Preskoči na sadržaj
Goluxland

Pripremam kontrole za rad. Teme već možete da pročitate.

Goluxland · drugi razred

Učimo, povezujemo, otkrivamo.

Predmeti na jednom mestu. Izaberite temu, istražite primer, vežbajte zajedno i zabeležite sledeći mali korak.

Vodič za dete i roditelja, uz školski udžbenik i dogovor sa učiteljem.

Ema, Novak i Savi istražuju i uče u Goluxland radionici

1. Otkrivamo princip

Pre objašnjenja dete razmisli o pitanju „zašto”. Kad samo otkrije razlog, pravilo više ne mora da pamti napamet.

2. Prolazimo zajedno

Učitelj ili nastavnik uvodi, roditelj pita, a dete radi i objašnjava. Naprednije dete može celinu da prođe samo.

3. Igramo i vežbamo

Mini igra vežba isti princip i posle svakog poteza kaže zašto. Zatim pitanja i aktivnost van ekrana.

4. Zabeležimo

Roditelj beleži šta je dete uradilo samostalno i šta ćete ponoviti sledeći put.

Možete istraživati teme i vežbati bez prijave. Za čuvanje napretka i roditeljskih beležaka otvorite detetovu učionicu. Odgovori uneti u javnom pregledu ne čuvaju se po izlasku.

Ovo je organizovan dopunski vodič kroz teme drugog razreda. Oznaka „naučeno” je porodična procena posle provere, a ne školska ocena. Evidencija ovih celina odvojena je od završenih interaktivnih lekcija i zvaničnih ishoda. Engleski je ponuđeni strani jezik; izborni program birate prema detetovoj školi.

Periodi su predlog redosleda, bez rokova. Možete otvoriti bilo koju temu.

Predmet

Srpski jezik

Čitanje sa razumevanjem, latinica, jezik i izražavanje. Lektiru birajte uz školski spisak i legalno dostupno izdanje.

Šta učimo ove godine i zašto

U drugom razredu srpski jezik ima tri velika dela. Književnost zauzima najviše vremena: dete čita pesme, priče, basne, bajke i kratke dramske tekstove, uči šta su stih, strofa i rima, ko je glavni i sporedni lik, gde i kada se radnja dešava, i obrazlaže svoje mišljenje primerom iz teksta. Uz to čita lektiru kod kuće i vodi čitalački dnevnik. U jeziku dete upoznaje vrste reči (imenice sa rodom i brojem, vlastite i zajedničke, glagole i vreme radnje, prideve i brojeve), otkriva da rečenica ima subjekat i predikat, razlikuje vrste rečenica po značenju i obliku i uči pravopis: veliko slovo, odvojeno pisanje rečce li i odrične rečce ne. Upoznaje i sinonime, antonime i umanjenice. Najveći novi posao je latinica. Od novembra do maja dete uči drugo pismo istog jezika: prvo slova koja su ista kao u ćirilici, pa lažne prijatelje i nova slova, zatim slova sa kvačicom i digrafe, i na kraju pisana slova. U jezičkoj kulturi vežba prepričavanje, opis predmeta i bića, čestitku i pismo, dramatizaciju, zagonetke, brzalice i poslovice. Godina počinje obnavljanjem prvog razreda, a završava se sistematizacijom i preporukama za letnje čitanje.

Principi koje otkrivamo:

  • Odgovor se dokazuje tekstom: razlikujem ono što piše od onoga što pretpostavljam.
  • Ćirilica i latinica su dva pisma istog jezika: glas je isti, menja se samo znak.
  • Isti oblik slova ne znači isti glas, pa prvo proverim kojim je pismom reč napisana.
  • Pitanje otkriva posao reči: ko ili šta za imenicu, šta radi za glagol.
  • Rečenica postoji tek kad ima radnju: predikat je srce, a subjekat kaže ko radi.
  • Veliko slovo pokazuje početak rečenice i posebno ime, a ne važnost reči.
  • Rima se čuje na kraju reči, a strofa se vidi po praznom redu.
  • Glavni lik nosi priču; bez sporednog bi se promenila, ali bi postojala.
  • Pismo i čestitka putuju bez nas, pa moraju da kažu kome, šta i od koga.
  • Pouka basne se obrazlaže postupkom lika, ne samo poslednjom rečenicom.

Na šta pazimo (česte greške):

  • Lažni prijatelji u latinici: dete čita latinično P kao r, C kao s ili H kao n. Prepoznaje se kad reč PAS pročita kao „ras”.
  • Zaboravljene kvačice i crtice (kuca umesto kuća, kos umesto koš). Pomaže provera iznad svakog slova posle pisanja.
  • Spojeno pisanje ne i li (nečitam, dali). Dete treba da izgovori ne kao posebnu reč i ostavi razmak.
  • Veliko slovo na pogrešnom mestu: dani i meseci velikim slovom, a imena reka i gradova malim.
  • Subjekat se traži samo na početku rečenice. Pomaže pitanje ko radi posle pronađenog predikata.
  • Prepričavanje bez redosleda ili sa previše sitnica. Pomažu reči prvo, zatim i na kraju.
SeptembarSlušam glasove i izdvajam slogove

Naš cilj: Razlikujem glas od slova i sloga i prepoznajem samoglasnike u jednostavnoj reči.

Otkrivam princip: Svaki slog ima svoj nosač

Zastani i razmisli: Zašto skoro svaki slog koji pljesneš ima u sebi glas a, e, i, o ili u?

Proveri svoju ideju

Samoglasnike izgovaramo otvorenih usta, bez prepreke, pa oni nose slog kao stub koji drži krov. Zato kad pljesneš ma-ma, svaki pljesak ima svoj samoglasnik. Postoje i retke reči kao prst, gde slog nosi glas r, ali i on se tada izgovara otvoreno i dugo.

Hajde da razumemo

Glas izgovaramo i čujemo, a slovo pišemo i čitamo. Samoglasnici su a, e, i, o, u. Kada polako izgovoriš ma-ma, čuješ dva sloga. U tipičnim primerima jedan samoglasnik nosi jedan slog. Postoje i reči u kojima r može biti nosilac sloga, kao prst; zato broj slova nije pouzdan način da odrediš broj slogova.

Pogledaj primer

Reč kuća ima četiri glasa i četiri slova. Možemo je izgovoriti ku-ća, pa ima dva sloga. Reč njiva ima četiri slova, jer je nj jedno slovo, i dva sloga: nji-va.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj izgovori reč polako i zamoli decu da pljesnu na svaki slog.
  2. UčenikUčenik pljeska reči iz učionice i broji slogove na prste.
  3. NastavnikNastavnik pokaže ogledalo: dok izgovaramo a, o, u, usta su otvorena, a kod m, p, b usne se zatvaraju.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće igra „robot govor” sa detetom: obično izgovaraju reči na slogove, kao Savi.
  5. UčenikUčenik pronalazi samoglasnik u svakom slogu i zaokružuje ga.

Mogu i sam: Ispiši deset reči iz svoje sobe i podeli ih na slogove crticama. Proveri tako što pljesneš i izbrojiš samoglasnike. Izazov: pronađi reč sa pet slogova i reč u kojoj slog nosi glas r.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    E i a.

    Saslušaj reč polako i pronađi glasove koje možeš jasno samostalno izgovoriti.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Dva sloga.

    Dva dela izgovaramo jednim po jednim glasovnim zamahom.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Vidimo ga napisano.

    Slovo je znak za glas; glas izgovaramo i čujemo.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Savijev robot govor

Savi govori na slogove, ali mu se kolo zaglavilo. Pomozi mu da izbroji slogove i glasove.

Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

Koliko slogova ima reč lopta?

Sada bez ekrana

Izgovarajte reči voda, ruka i livada. Dete izgovara slog po slog i za svaki lagano pomeri jedan čep. Uporedite dva različita prikaza.

Za roditelja

Počnite jasnim rečima sa dva sloga. Ne uvodite sva pravila rastavljanja na kraju reda odjednom. Ako dete pomeša glas i slovo, vratite se slušanju zatvorenih očiju i gledanju napisane reči.

SeptembarRečenice govore, pitaju i uzvikuju

Naš cilj: Prepoznajem obaveštajnu, upitnu i uzvičnu rečenicu i biram znak na kraju.

Otkrivam princip: Znak na kraju je glas rečenice

Zastani i razmisli: Kako znamo da li neko pita ili saopštava, kad na papiru ne čujemo njegov glas?

Proveri svoju ideju

U govoru čujemo kad glas ide gore ili kad je uzbuđen. Na papiru to ne čujemo, pa znak na kraju zamenjuje glas: tačka smiruje, upitnik pita, a uzvičnik pokazuje jako osećanje. Zato isti niz reči može imati drugačiju poruku.

Hajde da razumemo

Rečenicom prenosimo poruku. Njome možemo nešto saopštiti, pitati ili uzviknuti. Počni velikim slovom. Na kraju biraj tačku, upitnik ili uzvičnik prema poruci.

Pogledaj primer

Pada kiša. Da li pada kiša? Pazi, bara! Ista tema može postati obaveštenje, pitanje ili uzvik.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj izgovori istu rečenicu tri puta: mirno, upitno i uzbuđeno.
  2. UčenikUčenik pogađa koji znak treba na kraju i podiže karticu sa tačkom, upitnikom ili uzvičnikom.
  3. NastavnikNastavnik pokaže da svaka rečenica počinje velikim slovom, bez obzira na znak na kraju.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće čita rečenice iz slikovnice, a dete kaže koji je znak na kraju i zašto.
  5. UčenikUčenik napiše po jednu rečenicu svake vrste o Goluxlandu.

Mogu i sam: Napiši šest rečenica o svom danu: dve obaveštajne, dve upitne i dve uzvične. Proveri ih tako što ih pročitaš naglas i slušaš da li glas odgovara znaku. Izazov: napiši istu rečenicu sa tri različita znaka i objasni kako se menja poruka.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Upitnik: Gde je knjiga?

    Rečenica traži odgovor.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Da li su vrata otvorena?

    Pitanje proverava podatak koji je obaveštajna rečenica saopštila.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Danas čitam.

    Prva reč rečenice počinje velikim slovom.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Znakovi za brodski dnevnik

Talas je sprao znakove sa kraja rečenica u brodskom dnevniku. Vrati svakoj rečenici njen znak.

Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

Koji znak ide na kraj rečenice?

Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

Sada bez ekrana

Izgovorite tri poruke različitim glasom. Dete zapisuje znak koji bi stavilo na kraj. Zatim zamenite uloge.

Za roditelja

Razgovarajte o značenju pre naziva vrste rečenice. Ne tražite uzvičnik uz svaku glasno pročitanu rečenicu.

SeptembarVeliko slovo za ime i početak rečenice

Naš cilj: Umem da napišem veliko slovo na početku rečenice i u imenima ljudi, životinja, mesta i praznika.

Otkrivam princip: Ime je posebno, pa je i slovo posebno

Zastani i razmisli: Zašto pišemo „Ema” velikim, a „devojčica” malim slovom, kad govorimo o istoj osobi?

Proveri svoju ideju

Reč devojčica može da označi svaku devojčicu na svetu, a Ema je ime baš jedne. Veliko slovo javlja čitaocu: pazi, ovo je posebno ime. Isto važi za grad i Niš, reku i Moravu, praznik i Božić.

Hajde da razumemo

Veliko slovo je kao zastavica. Ono pokazuje gde rečenica počinje i koja reč je nečije posebno ime. Velikim slovom pišemo imena ljudi (Ema), imena životinja kad su to njihova imena, imena mesta (Niš) i nazive praznika (Božić, Uskrs, Nova godina). U nazivu Nova godina samo prva reč dobija veliko slovo.

Pogledaj primer

„Ema i Novak su za Božić putovali u Kragujevac.” Ema i Novak su imena ljudi, Božić je praznik, a Kragujevac ime grada. Reč putovali pišemo malim slovom, jer nije ime.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj na tabli napiše rečenicu bez ijednog velikog slova i kaže da je to poruka koju je Nerad napisao na brzinu.
  2. UčenikUčenik zaokružuje reči koje su nečije ime ili početak rečenice.
  3. NastavnikNastavnik srpskog jezika pokaže u pravopisu kako se pišu nazivi praznika, sa velikim slovom samo na prvoj reči.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće za svaku zaokruženu reč pita: da li je to ime baš jednog bića ili mesta?
  5. UčenikUčenik napiše tri rečenice o omiljenom prazniku i sam proveri svako veliko slovo.

Mogu i sam: Napiši razglednicu iz Goluxlanda sa tri imena osoba, dva imena mesta i jednim praznikom, pa podvuci velika slova i uz svako napiši zašto je tu. Izazov: smisli rečenicu u kojoj se ista reč jednom piše velikim, a jednom malim slovom, na primer zvezda na nebu i brod po imenu Zvezda.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Novak živi u Beogradu.

    Početak rečenice, ime osobe i ime grada pišemo velikim slovom.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Nova godina.

    Veliko slovo dobija samo prva reč naziva praznika.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Ne, jer je to zajednička reč, a ne ime.

    Grad može biti bilo koji grad; ime ima samo jedan.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Koja reč traži zastavicu

Nerad je sva slova napisao malim. U svakom redu jedna reč je ime i traži veliko slovo: pronađi je.

Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

Sada bez ekrana

Napravite zajedno kalendar porodičnih praznika: dete zapisuje nazive praznika i imena ukućana, pa svako veliko slovo podvlači crvenom bojom.

Za roditelja

Kad dete pogreši, ne ispravljajte umesto njega. Pitajte: „Da li je to nečije posebno ime?” Tako uči da samo odluči, a ne da pamti spisak.

SeptembarČitam, razumem i tražim dokaz

Naš cilj: Prepričavam kratak tekst i pokazujem gde sam pronašao odgovor.

Otkrivam princip: Odgovor stanuje u tekstu

Zastani i razmisli: Zašto je bolje prstom pokazati rečenicu u tekstu nego samo reći odgovor?

Proveri svoju ideju

Kad pokažeš rečenicu, i ti i drugi možete da proverite da li je odgovor tačan. Pretpostavka je ono što mislimo, a dokaz je ono što piše. Dobar čitalac razlikuje to dvoje, pa se njegovim odgovorima može verovati.

Hajde da razumemo

Dok čitaš, pitaj se ko nešto radi, gde i zašto. Razlikuj ono što tekst kaže od svoje pretpostavke. Ako ne razumeš reč, pročitaj rečenicu ponovo i pitaj odraslog.

Pogledaj primer

Vežbovni tekst: Na stolu je bila otvorena sveska. Prozor je bio otvoren, pa je vetar okrenuo list. Dete je zatvorilo prozor i nastavilo da piše.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj pročita kratku priču i postavi pitanje, pa zamoli decu da odgovor ne kažu odmah, nego da ga prvo pronađu u tekstu.
  2. UčenikUčenik prstom pokazuje rečenicu u kojoj je odgovor i čita je naglas.
  3. NastavnikNastavnik srpskog jezika pokaže razliku: „Piše da je padala kiša” je dokaz, a „Mislim da je bio tužan” je pretpostavka.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće posle čitanja pita: „Gde to piše?” i čeka da dete pronađe mesto.
  5. UčenikUčenik sam smisli jedno pitanje o tekstu za roditelja i proveri njegov odgovor u knjizi.

Mogu i sam: Pročitaj kratku priču iz čitanke i napiši tri pitanja: jedno ko, jedno gde i jedno zašto. Uz svaki odgovor zapiši broj reda u kom si ga našao. Izazov: napiši jednu pretpostavku o liku i objasni koji te deo teksta na nju naveo.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Vetar.

    To je izričito napisano u drugoj rečenici.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Ne znamo.

    U tekstu nema podatka o boji; ne dopisujemo ga kao činjenicu.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Da vetar više ne okreće listove.

    To je razuman zaključak iz događaja, ali razlog nije izgovoren u tekstu.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Dokaz ili pretpostavka

Savi je na brodu pronašao poruku i zbunio se šta u njoj zaista piše. Pomozi mu da odvoji ono što piše od onoga što samo mislimo.

Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

Poruka glasi: „Ema je ujutru otišla na brod. Ponela je kabanicu, jer je padala kiša.” Razvrstaj rečenice.

Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

Sada bez ekrana

Pročitajte kratak tekst iz čitanke. Dete neka nacrta tri prizora po redosledu i pokaže rečenicu koja podržava svaki crtež.

Za roditelja

Ne merite samo brzinu. Ako dete zapinje, smenjujte se po rečenicu. Pitajte šta se dogodilo pre nego što tražite prepričavanje celog teksta.

OktobarImenice, glagoli i broj imenica

Naš cilj: Razlikujem reči koje imenuju od reči koje označavaju radnju.

Otkrivam princip: Pitanje otkriva vrstu reči

Zastani i razmisli: Zašto pitanje „Šta radi?” pomaže da pronađeš glagol, a pitanje „Ko je to?” ili „Šta je to?” imenicu?

Proveri svoju ideju

Imenica daje ime biću, predmetu ili pojavi, pa odgovara na pitanje ko ili šta. Glagol kazuje radnju, pa odgovara na pitanje šta radi. Kad postaviš pravo pitanje, reč sama pokaže svoj posao u rečenici.

Hajde da razumemo

Imenice imenuju bića, predmete i pojave. Glagoli govore šta neko radi ili šta se zbiva. Jednina govori o jednom, a množina o više bića ili predmeta.

Pogledaj primer

U rečenici „Ptice pevaju” ptice je imenica u množini, a pevaju glagol. Jednina je „Ptica peva”.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj donese kutiju sa predmetima i za svaki pita: „Šta je ovo?”
  2. UčenikUčenik imenuje predmet, a zatim pokazuje radnju koju sa njim može da uradi.
  3. NastavnikNastavnik na tabli pravi dve kolone, imenice i glagole, i objasni da imenica može biti i pojava, kao kiša.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće menja rečenicu iz jednine u množinu, a dete kaže šta se promenilo.
  5. UčenikUčenik u kratkom tekstu podvuče imenice jednom, a glagole dvema linijama.

Mogu i sam: Prepiši iz čitanke pet rečenica i u svakoj pronađi imenicu i glagol. Proveri se pitanjima ko, šta i šta radi. Izazov: pronađi reč koja može biti i imenica i deo radnje u različitim rečenicama, i objasni razliku.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Trči.

    Ona govori šta pas radi.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Sveske.

    Množina označava više od jedne sveske.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Kiša.

    Imenice označavaju i pojave, a ne samo predmete koje možemo uhvatiti.

Igram i otkrivam

Uljez u Savijevoj kutiji

Savi je složio reči u kutije, ali je Nerad u svaku ubacio po jednu koja ne pripada. Pronađi uljeza.

Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

Sada bez ekrana

Izaberite pet stvari u sobi, imenujte ih i smislite rečenice sa radnjom. Jednu rečenicu prebacite u množinu.

Za roditelja

Pitajte „Šta radi?” umesto da dete samo pogađa naziv vrste reči. Prihvatite različite smislene rečenice.

OktobarImenujem, opisujem i brojim

Naš cilj: U jednostavnoj rečenici prepoznajem opisni pridev, osnovni i redni broj i rod imenice.

Otkrivam princip: Ovaj, ova, ovo otkrivaju rod

Zastani i razmisli: Zašto kažemo „ovaj brod”, a ne „ova brod”, iako brod nije ni muško ni žensko?

Proveri svoju ideju

Svaka imenica ima rod: muški, ženski ili srednji. Rod pripada reči, a ne stvari, pa je sto muškog, a stolica ženskog roda. Reči ovaj, ova i ovo slažu se sa imenicom i zato otkrivaju njen rod. Vlastita imenica je posebno ime, a zajednička imenuje celu vrstu.

Hajde da razumemo

Zajednička imenica imenuje vrstu bića, predmeta ili pojave: devojčica, knjiga, kiša. Vlastita imenica imenuje nekoga ili nešto posebno: Ema, Srbija. Uz imenicu možemo izgovoriti ovaj, ova ili ovo da lakše uočimo rod. Opisni pridev kaže kakvo je nešto. Osnovni broj kaže koliko, a redni koji je neko po redu.

Pogledaj primer

„Tri plave sveske stoje na stolu.” Sveske je imenica, plave opisni pridev, a tri osnovni broj. „Druga sveska je moja.” Druga je redni broj. Ova sveska je ženskog roda, ovaj sto muškog, a ovo selo srednjeg.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj pokaže tri predmeta i za svaki kaže ovaj, ova ili ovo.
  2. UčenikUčenik dodaje svakom predmetu pridev i broj: tri plave sveske, druga sveska.
  3. NastavnikNastavnik objasni razliku između zajedničke imenice reka i vlastite imenice Dunav.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće poređa igračke, a dete kaže koja je prva, druga i treća i kog je roda svaka.
  5. UčenikUčenik razvrstava kartice sa imenicama u tri kutije po rodu.

Mogu i sam: Napravi tabelu sa tri kolone (ovaj, ova, ovo) i upiši po pet imenica iz kuće. Proveri svaku tako što izgovoriš „ovaj”, „ova” ili „ovo” ispred nje. Izazov: pronađi imenicu koja zvuči kao muški rod, a ženskog je roda, ili obrnuto, i objasni kako si to otkrio.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Zelena.

    Pridev govori kakva je lopta, a imenica lopta šta opisujemo.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Ne: tri govori koliko, a treći koji je po redu.

    Osnovni broj i redni broj imaju različitu ulogu.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Srednjeg roda: ovo selo.

    Pomoćna reč ovo može pomoći da prepoznaš srednji rod u ovom primeru.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Tri kutije za rod

Kralj Egonor je u radionici napravio tri kutije: za ovaj, ova i ovo. Spakuj imenice u pravu kutiju.

Potez 1 / 9Pokušaji za razmišljanje: 0

Kog je roda imenica? Izgovori ovaj, ova ili ovo ispred nje.

Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

Sada bez ekrana

Izaberite tri predmeta. Dete uz svaki kaže naziv, jednu osobinu i odgovarajući izraz ovaj, ova ili ovo. Zatim predmete poređajte i imenujte prvi, drugi i treći.

Za roditelja

Ne tražite da dete određuje vrstu svake reči u složenom tekstu. Birajte tipične primere i proverite može li da objasni pitanje na koje reč odgovara.

OktobarKnjiga iz lektire i moj čitalački dnevnik

Naš cilj: Umem da pročitam knjigu iz lektire i u dnevnik zapišem naslov, autora, likove i svoj utisak.

Otkrivam princip: Autor je stvorio svet knjige

Zastani i razmisli: Zašto u dnevnik pišemo ime autora, kad nam je važna samo priča?

Proveri svoju ideju

Svaku priču je neko smislio i napisao. Kad znaš autora, možeš da pronađeš i druge njegove knjige, a u biblioteci knjige tražimo po naslovu i autoru. Ime autora je i znak poštovanja prema čoveku koji je priču stvorio.

Hajde da razumemo

Lektira su knjige koje čitamo kod kuće, a o njima razgovaramo na času. Svaka knjiga ima naslov i pisca, koga zovemo autor. Dok čitaš, prati ko je u priči, gde se dešava i šta ti se dopalo. Čitalački dnevnik pomaže da to ne zaboraviš do časa.

Pogledaj primer

Ema je pročitala „Doživljaje mačka Toše” Branka Ćopića. U dnevnik je zapisala naslov, autora, glavnog lika (mačak Toša) i jednu rečenicu o delu koje joj je bilo najsmešnije, sa brojem strane.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj podeli spisak lektire za ovu godinu i pokaže kako izgleda čitalački dnevnik.
  2. NastavnikŠkolski bibliotekar kao stručnjak za knjige pokaže gde na korici i prvoj strani piše autor i naslov.
  3. RoditeljRoditelj ide sa detetom u biblioteku i pomaže mu da pronađe knjigu na polici.
  4. UčenikUčenik čita knjigu po malo svaki dan i posle svakog poglavlja upiše jednu rečenicu u dnevnik.
  5. UčenikUčenik na času predstavi knjigu: naslov, autor, glavni lik i omiljeni deo.

Mogu i sam: Pročitaj samostalno jednu knjigu sa spiska i vodi dnevnik po danima: koliko strana i šta se desilo. Proveri razumevanje tako što prepričaš knjigu u pet rečenica bez gledanja. Izazov: napiši pitanje koje bi postavio glavnom liku i odgovor kakav bi on dao.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Naslov knjige i ime autora.

    Po naslovu i autoru knjigu možemo ponovo da pronađemo.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Hans Kristijan Andersen.

    On je danski pisac poznatih bajki.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Navedem deo iz knjige koji mi se dopao i kažem zašto.

    Utisak je jači kad ga podržimo primerom iz knjige.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Biblioteka na brodu

Talas je zaljuljao brod i razbacao kartice iz biblioteke. Pomozi Lori da vrati svaki naslov njegovom autoru.

Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

Spoji naslov knjige sa autorom.

Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

Sada bez ekrana

Posetite zajedno biblioteku i pozajmite knjigu sa školskog spiska. Napravite dnevnik od presavijenih listova: naslov, autor, likovi, crtež omiljenog dela i jedna rečenica utiska.

Za roditelja

Čitajte naizmenično naglas, stranu vi, stranu dete. Knjige nabavite u biblioteci ili knjižari; vodič ne prepričava dela. Pred leto napravite zajedno spisak knjiga za letnje čitanje.

OktobarStih, strofa i rima: pesma zvoni

Naš cilj: Umem da pronađem stih i strofu u pesmi i da prepoznam reči koje se rimuju.

Otkrivam princip: Rima se čuje na kraju

Zastani i razmisli: Zašto se „cvet” i „svet” rimuju, a „cvet” i „cvetić” ne, iako počinju isto?

Proveri svoju ideju

Rima se čuje na kraju reči: kad se poslednji glasovi slično čuju, reči zvone zajedno. Cvet i svet se završavaju na -et. Cvetić počinje kao cvet, ali mu se kraj čuje drugačije, pa nema rime. Zato rimu tražimo uhom, i to na kraju reči.

Hajde da razumemo

Pesma je napisana u redovima koji se zovu stihovi. Nekoliko stihova zajedno čini strofu, a između strofa ostaje prazan red. Rima je kad se krajevi reči slično čuju, kao cvet i svet. Rima i ritam čine da pesmu lako zapamtimo i rado ponavljamo.

Pogledaj primer

Savi je napisao: „Na ostrvu raste cvet, / u njemu je ceo svet.” To su dva stiha i zajedno čine jednu strofu. Reči cvet i svet se rimuju, jer se obe završavaju na -et.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj pročita pesmu iz čitanke, a deca broje stihove i strofe.
  2. NastavnikNastavnik muzičke kulture pokaže kako se pljeskanjem čuje ritam stiha.
  3. UčenikUčenik pljeska ritam i pronalazi reči na kraju stihova koje se rimuju.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće igra lanac rima: svako dodaje reč koja se rimuje, dok neko ne zastane.
  5. UčenikUčenik napiše dva svoja stiha koji se rimuju i pročita ih porodici.

Mogu i sam: Pronađi u čitanci tri pesme i za svaku izbroj stihove i strofe, pa ispiši parove rima. Proveri tako što naglas pročitaš samo krajeve stihova. Izazov: napiši pesmicu od dve strofe sa po dva stiha koji se rimuju, o ostrvu zmajeva.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Glava.

    Trava i glava se završavaju na -ava.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Dve strofe.

    Svaka grupa stihova odvojena praznim redom je jedna strofa.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Ne, jer im se krajevi ne čuju slično.

    More se završava na -ore, a reka na -eka.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Zmajeve rime

Zmaj Jova je razdvojio rime u svojoj pesmi i kaže da ona ne zvoni dok ih neko ne spoji.

Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

Spoji reči koje se rimuju.

Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

Sada bez ekrana

Igrajte se rimovanja u šetnji: jedan kaže reč, drugi traži reč koja se rimuje (sneg, breg). Kod kuće od tri para rima napravite pesmicu od dve strofe i pročitajte je uz pljeskanje ritma.

Za roditelja

Čitajte pesme iz čitanke naglas i naglasite krajeve stihova. Nije važno da rima bude savršena; važno je da dete čuje sličan zvuk i pokaže gde ga čuje.

NovembarKo radi i šta radi: srce rečenice

Naš cilj: Umem da pronađem u rečenici ko vrši radnju (subjekat) i šta radi (predikat).

Otkrivam princip: Bez radnje nema rečenice

Zastani i razmisli: Zašto „Novak brod” nije prava rečenica, a „Novak plovi” jeste?

Proveri svoju ideju

Rečenica treba da kaže šta se dešava. „Novak brod” imenuje dve stvari, ali ništa ne kaže o njima. Kad dodamo radnju plovi, dobijamo poruku. Predikat je srce rečenice, a subjekat kaže ko to radi.

Hajde da razumemo

Svaka rečenica govori o nekome ili nečemu i kaže šta on radi. Reč koja kaže šta neko radi zove se predikat. Reč koja kaže ko to radi zove se subjekat. Prvo pronađi radnju, pa pitaj: ko to radi? Tako lako pronalaziš oba dela.

Pogledaj primer

„Savi popravlja jedro.” Šta se radi? Popravlja: to je predikat. Ko popravlja? Savi: to je subjekat. Reč jedro kaže šta se popravlja, ali nije ni subjekat ni predikat.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj napiše na tablu dve reči bez radnje i pita decu da li je to rečenica.
  2. UčenikUčenik dodaje radnju i pretvara reči u pravu rečenicu.
  3. NastavnikNastavnik uvodi nazive predikat i subjekat i pokaže dogovor: dve linije za predikat, jedna za subjekat.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće igra pantomimu, a dete izgovara rečenicu i kaže ko radi i šta radi.
  5. UčenikUčenik u čitanci pronalazi pet rečenica i podvlači subjekat i predikat.

Mogu i sam: Prepiši iz čitanke pet rečenica i u svakoj podvuci predikat i subjekat. Proveri se pitanjima šta radi i ko radi. Izazov: pronađi rečenicu u kojoj subjekat nije na početku i objasni kako si ga pronašao.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Leti.

    Leti kazuje šta zmaj radi.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Ema, to je subjekat.

    Na pitanje ko crta odgovara Ema.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Da, jer Lora vrši radnju pevanja.

    Subjekat je onaj ko radi ono što kaže predikat.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Srce rečenice

Savi skuplja rečenice za radionicu, ali svaka mora da ima srce. Pomozi mu da ga pronađe.

Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

Koja reč je predikat u rečenici „Novak peca na brodu.”?

Sada bez ekrana

Igrajte pantomimu: jedan pokazuje radnju, drugi pogađa i kaže celu rečenicu (Tata kuva.). Zatim zapišite rečenicu i podvucite predikat dvema, a subjekat jednom linijom.

Za roditelja

Uvek počnite od radnje, jer je glagol detetu najlakše uočiti. Nazive subjekat i predikat uvodite tek kad dete sigurno odgovara na pitanja ko radi i šta radi.

NovembarDva pisma, ista poruka

Naš cilj: Prepoznajem i pišem latinična slova, uključujući lj, nj i dž.

Otkrivam princip: Jedan jezik, dva pisma

Zastani i razmisli: Zašto „кућа” i „kuća” znače isto, iako izgledaju drugačije?

Proveri svoju ideju

Pismo je samo način da zapišemo glasove. Srpski jezik ima iste glasove, a možemo ih zapisati ćirilicom ili latinicom. Reč ostaje ista, menja se samo odelo u kom je napisana. Zato onaj ko zna oba pisma može da čita više natpisa i knjiga.

Hajde da razumemo

Srpski jezik pišemo ćirilicom i latinicom. U latinici lj, nj i dž predstavljaju po jedno slovo kada označavaju te glasove. Vežbaj najpre tačnost, pa povezivanje slova u reči.

Pogledaj primer

Љиљан pišemo Ljiljan, њива pišemo njiva, a џеп pišemo džep. U reči njiva ima četiri slova: nj, i, v, a.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj napiše isto ime na tabli ćirilicom i latinicom i pita šta je isto, a šta drugačije.
  2. UčenikUčenik pronalazi latinične natpise na ambalaži i u knjigama i donosi ih u školu.
  3. NastavnikNastavnik objasni da latinica ima 30 slova, kao i ćirilica, a da se lj, nj i dž pišu sa po dva znaka.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće pravi kartice sa istom reči u dva pisma, a dete ih spaja.
  5. UčenikUčenik prepisuje svoje ime i prezime latinicom i broji slova.

Mogu i sam: Napiši deset reči ćirilicom, pa latinicom, i uporedi broj slova. Proveri da li si lj, nj i dž brojao kao po jedno slovo. Izazov: pronađi reč u kojoj latinicom ima više znakova nego ćirilicom, a isti broj slova.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    kuća

    Ćiriličnom slovu ћ odgovara latinično ć. Reč pišemo kuća, a ne kuca ili kuča.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Tri: dž, e, p.

    Dž je jedno slovo u toj reči, iako ima dva znaka.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    њива

    Latinično nj u ovoj reči odgovara ćiriličnom њ.

Igram i otkrivam

Dva odela iste reči

Savi je u radionici pomešao kartice sa rečima napisanim ćirilicom i latinicom. Spoji svaku reč sa njenim drugim pismom.

Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

Spoji ćiriličnu reč sa istom reči napisanom latinicom.

Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

Sada bez ekrana

Napišite pet naziva predmeta prvo ćirilicom pa latinicom. Dete neka spoji kartice koje znače isto.

Za roditelja

Koristite oblik rukopisnih slova iz školskog udžbenika. Ne uvodite brzinu dok dete još razlikuje slična slova.

NovembarLatinica: slova koja već poznajem

Naš cilj: Umem da čitam i pišem latinična slova A, E, J, K, M, O i T, koja izgledaju kao ćirilična i isto se čitaju.

Otkrivam princip: Isti znak, isti glas

Zastani i razmisli: Zašto reč MAMA možeš da pročitaš i kad ne znaš da li je napisana ćirilicom ili latinicom?

Proveri svoju ideju

Neka slova su ista u oba pisma: imaju isti oblik i označavaju isti glas. Reč sastavljena samo od takvih slova izgleda potpuno isto u ćirilici i u latinici. Zato učenje latinice počinje od njih, od onoga što već znaš.

Hajde da razumemo

Neka velika štampana slova latinice izgledaju isto kao ćirilična i označavaju isti glas: A, E, J, K, M, O i T. To su tvoji stari prijatelji u novom pismu. Kod malih slova pazi: latinično m i t izgledaju drugačije od ćiriličnog м i т.

Pogledaj primer

Reči MAMA, TATA, OKO i KAJAK pišu se isto i ćirilicom i latinicom velikim štampanim slovima. Malim latiničnim slovima pišemo mama, tata, oko i kajak.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj napiše MAMA i pita decu kojim je pismom napisano.
  2. UčenikUčenik otkriva da se ne može znati i traži još takvih reči.
  3. NastavnikNastavnik pokaže u svesci kako se pišu mala latinična slova a, e, j, k, m, o i t, prateći linije.
  4. RoditeljRoditelj u šetnji traži latinične natpise, a dete u njima pronalazi poznata slova.
  5. UčenikUčenik piše reči od poznatih slova velikim i malim latiničnim slovima.

Mogu i sam: Napiši deset reči samo od slova A, E, J, K, M, O i T i pročitaj ih. Proveri svaku tako što je napišeš i ćirilicom i uporediš. Izazov: smisli rečenicu od tri reči samo od tih slova.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    MAJKA.

    Sva slova te reči imaju isti oblik u oba pisma.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Ne, latinično m ima dva luka.

    Velika slova su ista, a mala se ovde razlikuju.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Tri slova; čita se isto, tok.

    T, O i K su ista u ćirilici i latinici.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Ko je stari prijatelj

Savi zna da su neka slova ista u oba pisma. Nerad je među njih ubacio po jedno koje se ne čita isto: pronađi ga.

Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

Sada bez ekrana

Isecite od kartona slova A, E, J, K, M, O i T. Dete slaže reči koje važe u oba pisma (MAMA, TATA, OKO, KAJAK, MAJKA) i čita ih naglas.

Za roditelja

Počnite od velikih štampanih slova, jer su najsličnija ćirilici. Pohvalite dete što već zna deo posla, pa tek onda pređite na mala slova.

NovembarKo, gde i kada: likovi, mesto i vreme radnje

Naš cilj: Umem da u priči pronađem glavnog i sporedne likove, mesto i vreme radnje.

Otkrivam princip: Glavni lik nosi priču

Zastani i razmisli: Zašto priča ne može bez glavnog lika, a može bez nekog sporednog?

Proveri svoju ideju

Glavni lik nosi priču: njegov problem i njegove odluke pokreću događaje. Sporedni likovi pomažu ili smetaju, pa bi se priča bez njih promenila, ali bi i dalje postojala. Mesto i vreme radnje su pozornica na kojoj se sve odigrava.

Hajde da razumemo

Glavni lik je onaj o kome priča najviše govori i čiji postupci vode događaje. Sporedni likovi mu pomažu ili smetaju, ali priča nije o njima. Mesto radnje kaže gde se priča dešava, a vreme radnje kada: zimi, noću, jednog jutra.

Pogledaj primer

„Jednog zimskog jutra Ema je krenula u Magičnu pećinu. Savi je nosio fenjer, a Nerad je gunđao i zaostajao.” Glavni lik je Ema, sporedni su Savi i Nerad. Mesto radnje je Magična pećina, a vreme jedno zimsko jutro.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj pročita narodnu bajku iz čitanke i pita o kome je priča.
  2. UčenikUčenik pokazuje glavnog lika i nabraja ko mu pomaže, a ko smeta.
  3. NastavnikNastavnik pokaže reči koje otkrivaju vreme i mesto radnje: jednom davno, u dalekom carstvu, te noći.
  4. RoditeljRoditelj sa detetom crta kartu priče i pita šta bi se desilo bez nekog lika.
  5. UčenikUčenik izmisli novo mesto radnje za istu bajku i kaže kako bi se priča promenila.

Mogu i sam: Za dve pročitane priče napravi tabelu: glavni lik, sporedni likovi, mesto, vreme. Proveri se pitanjem: da li bi priča postojala bez lika koga si nazvao glavnim? Izazov: prepričaj kratak deo priče kao da je sporedni lik glavni.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    O njemu se najviše govori i njegovi postupci vode priču.

    Bez glavnog lika priča ne bi postojala.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Na brodu.

    Mesto radnje odgovara na pitanje gde.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Leti.

    Vreme radnje odgovara na pitanje kada.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Karta jedne noći

Johan pravi kartu priče za brodsku biblioteku. Pomozi mu da svaki deo stavi na pravo mesto.

Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

Priča: „Jedne noći, na ostrvu zmajeva, Lora je kod stare stene tražila izgubljeno jaje. Pomogao joj je Johan, a Nerad ju je ometao.” Razvrstaj.

Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

Sada bez ekrana

Posle čitanja bajke nacrtajte kartu priče: u sredinu glavnog lika, oko njega sporedne likove, ispod mesto, a u ugao sunce ili mesec za vreme radnje.

Za roditelja

Pitajte: „Šta bi se desilo sa pričom da nema ovog lika?” Ako bi priča nestala, to je glavni lik. To pitanje je detetu jasnije od same definicije.

DecembarŠta se dogodilo, događa i tek će se dogoditi

Naš cilj: Prepoznajem prošlo, sadašnje i buduće vreme u jednostavnim primerima i razlikujem potvrdu od odricanja.

Otkrivam princip: Glagol nosi trag vremena

Zastani i razmisli: Kako znaš da se radnja već dogodila, i kad u rečenici nema reči juče?

Proveri svoju ideju

Glagol menja oblik prema vremenu: plovio je (prošlo), plovi (sadašnje), ploviće (buduće). Reči juče, danas i sutra pomažu, ali sam oblik glagola već nosi vreme. Zato priča o prošlosti ima oblike kao bio je, išao je, video je.

Hajde da razumemo

Glagol govori o radnji, stanju ili zbivanju. O radnji možemo govoriti kao o prošloj, sadašnjoj ili budućoj. Reči juče, sada i sutra pomažu da pratiš vreme. Potvrdnim oblikom kazujemo da se nešto dešava, a odričnim da se ne dešava. Proveri da li cela rečenica čuva isto značenje kada je menjaš.

Pogledaj primer

Juče sam čitao. Sada čitam. Sutra ću čitati. Potvrdno: „Novak piše.” Odrično: „Novak ne piše.” Ne uz glagol piše ostaje odvojeno.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj nacrta liniju vremena: juče levo, danas u sredini, sutra desno.
  2. UčenikUčenik postavlja kartice sa rečenicama na liniju i objašnjava po kom delu glagola je odlučio.
  3. NastavnikNastavnik pokaže kako jedna rečenica prelazi kroz sva tri vremena: Savi je radio, Savi radi, Savi će raditi.
  4. RoditeljRoditelj za večerom pita šta je dete radilo juče, šta radi sada i šta će raditi sutra.
  5. UčenikUčenik prepričava jutro u prošlom, pa plan za sutra u budućem vremenu.

Mogu i sam: Napiši tri rečenice o istom događaju: kako je bilo juče, kako je danas i kako će biti sutra. Proveri tako što zaokružiš glagole i kažeš njihovo vreme bez gledanja reči juče i sutra. Izazov: napiši rečenicu u odričnom obliku u sva tri vremena.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    U prošlom vremenu.

    Radnja se dogodila pre trenutka govora.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Sutra ću pevati.

    Buduće vreme govori o radnji koja tek treba da se dogodi.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Ema ne trči.

    Odrični oblik negira radnju, a ne pišemo odvojeno od trči.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Kapetanov dnevnik vremena

Kralj Egonor vodi dnevnik, ali su mu se stranice izmešale. Razvrstaj rečenice po vremenu radnje.

Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

Kada se dešava radnja? Gledaj oblik glagola.

Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

Sada bez ekrana

Podelite papir na tri polja: juče, danas, sutra. Dete crta ili zapisuje po jednu svoju aktivnost, pa je izgovara u potpunoj rečenici.

Za roditelja

Prihvatite odgovarajuće oblike koje dete prirodno koristi, poput čitaću ili ću čitati. Proveravajte vremensko značenje i smisao, bez nabrajanja paradigmi.

DecembarReči blizanci i reči suprotnosti

Naš cilj: Umem da pronađem reč sličnog značenja (sinonim) i reč suprotnog značenja (antonim).

Otkrivam princip: Različite reči, različite nijanse

Zastani i razmisli: Zašto pisci ne ponavljaju stalno istu reč, ako ona znači ono što treba?

Proveri svoju ideju

Kad ponavljamo istu reč, tekst postaje dosadan. Sinonimi nam daju izbor, a svaki nosi malo drugačiju nijansu: ogroman je više od velikog. Antonimi pokazuju razliku jasnije od bilo čega, jer stavljaju dve suprotnosti jednu pored druge.

Hajde da razumemo

Neke reči znače isto ili skoro isto: brz i hitar, kuća i dom. To su sinonimi i pomažu nam da ne ponavljamo istu reč. Druge reči znače suprotno: dan i noć, veliko i malo, otvoriti i zatvoriti. To su antonimi i jasno pokazuju razliku.

Pogledaj primer

Nerad je napisao: „Zmaj je bio velik. Imao je velika krila i veliki rep.” Ema je popravila: „Zmaj je bio ogroman. Imao je široka krila i dugačak rep.” Umesto da tri puta ponovi istu reč, izabrala je bolje. Suprotno od ogroman je sićušan.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj pročita Neradovu rečenicu sa tri puta ponovljenom rečju i pita kako zvuči.
  2. UčenikUčenik predlaže reči sličnog značenja i bira onu koja najbolje odgovara.
  3. NastavnikNastavnik pokaže parove suprotnosti na karticama i objasni nazive sinonim i antonim.
  4. RoditeljRoditelj kod kuće igra ogledalo suprotnosti dok čekaju večeru.
  5. UčenikUčenik prepravlja kratak tekst tako da nijedna reč ne bude ponovljena.

Mogu i sam: Napiši spisak od pet parova sinonima i pet parova antonima. Proveri svaki par u rečenici: da li sinonim može da zameni reč, a antonim da kaže suprotno? Izazov: pronađi reč koja ima dva različita antonima, kao star (mlad, nov).

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Pričati.

    Govoriti i pričati znače skoro isto.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Toplo.

    Hladno i toplo su antonimi.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Antonimi, jer znače suprotno.

    Sinonimi znače slično, a antonimi suprotno.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Uljez među rečima

Kralj Egonor je složio reči u porodice, ali se u svaku ušunjao po jedan uljez. Pronađi ga.

Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

Sada bez ekrana

Igrajte se ogledala: jedan kaže reč, a drugi odgovara suprotnom (gore, dole; brzo, sporo). Zatim isto sa rečima sličnog značenja. Ko zastane, smišlja rečenicu sa obe reči.

Za roditelja

Prihvatite više tačnih odgovora, jer jedna reč može imati nekoliko sinonima. Pitajte dete u kojoj rečenici bi koja reč lepše zvučala.

DecembarČestitka i pismo: pišem nekome

Naš cilj: Umem da napišem čestitku i kratko pismo sa obraćanjem, porukom, pozdravom i potpisom.

Otkrivam princip: Pismo putuje bez tebe

Zastani i razmisli: Zašto u pismu moramo da napišemo ko piše i kome, kad mi to već znamo?

Proveri svoju ideju

Kad razgovaramo, sagovornik nas vidi. Pismo putuje samo, a onaj ko ga čita ne može da te pita šta si mislio. Zato obraćanje kaže kome je pismo, potpis ko ga šalje, a poruka mora biti jasna i bez nas.

Hajde da razumemo

Čestitka je kratka poruka kojom nekome želimo nešto lepo za praznik ili rođendan. Pismo je duže: u njemu pričamo šta se desilo i pitamo kako je onaj kome pišemo. Oba imaju obraćanje (Draga bako,), poruku i potpis. Na koverti pišemo ime i adresu primaoca.

Pogledaj primer

„Dragi kralju Egonore, srećna Vam Nova godina! Želim Vam zdravlje i mnogo veselja u Goluxlandu. Vaša Ema” Obraćanje je na početku, želja u sredini, a potpis na kraju.

Zajedno kroz lekciju

  1. UčiteljUčitelj pokaže pravu čestitku i pismo i pita decu po čemu se razlikuju.
  2. UčenikUčenik pronalazi obraćanje, poruku i potpis i označi ih bojama.
  3. NastavnikNastavnik pokaže kako se piše adresa na koverti i gde ide mesto i datum u pismu.
  4. RoditeljRoditelj sa detetom bira kome će poslati čestitku i pomaže sa adresom.
  5. UčenikUčenik napiše čestitku za praznik, a posle nekoliko nedelja i kratko pismo drugu ili rođaku.

Mogu i sam: Napiši pismo Saviju u kom pričaš šta si naučio ovog meseca i postaviš mu dva pitanja. Proveri da li pismo ima mesto i datum, obraćanje, poruku, pozdrav i potpis. Izazov: napiši i Savijev odgovor, kao da si ti robot.

Probaj svojim rečima

Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

  1. Proveri odgovor i objašnjenje

    Obraćanje, poruku sa željom i potpis.

    Tako primalac zna kome je, šta mu se želi i od koga.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  2. Proveri odgovor i objašnjenje

    Pismo je duže, u njemu pričamo šta se dogodilo i postavljamo pitanja.

    Čestitka je kratka i nosi jednu želju.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

  3. Proveri odgovor i objašnjenje

    Na kraju, ispod pozdrava.

    Potpis pokazuje ko je pismo poslao.

    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

Igram i otkrivam

Pismo za Novaka

Ema piše Novaku sa ostrva zmajeva, ali su se delovi pisma izmešali u torbi. Poređaj ih.

Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

Poređaj delove pisma od vrha do dna.

    Sada bez ekrana

    Pred praznike napravite čestitku od kartona za nekoga iz porodice. Dete samo smisli želju i napiše je, a odrasli pomogne oko adrese na koverti. Ako možete, pošaljite je poštom i sačekajte odgovor.

    Za roditelja

    Ne diktirajte čestitku. Pomozite pitanjem: „Šta stvarno želiš baki?” Lične, nesavršene reči vrede više od prepisanih stihova.

    JanuarLatinica: lažni prijatelji i nova slova

    Naš cilj: Umem da razlikujem latinična slova koja liče na ćirilična a čitaju se drugačije i čitam i pišem ostala nova slova.

    Otkrivam princip: Isti oblik ne znači isti glas

    Zastani i razmisli: Zašto se ćirilično Р i latinično P čitaju različito, iako izgledaju isto?

    Proveri svoju ideju

    Ćirilica i latinica su nastale na različitim mestima, pa je isti oblik u njima dobio drugi glas. Zato slovo ne čitamo samo po obliku, nego prvo proverimo kojim je pismom napisana cela reč. Kad znaš pismo, znaš i glas.

    Hajde da razumemo

    Pazi na lažne prijatelje! Latinično P čita se kao ćirilično П, C kao Ц, H kao Х, a B kao Б. Ćirilična slova Р, С, Н i В u latinici pišemo R, S, N i V, a У pišemo U. Ostala nova slova su D, G, I, L, Z i F.

