje.
Preduzeće uspeva kada rešava nečiji problem ili ispunjava potrebu: kupac daje novac jer mu proizvod ili usluga vredi više od tog novca. Zato počinjemo pitanjem „kome bi ovo trebalo i zašto?”, a ne „šta bih ja voleo da pravim?”. Tržište čine svi koji bi mogli da kupe i svi koji nude nešto slično.
Prihod je novac od prodaje: cena puta broj prodatih komada. Troškovi su sve što plaćamo: materijal, pakovanje, prevoz. Dobit je prihod umanjen za sve troškove, a ako su troškovi veći od prihoda, nastaje gubitak. Neki troškovi, kao alat ili štand, plaćaju se jednom, bez obzira na broj komada, pa ih ne smemo zaboraviti.
Pošteno poslovanje znači tačan opis proizvoda, jasnu cenu i poštovanje dogovora. Reklama koja obećava ono što proizvod ne može da ispuni kratko donosi prodaju, a zatim gubi kupce.
Primer sa postupkom
Izmišljeno učeničko preduzeće pravi obeleživače za knjige. Materijal za jedan obeleživač košta 40 dinara, a štand na školskom sajmu jednom 600 dinara. Cena obeleživača je 100 dinara. Koliko komada treba prodati da ne bude gubitka i kolika je dobit ako se proda 25?
- Zarada po komadu posle materijala: 100 − 40 = 60 dinara.
- Za pokrivanje štanda: 600 : 60 = 10 obeleživača; toliko treba prodati da ne bude gubitka.
- Za 25 komada: prihod 25 × 100 = 2.500 dinara, troškovi 25 × 40 + 600 = 1.600 dinara.
- Dobit: 2.500 − 1.600 = 900 dinara.
Prag bez gubitka je 10 obeleživača, a pri prodaji 25 komada dobit je 900 dinara, jer su od prihoda oduzeti i materijal i štand.

Igra u radionici
Mirin kutak za buduće preduzetnike
Mira u biblioteci otvara kutak za buduće preduzetnike. Spoji svaki pojam sa njegovim značenjem.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Osmisli proizvod ili uslugu za izmišljeno učeničko preduzeće na školskom sajmu. Napiši čiji problem rešava, ko su kupci i šta im je već dostupno. Zatim zadaj sebi cene: materijal po komadu, jedan jednokratni trošak i prodajnu cenu. Izračunaj koliko komada treba prodati da ne bude gubitka i kolika je dobit ako prodaš 20 komada.
Kako proveravamo rad
- Jasno je čiji problem ili potrebu proizvod rešava
- Uključeni su trošak po komadu i jednokratni trošak
- Prag bez gubitka i dobit za 20 komada su tačno izračunati
- Opis proizvoda je pošten, bez obećanja koja ne može da ispuni
Primer i smernice za proveru
Usluga: zalivanje biljaka komšijama dok putuju, uz dogovor roditelja. Problem: biljke se osuše dok ukućana nema. Materijal po zalivanju 20 dinara, jednokratno kanta 400 dinara, cena 70 dinara. Zarada po zalivanju je 50 dinara, pa je prag 400 : 50 = 8 zalivanja. Za 20 zalivanja: prihod 1.400, troškovi 20 × 20 + 400 = 800, dobit 600 dinara.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Ako dete prodaje nešto na školskom sajmu, izračunajte zajedno troškove, uključujući one koji se plaćaju jednom.
- Pitajte: kome bi ovo trebalo i zašto? Pomozite detetu da pre izrade porazgovara sa nekoliko mogućih kupaca.
- Novac u zadatku je izmišljen; ne povezujte zadatak sa stvarnim kućnim prihodima.
Radionica 6: Moja životna sredina: mali ogled o potrošnji papira
Princip koji nosiš dalje
Pošteno poređenje menja jednu stvar, a sve ostalo drži istim.
Ako se istovremeno promeni više uslova, ne znamo koja promena je dovela do razlike. Zato dobar ogled jasno kaže šta meri, šta drži istim i šta njegovi podaci ne mogu da dokažu.
- Ogledi u fizici i biologiji
- Praćenje ličnog napretka na fizičkom
- Poređenje cena po jedinici
Zajedno kroz radionicu
- NastavnikPre objašnjenja pita „Šta mislite, zašto je to tako?”, a na kraju zajedno sa učenikom imenuje princip.
- UčenikPredviđa odgovor naglas, čita objašnjenje i prati primer korak po korak. Zatim igra mini igru i pokušava da osvoji tri kristala.
- RoditeljRadite sa izmišljenim tabelama ili čistim listovima koji su već namenjeni ponovnoj upotrebi; ne pretražujte otpad niti privatne dokumente.
- UčiteljPovezuje princip sa drugim predmetima i životom: Ogledi u fizici i biologiji; Praćenje ličnog napretka na fizičkom.
Ako radiš sam: pročitaj princip i zapiši svoje predviđanje, prođi primer, odigraj igru, odgovori na proveru pa uradi zadatak primene i uporedi ga sa primerom. U belešku upiši princip svojim rečima.
Ova radionica pripada programu „Moja životna sredina” i vežba istraživačko pitanje, prikupljanje podataka i procenu navika. Ne predstavlja sve oblasti izbornog programa. Istražujemo samo upotrebu papira u zadatom modelu, bez tvrdnje da time merimo ukupan ekološki uticaj škole.
Dobro pitanje ima merljivu veličinu i jasan uslov: „Koliko novih listova koristimo za isti broj strana radnog materijala ako štampamo jednostrano ili obostrano?” List je fizički komad papira, a strana je jedna njegova površina. Bez te razlike brojanje može dati pogrešan zaključak.
Poređenje mora zadržati isti obim zadatka. Dvanaest strana materijala zahteva dvanaest listova pri jednostranoj, a šest pri obostranoj štampi, ako je svaki list upotrebljiv sa obe strane. Ušteda od šest listova u tom modelu ne znači automatski prepolovljenu potrošnju struje, troškove ili ukupan uticaj na životnu sredinu.
Kad posmatraš stvarne navike, zabeleži period, način brojanja i ograničenja. Dve nedelje mogu se razlikovati po broju zadataka ili učenika. Zato manji broj listova nije sam po sebi dokaz da je samo promena navike izazvala razliku. Zaključak treba da kaže šta podaci pokazuju i šta još treba proveriti.
Primer sa postupkom
Za isti zadatak potrebne su 24 odštampane strane. Uporedi jednostranu i obostranu štampu u modelu bez grešaka i praznih strana.
- Jednostrano: 24 strane koriste 24 lista.
- Obostrano: 24 strane ÷ 2 strane po listu = 12 listova.
- Razlika je 24 − 12 = 12 listova, a relativno smanjenje 12/24 × 100 = 50%.
U modelu se koristi 12 listova manje, odnosno 50% manje listova. Ovaj račun ne meri potrošnju struje niti govori da svaki zadatak može biti odštampan obostrano.

Igra u radionici
Mirin istraživački dnevnik
Mira u biblioteci beleži ogled o potrošnji papira. Spoji pojmove sa značenjem, da dnevnik bude tačan.
Izaberi pojam levo, pa njegov par desno.
Proveri razumevanje
Primeni samostalno
Na papiru napravi tabelu za 8, 16 i 30 strana materijala. Izračunaj broj listova pri jednostranoj i obostranoj štampi i razliku. Predloži jedno istraživačko pitanje za navike korišćenja papira, način beleženja i dva uslova koja treba držati istim. Nije potrebno ništa štampati.
Kako proveravamo rad
- Razlikuje stranu i list i tačno računa sva tri reda.
- Poredi isti obim materijala.
- Navodi merljivu veličinu i način beleženja.
- Zaključak ograničava na prikupljene podatke.
Primer i smernice za proveru
Tabela: 8 strana daje 8 ili 4 lista, razlika 4; 16 daje 16 ili 8, razlika 8; 30 daje 30 ili 15, razlika 15. Pitanje: koliko novih listova zahteva isti radni materijal u dva načina štampe? Beležim broj strana, listova i grešaka; držim isti sadržaj i broj primeraka. Zaključujem samo o broju listova, ne o ukupnom ekološkom uticaju.
Ovaj zadatak procenite prema kriterijumima uz roditelja ili nastavnika. Zapišite postupak u svesku, a objašnjenje ili sledeći korak možete uneti u belešku ispod.
Za roditelja: razgovor posle vežbe
- Radite sa izmišljenim tabelama ili čistim listovima koji su već namenjeni ponovnoj upotrebi; ne pretražujte otpad niti privatne dokumente.