    Pogledaj primer

    Reč ПАС latinicom pišemo PAS, a reč СОВА pišemo SOVA. Iako С i C liče, ćirilično С je glas s, a latinično C glas c. Reč ХЛЕБ latinicom je HLEB.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj napiše na tablu PAC i pita kako se to čita ćirilicom, a kako latinicom.
    2. UčenikUčenik otkriva da ista slova daju dve različite reči i objašnjava zašto.
    3. NastavnikNastavnik uvede nova slova po dva i tri i pokaže njihov oblik u svesci.
    4. RoditeljRoditelj vežba sa detetom kartice lažnih prijatelja po pet minuta dnevno.
    5. UčenikUčenik prepisuje kratak ćirilični tekst latinicom i podvlači slova koja su ga zbunjivala.

    Mogu i sam: Prepiši latinicom pet rečenica iz čitanke i zaokruži svaki lažni prijatelj koji si pravilno napisao. Proveri se tako što pročitaš svoj zapis naglas. Izazov: smisli reč koja se ćirilicom i latinicom piše istim znakovima, a čita drugačije.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Kao glas p, ćirilično П.

      Ćirilično Р je glas r i u latinici se piše R.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      REKA.

      Ćirilično Р postaje R, a ostala slova su ista.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      HLEB.

      Х je H, Л je L, Б je B.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Natpisi za brod

    Savi pravi latinične natpise za brod, ali se Nerad poigrao slovima. Proveri svako slovo pre nego što Savi zakuca tablu.

    Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

    Koji glas označava latinično slovo C?

    Sada bez ekrana

    Napravite kartice lažnih prijatelja: na jednoj strani latinično slovo (P, C, H, B, N), na drugoj ćirilično slovo istog glasa. Dete okreće karticu i proverava. Zatim čitajte natpise na prodavnicama u kraju.

    Za roditelja

    Uvodite po dva ili tri nova slova dnevno, a lažne prijatelje vežbajte posebno. Greške su ovde očekivane i znak su da dete upoređuje dva pisma.

    JanuarMale i velike reči: umanjenice i uvećanice

    Naš cilj: Umem od imenice da napravim umanjenicu (kućica) i uvećanicu (kućerina) i objasnim šta se promenilo.

    Otkrivam princip: Kraj reči menja veličinu

    Zastani i razmisli: Kako reč kućica može da kaže da je kuća mala, iako u rečenici nema reči mala?

    Proveri svoju ideju

    Delovi na kraju reči, kao -ica, -ić ili -erina, nose značenje veličine. Zato jedna reč kućica kaže isto što i dve reči mala kuća. Jezik tako štedi reči, a dodaje i osećanje: umanjenica često zvuči nežno, a uvećanica grubo ili šaljivo.

    Hajde da razumemo

    Kad hoćemo da kažemo da je nešto malo ili drago, pravimo umanjenicu: kuća, kućica; cvet, cvetić; sto, stočić. Kad hoćemo da kažemo da je nešto ogromno, pravimo uvećanicu: kuća, kućerina; nos, nosina. Reč dobija novi kraj, a značenje se umanji ili uveća.

    Pogledaj primer

    Ruka, ručica, ručetina. Ručica je mala ruka, kakvu ima beba. Ručetina je velika i snažna ruka, kakvu u bajci ima div. Reč je ista, a kraj joj menja veličinu.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj pokaže veliku i malu loptu i pita kako da jednom rečju kažemo mala lopta.
    2. UčenikUčenik pravi umanjenice i uvećanice od reči iz učionice.
    3. NastavnikNastavnik pokaže krajeve -ica, -ić, -čić i -erina i kako menjaju značenje.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće igra lupu i dvogled i razgovara kada je neka reč nežna, a kada uvredljiva.
    5. UčenikUčenik napiše kratku priču o malom zmaju u kojoj koristi bar tri umanjenice.

    Mogu i sam: Napiši tabelu od pet reči i za svaku umanjenicu i uvećanicu, ako postoji. Proveri svaku tako što kažeš „mala …” ili „velika …” i uporediš. Izazov: pronađi reč koja nema uvećanicu i objasni zašto ti zvuči čudno.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Stočić.

      Stočić je mali sto.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Uvećanica, jer označava veliku kuću.

      Kraj -erina pokazuje da je nešto veliko.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Cvetić.

      Kraj -ić pokazuje da je nešto malo.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Čarobni prah kralja Egonora

    Kralj Egonor je posuo radionicu čarobnim prahom: neke stvari su se smanjile, a neke narasle. Razvrstaj njihova nova imena.

    Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

    Da li je reč umanjenica ili uvećanica?

    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

    Sada bez ekrana

    Igrajte igru lupe i dvogleda: jedan kaže predmet, a drugi ga „gleda kroz lupu” i kaže umanjenicu, ili „kroz džinovske naočare” i kaže uvećanicu (nos, nosić, nosina).

    Za roditelja

    Umanjenice često nose nežnost (mamica, sestrica), a uvećanice ponekad i podsmeh. Razgovarajte kada je koja reč ljubazna, a kada može nekoga da uvredi.

    JanuarIgram priču: dramatizacija

    Naš cilj: Umem da priču pretvorim u kratku scenu, izgovorim repliku svog lika i glasom i pokretom pokažem kakav je.

    Otkrivam princip: Glumac pokazuje ono što priča kazuje

    Zastani i razmisli: Zašto u predstavi ne čujemo pripovedača koji kaže „bio je tužan”, a ipak znamo da je lik tužan?

    Proveri svoju ideju

    U priči pripovedač opisuje osećanja rečima. U predstavi to radi glumac: glasom, licem i pokretom. Zato dramski tekst ima samo replike i kratka uputstva, a sve ostalo glumac pokazuje sam.

    Hajde da razumemo

    Dramatizacija znači da priču igramo kao pozorišnu predstavu. Svako dobije ulogu, a ono što lik kaže zove se replika. Glasom, licem i pokretom pokazujemo kakav je lik: uplašen, veseo ili lenj. Pre igre se dogovorimo ko govori kada, da se ne prekidamo.

    Pogledaj primer

    Scena u radionici. SAVI: Pomozi mi da podignem ovo jedro! NERAD: Kasnije, sad mi se spava. Savi govori brzo i odlučno, a Nerad sporo i zevajući. Tako publika odmah zna kakvi su.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj podeli kratku scenu iz čitanke na uloge.
    2. UčenikUčenik vežba svoju repliku na tri načina: veselo, tužno i ljutito, i bira najbolji za lik.
    3. NastavnikNastavnik, kao stručnjak za scenu, pokaže kako se stoji licem prema publici i govori dovoljno glasno.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće bude publika i kaže šta je razumeo o liku samo iz glasa.
    5. UčenikUčenik izvede scenu sa drugarima i posle kaže šta bi sledeći put promenio.

    Mogu i sam: Pretvori kratku priču iz čitanke u dramski tekst sa tri lika i po dve replike za svakog. Proveri da li se iz replika razume šta se desilo, bez pripovedača. Izazov: napiši uputstva u zagradama, kako lik govori i šta radi.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Replika.

      Replike čine razgovor likova.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Govorim tiše, drhtavo i isprekidano.

      Glas pokazuje osećanje lika.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Da se replike ne preklapaju i da publika razume priču.

      Dobar dogovor čini predstavu jasnom.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Proba u brodskom pozorištu

    Na brodu se sprema predstava za Kralja Egonora. Pomozi glumcima da se pripreme.

    Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

    Ema treba da odigra Nerada. Kako će ga najbolje pokazati?

    Sada bez ekrana

    Izaberite basnu ili bajku iz čitanke i odigrajte je u dnevnoj sobi sa igračkama ili papirnim lutkama na štapićima. Neka dete bude i reditelj: ono određuje gde ko stoji.

    Za roditelja

    Dajte detetu i ulogu negativnog lika: kad igra Nerada, bolje razume zašto je njegov postupak loš. Snimite predstavu da je dete posle pogleda i samo oceni svoj glas.

    FebruarPišem jasno i proveravam

    Naš cilj: Primenjujem veliko slovo i odvojeno pišem ne uz glagole u uvežbanim primerima.

    Otkrivam princip: Ne i li su posebne reči

    Zastani i razmisli: Zašto pišemo „ne znam” odvojeno, a „neću” zajedno?

    Proveri svoju ideju

    Ne je posebna reč koja odriče, pa je uz većinu glagola pišemo odvojeno: ne znam, ne vidim. Neki oblici su se davno stopili u jednu reč, pa ih pamtimo kao celinu: neću, nemam, nisam, nemoj. I li je posebna rečca, zato pišemo „da li”, a ne „dali”.

    Hajde da razumemo

    Imena ljudi i naselja pišemo velikim početnim slovom. Ne uz glagole uglavnom pišemo odvojeno: ne čitam, ne trčim. Oblici nisam, nemam, neću i nemoj pišu se zajedno. Li u pitanjima pišemo odvojeno.

    Pogledaj primer

    „Da li Jana živi u Nišu? Ne živi, ona živi u Užicu.” Proveri početak rečenice, ime osobe, ime grada i znak pitanja.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj pokaže Neradovu poruku punu spojenih reči: „nečitam, dali ideš”.
    2. UčenikUčenik pronalazi greške i makazama od papira „razdvaja” ne i li od glagola.
    3. NastavnikNastavnik napravi kratak spisak izuzetaka koji se pišu zajedno: neću, nemam, nisam, nemoj.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće diktira pet kratkih rečenica sa ne i li, a dete samo proverava razmake.
    5. UčenikUčenik napiše pet pitanja sa „da li” i pet odgovora sa „ne” za drugara.

    Mogu i sam: Napiši dnevnik od pet rečenica o tome šta danas ne radiš i pitanja koja bi postavio Saviju, sa li. Proveri svaki ne i li: da li je između njih i glagola razmak. Izazov: objasni zašto je „neću” izuzetak, a „ne idem” nije.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Ne čitam.

      Ne se uz glagol čitam piše odvojeno, a početak rečenice velikim slovom.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Da li ideš?

      Rečca li piše se odvojeno.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Milan živi u Nišu.

      Ime osobe i naselja pišemo velikim početnim slovom.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Neradove spojene reči

    Nerad je pisao na brzinu i spojio reči koje treba da stoje odvojeno. U svakom redu pronađi pogrešno napisan izraz.

    Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

    Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

    Sada bez ekrana

    Napišite kratku poruku ukućaninu i zajedno proverite tri stvari: veliko slovo, razmake i završni znak.

    Za roditelja

    Ispravljajte po jedno pravilo. Neka dete samo pronađe i popravi zapis kada mu pokažete mesto greške.

    FebruarOpisujem predmet i biće

    Naš cilj: Umem da opišem predmet i biće redom: kakav je u celini, kakvi su mu delovi i po čemu je poseban.

    Otkrivam princip: Opis gradi sliku u tuđoj glavi

    Zastani i razmisli: Zašto opis počinjemo od celine, a ne od jednog sitnog dela?

    Proveri svoju ideju

    Onaj ko sluša prvo mora da zamisli ceo oblik, pa tek onda da u njega smesti delove. Ako počneš od šiljka na repu, slušalac ne zna ni čiji je rep. Redosled od celine ka delovima gradi sliku kao kad slažemo kocke: prvo temelj, pa ostalo.

    Hajde da razumemo

    Opis pomaže drugome da zamisli nešto što ne vidi. Dobar opis ide redom: prvo ceo izgled (veličina, boja), pa delovi, pa ono po čemu se razlikuje od drugih. Kod bića opisujemo i kako se ponaša i šta voli. Koristi čula: kako izgleda, kako se čuje, kako miriše i kakvo je na dodir.

    Pogledaj primer

    Opis zmaja sa ostrva: „Zmaj je velik kao kuća i zelen kao trava. Ima široka krila i rep sa šiljcima. Kad je veseo, tiho brunda, a voli da spava na toplom kamenu.” Prvo celina, pa delovi, pa ponašanje.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj opiše predmet iz učionice bez imenovanja, a deca pogađaju šta je.
    2. UčenikUčenik opisuje svoj predmet, a drugari pogađaju; posle kaže koji je trag najviše pomogao.
    3. NastavnikNastavnik pokaže plan opisa bića: izgled u celini, delovi, ponašanje, šta voli.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće igra „Šta je u kesi” i pita za svako čulo.
    5. UčenikUčenik napiše opis ljubimca, igračke ili zmaja po planu, u pet rečenica.

    Mogu i sam: Opiši jedan predmet i jedno biće po planu i daj opis nekome da nacrta ono što si opisao. Proveri koliko crtež liči na ono što si zamislio. Izazov: dodaj rečenicu za svako od pet čula.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Kako izgleda u celini, pa onda delove.

      Slušalac prvo zamišlja ceo oblik.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Kako se ponaša i šta voli.

      Predmet se ne ponaša, a biće ima navike.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Čulo mirisa.

      Opis može da koristi sva čula, ne samo vid.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Novakov opis psa

    Novak opisuje psa koga je sreo na obali, ali je pomešao rečenice. Pomozi mu da odvoji izgled od ponašanja.

    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

    Da li rečenica opisuje izgled ili ponašanje?

    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

    Sada bez ekrana

    Igrajte igru „Šta je u kesi”: odrasli stavi predmet u platnenu kesu, a dete ga opipa i opiše bez gledanja. Zatim neka napiše opis ljubimca ili igračke u pet rečenica, od celine ka delovima.

    Za roditelja

    Kad opis bude kratak, pitajte za jedno čulo: kako se čuje, kako miriše. Svako pitanje doda jednu rečenicu, a dete samo vidi kako opis raste.

    FebruarPesma, priča, basna i dramski tekst

    Naš cilj: Uočavam osobine različitih tekstova i obrazlažem mišljenje o postupku lika.

    Otkrivam princip: Oblik teksta pokazuje njegovu namenu

    Zastani i razmisli: Zašto dramski tekst ima imena likova ispred rečenica, a pesma i priča nemaju?

    Proveri svoju ideju

    Dramski tekst je napisan da se izvodi, pa glumci moraju da znaju ko šta govori. Pesma je napisana da se sluša, pa joj stihovi i ritam daju zvuk. Priča prati događaje redom, u pasusima. Kad prepoznaš oblik, znaš i kako tekst treba čitati.

    Hajde da razumemo

    Pesma može imati stihove i strofe. Priča prati događaje. U basni životinje često govore i postupaju kao ljudi, a njihovi postupci nas podstiču da razmišljamo. Dramski tekst namenjen je izvođenju i sadrži govor likova.

    Pogledaj primer

    U čitanci potraži jedan stih i jednu repliku. Stih je red pesme, a replika ono što lik govori u dramskom tekstu.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj na tabli pokaže tri kratka odlomka iz čitanke: pesmu, priču i dramski tekst.
    2. UčenikUčenik po izgledu pogađa koji je koji, pre nego što počne da čita.
    3. NastavnikNastavnik objasni po čemu je basna posebna: životinje se ponašaju kao ljudi, a iz postupaka učimo pouku.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće pita dete šta misli o postupku lika i traži da pokaže deo teksta koji to dokazuje.
    5. UčenikUčenik napravi tabelu sa četiri kolone (pesma, priča, basna, drama) i u svaku upiše jedno delo iz čitanke.

    Mogu i sam: Izaberi jedno delo iz čitanke i napiši po čemu znaš kojoj vrsti pripada, sa dva dokaza iz teksta. Proveri se tako što ga uporediš sa delom druge vrste. Izazov: prepričanu basnu pretvori u kratak dramski tekst sa dve replike.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Stih.

      Više stihova može činiti strofu.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Ne.

      Priča može imati više likova; njihov broj proveravamo čitanjem.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Navodim njegov postupak iz teksta, na primer da je nekome pomogao.

      Mišljenje postaje obrazloženo kada pokažemo dokaz u pročitanom delu.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Lorina polica sa knjigama

    Lora sređuje biblioteku na brodu i razvrstava tekstove po vrsti. Pomozi joj da prepozna svaki tekst po opisu.

    Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

    Tekst ima imena likova i dvotačke pre onoga što govore. Šta je to?

    Čitalačka radionica

    Tri originalna teksta za vežbanje. Školsku lektiru čitajte iz čitanke, biblioteke ili drugog odgovarajućeg izdanja, prema izboru učitelja.

    Originalna vežbovna priča

    Poruka koja nedostaje

    Ema je ostavila Novaku poruku: „Čekam te posle ručka.” Novak je pročitao poruku i zastao. Nije znao gde treba da dođe. Potražio je Emu u radionici, ali nje tamo nije bilo. Ema ga je čekala pored police sa knjigama. Kada su se sreli, Novak je pokazao poruku. Ema ju je pročitala naglas i primetila šta nedostaje. Dodala je: „Kod police sa knjigama.” Sledećeg dana Novak je ostavio novu poruku: „Posle ručka donesi svesku u radionicu, molim te.” Ema je stigla sa sveskom. Zajedno su proverili da li nova poruka govori kome je namenjena, šta treba uraditi, gde i kada.

    1. 1. Gde je Novak prvo tražio Emu? Pronađi dokaz u tekstu.

      Smernica roditelju za proveru

      U radionici. U prvoj celini piše da ju je potražio u radionici, ali ona tamo nije bila.

    2. 2. Koji podatak je nedostajao prvoj poruci?

      Smernica roditelju za proveru

      Nedostajalo je mesto susreta. Vreme je bilo navedeno: posle ručka.

    3. 3. Napiši svoju jasnu poruku za dogovor o čitanju.

      Smernica roditelju za proveru

      Moguće rešenje: „Novak, posle užine donesi knjigu kod police, molim te.” Dobro je i drugo rešenje sa jasnim mestom, vremenom i zadatkom.

    Moj čitalački dnevnik

    Izaberite delo koje dete čita u školi. Zapišite sopstveno zapažanje i prepričajte postupak koji ga podržava.

    Javni pregled je za probu. Dnevnik možete trajno sačuvati u detetovoj učionici.

    Sada bez ekrana

    Izaberite tekst sa školskog spiska. Dete neka pokaže omiljeni deo, navede postupak lika i kaže da li bi postupilo isto.

    Za roditelja

    Tekst čitajte iz čitanke, biblioteke ili ovlašćenog izdanja. Ovaj vodič ne zamenjuje lektiru i ne prepričava dela bez izvora.

    MartLatinica: slova sa kvačicom i slovo Đ

    Naš cilj: Umem da čitam i pišem latinična slova Č, Ć, Š, Ž i Đ i ne zaboravljam znak iznad slova.

    Otkrivam princip: Mali znak, drugi glas

    Zastani i razmisli: Zašto jedan mali znak iznad slova može da promeni celu reč?

    Proveri svoju ideju

    Kvačica i crtica nisu ukras. One pokazuju drugi glas: s je jedan glas, a š drugi. Kad promenimo glas, menja se i reč, pa kos nije koš. Zato je znak deo slova, a ne nešto što se sme preskočiti.

    Hajde da razumemo

    Neki glasovi u latinici dobijaju znak iznad slova. Kvačica daje Č, Š i Ž, a kosa crtica daje Ć. Slovo Đ je D sa crticom kroz uspravnu liniju. Bez tih znakova reč se menja: koš postaje kos, a kuća postaje kuca. Dž je jedno slovo sa dva znaka, kao lj i nj.

    Pogledaj primer

    ЧАША latinicom je ČAŠA, ЋУП je ĆUP, ЖАБА je ŽABA, a ЂАК je ĐAK. Pre nego što okreneš stranu, proveri znak iznad svakog slova.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj napiše kos i koš i pita decu šta je jedno, a šta drugo.
    2. UčenikUčenik pronalazi još parova reči koje razlikuje samo kvačica.
    3. NastavnikNastavnik pokaže kako se pišu Č, Ć, Š, Ž i Đ i razliku između kvačice i kose crtice.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće priprema reči bez znakova, a dete ih popravlja kao detektiv.
    5. UčenikUčenik piše diktat od deset reči sa ovim slovima i sam radi „proveru krova”.

    Mogu i sam: Prepiši latinicom kratku pesmu iz čitanke i obeleži svako slovo sa znakom. Proveri da li si nekom slovu zaboravio kvačicu, pa uporedi sa ćiriličnim tekstom. Izazov: pronađi tri para reči koje se razlikuju samo jednim znakom.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Šuma.

      Ш je Š, sa kvačicom.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Postane kos, druga reč.

      Kvačica pokazuje drugi glas.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Đak.

      Ђ je Đ, slovo D sa crticom.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Johanove stare mape

    Johan je doneo stare mape sa ćiriličnim natpisima. Spoji ih sa latiničnim da bi brod znao kuda plovi.

    Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

    Spoji ćiriličnu reč sa latiničnom.

    Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

    Sada bez ekrana

    Napišite na papiru reči bez znakova (cas, sesir, zaba, dak, kuca). Dete je detektiv za kvačice: crvenom bojom dopisuje znakove i čita reči naglas.

    Za roditelja

    Ova slova su najteža, jer se razlikuju samo malim znakom. Neka dete posle pisanja uvek uradi „proveru krova”: pogleda iznad svakog slova u reči.

    MartSaopštavam, pitam, zapovedam i odričem

    Naš cilj: Razlikujem obaveštajnu, upitnu, zapovednu i uzvičnu rečenicu i potvrdni i odrični oblik.

    Otkrivam princip: Jedna mala reč okreće poruku

    Zastani i razmisli: Kako jedna mala reč ne može da promeni ceo smisao rečenice?

    Proveri svoju ideju

    Kad u potvrdnu rečenicu dodaš ne, poruka se okreće: „Brod plovi” postaje „Brod ne plovi”. Zapovedna rečenica traži da neko nešto uradi, upitna traži odgovor, a uzvična pokazuje osećanje. Kad znaš šta rečenica hoće od slušaoca, znaš i kakva je.

    Hajde da razumemo

    Obaveštajna rečenica saopštava: Prozor je otvoren. Upitna pita: Da li je prozor otvoren? Zapovedna traži ili zabranjuje radnju: Zatvori prozor. Uzvična izražava snažno osećanje: Kako je lepo! Na kraju zapovedne može stajati tačka ili uzvičnik, pa značenje ne određujemo samo po znaku. Rečenica može biti potvrdna ili odrična: Čitam knjigu. Ne čitam knjigu.

    Pogledaj primer

    „Dodaj mi svesku, molim te.” traži radnju iako je učtiva i nema uzvičnik. „Ne trči!” je zabrana. „Da li čitaš?” je pitanje. U svakom primeru proveri celu poruku, početno slovo i završni znak.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj igra „Savi kaže”: daje zapovedne rečenice koje deca izvode.
    2. UčenikUčenik pretvara zapovednu rečenicu u upitnu i odričnu i izgovara ih.
    3. NastavnikNastavnik pokaže kako odrični oblik nastaje dodavanjem ne, i da se ne piše odvojeno.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće kaže potvrdnu rečenicu, a dete brzo odgovara odričnom.
    5. UčenikUčenik napiše po jednu rečenicu svake vrste i označi da li je potvrdna ili odrična.

    Mogu i sam: Napiši kratak razgovor između Savija i Nerada sa sve četiri vrste rečenica i bar dve odrične rečenice. Proveri svaku pitanjem: šta ova rečenica traži od slušaoca? Izazov: napiši upitnu rečenicu u odričnom obliku.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Dodaj svesku.

      Zapovedna rečenica može tražiti radnju, moliti ili zabranjivati.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Novak ne otvara vrata.

      Ne pišemo odvojeno od glagola otvara.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Ne. „Stani!” može biti zapovedna rečenica.

      Završni znak i značenje su povezani, ali isti znak može pratiti različite namere.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Savi kaže

    Savi i Nerad se dopisuju porukama, a Savi želi da zna kakve su rečenice poslali. Pomozi mu.

    Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

    Kakva je rečenica „Zatvori vrata.”?

    Sada bez ekrana

    Napišite četiri poruke o istoj knjizi: saopštenje, pitanje, molbu ili zapovest i uzvik. Dete ih čita različitom intonacijom, pa jednu pretvara u odričnu.

    Za roditelja

    Počnite tipičnim primerima. Ako dete uoči da oblik i namera ne moraju uvek biti isto, saslušajte objašnjenje umesto da ga ispravljate samo po završnom znaku.

    MartPoređenje mi pomaže da nešto zamislim

    Naš cilj: Prepoznajem jednostavno poređenje i obrazlažem po čemu su dve stvari povezane.

    Otkrivam princip: Poređenje traži zajedničku osobinu

    Zastani i razmisli: Zašto kažemo „brz kao vetar”, a nikad „brz kao kamen”?

    Proveri svoju ideju

    Poređenje bira stvar koja neku osobinu ima u velikoj meri, da bismo je lakše zamislili. Vetar je brz, a kamen nije. Dve stvari u poređenju nisu iste, slične su samo po jednoj osobini, i baš ta osobina čini poređenje jasnim.

    Hajde da razumemo

    Kada kažemo da je nešto belo kao sneg, poredimo boju. Poređenje povezuje dve stvari po jednoj uočljivoj ili zamišljenoj osobini. Ne znači da su one potpuno iste. U književnom tekstu poređenje može učiniti sliku življom. Važno je da razumeš šta se poredi i po čemu.