- Tražite da dete odvoji rezultat računa od šire tvrdnje. Vrednujte i razumno navedeno ograničenje istraživanja.
Dodatni program
Goluxland: povezivanje znanja
32 lekcija iz postojeće putanje
Interaktivne lekcije po redosledu (32)
Redosled prati naš katalog i može se prilagoditi radu u školi.
- 1. lekcija · Dizajn letelice · ProstorKvadrat i koren: iracionalni brojevi
- 2. lekcija · Dizajn letelice · ProstorPitagorina teorema
- 3. lekcija · Dizajn letelice · ProstorKrug i broj π
- 4. lekcija · Dizajn letelice · ProstorMnogougao i geometrija grada
- 5. lekcija · Revolucije · VremeIndustrijska revolucija
- 6. lekcija · Revolucije · VremePolitičke revolucije i prava čoveka
- 7. lekcija · Revolucije · VremeSrbija u 19. veku: moderna država
- 8. lekcija · Revolucije · VremePrvi svetski rat: kad tehnologija razara
- 9. lekcija · Kako letelica leti · Kroz prostor i vremeNjutnovi zakoni
- 10. lekcija · Kako letelica leti · Kroz prostor i vremeTrenje i otpor
- 11. lekcija · Kako letelica leti · Kroz prostor i vremeRavnoteža, poluga, težište
- 12. lekcija · Kako letelica leti · Kroz prostor i vremeRad, snaga, energija i održanje energije
- 13. lekcija · Baterija: materija iznutra · Energija i radČestice, toplota i temperatura
- 14. lekcija · Baterija: materija iznutra · Energija i radAtom i periodni sistem
- 15. lekcija · Baterija: materija iznutra · Energija i radHemijske veze i molekuli
- 16. lekcija · Baterija: materija iznutra · Energija i radHemijska reakcija i održanje mase
- 17. lekcija · Ideja koja se širi · VibracijaUzrok, posledica, uslov: zavisne rečenice
- 18. lekcija · Ideja koja se širi · VibracijaArgumentacija: kako se brani ideja
- 19. lekcija · Ideja koja se širi · VibracijaKritičko mišljenje: mom test i logičke greške
- 20. lekcija · Ideja koja se širi · VibracijaKnjiževnost: junak pred izborom
- 21. lekcija · Podaci o svetu · FrekvencijaStepeni i naučni zapis
- 22. lekcija · Podaci o svetu · FrekvencijaAlgebarski izrazi: jezik opšteg
- 23. lekcija · Podaci o svetu · FrekvencijaStatistika: srednja vrednost i grafikon
- 24. lekcija · Podaci o svetu · FrekvencijaKontinenti i regioni: ko su ljudi sveta
- 25. lekcija · Šifra života · Celina i deloviDNK i deoba ćelije
- 26. lekcija · Šifra života · Celina i deloviNasleđivanje: Mendel
- 27. lekcija · Šifra života · Celina i deloviEvolucija: prirodna selekcija
- 28. lekcija · Šifra života · Celina i deloviVirusi, bakterije, imunitet
- 29. lekcija · Vizija startapa · StvaranjeInstitucije: pravo, novac, porez, bezbednost
- 30. lekcija · Vizija startapa · StvaranjeMašine, motori i roboti
- 31. lekcija · Vizija startapa · StvaranjeProgramiranje grafike: koordinate i animacija
- 32. lekcija · Vizija startapa · StvaranjeOd problema do vizije: tim i pitch (sinteza)
Program, izvori i način provere
Redosled radionica je predlog za učenje, a školski raspored i udžbenik određuju tempo. Evidencija zvaničnog programa čuva se zasebno od napretka kroz radionice. Oznaka „Naučeno” znači porodičnu procenu posle objašnjenja i samostalnog rada.
Autorski tekstovi i primeri proveravaju se prema temama lokalno uvezenog programa. Registar programa je u stručnoj proveri. Uvezeni sadržaj iz pravilnika nije automatski gotova lekcija, a zbir materijala ne potvrđuje potpun godišnji kurs.
- ZUOV: registar programa i pravilnika
- Izvor osnovnog programa sedmog razreda
- TV5MONDE: dodatna pomoć za francusku gramatiku
Pedagoški ogled, slušanje, govor, umetnički i praktični rad traže odgovarajuću proveru sa nastavnikom. Kratki kviz proverava samo pitanja koja su u njemu postavljena.