    Pogledaj primer

    „Papir je beo kao sneg.” Porede se papir i sneg po belini. „Čamac klizi kao list po vodi.” Poredi se način kretanja; čamac zbog toga nije postao list.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj kaže „Beo kao…” i zamoli decu da dovrše poređenje.
    2. UčenikUčenik smišlja više završetaka i objašnjava po čemu su slični.
    3. NastavnikNastavnik pokaže poređenje u pesmi iz čitanke i pita šta nam ono pomaže da zamislimo.
    4. RoditeljRoditelj u šetnji traži od deteta poređenja za ono što vide: oblak, list, reku.
    5. UčenikUčenik napiše tri poređenja o sebi i nacrta jedno od njih.

    Mogu i sam: Napiši pet poređenja o ostrvu zmajeva, sa rečju kao. Proveri svako pitanjem: koju zajedničku osobinu ove dve stvari imaju? Izazov: smisli novo poređenje koje niko ne koristi, a ipak je jasno.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Po beloj boji.

      Poređenje izdvaja osobinu, a ne sve osobine obe stvari.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Ne.

      U navedenom primeru govorimo o utisku kretanja.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Na primer: mekano kao jastuk.

      Prihvatljivo je i drugo poređenje ako dete objasni zajedničku osobinu.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Zmajeva poređenja

    Zmaj Jova je počeo poređenja, ali ih nije završio. Spoji početak sa pravim krajem.

    Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

    Spoji osobinu sa stvari koja je ima u velikoj meri.

    Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

    Sada bez ekrana

    Odaberite predmet, opišite jednu osobinu i pronađite s čim biste ga po njoj uporedili. Nacrtajte dve stvari i između zapišite zajedničku osobinu.

    Za roditelja

    Ne tražite pamćenje jedne dozvoljene fraze. Pitajte po čemu poređenje ima smisla. Nemojte pretvarati poređenje u procenjivanje nečijeg izgleda ili vrednosti.

    AprilZagonetke, brzalice i poslovice

    Naš cilj: Umem da rešim i smislim zagonetku, izgovorim brzalicu i objasnim poslovicu svojim rečima.

    Otkrivam princip: Zagonetka sakriva, tragovi otkrivaju

    Zastani i razmisli: Zašto zagonetka nikad ne kaže ime stvari, nego samo njene osobine?

    Proveri svoju ideju

    Zagonetka je igra mišljenja: kaže kakva je stvar i šta radi, a ti povezuješ tragove dok ne pronađeš jedinu stvar koja ih sve ima. Dobar trag je tačan, ali neobičan, pa zagonetka zvuči čudno dok je ne rešiš.

    Hajde da razumemo

    Zagonetka opisuje nešto skriveno, a ti po tragovima pogađaš šta je. Brzalica je rečenica sa mnogo sličnih glasova koju treba izgovoriti brzo i bez greške. Poslovica je kratka narodna mudrost. Narod ih je stvarao i prenosio usmeno, s kolena na koleno.

    Pogledaj primer

    Zmaj Jova pita: „Ima zube, a ne grize. Šta je to?” Odgovor je češalj. Savijeva brzalica: „Šest šarenih šalova suši se na suncu.” Poslovica „Ko rano rani, dve sreće grabi” savetuje da posao počnemo na vreme.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj zada zagonetku i zamoli decu da kažu koji ih je trag doveo do odgovora.
    2. UčenikUčenik smišlja svoju zagonetku od tri traga i zadaje je drugarima.
    3. NastavnikNastavnik objasni da su zagonetke, brzalice i poslovice narodna književnost koja se prenosila usmeno.
    4. RoditeljRoditelj kod kuće priča poslovice koje zna iz detinjstva i pita dete šta misli da znače.
    5. UčenikUčenik izmisli brzalicu sa ponovljenim glasom i nauči je napamet.

    Mogu i sam: Smisli tri zagonetke o stvarima iz Goluxlanda i zadaj ih porodici. Proveri da li svaki trag vodi samo ka jednom odgovoru. Izazov: smisli svoju brzalicu i poslovicu, pa objasni šta poslovica savetuje.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Reka (ili potok).

      Voda u reci teče i žubori.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Ko na vreme počne posao, više uradi i bolje mu ide.

      Poslovica savet kaže kratko, slikom.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Ima mnogo sličnih glasova, pa je teško brzo je izgovoriti.

      Brzalica vežba jezik i izgovor.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Zmajeve zagonetke

    Zmaj Jova pušta preko mosta samo one koji reše njegove zagonetke. Pomozi Emi da pređe.

    Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

    Ima zube, a ne grize.

    Sada bez ekrana

    Uveče igrajte Zmajeve zagonetke: svako smisli zagonetku o predmetu iz kuće, sa dva traga. Na kraju se takmičite ko će tri puta zaredom izgovoriti brzalicu bez greške.

    Za roditelja

    Pomozite detetu da zagonetku sastavi od tragova: kakvo je, šta radi, a šta nema. Tako vežba i opis i zaključivanje. Smejte se zajedno greškama u brzalicama.

    AprilPrepričavam, opisujem i pišem poruku

    Naš cilj: Sastavljam povezan govor ili kratak tekst sa jasnim redosledom.

    Otkrivam princip: Slušalac nije bio tamo

    Zastani i razmisli: Zašto pri prepričavanju moraš da kažeš ko je u priči i gde se sve desilo?

    Proveri svoju ideju

    Ti priču znaš, ali slušalac je ne zna. On ne vidi slike iz tvoje glave, pa mu treba red: početak, sredina i kraj. Reči prvo, zatim i na kraju vode slušaoca kao staza kroz šumu, da se ne izgubi.

    Hajde da razumemo

    Prepričavanje zadržava važne događaje. Opis govori kakvo je nešto. Kada pišeš poruku, navedi kome se obraćaš i šta želiš da preneseš. Pre čitanja drugome proveri da li poruka ima smisla.

    Pogledaj primer

    Plan prepričavanja: prvo se dogodilo..., zatim..., na kraju... Plan opisa predmeta: izgled, delovi, namena.

    Zajedno kroz lekciju

    1. UčiteljUčitelj ispriča kratak događaj, pa ga ponovo ispriča izmešanim redom i pita šta se promenilo.
    2. UčenikUčenik slaže sličice događaja i prepričava ih rečima prvo, zatim i na kraju.
    3. NastavnikNastavnik pokaže plan za opis predmeta: izgled, delovi, namena.
    4. RoditeljRoditelj sluša prepričavanje i postavlja samo jedno pitanje: „A šta je bilo pre toga?”
    5. UčenikUčenik napiše kratku poruku ukućaninu sa podacima kome, šta, gde i kada.

    Mogu i sam: Prepričaj pročitanu priču u pet rečenica, pa je zapiši. Proveri da li bi je razumeo neko ko je nije čitao: ima li početak, sredinu i kraj. Izazov: prepričaj istu priču iz ugla sporednog lika.

    Probaj svojim rečima

    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

    1. Proveri odgovor i objašnjenje

      Glavni događaji u smislenom redosledu.

      Prepričavanje skraćuje tekst, ali čuva njegov smisao.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    2. Proveri odgovor i objašnjenje

      Lopta je plava.

      Prva opisuje osobinu, druga saopštava događaj.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    3. Proveri odgovor i objašnjenje

      Podatak gde ili kada, zavisno od dogovora.

      Dobra poruka daje primaocu dovoljno informacija da zna šta treba da uradi.

      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

    Igram i otkrivam

    Savijev plan pričanja

    Savi treba da ispriča Kralju Egonoru šta se desilo na brodu, ali je zaboravio redosled. Složi mu plan.

    Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

    Poređaj korake dobrog prepričavanja.

      Sada bez ekrana

      Dete neka opiše predmet bez imenovanja da ga odrasli pogodi, pa neka napiše tri povezane rečenice o tom predmetu.

      Za roditelja

      Ne pišite sastav umesto deteta. Zapišite jednu dobru ideju i jedno mesto za doradu, pa se vratite tekstu sutradan.

      AprilNazivi, nabrajanje, datum i skraćenice

      Naš cilj: Proveravam velika slova u nazivima, zapis datuma, nabrajanje i uobičajene skraćenice.

      Otkrivam princip: Veliko slovo za jedinstveno ime

      Zastani i razmisli: Zašto „Dunav” pišemo velikim slovom, a „reka” malim?

      Proveri svoju ideju

      Reka je zajednička imenica za svaku reku na svetu. Dunav je ime samo jedne reke, pa ga pišemo velikim slovom, kao i tvoje ime. Kod višečlanog naziva grada svaka reč je deo imena: Novi Sad. Dani u nedelji i meseci nisu imena jednog mesta, pa ih pišemo malim slovom.

      Hajde da razumemo

      Nazive država i naselja pišemo velikim početnim slovima svih važnih reči: Srbija, Novi Sad. Jednočlani geografski naziv pišemo velikim slovom: Dunav. U nabrajanju pomažu dve tačke i zapete. Iza rednog broja pišemo tačku. Skraćenice imaju svoj dogovoreni zapis: str. za stranu, br. za broj, npr. za na primer. Oznake cm, dm i m nemaju tačku.

      Pogledaj primer

      U torbi su: knjiga, sveska i olovka. Zadatak je na str. 12. Datum 5. oktobar 2026. možemo zapisati 5. 10. 2026. ili 5. X 2026. Kod rimskog zapisa meseca u ovom obliku ne pišemo tačku iza X.

      Zajedno kroz lekciju

      1. UčiteljUčitelj pokaže kartu Srbije i pročita imena reka i gradova.
      2. UčenikUčenik prepisuje pet naziva sa karte i proverava svako veliko slovo.
      3. NastavnikNastavnik pokaže zapis datuma: 19. 10. 2026. i objasni tačku iza rednog broja.
      4. RoditeljRoditelj sa detetom napiše spisak za kupovinu sa nabrajanjem, dvotačkom i zapetama.
      5. UčenikUčenik napiše današnji datum i mesto, kao na vrhu pisma.

      Mogu i sam: Napiši plan izmišljenog putovanja kroz pet gradova Srbije, sa danima i datumima. Proveri velika slova u nazivima i mala u danima. Izazov: pronađi višečlani naziv i objasni koje reči u njemu dobijaju veliko slovo.

      Probaj svojim rečima

      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

      1. Proveri odgovor i objašnjenje

        Novi Sad.

        Obe reči su deo naziva naselja i počinju velikim slovom.

        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

      2. Proveri odgovor i objašnjenje

        cm, bez tačke.

        Oznake mernih jedinica pišu se bez tačke; tačka može pripadati kraju cele rečenice.

        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

      3. Proveri odgovor i objašnjenje

        U kutiji su bojice, olovke i gumice.

        Članove nabrajanja razdvajamo zapetom, a ispred završnog i u ovom primeru ona nije potrebna.

        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

      Igram i otkrivam

      Johanova pokvarena mapa

      Johan je prepisao mapu, ali je u svakom redu jedan naziv napisao pogrešno. Pronađi grešku da brod ne zaluta.

      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

      Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

      Sada bez ekrana

      Napišite kratko obaveštenje sa mestom, datumom i spiskom pribora. Dete zatim drugom bojom označi gde je proverilo veliko slovo, tačku i zapetu.

      Za roditelja

      Pisanje datuma uvežbavajte uz kalendar. Ne mešajte samostalnu tačku posle rednog broja sa tačkom koja završava rečenicu. Ako školski primer koristi drugačiji dozvoljeni zapis, uskladite vežbu sa učiteljem.

      MajPisana latinica: slova se drže za ruke

      Naš cilj: Umem da čitam i pišem pisanim slovima latinice i povezujem slova u reči.

      Otkrivam princip: Ruka ide jednim putem

      Zastani i razmisli: Zašto se pisana slova spajaju, a štampana stoje odvojeno?

      Proveri svoju ideju

      Štampana slova su napravljena da se lako čitaju, a pisana da se brzo pišu. Kad slova povežeš, ruka ne staje posle svakog slova, pa ni misao ne zastaje. Zato i znake iznad slova dopisujemo na kraju reči, da ne prekidamo potez.

      Hajde da razumemo

      Pisana slova se povezuju potezom, pa pišemo brže i ne dižemo olovku posle svakog slova. Neka pisana slova latinice liče na pisanu ćirilicu, a neka su potpuno nova. Pre svake reči pogledaj gde slovo počinje i gde se spaja sa sledećim. Tačku na i i znake iznad slova dopisujemo kad završimo reč.

      Pogledaj primer

      Kad pišeš reč „šuma”, poveži s, u, m i a jednim potezom, pa podigni olovku i dopiši kvačicu iznad š. Tako reč ostaje celina i ne raspada se na komade.

      Zajedno kroz lekciju

      1. UčiteljUčitelj na tabli polako napiše pisanu reč i pokaže gde se slova spajaju.
      2. UčenikUčenik prati potez prstom u vazduhu, pa olovkom u svesci.
      3. NastavnikNastavnik pokaže pravilno držanje olovke i položaj sveske, da ruka ne bude zgrčena.
      4. RoditeljRoditelj sa detetom piše spisak za kupovinu ili poruku pisanom latinicom.
      5. UčenikUčenik prepisuje kratku pesmu pisanom latinicom i sam proverava znake i velika slova.

      Mogu i sam: Prepiši pisanom latinicom kratak tekst iz čitanke, deset minuta dnevno tokom nedelje. Proveri na kraju svakog reda tačke, kvačice i velika slova. Izazov: napiši pismo drugu samo pisanom latinicom i zamoli ga da ga pročita naglas.

      Probaj svojim rečima

      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

      1. Proveri odgovor i objašnjenje

        Kad završimo celu reč.

        Tako ne prekidamo potez usred reči.

        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

      2. Proveri odgovor i objašnjenje

        Da pišemo brže i da reč izgleda kao celina.

        Povezana slova čine reč jednom linijom.

        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

      3. Proveri odgovor i objašnjenje

        Veliko početno slovo i znake iznad slova.

        Ime i prezime pišemo velikim početnim slovima.

        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

      Igram i otkrivam

      Ema piše reč čaša

      Ema piše natpis za radionicu pisanom latinicom. Poređaj korake da reč bude lepa i tačna.

      Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

      Poređaj korake pisanja reči „čaša”.

        Sada bez ekrana

        Napišite zajedno spisak za kupovinu pisanom latinicom. Dete čita spisak u prodavnici i štiklira ono što je kupljeno. Kod kuće neka napiše jednu rečenicu o tome šta je kupilo.

        Za roditelja

        Oblik pisanih slova uzmite iz udžbenika, jer se škola drži jednog modela. Vežbajte kratko i svaki dan, oko deset minuta, umesto jednog dugog vežbanja koje umara ruku.

        MajBasna, bajka, poslovica i moje obrazloženje

        Naš cilj: Uz izabrani školski tekst razlikujem basnu i bajku i obrazlažem pouku ili značenje poslovice.

        Otkrivam princip: Pouka se dokazuje postupkom

        Zastani i razmisli: Zašto pouku basne objašnjavamo onim što su likovi uradili, a ne samo poslednjom rečenicom?

        Proveri svoju ideju

        Basna pokazuje osobinu kroz postupak: ko je bio lenj, ko vredan i šta se zbog toga desilo. Kad pouku povežeš sa postupkom, pokazuješ da si razumeo priču, a ne samo zapamtio kraj. Bajka ima drugačiji put: problem, prepreke i čudesnu pomoć, pa srećan kraj.

        Hajde da razumemo

        Basna je kratka priča u kojoj likovi, često životinje, svojim postupcima prikazuju ljudske osobine. Pouku obrazlažemo događajem iz priče. Bajka obično povezuje stvarni i čudesni svet i može imati nemoguće događaje. Poslovica je kratka sažeta misao nastala u narodnom iskustvu. Ne prihvatamo svaku tvrdnju u priči kao pravilo za svaku životnu situaciju.

        Pogledaj primer

        Poslovicu „Bez muke nema nauke” možemo objasniti kao poruku da učenje traži vežbu i trud. To ne znači da dete mora da pati ili da ne sme tražiti pomoć. Uz basnu koju čitate u školi pronađite postupak koji podržava zaključak, umesto da samo prepišete završnu rečenicu.

        Zajedno kroz lekciju

        1. UčiteljUčitelj pročita basnu iz čitanke i zastane pre kraja da deca pogode šta će biti.
        2. UčenikUčenik crta tri važna događaja i uz svaki kaže šta saznaje o liku.
        3. NastavnikNastavnik uporedi basnu i bajku u tabeli: likovi, čudesno, pouka, dužina.
        4. RoditeljRoditelj sa detetom razgovara o poslovici i traži primer iz detetovog života.
        5. UčenikUčenik slaže događaje bajke pravim redom i obrazlaže pouku jednim postupkom lika.

        Mogu i sam: Pročitaj jednu basnu i jednu bajku iz čitanke ili biblioteke i za svaku napiši tri događaja i šta te uče. Proveri da li je svaka tvoja pouka podržana nekim postupkom iz teksta. Izazov: smisli kratku basnu sa životinjama sa ostrva zmajeva i jasnom poukom.

        Probaj svojim rečima

        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

        1. Proveri odgovor i objašnjenje

          Važno je šta pokazuju postupci i koja pouka iz njih proizlazi.

          Prepričan kraj nije uvek dovoljno obrazloženje pouke.

          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

        2. Proveri odgovor i objašnjenje

          Da tekst može pripadati bajci, uz druge osobine i kontekst dela.

          Jednu osobinu posmatramo zajedno sa celom pročitanom pričom.

          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

        3. Proveri odgovor i objašnjenje

          Na primer, tablicu množjenja bolje razumem kada je više puta prikažem kockama i vežbam.

          Primer treba da poveže trud sa učenjem, bez opravdavanja neprijatnosti ili kažnjavanja.

          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

        Igram i otkrivam

        Bajka sa ostrva zmajeva

        Savi je zapisao bajku na kartice, ali ih je vetar razneo. Poređaj događaje da bajka ima smisla.

        Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

        Poređaj događaje bajke od početka do kraja.

          Sada bez ekrana

          Pročitajte basnu ili bajku koju je izabrao učitelj iz odgovarajućeg izdanja. Nacrtajte tri važna događaja. Dete uz svaki kaže šta saznaje o liku, pa obrazloži svoju pouku ili utisak.

          Za roditelja

          Ova celina ne sadrži kompletne tekstove školske lektire. Koristite knjigu iz škole ili biblioteke i čitalački dnevnik iz radionice. Uvažite različita dobra tumačenja potkrepljena delom; ne uvodite novu priču umesto propisanog teksta.

          JunNaslov, pasus, sadržaj i čitanje ćirilice

          Naš cilj: Pronalazim delove teksta, čitam ćirilički odlomak i izdvajam podatak iz kratkog spiska ili tabele.

          Otkrivam princip: Tekst ima putokaze

          Zastani i razmisli: Zašto knjige imaju naslov, pasuse i sadržaj, kad bi mogle da budu jedan dugačak tekst?

          Proveri svoju ideju

          Naslov kaže o čemu je tekst, pasus okuplja rečenice o jednoj misli, a sadržaj pokazuje gde je šta. To su putokazi. Bez njih bismo morali sve da čitamo od početka da bismo pronašli jedan podatak.

          Hajde da razumemo

          Naslov najavljuje temu. Pasus okuplja povezane rečenice; novi pasus može pokazati novu celinu. Ime autora govori ko je napisao delo. Sadržaj knjige upućuje na naslove i strane. Informacija ne mora biti u dugom odlomku: možemo je pronaći u rasporedu, tabeli ili spisku. Kada čitaš ćirilicu, prati smisao i interpunkciju, pa se vrati na nejasno mesto.

          Pogledaj primer

          Порука на полици Ема је пронашла свеску. Поред ње је стајала порука: „Остави свеску на полици, молим те.” Ема је прочитала поруку и ставила свеску на полицу. Затим је проверила да ли је пут до стола слободан. Primer sadržaja: Poruka na polici, strana 3; Crtež u svesci, strana 5.

          Zajedno kroz lekciju

          1. UčiteljUčitelj podeli čitanke i zamoli decu da za minut pronađu jednu pesmu preko sadržaja.
          2. UčenikUčenik pronalazi stranu, naslov i ime autora i čita ih naglas.
          3. NastavnikNastavnik pokaže kratku tabelu (raspored časova) i kako se čita red i kolona.
          4. RoditeljRoditelj kod kuće sa detetom čita ćirilički odlomak iz novina ili knjige i pita gde počinje novi pasus.
          5. UčenikUčenik napiše kratak tekst od dva pasusa sa naslovom i svojim imenom kao autorom.

          Mogu i sam: Napravi malu knjigu o Goluxlandu: naslovnu stranu sa autorom, sadržaj i tri kratka poglavlja. Proveri da li drug može da pronađe poglavlje preko sadržaja. Izazov: dodaj tabelu sa podacima, na primer koliko koji zmaj ima godina.

          Probaj svojim rečima

          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

          1. Proveri odgovor i objašnjenje

            Rečenicom „Ема је прочитала поруку...”

            Prazan red razdvaja dve povezane celine priče.

            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

          2. Proveri odgovor i objašnjenje

            Na strani 5.

            Podatak čitamo iz spiska naslova i strana, a ne iz same priče.

            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

          3. Proveri odgovor i objašnjenje

            Tekst ne kaže ko je ostavio poruku.

            Znamo da ju je Ema pročitala, ali ne dopisujemo ime autora poruke kao činjenicu.

            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

          Igram i otkrivam

          Putokazi u knjizi

          U biblioteci Magične pećine nestali su putokazi iz knjiga. Spoji svaki deo knjige sa njegovim poslom.

          Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

          Spoji deo teksta sa onim što nam govori.

          Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

          Sada bez ekrana

          Pronađite naslov, ime autora i sadržaj u školskoj knjizi. Dete pokaže kako nalazi zadati tekst, a zatim pročita kratak ćirilički i latinički odlomak sa pauzama prema znakovima.

          Za roditelja

          Čitanje naglas procenjujte po razumljivosti i razumevanju. Pomozite ako dete zastane i ne pretvarajte broj reči u minuti u takmičenje. Rukopis i pisana slova vežbaju se i u svesci.

          Predmet

          Matematika

          Od brojeva do 100 do množenja, deljenja, geometrije i merenja, uz postojeću avanturu od 68 lekcija.

          Šta učimo ove godine i zašto

          U drugom razredu dete savladava brojeve do 100 i sve četiri računske radnje. Jesen pripada mesnoj vrednosti i sabiranju i oduzimanju: prvo bez prelaza, pa preko desetice, sa razmenom desetice za deset jedinica. Uz to dete uči da zameni mesta sabiraka, da proverava oduzimanje sabiranjem i da nađe nepoznati sabirak, umanjenik ili umanjilac. Od januara do marta težište je množenje. Tablica se gradi redom 2, 10, 5, pa 4 i 3, a na kraju 6, 7, 8 i 9, i svaki novi red nastaje iz poznatih proizvoda. Množenje se uvek vidi kao jednake grupe, a zamena činilaca prepolovi posao. U aprilu i maju dolazi deljenje istim redom, kao obrnuto množenje, uz razliku između „za toliko” i „toliko puta”, zatim nepoznati činilac i redosled računskih operacija sa zagradama. Geometrija i merenje provlače se kroz celu godinu: linije, tačke, duž, figure, obim, merenje dužine u metrima, decimetrima i centimetrima, novac, sat i kalendar. Na kraju godine dete upoznaje delove celine od polovine do desetine, simetriju, rimske brojeve i jednostavne tabele i nizove. Oko trećine časova u školi je nova obrada, a dve trećine vežbanje, pa redovno kratko vežbanje kod kuće mnogo znači.

          Principi koje otkrivamo:

          • Mesna vrednost: cifra vredi prema mestu na kom stoji, pa 47 i 74 nisu isti broj.
          • Desetica je paket od deset jedinica: pri sabiranju deset jedinica postaje nova desetica, a pri oduzimanju desetica se razmenjuje za deset jedinica, a vrednost broja se ne menja.
          • Sabirci smeju da zamene mesta i da se grupišu, jer redosled spajanja ne menja ukupno; kod oduzimanja to ne važi.
          • Sabiranje i oduzimanje su suprotne radnje, pa jedna proverava drugu i pomaže da se nađe nepoznati broj.
          • Množenje je brojanje jednakih grupa i kraći zapis sabiranja jednakih sabiraka.
          • Tablica se gradi od poznatog: 5 je pola od 10, 4 je dvostruko od 2, 9 je 10 bez jedne grupe, a zamena činilaca daje proizvod besplatno.
          • Deljenje je obrnuto množenje: traži broj koji nedostaje u množenju.
          • „Za toliko” znači sabiranje ili oduzimanje, a „toliko puta” množenje ili deljenje.
          • Merimo dogovorenim jedinicama koje nastaju deljenjem na deset jednakih delova, i uvek od nule.

          Na šta pazimo (česte greške):

          • Dete sabira jedinicu sa deseticom, pa u zadatku 34 + 2 dobije 54. Vratite ga snopovima i štapićima.
          • Kod oduzimanja sa prelazom oduzme manju cifru od veće bez obzira na mesto, pa za 43 − 26 dobije 23. Pitajte da li od 3 jedinice može da se uzme 6.
          • Meša „za 3 veći” i „3 puta veći”. Neka složi oba reda kockama i uporedi ih.
          • Uči tablicu množenja kao pesmicu i ne zna da je izvede kad zaboravi. Pitajte od kog poznatog proizvoda može da krene.
          • Kod nepoznatog umanjioca sabira umesto da oduzme. Nacrtajte traku sa celinom i delovima.
          • Meri od broja 1 ili od ivice lenjira, pa dobije pogrešnu dužinu.
          SeptembarMesna vrednost: desetice i jedinice

          Naš cilj: Razumem da cifra vredi prema mestu na kom stoji i poredim brojeve do 100.

          Otkrivam princip: Mesto daje vrednost

          Zastani i razmisli: Kako ista cifra 4 može jednom da vredi četiri, a drugi put četrdeset?

          Proveri svoju ideju

          Cifra ne vredi uvek isto, jer vrednost zavisi od mesta. Na mestu jedinica cifra broji pojedinačne stvari, a na mestu desetica broji pune desetice. Zato je 4 u broju 47 četrdeset, a u broju 74 samo četiri. Brojeve poredimo prvo po deseticama, jer one vrede više.

          Hajde da razumemo

          U broju 47 četvorka stoji na mestu desetica, pa vredi 40. Sedmica stoji na mestu jedinica, pa vredi 7. Zato 47 i 74 nisu isti broj, iako imaju iste cifre. Brojeve poredimo tako što prvo pogledamo desetice, a tek ako su iste, gledamo jedinice.

          Pogledaj primer

          Savi ima 5 snopova po deset štapića i 3 pojedinačna štapića. To je 50 + 3 = 53. Ako ima 3 snopa i 5 štapića, to je 30 + 5 = 35. Broj 53 je veći, jer ima više desetica.

          Zajedno kroz lekciju

          1. UčiteljNa tablu piše 47 i 74 i pita da li su to isti brojevi.
          2. UčenikSlaže oba broja štapićima i snopovima i vidi da im treba različit broj snopova.
          3. NastavnikPita zašto se kod poređenja prvo gledaju desetice, pa tek jedinice.
          4. RoditeljKod kuće zadaje dva broja sa istim ciframa i traži da dete kaže koji je veći i zašto.
          5. UčenikObjašnjava vrednost svake cifre i zapisuje broj kao zbir desetica i jedinica.

          Mogu i sam: Napiši sve dvocifrene brojeve koje možeš da sastaviš od cifara 3, 5 i 8, poređaj ih od najmanjeg do najvećeg i objasni kako si ih poredio. Izazov: koji broj ima 9 desetica i 9 jedinica, i šta dolazi posle njega?

          Probaj svojim rečima

          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

          1. Proveri odgovor i objašnjenje

            60, jer stoji na mestu desetica.

            62 = 60 + 2.

            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

          2. Proveri odgovor i objašnjenje

            41.

            Broj 41 ima četiri desetice, a 39 samo tri, pa jedinice tada ne odlučuju.

            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

          3. Proveri odgovor i objašnjenje

            80.

            Osam desetica je 80, a nula jedinica ništa ne dodaje.

            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

          Igram i otkrivam

          Sanduci u radionici

          Savi slaže sanduke sa brojevima od najmanjeg do najvećeg, a Nerad mu je sve ispremeštao. Vrati sanduke u pravi red.

          Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

          Poređaj brojeve od najmanjeg do najvećeg.

            Sada bez ekrana

            Napravite snopove od po deset štapića vezanih gumicom. Dete slaže brojeve koje mu kažete, pa zamenite cifre i uporedite koliko je snopova sada potrebno.

            Za roditelja

            Pitajte „koliko vredi ova cifra”, a ne samo „koja je ovo cifra”. Kad dete kaže da četvorka u broju 47 vredi četiri, pokažite četiri snopa po deset.

            SeptembarSabiranje i oduzimanje do 100 bez prelaza

            Naš cilj: Umem da saberem i oduzmem dvocifrene brojeve kad jedinice ne prelaze deset.

            Otkrivam princip: Isto sa istim

            Zastani i razmisli: Zašto desetice sabiramo samo sa deseticama, a jedinice samo sa jedinicama?

            Proveri svoju ideju

            Desetice i jedinice su različite stvari, kao snopovi i pojedinačni štapići. Kad sabiramo, spajamo snopove sa snopovima i štapiće sa štapićima, pa onda sve zajedno. Ako bismo pomešali mesta, dobili bismo pogrešan broj, kao da je jedan štapić odjednom postao snop.

            Hajde da razumemo

            Desetice sabiramo sa deseticama, a jedinice sa jedinicama, jer su to različite stvari, kao snopovi i pojedinačni štapići. Za 34 + 25 saberemo 30 + 20 = 50 i 4 + 5 = 9, pa spojimo: 59. Pune desetice računamo kao male brojeve: 3 desetice i 4 desetice su 7 desetica, to jest 70.

            Pogledaj primer

            Ema ima 46 perlica i potroši 23. Oduzme desetice: 40 − 20 = 20. Oduzme jedinice: 6 − 3 = 3. Ostalo joj je 20 + 3 = 23 perlice. Dopuna do pune desetice: 27 + 3 = 30, a od pune desetice: 30 − 6 = 24.

            Zajedno kroz lekciju

            1. UčiteljPokazuje 34 i 25 snopovima i štapićima i pita kako da se saberu.
            2. UčenikSpaja snopove sa snopovima, a štapiće sa štapićima i zapisuje 59.
            3. NastavnikPokazuje pogrešan rezultat 54 za zadatak 34 + 2 i pita učenika da pronađe grešku.
            4. RoditeljKod kuće igra prodavnicu sa novčanicama od 10 i kovanicama od 1 dinara.
            5. UčenikSmišlja svoj zadatak bez prelaza i proverava ga štapićima.

            Mogu i sam: Reši 10 zadataka sabiranja i oduzimanja bez prelaza, pa svaki proveri suprotnom radnjom. Izazov: pronađi dva broja čiji je zbir 99, a razlika 11.

            Probaj svojim rečima

            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

            1. Proveri odgovor i objašnjenje

              88.

              50 + 30 = 80 i 2 + 6 = 8, pa je zbir 88.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            2. Proveri odgovor i objašnjenje

              33.

              70 − 40 = 30 i 8 − 5 = 3, pa je razlika 33.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            3. Proveri odgovor i objašnjenje

              6.

              64 + 6 = 70.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            Igram i otkrivam

            Ključevi za kovčege

            Na brodu ima pet kovčega sa računima i pet ključeva sa brojevima. Svaki ključ otvara kovčeg čiji je rezultat napisan na njemu.

            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

            Spoji račun sa rezultatom.

            Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

            Sada bez ekrana

            Na dva papira napišite D i J. Dete stavlja snopove od deset štapića na D, a pojedinačne štapiće na J, pa sabira svaku kolonu posebno i tek onda spaja broj.

            Za roditelja

            Ako dete u zadatku 34 + 2 doda dvojku deseticama i dobije 54, vratite ga štapićima: pojedinačan štapić nikad ne ide u snop.

            SeptembarLinije, tačke i crtanje na mreži

            Naš cilj: Razlikujem pravu, krivu i izlomljenu liniju i znam kada tačka pripada liniji.

            Otkrivam princip: Pravac se ne menja

            Zastani i razmisli: Šta mora da se desi da bi prava linija postala izlomljena?

            Proveri svoju ideju

            Prava linija stalno ide u istom pravcu. Ako se pravac naglo promeni u jednoj tački, linija postaje izlomljena, a ako se menja postepeno, postaje kriva. Zato lenjirom crtamo prave, jer ivica lenjira ne menja pravac.

            Hajde da razumemo

            Prava linija ide stalno u istom pravcu, kao zategnut konac. Kriva linija postepeno menja pravac, kao put reke. Izlomljena linija je sastavljena od pravih delova koji se lome u tačkama. Tačka pripada liniji ako leži na njoj, a ne pored nje.

            Pogledaj primer

            Lora crta put od broda do Magične pećine: tri prave crte koje se dodiruju u uglovima. To je izlomljena linija. Kamenčić koji leži tačno na crti pripada liniji, a onaj sa strane ne pripada.

            Zajedno kroz lekciju

            1. UčiteljNa podu lepi traku u pravoj, krivoj i izlomljenoj liniji.
            2. UčenikHoda po svakoj liniji i kaže gde je menjao pravac.
            3. NastavnikStavlja tačke na liniju i pored nje i pita koja tačka pripada liniji.
            4. RoditeljKod kuće traži sa detetom prave, krive i izlomljene linije u prostoru.
            5. UčenikCrta na kariranom papiru put sa tri lomljenja i broji delove.

            Mogu i sam: Nacrtaj na kariranom papiru izlomljenu liniju od 4 dela i krivu liniju koja seče izlomljenu u dve tačke. Obeleži tačke preseka slovima.

            Probaj svojim rečima

            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

            1. Proveri odgovor i objašnjenje

              Izlomljenu liniju.

              Pravi delovi se spajaju i lome u tačkama.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            2. Proveri odgovor i objašnjenje

              Ne, samo jedna prava.

              Lenjir postavljen na dve tačke ima samo jedan položaj.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            3. Proveri odgovor i objašnjenje

              Kriva linija.

              Stalno menja pravac i nema pravih delova.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            Igram i otkrivam

            Staze na ostrvu zmajeva

            Aleksandar crta mapu ostrva zmajeva i treba da obeleži kakve su staze. Razvrstaj ih.

            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

            Kakva je ovo linija?

            Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

            Sada bez ekrana

            Na kariranom papiru dete crta po jednu pravu, krivu i izlomljenu liniju, pa stavlja dugmad na liniju i pored nje i kaže koje dugme pripada liniji.

            Za roditelja

            Tražite linije po kući: ivica stola, kabl, stepenice. Neka dete svaki put kaže zašto je linija prava, kriva ili izlomljena.

            OktobarZamena mesta i združivanje sabiraka

            Naš cilj: Razumem zašto zbir ostaje isti kad sabirci zamene mesta ili ih drugačije grupišem.

            Otkrivam princip: Redosled ne menja ukupno

            Zastani i razmisli: Zašto možeš da sabereš brojeve bilo kojim redom, a da zbir ostane isti?

            Proveri svoju ideju

            Sabiranje spaja stvari u jednu gomilu. Gomila ostaje ista bez obzira koju smo stvar prvu stavili. Zato sabirci mogu da zamene mesta i da se grupišu kako nam je lakše, na primer da prvo napravimo punu deseticu. Kod oduzimanja to ne važi, jer je važno od čega oduzimamo.

            Hajde da razumemo

            Ako na stolu stoje 3 crvene i 5 plavih kocki, ukupno ih je 8, bez obzira da li prvo brojiš crvene ili plave. Zato je 3 + 5 = 5 + 3. Kad sabiraš tri broja, možeš prvo da spojiš one koji daju punu deseticu. Tako je lakše, a zbir je isti.

            Pogledaj primer

            Za 17 + 9 + 3 prvo spojim 17 i 3, jer daju 20. Onda je 20 + 9 = 29. Isto bi bilo 17 + 9 = 26, pa 26 + 3 = 29, samo je teže.

            Zajedno kroz lekciju

            1. UčiteljStavlja 3 crvene i 5 plavih kocki i pita koliko ih je.
            2. UčenikBroji jednom od crvenih, a drugi put od plavih i upoređuje.
            3. NastavnikZadaje 17 + 9 + 3 i pita koji par je zgodno sabrati prvi.
            4. RoditeljKod kuće zadaje tri broja i traži da dete nađe par koji daje punu deseticu.
            5. UčenikProverava da li zamena važi i kod oduzimanja i objašnjava zašto ne važi.

            Mogu i sam: Napiši 6 zbirova od tri broja i u svakom zaokruži par koji daje punu deseticu. Izazov: nađi tri broja čiji zbir je 50, a dva od njih daju tačno 30.

            Probaj svojim rečima

            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

            1. Proveri odgovor i objašnjenje

              Da, oba zbira su 34.

              Isti predmeti, samo prebrojani drugim redom.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            2. Proveri odgovor i objašnjenje

              45.

              24 + 6 = 30, pa 30 + 15 = 45.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            3. Proveri odgovor i objašnjenje

              Ne važi.

              Iz 9 kocki možeš da uzmeš 4, ali iz 4 kocke ne možeš da uzmeš 9.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            Igram i otkrivam

            Nerad meša brojeve

            Nerad tvrdi da se zbir menja kad pomeriš brojeve. U svakoj rundi tri zapisa imaju isti zbir, a jedan ne. Pronađi uljeza i dokaži Neradu da nije u pravu.

            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

            Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

            Sada bez ekrana

            Stavite kocke dve boje u dve gomile. Dete broji sve kocke tako što jednom počne od crvenih, a drugi put od plavih, pa zapiše oba zbira i uporedi ih.

            Za roditelja

            Ne tražite pravilo napamet. Pitajte: „Da li se broj kocki promenio kad smo ih okrenuli?” Dete samo zaključuje da zbir ostaje isti.

            OktobarLinije, duži i figure

            Naš cilj: Razlikujem pravu, polupravu i duž i prepoznajem ravne figure.

            Otkrivam princip: Krajevi govore ime

            Zastani i razmisli: Zašto duž možemo da izmerimo, a pravu ne možemo?

            Proveri svoju ideju

            Duž ima dva kraja, pa između njih postoji tačna dužina. Poluprava ima samo početak i ide bez kraja u jednu stranu. Prava nema ni početak ni kraj. Ono što nema kraj ne može da se izmeri, zato merimo samo duži.

            Hajde da razumemo

            Duž ima dva kraja, poluprava jedan početak i pruža se bez kraja u jednom smeru, a prava nema krajeve. Crtež prave na papiru je samo njen deo. Trougao ima tri stranice, četvorougao četiri.

            Pogledaj primer

            Duž AB može biti duga 5 cm. Pravu ne možemo celu izmeriti jer se nastavlja u oba smera.

            Zajedno kroz lekciju

            1. UčiteljZateže konac između dve ruke i pita šta bi bilo da konac nema kraj.
            2. UčenikCrta duž, polupravu i pravu i obeležava njihove krajeve.
            3. NastavnikPita zašto crtež prave na papiru ima krajeve, iako prava nema, i pomaže da se zaključi da crtamo samo deo.
            4. RoditeljSa detetom traži trouglove, kvadrate i pravougaonike u kući i broji im stranice.
            5. UčenikObjašnjava razliku između kvadrata i pravougaonika svojim rečima.

            Mogu i sam: Nacrtaj figuru od samih duži, izmeri svaku duž i zapiši dužine. Zatim pokušaj da nacrtaš četvorougao koji nije ni kvadrat ni pravougaonik.

            Probaj svojim rečima

            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

            1. Proveri odgovor i objašnjenje

              Dve.

              One ograničavaju duž sa obe strane.

            2. Proveri odgovor i objašnjenje

              Ne.

              Crtež prikazuje samo deo prave.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            3. Proveri odgovor i objašnjenje

              Imaju po četiri stranice i četiri prava ugla.

              Kvadrat ima i sve četiri stranice jednake.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            Igram i otkrivam

            Mapa Magične pećine

            Na mapi Magične pećine nazivi su se odlepili od crteža. Spoji svaki naziv sa njegovim opisom da Lora pronađe izlaz.

            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

            Spoji naziv i opis.

            Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

            Sada bez ekrana

            Nacrtajte i izmerite duži od 3 cm i 5 cm. Napravite trougao od tri štapića i uporedite ga sa četvorouglom.

            Za roditelja

            Neka dete pokaže krajeve duži i objasni razliku svojim rečima. Ne tražite računanje površine u ovoj celini.

            OktobarČitam rimske brojeve do 100

            Naš cilj: Čitam i sastavljam jednostavne rimske zapise koristeći I, V, X, L i C.

            Otkrivam princip: Znak ispred i znak iza

            Zastani i razmisli: Zašto IV i VI nisu isti broj, iako imaju iste znakove?

            Proveri svoju ideju

            Kod rimskih brojeva važi i mesto znaka. Kad manji znak stoji iza većeg, dodajemo ga: VI je 5 + 1. Kad manji znak stoji ispred većeg, oduzimamo ga: IV je 5 − 1. Zato isti znakovi mogu da znače različite brojeve.

            Hajde da razumemo

            Rimski znaci imaju vrednosti I = 1, V = 5, X = 10, L = 50 i C = 100. Kada iza većeg stoji manji ili isti znak, vrednosti sabiramo: VI = 6, XX = 20. U zapisima IV i IX, I ispred V ili X znači oduzimanje jednog. Tako XL znači 40, a XC 90. Ne stavljamo bilo koji manji znak ispred bilo kog većeg: 49 je XLIX, a ne IL.

            Pogledaj primer

            XXIV = 10 + 10 + (5 − 1) = 24. LX = 50 + 10 = 60. Datum 3. V 2026. označava treći maj, jer V kao oznaka meseca znači peti mesec.

            Zajedno kroz lekciju

            1. UčiteljPokazuje sat ili knjigu sa rimskim brojevima i pita šta ti znaci znače.
            2. UčenikSlaže štapiće u oblike I, V i X i sastavlja brojeve do 20.
            3. NastavnikZapisuje IV i VI jedan pored drugog i pita koji je veći i zašto.
            4. RoditeljKod kuće traži rimske brojeve na satovima, u knjigama ili na spomenicima.
            5. UčenikZapisuje svoj uzrast i godinu rođenja člana porodice rimskim znacima do 100.

            Mogu i sam: Zapiši rimskim znacima brojeve 14, 29, 40, 66 i 90. Zatim proveri svaki zapis tako što ga pretvoriš nazad u naš broj.

            Probaj svojim rečima

            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

            1. Proveri odgovor i objašnjenje

              50.

              Znak L je dogovorena rimska oznaka za pedeset.

            2. Proveri odgovor i objašnjenje

              14.

              X je 10, a IV je 4; zajedno je 14.

            3. Proveri odgovor i objašnjenje

              XL.

              X ispred L u ovom paru znači 50 umanjeno za 10.

            Igram i otkrivam

            Stari natpisi Kralja Egonora

            U dvorcu Kralja Egonora na vratima stoje stari rimski brojevi. Spoji ih sa našim brojevima da se vrata otvore.

            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

            Spoji rimski zapis sa brojem.

            Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

            Sada bez ekrana

            Napravite kartice sa znacima I, V, X, L i C. Složite VI, IX, XX i XL. Dete uz svaki rasporedi isti broj desetica i jedinica ili pokaže broj na brojevnoj pravoj.

            Za roditelja

            Najpre proverite vrednosti pet znakova, zatim čitanje sabiranjem, pa četiri dogovorena para IV, IX, XL, XC. Za 99 uporedite XCIX i pogrešni IC.

            NovembarNula i „za toliko veći ili manji”

            Naš cilj: Znam šta nula radi u sabiranju i oduzimanju i razumem izraze „za toliko veći” i „za toliko manji”.

            Otkrivam princip: Nula ne menja, „za” dodaje ili oduzima

            Zastani i razmisli: Zašto se broj ne menja kad mu dodaš nulu?

            Proveri svoju ideju

            Nula znači ništa. Kad dodaš ništa ili oduzmeš ništa, gomila ostaje ista. Kad oduzmeš sve što imaš, ostaje nula. Rečenica „za 5 veći” opisuje razliku između dva broja: jedan ima 5 više, pa sabiramo. „Za 5 manji” znači da ima 5 manje, pa oduzimamo.

            Hajde da razumemo

            Kad dodaš nulu, ništa nisi dodao, pa broj ostaje isti: 35 + 0 = 35. Kad oduzmeš nulu, ništa nisi uzeo: 35 − 0 = 35. Kad od broja oduzmeš isti taj broj, ne ostane ništa: 35 − 35 = 0. Rečenica „za 4 veći” znači da dodaješ 4, a „za 4 manji” da oduzimaš 4.

            Pogledaj primer

            Novak ima 26 školjki, a Ema za 5 više. Ema ima 26 + 5 = 31 školjku. Savi ima za 5 manje od Novaka: 26 − 5 = 21 školjku.

            Zajedno kroz lekciju

            1. UčiteljPita šta se desi sa 10 oraha kad dodamo nula oraha.
            2. UčenikPokazuje kockama: dodaje nulu, oduzima nulu, oduzima sve.
            3. NastavnikPravi dva reda kocki, jedan za 3 duži, i pita koliko je viška.
            4. RoditeljKod kuće pita ko je za 2 godine stariji ili mlađi u porodici.
            5. UčenikSmišlja svoj zadatak sa „za toliko veći” i rešava ga.

            Mogu i sam: Reši po tri zadatka sa „za toliko veći” i „za toliko manji” i nacrtaj trake za svaki. Izazov: koji broj je za 25 veći od broja koji je za 10 manji od 50?

            Probaj svojim rečima

            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

            1. Proveri odgovor i objašnjenje

              48.

              Ništa nismo oduzeli, pa broj ostaje isti.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            2. Proveri odgovor i objašnjenje

              52.

              45 + 7 = 52.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            3. Proveri odgovor i objašnjenje

              51.

              60 − 9 = 51.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            Igram i otkrivam

            Školjke na plaži

            Ema, Novak i Lora skupljaju školjke na plaži ostrva zmajeva. Pomozi im da izračunaju ko koliko ima.

            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

            Novak ima 26 školjki, Ema za 5 više. Koliko ima Ema?

            Sada bez ekrana

            Dete ima korpu sa 10 oraha. Recite „dodaj nula oraha”, pa „uzmi nula oraha”, pa „uzmi sve”. Svaki put prebroji orahe i kaže šta se promenilo.

            Za roditelja

            Napravite dva reda kocki: red od 8 i red koji je za 3 duži. Dete pokazuje ta 3 viška. Tako „za toliko” postaje slika, a ne trik.

            NovembarSabiranje i oduzimanje preko desetice

            Naš cilj: Umem da saberem i oduzmem jednocifren broj sa prelazom tako što prvo dopunim ili ispraznim deseticu.

            Otkrivam princip: Prvo puna desetica

            Zastani i razmisli: Zašto je lakše izračunati 26 + 9 ako prvo stigneš do 30?

            Proveri svoju ideju

            Do pune desetice znamo tačno koliko fali, a od pune desetice je lako dodavati i oduzimati. Zato broj koji dodajemo ili oduzimamo rastavimo na dva dela: jedan dovodi do pune desetice, a drugi ide posle. Tako veliki skok postaje dva mala, laka koraka.

            Hajde da razumemo

            Kad jedinice pređu deset, od deset jedinica nastaje nova desetica. Zato broj koji dodaješ rastaviš na dva dela: prvi deo dopuni do pune desetice, a drugi dodaš posle. Kod oduzimanja je obrnuto: prvo se vratiš do pune desetice, pa oduzmeš ostatak.

            Pogledaj primer

            Za 26 + 9: broju 26 fali 4 do 30, pa rastavim 9 na 4 i 5. Onda 26 + 4 = 30 i 30 + 5 = 35. Za 32 − 6: rastavim 6 na 2 i 4. Onda 32 − 2 = 30 i 30 − 4 = 26.

            Zajedno kroz lekciju

            1. UčiteljPokazuje kutiju za jaja sa 26 dugmića na brojevnoj liniji i pita koliko fali do 30.
            2. UčenikRastavlja 9 na 4 i 5 i računa u dva koraka.
            3. NastavnikZadaje 32 − 6 i traži da učenik objasni kako se vraća do 30.
            4. RoditeljKod kuće zadaje po dva računa sa prelazom za vreme šetnje.
            5. UčenikCrta skokove na brojevnoj liniji i proverava rezultat.

            Mogu i sam: Reši 12 računa sa prelazom i za svaki nacrtaj dva skoka na brojevnoj liniji. Izazov: smisli račun u kome moraš da rastaviš broj 8 na 1 i 7.

            Probaj svojim rečima

            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

            1. Proveri odgovor i objašnjenje

              45.

              38 + 2 = 40, pa 40 + 5 = 45.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            2. Proveri odgovor i objašnjenje

              45.

              53 − 3 = 50, pa 50 − 5 = 45.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            3. Proveri odgovor i objašnjenje

              Na 3 i 3.

              47 + 3 = 50, pa 50 + 3 = 53.

              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

            Igram i otkrivam

            Savijev plan za 26 + 9

            Savi zna kako se računa preko desetice, ali su mu se koraci izmešali. Poređaj ih tako da robot stigne do tačnog rezultata.

            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

            Poređaj korake za račun 26 + 9.

              Sada bez ekrana

              Kutija za jaja od deset mesta je jedna desetica. Dete puni kutiju dugmićima, a kad je puna, odloži je i počne novu. Tako vidi trenutak kada nastaje nova desetica.

              Za roditelja

              Ako dete broji na prste od 26 do 35, pustite ga jednom, pa pokažite prečicu preko 30. Pitajte: „Koliko fali do sledeće pune desetice?”

              NovembarBrojevi do 100 i računanje

              Naš cilj: Rastavljam dvocifrene brojeve i računam sa prelazom preko desetice.

              Otkrivam princip: Desetica kao paket

              Zastani i razmisli: Zašto je lakše sabrati 28 + 7 ako prvo stigneš do 30?

              Proveri svoju ideju

              Desetica je pun paket od deset jedinica. Kad prvo dopuniš paket do kraja, ostatak se lako dodaje na punu deseticu. Zato rastavljamo broj koji dodajemo: deo popuni deseticu, a ostatak ide posle. Isto važi i nazad, kad oduzimamo do pune desetice.

              Hajde da razumemo

              Broj 46 sadrži četiri desetice i šest jedinica. Pri sabiranju pomaže dopunjavanje do naredne desetice. Oduzimanje proveravaj sabiranjem.

              Pogledaj primer

              28 + 7 = 28 + 2 + 5 = 35. Za 35 − 7 vratiš se prvo na 30, pa oduzmeš još 2 i dobiješ 28.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje 46 štapića složenih u četiri snopa i šest pojedinačnih i pita koliko ih je bez brojanja jedan po jedan.
              2. UčenikBroji snopove po deset, dodaje jedinice i objašnjava zašto je to brže.
              3. NastavnikZadaje 28 + 7 i pita kako da se stigne do pune desetice, pa traži da učenik rastavi sedmicu na 2 i 5.
              4. RoditeljKod kuće zadaje tri slična računa sa novcem od 10 dinara i kovanicama od 1 dinara.
              5. UčenikRezultat oduzimanja proverava sabiranjem i kaže da li se slaže.

              Mogu i sam: Reši 10 računa sa prelazom preko desetice i za svaki zapiši kako si rastavio broj. Zatim sam napravi račun čiji je rezultat tačno 50 i objasni ga.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                Šest desetica i četiri jedinice.

                64 = 60 + 4.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                55.

                Dodaj 3 do 50, pa još 5.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                43 + 9 = 52.

                Sabiranje je suprotna računska radnja oduzimanju.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Pokvarena vaga u radionici

              Savijeva vaga pokazuje isti broj za tri tegle, a jedna tegla je pogrešno obeležena. Pronađi je pre nego što Nerad zatvori radionicu.

              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

              Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

              Sada bez ekrana

              Napravite snopove od po deset štapića i pojedinačne štapiće. Prikažite 37, zatim dodajte osam i zamenite deset jedinica za snop.

              Za roditelja

              Ako dete pogreši, vratite se predmetima ili brojevnoj pravoj. Važno je da objasni postupak, ne samo izgovori rezultat.

              NovembarDva dvocifrena broja: razmena desetice

              Naš cilj: Razumem zašto deset jedinica postaje desetica i zašto pri oduzimanju razmenjujem jednu deseticu za deset jedinica.

              Otkrivam princip: Razmena, a ne pozajmica

              Zastani i razmisli: Zašto smemo da razbijemo jednu deseticu na deset jedinica kad oduzimamo?

              Proveri svoju ideju

              Jedna desetica i deset jedinica vrede potpuno isto, kao novčanica od 10 dinara i deset kovanica od 1 dinara. Kad razmenimo, ukupna vrednost broja se ne menja, samo je drugačije složen. Tada imamo dovoljno jedinica za oduzimanje. Pri sabiranju je obrnuto: deset jedinica spakujemo u jednu deseticu.

              Hajde da razumemo

              Kod 36 + 27 jedinice daju 6 + 7 = 13. To je jedna nova desetica i 3 jedinice, pa nova desetica ide među desetice. Kod 43 − 26 nemaš dovoljno jedinica da od 3 oduzmeš 6. Zato jednu deseticu razmeniš za deset jedinica: 43 postaje 3 desetice i 13 jedinica. Broj se nije promenio, samo je drugačije složen.

              Pogledaj primer

              Za 36 + 27: desetice 30 + 20 = 50, jedinice 6 + 7 = 13, ukupno 50 + 13 = 63. Za 43 − 26: broj 43 je 30 i 13. Jedinice: 13 − 6 = 7. Desetice: 30 − 20 = 10. Ostaje 10 + 7 = 17.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljZadaje 43 − 26 i pita može li se od 3 jedinice oduzeti 6.
              2. UčenikRazvezuje jedan snop u deset štapića i pokazuje 3 desetice i 13 jedinica.
              3. NastavnikPita da li se broj promenio posle razmene i traži dokaz brojanjem.
              4. RoditeljKod kuće igra „Banku desetica” sa novčanicama od 10 i kovanicama od 1 dinara.
              5. UčenikRačuna 36 + 27 i objašnjava kako je deset jedinica postalo nova desetica.

              Mogu i sam: Reši 10 zadataka sa razmenom i za svaki zapiši kako izgleda broj posle razmene. Izazov: pronađi dvocifren broj kome je potrebna razmena kad od njega oduzimaš 19.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                83.

                40 + 30 = 70 i 5 + 8 = 13, pa 70 + 13 = 83.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                35.

                Broj 62 je 50 i 12. Onda 12 − 7 = 5 i 50 − 20 = 30, pa je razlika 35.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Jer je 40 + 12 isto što i 50 + 2, to jest 52.

                Jedan snop smo samo razvezali u deset štapića.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Banka desetica Kralja Egonora

              U banci Kralja Egonora menjaju se desetice za jedinice. Reši račune tačno da bi blagajnik bio zadovoljan.

              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

              Koliko je 36 + 27?

              Sada bez ekrana

              Igrajte „Banku desetica”: dete ima snopove i štapiće. Kad mu za oduzimanje fali štapića, ide u banku i menja jedan snop za deset štapića. Banka nikad ne daje više nego što je uzela.

              Za roditelja

              Izbegavajte reč „pozajmi” bez objašnjenja, jer dete misli da će nešto vraćati. Recite „razmeni”, pa pokažite da je ukupno ostalo isto.

              DecembarPorodica računa: sabiranje i oduzimanje

              Naš cilj: Razumem da je oduzimanje obrnuto sabiranje i umem da proverim račun suprotnom radnjom.

              Otkrivam princip: Suprotne radnje

              Zastani i razmisli: Zašto sabiranjem možeš da proveriš da li je oduzimanje tačno?

              Proveri svoju ideju

              Oduzimanje razdvaja celinu na dva dela, a sabiranje ih ponovo spaja. Ako spojiš ono što je ostalo i ono što je uzeto, moraš da dobiješ celinu sa kojom si počeo. Zato svako oduzimanje ima svoje sabiranje, i obrnuto. Ta četiri računa čine porodicu računa.

              Hajde da razumemo

              Ako 47 i 26 zajedno čine 73, onda kad iz 73 izvadiš 26, ostaje 47. Isti brojevi čine porodicu od četiri računa: dva sabiranja i dva oduzimanja. Zato svaki račun možeš da proveriš: razlika i umanjilac zajedno moraju da daju umanjenik.

              Pogledaj primer

              Porodica brojeva 15, 9 i 24 ima četiri računa. 15 + 9 = 24, 9 + 15 = 24, 24 − 9 = 15 i 24 − 15 = 9. Ako je Novak izračunao 61 − 18 = 43, proveri: 43 + 18 = 61. Tačno je!

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje 24 kocke, uzme 9 i pita kako da se proveri koliko je ostalo.
              2. UčenikVraća uzetih 9 kocki i proverava da li je opet 24.
              3. NastavnikTraži da učenik napiše sva četiri računa za brojeve 15, 9 i 24.
              4. RoditeljKod kuće daje dva pogrešna i dva tačna računa i traži da ih dete proveri.
              5. UčenikObjašnjava zašto provera otkriva grešku.

              Mogu i sam: Napiši porodice računa za 5 trojki brojeva. Izazov: Nerad kaže da je razlika brojeva 81 i 37 jednaka 54. Pronađi grešku bez ponovnog oduzimanja, samo sabiranjem.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                52 − 14 = 38 i 52 − 38 = 14.

                Celina bez jednog dela daje drugi deo.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                Tačno je, jer je 44 + 26 = 70.

                Razlika i umanjilac zajedno daju umanjenik.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Nije, jer 54 + 37 daje 91. Tačna razlika je 44.

                Provera otkriva grešku: 44 + 37 = 81.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Porodice brojeva u Goluxlandu

              Svaka porodica brojeva živi u svojoj kući, ali se u svaku ušunjao po jedan stranac. Pronađi račun koji ne pripada porodici.

              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

              Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

              Sada bez ekrana

              Napravite trougao od papira: na vrhu celina, a dole dva dela, na primer 24, 15 i 9. Dete pokrije jedan broj prstom i kaže kojim računom ga nalazi.

              Za roditelja

              Posle svakog oduzimanja zamolite dete da samo proveri račun sabiranjem. Kad provera pokaže grešku, pohvalite ga što je grešku pronašlo.

              DecembarZadatak rečima i nepoznati broj

              Naš cilj: Biram računsku radnju prema priči i proveravam nepoznati broj.

              Otkrivam princip: Celina i delovi

              Zastani i razmisli: Kako da znaš da li u zadatku rečima sabiraš ili oduzimaš?

              Proveri svoju ideju

              U svakom zadatku postoji celina i delovi. Ako tražiš celinu, spajaš delove i sabiraš. Ako znaš celinu i jedan deo, a tražiš drugi deo, oduzimaš. Reči „dodali”, „uzeli” ili „ostalo” pomažu, ali odlučuje pitanje: šta tražim, celinu ili deo?

              Hajde da razumemo

              Pre računanja reci šta znaš i šta tražiš. Ako je poznat zbir i jedan sabirak, drugi nalaziš oduzimanjem. Proveri odgovor u početnoj priči.

              Pogledaj primer

              U kutiji je bilo nekoliko bojica. Dodali smo 7 i sada ih je 19. Nepoznati broj je 19 − 7 = 12. Provera: 12 + 7 = 19.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljČita zadatak o bojicama u kutiji i pita šta znamo, a šta tražimo.
              2. UčenikPodvlači poznate brojeve, crta traku sa celinom i delovima i pokazuje koji deo fali.
              3. RoditeljSmišlja zadatak iz kuhinje, na primer o jajima u kutiji, a dete bira radnju i objašnjava zašto.
              4. NastavnikDaje zadatak u kome reč „više” zahteva oduzimanje i pita dete da proveri odgovor u priči.
              5. UčenikOdgovor piše punom rečenicom i proverava ga vraćanjem u priču.

              Mogu i sam: Sam napiši dva zadatka rečima: jedan u kome tražiš celinu i jedan u kome tražiš deo. Reši ih, proveri suprotnom radnjom i daj ih nekome da ih reši.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                15.

                23 − 8 = 15, pa 15 + 8 = 23.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                12 kartica.

                Tražimo razliku: 30 − 18 = 12.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Da znamo šta izračunati broj predstavlja.

                Odgovor mora da odgovori na pitanje iz priče.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Brodski dnevnik

              Kapetan David Golux zapisao je zadatke u brodski dnevnik, ali je zaboravio da napiše računsku radnju. Pomozi mu da razvrsta zadatke.

              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

              Da li u zadatku tražiš celinu ili deo?

              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

              Sada bez ekrana

              Sakrijte deo od 20 čepova u kutiju. Po vidljivim čepovima dete zaključuje koliko je sakriveno i proverava otvaranjem.

              Za roditelja

              Ne vezujte radnju samo za reč „više”. Zamolite dete da nacrta odnos količina i tek onda odabere račun.

              DecembarNepoznati umanjenik i umanjilac

              Naš cilj: Nalazim nepoznati umanjenik ili umanjilac i objašnjavam zašto biram baš tu radnju.

              Otkrivam princip: Koji deo nedostaje

              Zastani i razmisli: Zašto nepoznati umanjenik nalazimo sabiranjem, a nepoznati umanjilac oduzimanjem?

              Proveri svoju ideju

              Umanjenik je celina, a umanjilac i razlika su njeni delovi. Kad fali celina, spojimo delove i saberemo ih. Kad fali jedan deo, od celine oduzmemo drugi deo. Zato prvo pogledamo gde je prazno mesto, pa tek onda biramo radnju.

              Hajde da razumemo

              Umanjenik je celina od koje oduzimamo. Ako ne znamo celinu, a znamo šta je uzeto i šta je ostalo, saberemo ta dva dela. Umanjilac je deo koji je uzet. Ako ne znamo koliko je uzeto, od celine oduzmemo ono što je ostalo.

              Pogledaj primer

              Savi je imao nekoliko šrafova. Potrošio je 24, a ostalo mu je 38. Imao je 38 + 24 = 62 šrafa. Lora je imala 61 dugme, nekoliko je poklonila, a ostalo joj je 27. Poklonila je 61 − 27 = 34 dugmeta.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje kesu iz koje je izvađeno 12 kocki, a ostalo je 18, i pita koliko je bilo.
              2. UčenikCrta traku sa celinom i delovima i pokazuje šta fali.
              3. NastavnikZapisuje □ − 15 = 40 i 72 − □ = 30 i pita zašto se rešavaju različitim radnjama.
              4. RoditeljKod kuće smišlja priču sa slatkišima: koliko ih je bilo, ako je pojedeno 5, a ostalo 7.
              5. UčenikRešenje vraća u zapis i proverava.

              Mogu i sam: Reši 8 jednačina sa nepoznatim umanjenikom ili umanjiocem i nacrtaj traku za svaku. Izazov: smisli priču za jednačinu 60 − □ = 25.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                □ = 55.

                Celina je zbir onoga što je uzeto i onoga što je ostalo: 40 + 15 = 55.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                □ = 42.

                Uzeto je 72 − 30 = 42.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Izračunam 50 − 32 i dobijem 18, pa je tačno.

                Rešenje vratim u zapis i izračunam.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Prazna mesta u Savijevom dnevniku

              Na nekoliko mesta u Savijevom dnevniku kapnulo je ulje i prekrilo brojeve. Odluči kojom radnjom se nalazi svaki prekriveni broj.

              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

              Kako nalaziš broj u kvadratiću?

              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

              Sada bez ekrana

              Stavite 30 kocki u kesu dok dete ne gleda. Izvadite 12 i pokažite ih, pa pokažite i ostatak. Dete pogađa koliko je kocki bilo u kesi i proverava brojanjem.

              Za roditelja

              Nacrtajte traku podeljenu na dva dela: cela traka je umanjenik, jedan deo umanjilac, a drugi razlika. Dete pokazuje koji deo nedostaje, pa tek onda bira radnju.

              JanuarMerim dužinu: metar, decimetar i centimetar

              Naš cilj: Merim dužinu lenjirom od nule i biram metar, decimetar ili centimetar prema predmetu.

              Otkrivam princip: Dogovorena jedinica

              Zastani i razmisli: Zašto ljudi mere metrom, a ne pedljem?

              Proveri svoju ideju

              Pedalj i korak su različiti kod svakog čoveka, pa bi isti sto imao različite dužine. Metar je dogovor koji je isti za sve, pa svako dobije isti broj. Manje jedinice nastaju deljenjem na deset jednakih delova: metar ima 10 decimetara, a decimetar 10 centimetara. Merenje počinje od nule, jer tu počinje prvi centimetar.

              Hajde da razumemo

              Pedljem ili korakom svako meri drugačije, jer su ruke i noge različite. Zato su ljudi dogovorili iste jedinice za sve. Jedan metar ima 10 decimetara, a jedan decimetar ima 10 centimetara, pa metar ima 100 centimetara. Lenjir prislanjamo tako da početak predmeta stoji tačno na nuli.

              Pogledaj primer

              Olovka je duga 14 cm, a sveska 3 dm, to jest 30 cm. Dužinu izlomljene linije od tri dela od 4 cm, 5 cm i 3 cm nalazimo sabiranjem: 4 + 5 + 3 = 12, pa je duga 12 cm.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljMeri klupu svojim pedljem, pa traži da i učenici izmere svojim.
              2. UčenikUpoređuje rezultate i otkriva da su brojevi različiti.
              3. NastavnikUvodi metar i lenjir i pokazuje kako se pravilno prislanja od nule.
              4. RoditeljKod kuće sa detetom meri olovku, svesku i sto i zapisuje dužine sa jedinicom.
              5. UčenikMeri izlomljenu liniju i sabira dužine njenih delova.

              Mogu i sam: Izmeri 6 predmeta i zapiši dužine u centimetrima, a duže i u decimetrima. Izazov: nacrtaj izlomljenu liniju od tri dela koja je ukupno duga tačno 1 dm.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                10 cm.

                Deset centimetara čini jedan decimetar.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                Metrima.

                Za duge stvari je metar zgodnija jedinica.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Jer bismo očitali za 1 cm više nego što predmet zaista ima.

                Prvi centimetar je od nule do jedinice.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Krojač na brodu

              Na brodu Davida Goluxa treba sašiti nova jedra, a krojač traži tačne mere. Pomozi mu da ništa ne iseče pogrešno.

              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

              Koliko centimetara ima 1 metar?

              Sada bez ekrana

              Izmerite sto pedljem deteta i pedljem roditelja. Dobićete različite brojeve. Zatim izmerite metrom i razgovarajte zašto je dogovorena jedinica bolja.

              Za roditelja

              Pustite dete da samo prisloni lenjir. Ako počne od jedinice ili od ivice lenjira, pitajte gde počinje prvi centimetar, umesto da odmah ispravite.

              JanuarMerim dužinu i vreme

              Naš cilj: Biram odgovarajuću jedinicu i čitam jednostavna vremena i datume.

              Otkrivam princip: Jedinica prema veličini

              Zastani i razmisli: Zašto dužinu sobe ne merimo centimetrima, a trajanje ručka ne merimo danima?

              Proveri svoju ideju

              Biramo jedinicu koja odgovara veličini onoga što merimo. Za male stvari je zgodan centimetar, a za velike metar. Za kratko trajanje koristimo minute, a za duže dane i mesece. Tako dobijamo broj koji je lako izgovoriti i uporediti.

              Hajde da razumemo

              Dužinu merimo od nule na lenjiru. Jedan metar ima 100 centimetara, a decimetar 10 centimetara. Jedan čas ima 60 minuta. Kalendar prikazuje dane, sedmice i mesece.

              Pogledaj primer

              Ako olovka počinje na oznaci 2 cm, a završava se na 11 cm, duga je 11 − 2 = 9 cm. Početak ne mora biti na ivici lenjira.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljDonosi lenjir, metar i sat i pita šta čime može da se meri.
              2. UčenikMeri olovku od nule na lenjiru i zapisuje dužinu sa jedinicom.
              3. NastavnikPokazuje olovku koja počinje na oznaci 2 cm i pita kako ipak da se izračuna njena dužina.
              4. RoditeljKod kuće sa detetom meri koliko traje pranje zuba i koliko je dug hodnik.
              5. UčenikZa svaku meru kaže zašto je izabrao baš tu jedinicu.

              Mogu i sam: Napravi tabelu od 6 stvari iz kuće: šta si merio, kojom jedinicom i koliko je. Dodaj jednu stvar za koju dve jedinice imaju smisla i objasni koju bi izabrao.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                30 cm.

                Svaki decimetar sadrži 10 centimetara.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                10.30.

                Dodajemo pola časa, odnosno 30 minuta.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                6 cm.

                Oduzimamo početnu oznaku od završne: 10 − 4.

              Igram i otkrivam

              Savijev kofer mera

              Savi je spakovao kofer sa merama za putovanje na ostrvo zmajeva, ali je sve pomešao. Svaku stvar stavi u pravu pregradu.

              Potez 1 / 8Pokušaji za razmišljanje: 0

              Kojom jedinicom je najzgodnije meriti?

              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

              Sada bez ekrana

              Izmerite tri predmeta i zapišite procenu pa rezultat. Na kalendaru označite današnji datum i datum za sedam dana.

              Za roditelja

              Razdvojite merenje od pretvaranja jedinica. Najpre proverite da dete čita oznake, a ne broji crtice bez razumevanja.

              JanuarMerim put oko figure i upoređujem oblike

              Naš cilj: Nalazim obim sabiranjem dužina stranica i proveravam podudarnost preklapanjem.

              Otkrivam princip: Put oko figure

              Zastani i razmisli: Zašto dve figure mogu da imaju isti obim, a da ipak nisu iste?

              Proveri svoju ideju

              Obim je dužina puta oko figure: saberemo sve stranice. Isti put može da se savije u različite oblike, kao kanap od 12 cm koji može biti trougao ili kvadrat. Zato isti obim ne znači isti oblik. Podudarne su samo figure koje se potpuno poklope.

              Hajde da razumemo

              Obim je dužina zatvorene linije oko figure. Prati je od jedne tačke dok se ne vratiš na početak i izmeri svaku stranicu jednom. Za obim koristimo jedinicu dužine, poput centimetra. Dve figure su podudarne ako se mogu potpuno poklopiti pomeranjem ili okretanjem. Isti obim sam po sebi ne dokazuje da su figure podudarne.

              Pogledaj primer

              Trougao sa stranicama 3 cm, 4 cm i 5 cm ima obim 3 + 4 + 5 = 12 cm. Kvadrat stranice 3 cm takođe ima obim 12 cm, ali se ne može poklopiti sa tim trouglom.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljDaje kanap od 12 cm i traži da se od njega oblikuje kvadrat, pa trougao.
              2. UčenikMeri stranice obe figure i sabira ih, pa vidi da je obim isti.
              3. NastavnikPita da li su figure podudarne i traži da učenik proveri preklapanjem.
              4. RoditeljSa detetom meri obim stola ili kutije i sabira dužine stranica.
              5. UčenikIseca dve figure i proverava podudarnost poklapanjem.

              Mogu i sam: Na kariranom papiru nacrtaj tri različite figure koje imaju isti obim, na primer 12 kvadratića. Izmeri ih i objasni zašto nisu podudarne.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                16 cm.

                Saberi sve četiri stranice: 4 + 4 + 4 + 4 = 16.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                9 cm.

                Svaku stranicu brojimo jednom: 2 + 3 + 4 = 9.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Ne.

                Mogu imati jednak put oko ivice, a sasvim različit oblik.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Ograda za zmajevo gnezdo

              Zmaj Jova pravi ogradu oko gnezda i pita koliko mu treba ograde. Izračunaj obim svakog gnezda.

              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

              Trougao ima stranice 3 cm, 4 cm i 5 cm. Koliki mu je obim u centimetrima?

              Sada bez ekrana

              Nacrtajte dva ista trougla na papiru u mreži i proverite preklapanjem uz pomoć odraslog pri sečenju. Zatim koncem pratite obim jednog trougla i izmerite ga lenjirom.

              Za roditelja

              Odvojite pojam obima od površine. Pitajte da li dete meri put oko ivice ili deo papira unutar figure. Ne uvodite formule ako sabiranjem još nije razumelo postupak.

              JanuarIsta vrednost, različiti apoeni

              Naš cilj: Prikazujem istu sumu na više načina i računam jednostavan kusur do 100 dinara.

              Otkrivam princip: Vrednost, a ne broj novčanica

              Zastani i razmisli: Kako jedna novčanica može da vredi više od pet kovanica?

              Proveri svoju ideju

              Na novčanici i kovanici piše njena vrednost. Ukupan novac je zbir tih vrednosti, a ne broj komada. Jedna novčanica od 50 dinara vredi više od pet kovanica od 2 dinara, jer je 5 · 2 = 10. Kusur je ono što fali od cene do novca koji smo dali.

              Hajde da razumemo

              Apoen je vrednost napisana na novčanici ili kovanici. Broj novčanica nije isto što i njihova ukupna vrednost. Dve novčanice od po 20 dinara vrede isto koliko i jedna od 20 i dve od po 10: ukupno 40 dinara. Pre računanja proveri cenu, iznos koji daješ i šta tražiš. Kusur je razlika između datog iznosa i cene.

              Pogledaj primer

              U zamišljenoj prodavnici sveska košta 36 dinara. Ako daš 50 dinara, kusur je 50 − 36 = 14 dinara. Provera: 36 + 14 = 50. Primer je vežba, a ne stvarna cena ili poziv na kupovinu.

              Zajedno kroz lekciju

              1. RoditeljPostavlja igru prodavnice sa papirnim novcem i cenama do 100 dinara.
              2. UčenikPlaća svesku od 36 dinara novčanicom od 50 i računa kusur.
              3. UčiteljPita da li više vrede tri kovanice ili jedna novčanica i traži da učenik objasni.
              4. NastavnikDaje zadatak da se ista suma od 40 dinara složi na tri načina.
              5. UčenikKusur proverava sabiranjem: cena i kusur moraju da daju dati novac.

              Mogu i sam: Smisli tri načina da platiš 60 dinara različitim apoenima. Zatim izračunaj kusur za tri izmišljene cene kad plaćaš sa 100 dinara i proveri ga sabiranjem.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                Jednim apoenom od 20 i jednim od 10; može i sa tri apoena od po 10.

                Različiti skupovi mogu imati jednaku ukupnu vrednost.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                15 dinara.

                Od datog iznosa oduzmi cenu: 50 − 35 = 15.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Ne.

                Najpre proverimo apoene i saberemo vrednosti, a ne samo broj komada.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Pijaca u Goluxlandu

              Na pijaci tri kese imaju istu sumu novca, a jedna ne. Nerad tvrdi da je važno samo koliko ima komada. Pokaži mu da je važna vrednost.

              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

              Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

              Sada bez ekrana

              Napravite papirne kartice sa vrednostima 1, 2, 5, 10, 20 i 50. Sastavite sumu od 40 na tri načina, pa proverite sabiranjem. Nisu potrebni pravi novac i kupovina.

              Za roditelja

              Kartice su modeli vrednosti i ne treba da liče na prave novčanice. Dete neka kaže jedinicu dinar. Ne uvodite dug, kamatu niti cene iz stvarne prodavnice da biste proverili ovu vežbu.

              FebruarMnoženje: jednake grupe

              Naš cilj: Tumačim množenje kao jednake grupe i koristim poznate proizvode.

              Otkrivam princip: Jednake grupe

              Zastani i razmisli: Kada sabiranje sme da se zapiše kraće, kao množenje?

              Proveri svoju ideju

              Množenje je kraći zapis sabiranja kad su svi sabirci jednaki. Zapis 4 · 3 kaže: četiri grupe sa po tri. Ako grupe nisu jednake, množenje ne može da se upotrebi, jer ne postoji jedan broj koji se ponavlja.

              Hajde da razumemo

              Kada sabiramo jednake sabirke, možemo da množimo. U četiri kutije sa po tri kocke ima 3 + 3 + 3 + 3 = 4 × 3 = 12 kocki. Zamena mesta činilaca ne menja proizvod.

              Pogledaj primer

              Ako znaš 5 × 6 = 30, onda je 6 × 6 = 30 + 6 = 36. Tablicu gradiš iz veza koje razumeš.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPostavlja četiri tanjira sa po tri jabuke i pita kako da se kratko zapiše koliko ih je.
              2. UčenikZapisuje 3 + 3 + 3 + 3, pa kraće 4 · 3, i kaže šta znači svaki broj.
              3. NastavnikDodaje jednu jabuku na jedan tanjir i pita da li sad može množenje.
              4. RoditeljKod kuće traži jednake grupe: jaja u kutiji, točkove na biciklima, noge stolica.
              5. UčenikZa svaku grupu iz kuće zapisuje sabiranje i množenje.

              Mogu i sam: Pronađi u kući 5 primera jednakih grupa i za svaki zapiši množenje. Zatim nađi jedan primer gde grupe nisu jednake i objasni zašto tu nema množenja.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                20.

                4 + 4 + 4 + 4 + 4 = 20.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                42.

                Dodajemo još jednu grupu od 7: 35 + 7.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                0.

                Osam grupa bez ijednog predmeta i dalje nema predmeta.

              Igram i otkrivam

              Savijeve police

              Savi slaže zavrtnje na police. Pomozi mu da odvoji zapise koji mogu da se napišu množenjem od onih koji ne mogu.

              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

              Da li sabiranje može da se zapiše množenjem?

              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

              Sada bez ekrana

              Složite čepove u 3 reda po 4. Okrenite podlogu i prebrojte redove i kolone. Neka dete zapiše oba množenja.

              Za roditelja

              Ne preskačite predmete i crteže. Kad dete zastane kod tablice, pitajte koji blizak proizvod već zna.

              FebruarMnoženje brojevima 2, 10 i 5

              Naš cilj: Množim brojevima 2, 10 i 5 i vidim jednake grupe u svakom proizvodu.

              Otkrivam princip: Grupe istih veličina

              Zastani i razmisli: Zašto je 6 · 5 tačno polovina od 6 · 10?

              Proveri svoju ideju

              Množenje broji jednake grupe. Kad je svaka grupa upola manja, i ukupno je upola manje. Pet je pola od deset, pa je proizvod sa 5 pola proizvoda sa 10. Zato petica nije nova stvar za učenje, nego polovina desetice koju već znaš.

              Hajde da razumemo

              Množenje broji jednake grupe. Zapis 4 · 2 znači četiri puta po dva, kao četiri para čarapa: 2 + 2 + 2 + 2 = 8. Množenje brojem 10 je brojanje desetica: 6 · 10 = 60. Množenje brojem 5 je polovina množenja brojem 10, jer je pet pola od deset: 6 · 5 = 30.

              Pogledaj primer

              Ruka ima 5 prstiju. Sedam ruku ima 7 · 5 = 35 prstiju. Sedam pari cipela je 7 · 2 = 14 cipela, a sedam snopova po deset štapića je 7 · 10 = 70 štapića.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje parove čarapa i pita koliko je čarapa u 4 para.
              2. UčenikZapisuje sabiranje 2 + 2 + 2 + 2, pa množenje 4 · 2.
              3. NastavnikPokazuje snopove od 10 i od 5 štapića i pita kako su povezani 6 · 10 i 6 · 5.
              4. RoditeljKod kuće broji prste na rukama cele porodice petice po petice.
              5. UčenikObjašnjava zašto proizvodi sa 10 uvek završavaju nulom.

              Mogu i sam: Ispiši redove za 2, 10 i 5 i označi koji proizvodi se pojavljuju u više redova. Izazov: objasni zašto svaki proizvod sa 5 završava cifrom 0 ili 5.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                16.

                Osam parova je 16, isto kao 8 + 8.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                90.

                Devet desetica je 90.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                20.

                Pet je pola od deset, pa je i proizvod pola od 40.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Pastir zmajevih ovaca

              Zmaj Jova broji ovce po dve, po pet i po deset. Spoji svaki zapis sa brojem ovaca, da nijedna ne zaluta.

              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

              Spoji množenje sa proizvodom.

              Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

              Sada bez ekrana

              Brojite parove čarapa, prste na rukama cele porodice i novčanice od 10 dinara u igri prodavnice. Dete svaki put prvo kaže koliko ima grupa i koliko je u jednoj grupi, pa tek onda računa.

              Za roditelja

              Ne počinjte recitovanjem tablice. Neka dete prvo složi grupe predmeta i zapiše sabiranje, pa tek onda kraći zapis množenjem.

              FebruarMnoženje brojevima 4 i 3 i zamena činilaca

              Naš cilj: Množim brojevima 4 i 3 i koristim zamenu mesta činilaca da olakšam račun.

              Otkrivam princip: Zamena mesta činilaca

              Zastani i razmisli: Zašto je 3 · 5 isto što i 5 · 3, iako zvuči drugačije?

              Proveri svoju ideju

              Isti pravougaonik kocki može da se gleda kao 3 reda po 5 ili kao 5 redova po 3. Broj kocki se ne menja kad okrenemo list. Zato činioci smeju da zamene mesta, a proizvod ostaje isti. Tako svaki naučen proizvod daje još jedan besplatno.

              Hajde da razumemo

              Četiri je dva puta dva, pa je 4 · 6 dvostruko od 2 · 6: 12 i još 12, ukupno 24. Kad činioci zamene mesta, proizvod ostaje isti. Sala sa 3 reda po 5 stolica i sala sa 5 redova po 3 stolice su ista sala gledana sa druge strane: 15 stolica.

              Pogledaj primer

              Zmaj Jova ima po 7 jaja u svakom od 3 gnezda: 3 · 7 = 21. Ako se setiš da je 7 · 3 = 21, već znaš odgovor. Novak ima 4 kutije sa po 8 bojica. Zna da je 2 · 8 = 16, a 4 · 8 je dvostruko više: 32.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPravi pravougaonik od 3 reda po 5 kocki i pita koliko ih je.
              2. UčenikOkreće pravougaonik i broji 5 redova po 3, pa upoređuje.
              3. NastavnikPokazuje kako je 4 · 6 dvostruko od 2 · 6 i traži da učenik to proveri kockama.
              4. RoditeljKod kuće sa detetom gleda jaja u kutiji: 2 reda po 5 i 5 kolona po 2.
              5. UčenikZa svaki proizvod sa 3 i 4 piše i zamenjeni zapis.

              Mogu i sam: Napiši sve proizvode za 3 i 4 i kraj svakog zamenjeni zapis. Izazov: koliko si proizvoda u tablici dobio besplatno zahvaljujući zameni mesta?

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                28.

                2 · 7 = 14, a dvostruko od 14 je 28.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                27.

                9 + 9 + 9 = 27.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                24.

                Činioci su zamenili mesta, a broj predmeta je isti.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Ema i pravougaonici

              Ema slaže kocke u pravougaonike. U svakoj rundi tri zapisa opisuju isti broj kocki, a jedan ne. Pronađi uljeza.

              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

              Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

              Sada bez ekrana

              Složite kocke u pravougaonik od 3 reda po 5 kocki. Dete prebroji kocke, pa okrene list za četvrt kruga i broji ponovo: sada je 5 redova po 3. Zapiše oba množenja.

              Za roditelja

              Kada dete zna 3 · 8, neka samo otkrije 8 · 3. Svako otkriće zamenom skraćuje tablicu skoro na pola, i to vredi reći naglas.

              MartMnoženje brojevima 6 i 7

              Naš cilj: Množim brojevima 6 i 7 tako što koristim proizvode koje već znam.

              Otkrivam princip: Od poznatog do novog

              Zastani i razmisli: Kako da izračunaš 6 · 7 ako znaš samo 5 · 7?

              Proveri svoju ideju

              Šest sedmica je pet sedmica i još jedna sedmica. Zato novi proizvod nalazimo od poznatog: dodamo još jednu grupu. Na isti način 7 · 8 je 5 · 8 i 2 · 8 zajedno. Tablica se ne uči kao spisak, nego se gradi od onoga što već znamo.

              Hajde da razumemo

              Nove proizvode gradimo od poznatih. Zapis 6 · 7 je isto što i 5 · 7 i još jedna sedmica: 35 + 7 = 42. Tako za 6 i 7 ne učiš sve iz početka, jer petice i dvojke već znaš. Svaki novi red tablice je stari red i još jedna grupa.

              Pogledaj primer

              Nedelja ima 7 dana. Šest nedelja ima 6 · 7 dana. Znam da je 5 · 7 = 35, pa dodam još 7 i dobijem 42 dana. Za 7 · 8 saberem 5 · 8 = 40 i 2 · 8 = 16, pa je 40 + 16 = 56.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje kalendar od 6 nedelja po 7 dana i pita koliko je dana.
              2. UčenikPrekriva 5 nedelja, računa 5 · 7, pa dodaje još jednu nedelju.
              3. NastavnikPita kako bi se na isti način izračunalo 7 · 8 i traži objašnjenje.
              4. RoditeljKod kuće zadaje pitanja kao „koliko dana imaju 4 nedelje” uz pogled na kalendar.
              5. UčenikPravi svoju tablicu za 6 i 7 i uz svaki proizvod piše od čega ga je napravio.

              Mogu i sam: Napiši redove za 6 i 7 i uz svaki proizvod zapiši put do njega preko poznatog proizvoda. Izazov: izračunaj 6 · 9 na dva različita načina.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                48.

                5 · 8 = 40, a još jedna osmica daje 48.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                49.

                5 · 7 = 35 i 2 · 7 = 14, pa 35 + 14 = 49.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                28 dana.

                4 · 7 = 28.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Kalendar Kralja Egonora

              Kralj Egonor sprema veliku proslavu i broji dane i nedelje do nje. Pomozi mu u računanju.

              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

              Koliko je 6 · 7?

              Sada bez ekrana

              Nacrtajte kalendar od 6 redova po 7 kvadratića. Dete boji jedan po jedan red i posle svakog reda kaže koliko je ukupno dana obojilo.

              Za roditelja

              Kad dete zastane, pitajte: „Koji proizvod blizu ovog već znaš?” Tako vežba razmišljanje, a ne samo pamćenje.

              MartMnoženje brojevima 8 i 9

              Naš cilj: Množim brojevima 8 i 9 i objašnjavam zašto pomaže desetica.

              Otkrivam princip: Desetica bez jedne grupe

              Zastani i razmisli: Zašto je lakše izračunati 9 · 7 ako prvo izračunaš 10 · 7?

              Proveri svoju ideju

              Devet grupa je deset grupa bez jedne. Deset grupa lako računamo, pa oduzmemo jednu grupu i dobijemo devet. Osam je dvostruko od četiri, pa udvostručimo proizvod sa 4. Zato red devetke ima pravilnost: desetice rastu, a jedinice padaju za jedan.

              Hajde da razumemo

              Devet je za jedan manje od deset. Zato je 9 · 6 isto što i 10 · 6 bez jedne šestice: 60 − 6 = 54. Osam je dvostruko od četiri, pa je 8 · 7 dvostruko od 4 · 7: 28 i 28, ukupno 56. To nije čarolija, nego razlog koji možeš proveriti.

              Pogledaj primer

              Savi slaže 9 kutija po 7 zavrtanja. Deset kutija bi imalo 70, ali jedna fali, pa je 70 − 7 = 63. Ema ima 8 nizova po 6 perli. Zna da je 4 · 6 = 24, pa je 8 · 6 = 48.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje 10 kutija po 7 zavrtanja i sklanja jednu kutiju.
              2. UčenikRačuna 10 · 7 = 70 i oduzima 7.
              3. NastavnikPita kako da se izračuna 8 · 6 udvostručavanjem i proverava objašnjenje.
              4. RoditeljKod kuće ispisuje red devetke sa detetom i traži pravilnost u ciframa.
              5. UčenikObjašnjava zašto se jedinice u redu devetke smanjuju za jedan.

              Mogu i sam: Napiši redove za 8 i 9 i uz svaki proizvod zapiši prečicu. Izazov: objasni zašto je zbir cifara svakog proizvoda sa 9 u tablici jednak 9.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                72.

                10 · 8 = 80, pa 80 − 8 = 72.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                64.

                4 · 8 = 32, a dvostruko od 32 je 64.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Jer devet petica ima jednu peticu manje od deset petica.

                50 − 5 = 45.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Zmajeva jaja

              Zmaj Jova sortira jaja u dva gnezda: u malo gnezdo idu proizvodi manji od 50, a u veliko veći od 50. Pomozi mu.

              Potez 1 / 8Pokušaji za razmišljanje: 0

              Da li je proizvod manji ili veći od 50?

              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

              Sada bez ekrana

              Ispišite red devetke na papir i uz dete pogledajte kako desetice rastu za jedan, a jedinice padaju za jedan. Zatim pitajte zašto, i pokažite to deseticom bez jedne grupe.

              Za roditelja

              Igrajte kratke runde od pet pitanja dnevno umesto dugog ponavljanja. Posle tačnog odgovora pitajte „kako si znao?”, da dete pokaže put.

              MartNula i jedan kao činioci i „toliko puta veći”

              Naš cilj: Objašnjavam šta se dešava kad množim nulom i jedinicom i razlikujem „za toliko veći” od „toliko puta veći”.

              Otkrivam princip: Prazne grupe i „puta”

              Zastani i razmisli: Zašto je 5 · 0 jednako nuli, a 5 · 1 jednako pet?

              Proveri svoju ideju

              Množenje broji grupe. Pet praznih kutija nemaju ništa, pa je proizvod nula. Pet kutija sa po jednim predmetom imaju pet predmeta. „Puta veći” takođe znači grupe: 3 puta veći je isti broj uzet tri puta. „Za 3 veći” samo dodaje 3, pa su to dve različite radnje.

              Hajde da razumemo

              Zapis 3 · 1 znači tri grupe sa po jednim predmetom, pa su to 3 predmeta. Zapis 5 · 0 znači pet praznih kutija, pa nema ništa i proizvod je 0. I 0 · 5 je 0, jer nijedna grupa ne postoji. „Za 3 veći” znači dodaj 3, a „3 puta veći” znači uzmi isti broj tri puta.

              Pogledaj primer

              Novak ima 6 školjki. Ema ima 2 puta više: 2 · 6 = 12. Lora ima za 2 više: 6 + 2 = 8. Savi u 4 prazne kutije ima 4 · 0 = 0 šrafova.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje pet praznih tanjira i pita koliko ima oraha.
              2. UčenikStavlja po jedan orah na svaki tanjir i zapisuje 5 · 1 = 5.
              3. NastavnikPravi red od 6 kocki, red 2 puta duži i red za 2 duži i pita u čemu je razlika.
              4. RoditeljKod kuće pita koliko nogu ima 0 stolica i koliko kljunova imaju 4 ptice.
              5. UčenikSmišlja dve rečenice, sa „za” i sa „puta”, i računa obe.

              Mogu i sam: Reši po 4 zadatka sa „za toliko veći” i „toliko puta veći” za iste brojeve i uporedi rezultate. Izazov: za koji broj su „2 puta veći” i „za 2 veći” jednaki?

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                0.

                Devet praznih kutija nemaju ništa.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                28.

                4 · 7 = 28.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                11.

                7 + 4 = 11.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Novak i Nerad u radionici

              Nerad kaže da su „za” i „puta” ista stvar. Razvrstaj Novakove zadatke i pokaži mu da se računaju različito.

              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

              Kojom radnjom se rešava?

              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

              Sada bez ekrana

              Postavite šest tanjira. Dete stavi po jedan orah na svaki tanjir i broji, pa skloni orahe i broji prazne tanjire. Zatim od kocki pravi red od 5, red 2 puta duži i red za 2 duži.

              Za roditelja

              Kad dete pomeša „za” i „puta”, nemojte odmah dati pravilo. Neka složi oba reda kockama i samo vidi koji je duži i zašto.

              AprilDeljenje i veza sa množenjem

              Naš cilj: Delim na jednake grupe i rezultat proveravam množenjem.

              Otkrivam princip: Deljenje je obrnuto množenje

              Zastani i razmisli: Zašto ti tablica množenja pomaže da podeliš 12 kartica na 3 deteta?

              Proveri svoju ideju

              Deljenje traži broj koji nedostaje u množenju. Kad delimo 12 na 3 jednaka dela, pitamo se koji broj puta 3 daje 12. Pošto je 3 · 4 = 12, svako dobija 4. Zato svako deljenje proveravamo množenjem.

              Hajde da razumemo

              Deljenjem možemo tražiti koliko dobija svako ili koliko grupa možemo napraviti. U oba slučaja grupe moraju biti jednake. Nulom ne delimo.

              Pogledaj primer

              12 kartica podeljenih na 3 deteta daje po 4. Ako od 12 kartica pravimo grupe po 3, dobijamo 4 grupe. Račun je isti, a značenje odgovora drugačije.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljDaje 12 kartica i traži da se podele trojici učenika jednako.
              2. UčenikDeli kartice jednu po jednu i zapisuje 12 : 3 = 4.
              3. NastavnikPita koje množenje se krije u ovom deljenju i traži proveru.
              4. RoditeljKod kuće deli kolačiće ili dugmad na članove porodice i pita da li je svima jednako.
              5. UčenikObjašnjava zašto grupe moraju biti jednake i zašto nulom ne delimo.

              Mogu i sam: Napiši 6 deljenja i za svako napiši množenje kojim ga proveravaš. Zatim smisli jednu priču o raspodeli i jednu o pravljenju grupa za isti zapis.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                Po 4 kartice.

                20 : 5 = 4.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                3 grupe.

                3 × 6 = 18.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                6 × 7 = 42.

                Množenjem proveravamo količnik.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Poklopci za kutije

              U radionici svaka kutija sa deljenjem ima poklopac sa množenjem. Ema je pomešala poklopce. Vrati svaki na svoju kutiju.

              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

              Spoji deljenje sa množenjem kojim se proverava.

              Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

              Sada bez ekrana

              Podelite 24 kocke prvo u 4 jednake grupe, pa u grupe od po 4. Izgovorite šta svaki rezultat znači.

              Za roditelja

              Tražite potpun odgovor: po 6 kocki ili 6 grupa. Tako otkrivate da li dete razume situaciju.

              AprilDeljenje brojevima 2, 10 i 5

              Naš cilj: Delim brojevima 2, 10 i 5 i proveravam količnik množenjem.

              Otkrivam princip: Pitanje iz množenja

              Zastani i razmisli: Zašto ti za 30 : 5 pomaže to što znaš da je 6 · 5 = 30?

              Proveri svoju ideju

              Deljenje pita koliko puta delilac staje u deljenik, ili koliko je u jednoj od jednakih grupa. To je isto pitanje kao u množenju, samo postavljeno obrnuto. Ako znaš da je 6 · 5 = 30, znaš i da 5 staje u 30 šest puta. Zato tablica množenja služi i za deljenje.

              Hajde da razumemo

              Deljenje pita koliko je u svakoj jednakoj grupi ili koliko jednakih grupa mogu da napravim. Odgovor nalazim u množenju koje već znam. Zapis 30 : 5 pita koji broj puta 5 daje 30. Znam da je 6 · 5 = 30, pa je 30 : 5 = 6.

              Pogledaj primer

              Kralj Egonor deli 20 zlatnika jednako u 2 sanduka: 20 : 2 = 10, jer je 2 · 10 = 20. Johan ima 40 bombona i pakuje po 10 u kesu: 40 : 10 = 4 kese.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljDeli 20 dugmića na 2 tanjira i pita koliko je na svakom.
              2. UčenikDeli dugmiće jedan po jedan i zapisuje 20 : 2 = 10.
              3. NastavnikPita koje množenje se krije u deljenju i traži proveru.
              4. RoditeljKod kuće pakuje bombone po 5 u kesice i pita koliko je kesica.
              5. UčenikZa svako deljenje sa 2, 10 i 5 piše množenje kojim ga proverava.

              Mogu i sam: Reši sva deljenja sa 2, 10 i 5 do 100 i proveri ih množenjem. Izazov: koji brojevi do 50 mogu da se podele i sa 2 i sa 5 bez ostatka?

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                9.

                2 · 9 = 18.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                9.

                9 · 5 = 45.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                Izračunam 7 · 10 i dobijem 70.

                Količnik puta delilac daje deljenik.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Zlatnici Kralja Egonora

              Kralj Egonor deli zlatnike u jednake sanduke. Spoji svako deljenje sa brojem zlatnika u jednom sanduku.

              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

              Spoji deljenje sa količnikom.

              Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

              Sada bez ekrana

              Podelite 20 dugmića na dva tanjira, jedan po jedan, kao kad se dele karte. Zatim spakujte 20 dugmića u grupe po 5. Dete zapisuje oba deljenja i proverava ih množenjem.

              Za roditelja

              Uvek pitajte koje množenje „krije” ovo deljenje. Ako dete zna tablicu množenja, deljenje postaje isto pitanje postavljeno obrnuto.

              AprilDeljenje brojevima 3 i 4

              Naš cilj: Delim brojevima 3 i 4 i razlikujem raspodelu na jednake delove od pravljenja grupa.

              Otkrivam princip: Dve priče, isti račun

              Zastani i razmisli: Kako isti zapis 12 : 3 može da opiše dve različite priče?

              Proveri svoju ideju

              Deljenje može da pita koliko dobija svako kad delimo na 3 deteta, ili koliko grupa po 3 možemo da napravimo. U obe priče su grupe jednake i u obe važi 3 · 4 = 12. Zato je odgovor isti broj, ali u odgovoru kažemo različito: po 4 jabuke, ili 4 kese.

              Hajde da razumemo

              Isto deljenje može da opiše dve priče. Zapis 12 : 3 može da znači: podeli 12 jabuka na 3 deteta, koliko dobija svako? Ili: pakuj 12 jabuka po 3 u kesu, koliko kesa treba? Oba puta odgovor je 4, jer je 3 · 4 = 12.

              Pogledaj primer

              Lora ima 24 sličice i deli ih na 4 drugara: 24 : 4 = 6 svakom, jer je 4 · 6 = 24. Aleksandar ima 27 kamenčića i slaže ih po 3: 27 : 3 = 9 gomilica.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljDaje 12 jabuka i traži da se podele na 3 deteta.
              2. UčenikDeli jabuke, pa zatim pravi grupe po 3, i zapisuje oba deljenja.
              3. NastavnikPita šta je isto, a šta različito u dve priče i traži odgovor punom rečenicom.
              4. RoditeljKod kuće deli sličice ili kolače na 4 člana porodice.
              5. UčenikSmišlja obe priče za zapis 20 : 4.

              Mogu i sam: Za 5 deljenja sa 3 i 4 napiši po dve priče: raspodelu i pravljenje grupa. Izazov: koliko je 36 : 4, i koliko je 36 : 3? Koji je količnik veći i zašto?

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                8.

                4 · 8 = 32.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                7.

                3 · 7 = 21.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                4 kese.

                16 : 4 = 4, jer je 4 · 4 = 16.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Lora deli sličice

              Lora i drugari dele sličice zmajeva u radionici. Pomozi im da svako dobije jednako.

              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

              Lora deli 24 sličice na 4 drugara. Koliko dobija svako?

              Sada bez ekrana

              Sa 12 kocki odigrajte obe priče: prvo podelite kocke na 3 tanjira, pa ih zatim slažite u grupe po 3. Dete kaže šta je isto, a šta drugačije.

              Za roditelja

              Pomaže kad dete samo smisli priču za zapis 20 : 4. Ako ume da ispriča i raspodelu i pravljenje grupa, zaista razume deljenje.

              MajDeljenje brojevima 6, 7, 8 i 9

              Naš cilj: Delim brojevima od 6 do 9 tako što tražim odgovarajući proizvod iz tablice množenja.

              Otkrivam princip: Svako deljenje ima svoje množenje

              Zastani i razmisli: Gde tražiš odgovor za 56 : 7 ako nisi učio tablicu deljenja napamet?

              Proveri svoju ideju

              Deljenje i množenje su suprotne radnje. Za 56 : 7 tražim u redu sedmice broj koji puta 7 daje 56. To je 8, jer je 8 · 7 = 56. Zato onaj ko razume tablicu množenja već zna i deljenje, samo treba da postavi pitanje obrnuto.

              Hajde da razumemo

              Za 56 : 7 pitam se koliko puta 7 daje 56. U redu sedmice nalazim 8 · 7 = 56, pa je 56 : 7 = 8. Svako deljenje u ovoj tablici ima svog para u množenju. Zato kažemo da je deljenje obrnuto množenje.

              Pogledaj primer

              Na ostrvu zmajeva 54 drveta posađena su u 6 jednakih redova. U svakom redu je 54 : 6 = 9 drveta, jer je 6 · 9 = 54. Johan deli 72 karte na 9 igrača: 72 : 9 = 8 karata za svakog.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljZadaje 54 drveta u 6 jednakih redova i pita koliko je drveća u redu.
              2. UčenikTraži u redu šestice proizvod 54 i nalazi 9.
              3. NastavnikPokazuje porodicu računa 7 · 8, 8 · 7, 56 : 7 i 56 : 8.
              4. RoditeljKod kuće pravi kartice sa množenjem na jednoj i deljenjem na drugoj strani.
              5. UčenikZa svako deljenje kaže u kom redu tablice je tražio.

              Mogu i sam: Napiši porodice računa za 6 proizvoda iz redova 6 do 9. Izazov: pronađi broj do 100 koji može da se podeli i sa 6, i sa 8, i sa 9.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                7.

                6 · 7 = 42.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                7.

                9 · 7 = 63.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                8.

                8 · 8 = 64.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Johanove karte

              Johan deli karte igračima. U svakoj rundi tri deljenja daju isti broj karata, a jedno ne. Nađi uljeza.

              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

              Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

              Sada bez ekrana

              Napravite kartice: na jednoj strani množenje, a na drugoj dva deljenja iz iste porodice, na primer 7 · 8 = 56, pa 56 : 7 = 8 i 56 : 8 = 7. Dete okreće karticu i proverava.

              Za roditelja

              Kad dete ne zna deljenje, ne dajte odgovor. Recite samo prvi korak: „U kom redu tablice tražimo?” Ostatak puta neka nađe samo.

              MajDeljenje jedinicom, nula i „toliko puta manji”

              Naš cilj: Objašnjavam zašto deljenje jedinicom ne menja broj, zašto je 0 : 5 = 0 i šta znači „toliko puta manji”.

              Otkrivam princip: Jedan primalac i ništa za podelu

              Zastani i razmisli: Zašto 0 : 5 može da se izračuna, a 5 : 0 ne može?

              Proveri svoju ideju

              Ako nemaš ništa i deliš na 5 dece, svako dobija nula, i to je smislen odgovor. Ali ako imaš 5 kolača i deliš ih na nula dece, ne postoji niko ko bi ih dobio, pa zadatak nema smisla. Kad deliš jedinicom, sve ide jednom primaocu, pa broj ostaje isti. „Puta manji” znači delimo, a „za manji” znači oduzimamo.

              Hajde da razumemo

              Ako 8 oraha daš jednom detetu, ono dobija svih 8: 8 : 1 = 8. Ako nemaš nijedan orah, a deliš na 5 dece, svako dobija 0: 0 : 5 = 0. Nulom ne delimo, jer nema smisla deliti na nula delova. „3 puta manji” znači podeli na 3, a „za 3 manji” znači oduzmi 3.

              Pogledaj primer

              Savi ima 24 šrafa. Ema ima 3 puta manje: 24 : 3 = 8. Novak ima za 3 manje: 24 − 3 = 21.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPita kako bi se podelilo 8 oraha jednom detetu, a kako nula oraha petoro dece.
              2. UčenikPokazuje oba slučaja tanjirima i zapisuje 8 : 1 = 8 i 0 : 5 = 0.
              3. NastavnikPita zašto deljenje nulom nema smisla i vodi učenike da to sami objasne.
              4. RoditeljKod kuće pravi red od 12 kocki i traži red 3 puta kraći i red za 3 kraći.
              5. UčenikUpoređuje rezultate i objašnjava razliku između „za” i „puta”.

              Mogu i sam: Reši po 4 zadatka sa „toliko puta manji” i „za toliko manji” za iste brojeve. Izazov: objasni nekom odraslom svojim rečima zašto nulom ne delimo.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                9.

                Sve ide jednom primaocu.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                9.

                36 : 4 = 9.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                32.

                36 − 4 = 32.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Savijevi šrafovi

              Savi deli šrafove u radionici i proverava da li su ga drugari dobro razumeli. Odgovori tačno.

              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

              Koliko je 9 : 1?

              Sada bez ekrana

              Podelite kockice: sve jednom članu porodice, pa praznu kutiju na pet tanjira. Zatim napravite red od 12 kocki, pa red 3 puta kraći i red za 3 kraći, i uporedite ih.

              Za roditelja

              Ako dete pita zašto ne može da se deli nulom, pohvalite pitanje. Pitajte ga kako bi podelilo kolače na nula tanjira i pustite ga da samo shvati da zadatak nema smisla.

              MajNepoznati činilac, deljenik i delilac

              Naš cilj: Nalazim nepoznat broj u množenju i deljenju pomoću suprotne radnje.

              Otkrivam princip: Vrati se suprotnom radnjom

              Zastani i razmisli: Zašto nepoznati činilac nalaziš deljenjem?

              Proveri svoju ideju

              Proizvod je celina sastavljena od jednakih grupa. Ako znamo celinu i broj grupa, deljenjem saznajemo koliko je u jednoj grupi. Ako znamo grupe i koliko je u svakoj, množenjem nalazimo celinu, to jest deljenik. Suprotna radnja vraća nas na broj koji nedostaje.

              Hajde da razumemo

              Ako 6 kutija sa istim brojem olovaka ima ukupno 54 olovke, broj olovaka u jednoj kutiji nalazimo deljenjem: 54 : 6 = 9. Ako ne znamo koliko je kolača bilo, a znamo da je svako od 4 deteta dobilo po 5, kolača je bilo 4 · 5 = 20. Množenje i deljenje se vraćaju jedno u drugo.

              Pogledaj primer

              U zapisu □ · 7 = 35 tražim koji broj puta 7 daje 35. Pošto je 35 : 7 = 5, onda je □ = 5. U zapisu □ : 3 = 6 celina je 6 · 3 = 18. U zapisu 24 : □ = 8 delilac je 24 : 8 = 3.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje 6 kutija sa ukupno 54 olovke i pita koliko je u jednoj.
              2. UčenikZapisuje 6 · □ = 54 i rešava deljenjem.
              3. NastavnikZapisuje □ : 3 = 6 i 24 : □ = 8 i pita kojom radnjom se rešava svaki.
              4. RoditeljKod kuće stavlja isti broj kocki u kesice i kaže ukupan broj, a dete nalazi koliko je u jednoj.
              5. UčenikSvako rešenje vraća u zapis i proverava.

              Mogu i sam: Reši 8 jednačina sa nepoznatim činiocem, deljenikom ili deliocem i proveri svaku. Izazov: smisli priču za jednačinu □ · 4 = 36.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                □ = 5.

                40 : 8 = 5.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                □ = 28.

                7 · 4 = 28.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                □ = 5.

                45 : 9 = 5, a provera 45 : 5 = 9 pokazuje da je tačno.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Zagonetke sa vrata pećine

              Na vratima Magične pećine stoje zapisi sa prekrivenim brojem. Zmaj Jova pita kojom radnjom se otkriva svaki.

              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

              Kojom radnjom nalaziš broj u kvadratiću?

              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

              Sada bez ekrana

              Stavite isti broj kocki u nekoliko kesica i recite detetu koliko ih je ukupno i koliko ima kesica. Dete nalazi koliko je kocki u jednoj kesici, pa otvara kesicu i proverava.

              Za roditelja

              Uvek tražite da dete vrati rešenje u zapis i izračuna. Provera je deo zadatka, a ne dodatak.

              MajRačunski izrazi i zagrade

              Naš cilj: Računam jednostavne izraze prema redosledu računskih radnji.

              Otkrivam princip: Šta se prvo radi

              Zastani i razmisli: Zašto 3 + 4 · 2 i (3 + 4) · 2 nisu isti broj?

              Proveri svoju ideju

              Množenje je kraći zapis grupa, pa ga računamo pre sabiranja, da bismo znali koliko vredi grupa. Zagrada je dogovor koji kaže: ovo uradi prvo. Ako zagrada promeni redosled, menja se i rezultat. Zato pre računanja pogledaj šta se radi prvo.

              Hajde da razumemo

              U izrazu sa zagradama prvo izračunaj ono u zagradi. Množenje i deljenje imaju prednost nad sabiranjem i oduzimanjem. Radnje iste prednosti obavljaj redom sleva nadesno.

              Pogledaj primer

              3 + 4 × 2 = 3 + 8 = 11. Ali (3 + 4) × 2 = 7 × 2 = 14. Zagrade menjaju šta prvo radimo.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljNa tablu piše 3 + 4 · 2 i (3 + 4) · 2 i pita da li su isti.
              2. UčenikRačuna oba izraza korak po korak i zapisuje međurezultat.
              3. NastavnikPravi priču za svaki izraz: 3 jabuke i 4 kese po 2, ili 2 korpe sa po 3 i 4 jabuke.
              4. RoditeljKod kuće daje dva izraza dnevno i traži da dete kaže šta radi prvo.
              5. UčenikSmišlja svoj izraz kome zagrada menja rezultat.

              Mogu i sam: Napiši 5 izraza sa zagradama i bez njih i izračunaj ih. Pronađi jedan izraz kome zagrada ne menja rezultat i objasni zašto.

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                8.

                Najpre 3 × 4 = 12, zatim 20 − 12 = 8.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                4.

                Prvo zagrada daje 12, a 12 : 3 = 4.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                12.

                Radnje imaju istu prednost, pa računamo sleva nadesno: 6 × 2.

              Igram i otkrivam

              Zagonetke Zmaja Jove

              Zmaj Jova pušta preko mosta samo one koji poštuju redosled računanja. Odgovori tačno i pređi most.

              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

              Koliko je 3 + 4 · 2?

              Sada bez ekrana

              Napišite dve kratke priče za ova dva izraza. Prikažite ih kockama da se vidi zašto rezultati nisu isti.

              Za roditelja

              Dete neka obeleži prvi račun pre računanja. Ne uvodite više novih pravila u istoj kratkoj vežbi.

              JunSat i kalendar: čas, minut, dan, sedmica, mesec

              Naš cilj: Čitam vreme na satu sa kazaljkama i snalazim se u danima, sedmicama i mesecima.

              Otkrivam princip: Krug kazaljke je jedan čas

              Zastani i razmisli: Zašto se mala kazaljka pomeri do sledećeg broja baš kad velika obiđe ceo krug?

              Proveri svoju ideju

              Velika kazaljka meri minute, a ceo krug ima 60 minuta, to jest jedan čas. Kad prođe jedan čas, mala kazaljka koja pokazuje časove pomeri se za jedan broj. Zato pola kruga velike kazaljke znači pola sata, 30 minuta. Kalendar radi slično: posle 7 dana ponavljaju se isti dani u sedmici.

              Hajde da razumemo

              Jedan čas ima 60 minuta. Mala kazaljka pokazuje čas, a velika minute. Kad velika kazaljka obiđe ceo krug, prođe jedan čas i mala se pomeri do sledećeg broja. Sedmica ima 7 dana, a godina 12 meseci. Meseci nemaju isti broj dana.

              Pogledaj primer

              Velika kazaljka je na 12, a mala na 3: tri sata je. Kad velika stigne na 6, prošlo je pola sata, to jest 30 minuta. Ako je danas utorak, za 7 dana je opet utorak. Pola sata i još pola sata su 30 + 30 = 60 minuta, ceo čas.

              Zajedno kroz lekciju

              1. UčiteljPokazuje model sata i okreće veliku kazaljku za ceo krug.
              2. UčenikPrati malu kazaljku i kaže kada se pomerila.
              3. NastavnikPita koliko minuta je pola sata i zašto, pa povezuje to sa deljenjem 60 : 2.
              4. RoditeljKod kuće sa detetom označava rođendane u kalendaru i broji sedmice do njih.
              5. UčenikPravi svoj sat od papirnog tanjira i namešta vreme za tri događaja u danu.

              Mogu i sam: Napravi raspored svog dana sa 5 događaja i vremenom na satu. Izazov: koliko sedmica i dana ima do tvog sledećeg rođendana?

              Probaj svojim rečima

              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                30 minuta.

                60 : 2 = 30.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                Nedelja.

                Posle petka je subota, a posle subote nedelja.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                21 dan.

                3 · 7 = 21.

                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

              Igram i otkrivam

              Peščani satovi Kralja Egonora

              Kralj Egonor ima satove koji mere različita trajanja, a Nerad ih je izmešao. Poređaj ih od najkraćeg do najdužeg.

              Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

              Poređaj od najkraćeg do najdužeg trajanja.

                Sada bez ekrana

                Napravite sat od papirnog tanjira i dve kazaljke. Dete namešta vreme buđenja, ručka i spavanja, a u kalendaru obeleži rođendane u porodici i broji sedmice do njih.

                Za roditelja

                Tokom dana pitajte koliko je sati i koliko još ima do nekog događaja. Kratka svakodnevna pitanja vrede više od dugog vežbanja.

                JunDelovi celine, simetrija i završni zadatak

                Naš cilj: Prepoznajem jednake delove celine i proveravam simetriju presavijanjem.

                Otkrivam princip: Jednaki delovi

                Zastani i razmisli: Zašto kolač isečen na dva nejednaka komada nema polovine?

                Proveri svoju ideju

                Polovina je jedan od dva jednaka dela. Ako delovi nisu jednaki, nijedan nije polovina, iako ih ima dva. Simetrija proverava jednakost: kad presavijemo figuru po osi, dve strane se poklope.

                Hajde da razumemo

                Polovina je jedan od dva jednaka dela celine, a četvrtina jedan od četiri jednaka dela. Nije dovoljno samo podeliti predmet: delovi moraju biti jednaki. Simetriju proveravamo tako što se delovi pri presavijanju poklope.

                Pogledaj primer

                Polovina od 18 je 9 jer je 18 : 2 = 9. Četvrtina od 20 je 5 jer je 20 : 4 = 5.

                Zajedno kroz lekciju

                1. UčiteljSeče papirni kolač na dva nejednaka dela i pita da li je to polovina.
                2. UčenikPresavija papirne figure i proverava da li se strane poklapaju.
                3. NastavnikTraži polovinu i četvrtinu od 20 kocki i povezuje ih sa deljenjem.
                4. RoditeljKod kuće deli voće na polovine i četvrtine i pita da li su delovi jednaki.
                5. UčenikCrta figuru sa osom simetrije i obeležava je.

                Mogu i sam: Iseci pet figura od papira i proveri koja ima osu simetrije, a koja nema. Za svaku polovinu i četvrtinu napiši i deljenje.

                Probaj svojim rečima

                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Ne.

                  Polovine moraju biti jednake.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                  3.

                  12 delimo na četiri jednake grupe.

                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Presavijanjem po toj liniji proverimo da li se delovi poklapaju.

                  Simetrija traži poklapanje delova, ne samo sličan izgled.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                Igram i otkrivam

                Kolači za gozbu

                Kralj Egonor sprema gozbu i želi da svako dobije pravedan deo. Odvoji podele na jednake delove od nepravednih.

                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                Da li su delovi jednaki?

                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                Sada bez ekrana

                Presavijte pravougaoni papir na polovine, zatim četvrtine. Nacrtajte svoj simetričan oblik i proverite presavijanjem.

                Za roditelja

                Razlomke najpre vezujte za celinu i jednake delove. Za završni razgovor spojite račun, crtež i objašnjenje.

                JunJedan od jednakih delova: od polovine do desetine

                Naš cilj: Tumačim zapise 1/2, 1/3 i druge delove oblika 1/n za imenioce do 10.

                Otkrivam princip: Više delova, manji deo

                Zastani i razmisli: Zašto je jedna petina manja od jedne polovine iste čokolade?

                Proveri svoju ideju

                Donji broj kaže na koliko jednakih delova delimo celinu. Što na više delova delimo istu celinu, to je svaki deo manji. Zato je 1/2 veća od 1/5, iako je 5 veći broj od 2. Deo neke količine nalazimo deljenjem.

                Hajde da razumemo

                Zapis 1/5 čitamo jedna petina. Cela stvar podeljena je na pet jednakih delova, a izdvojen je jedan deo. Donji broj kaže na koliko jednakih delova delimo celinu. Gornji broj jedan kaže da posmatramo jedan takav deo. Kada poredimo delove iste celine, jedna polovina je veća od jedne četvrtine. Ako celine nisu iste veličine, prvo moramo proveriti šta poredimo.

                Pogledaj primer

                Od 20 jednakih kocki napravi pet jednakih grupa. Jedna petina te zbirke ima 20 : 5 = 4 kocke. Jedna desetina iste zbirke ima 20 : 10 = 2 kocke.

                Zajedno kroz lekciju

                1. UčiteljDeli dve iste papirne trake: jednu na 2 dela, a drugu na 5 delova.
                2. UčenikUpoređuje jednu polovinu i jednu petinu i kaže koja je veća i zašto.
                3. NastavnikTraži jednu petinu i jednu desetinu od 20 kocki i povezuje to sa deljenjem.
                4. RoditeljKod kuće sa detetom deli picu ili jabuku i pita ko dobija veći deo kad ima više ljudi.
                5. UčenikZapisuje 1/3, 1/4 i 1/8 i poređa ih od najvećeg do najmanjeg dela iste celine.

                Mogu i sam: Uzmi 3 iste trake papira, podeli ih na 3, 6 i 9 delova i uporedi delove. Zatim izračunaj trećinu, šestinu i devetinu od 18 i objasni rezultat.

                Probaj svojim rečima

                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                  6 kocki.

                  Delimo 18 na tri jednake grupe: 18 : 3 = 6.

                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                  5 čepova.

                  Delimo 50 na deset jednakih grupa: 50 : 10 = 5.

                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Polovina.

                  Dva jednaka dela iste celine veća su od četiri jednaka dela iste celine.

                Igram i otkrivam

                Podela blaga na brodu

                Mornari Davida Goluxa dele blago od zlatnika. Pomozi im da izračunaju delove, da niko ne bude prevaren.

                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                Koliko je jedna petina od 20 zlatnika?

                Sada bez ekrana

                Složite 24 čepa u 3, zatim 6 i zatim 8 jednakih grupa. Za svaki raspored izdvojte jednu grupu, imenujte deo i proverite vraćanjem u celu zbirku.

                Za roditelja

                Pri svakom poređenju recite da li je celina ista. Koristite razlomke oblika 1/n, a sabiranje različitih razlomaka ostavite za kasnije razrede.

                JunČitam tabelu, prikazujem podatke i nastavljam niz

                Naš cilj: Čitam malu tabelu, predstavljam količine jednakim oznakama i objašnjavam pravilo jednostavnog niza.

                Otkrivam princip: Pravilo niza

                Zastani i razmisli: Kako da znaš koji broj dolazi sledeći u nizu?

                Proveri svoju ideju

                Niz nije slučajan ako ima pravilo. Pravilo otkrivamo kada uporedimo susedne članove: koliko se dodaje ili oduzima svaki put. Kad znamo pravilo, možemo da ga nastavimo i da proverimo svaki član. U tabeli i prikazu jedan znak uvek znači isto, zato možemo da ih poredimo.

                Hajde da razumemo

                Tabela povezuje naziv i podatak. Kod jednostavnog stubičastog prikaza stub raste prema količini, a skala kaže koliko predstavlja jedan korak. Ako jedan kvadratić znači jedan predmet, pet predmeta prikazujemo sa pet kvadratića. Niz nastavljamo po dogovorenom pravilu. Isti početak može imati više nastavaka ako pravilo nije zadato, zato prvo objasni svoje pravilo.

                Pogledaj primer

                U jednoj radionici u ponedeljak su upotrebljena 3 lista, u utorak 5, a u sredu 4. To možemo prikazati sa tri, pet i četiri jednaka kvadratića. Niz po pravilu dodaj 3: 2, 5, 8, 11, 14.

                Zajedno kroz lekciju

                1. UčiteljPokazuje niz 2, 5, 8, 11 i pita šta dolazi posle.
                2. UčenikRačuna razliku susednih brojeva i otkriva pravilo dodaj 3.
                3. NastavnikPokazuje tabelu potrošenih listova po danima i traži da se nacrta prikaz kvadratićima.
                4. RoditeljKod kuće sa detetom prebrojava voće u činiji i pravi malu tabelu.
                5. UčenikSmišlja sopstveni niz i zadaje ga roditelju da otkrije pravilo.

                Mogu i sam: Napravi tri niza sa različitim pravilom i daj ih nekome da ih nastavi. Zatim napravi tabelu vremena za tri dana u nedelji i prikaži je kvadratićima.

                Probaj svojim rečima

                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                  U utorak, pet listova.

                  Poredi tri zapisana podatka: 3, 5 i 4.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                  14.

                  Na poslednji broj 11 dodajemo 3.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Da iste količine budu prikazane na isti način.

                  Nejednake oznake mogu stvoriti pogrešan utisak o veličini podataka.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                Igram i otkrivam

                Šifra Magične pećine

                Vrata Magične pećine otvaraju se samo kada se niz nastavi tačno. Otkrij pravilo i nađi sledeći broj.

                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                Koji broj dolazi posle 2, 5, 8, 11?

                Sada bez ekrana

                Tri dana beležite broj pročitanih strana ili složenih kocki. Napravite tabelu sa nazivima dana, pa pored svakog nacrtajte jednak broj kvadratića. Zatim smislite svoj niz i drugome recite pravilo.

                Za roditelja

                Ne tražite takmičenje u broju pročitanih strana. Izaberite podatak koji dete može proveriti. Važno je da objasni skalu i pravilo, a ne da samo nacrta lepe stubove.

                Predmet

                Svet oko nas

                Zajednica, naselje, bezbednost, materijali i priroda kroz posmatranje i male oglede.

                Šta učimo ove godine i zašto

                Svet oko nas u drugom razredu ide od bliskog ka daljem. Na jesen dete upoznaje mesto gde živi: reljef i vode okoline, naselje, ljude i njihove poslove, pravila zajednice, saobraćaj i snalaženje u prostoru, uz strane sveta. Zatim prati kretanje tela i vreme: šta utiče na brzinu, kako se meri vreme časovnikom i kalendarom, lenta vremena i godišnja doba. Zimi je na redu ljudska delatnost: svojstva materijala, toplota i provođenje toplote, elektricitet i jednostavno strujno kolo sa baterijom, alati i reciklaža. Krajem zime i u proleće dete istražuje neživu prirodu kao uslov života: vodu i njena stanja, kruženje vode i padavine, vazduh, Sunce i svetlost, zemljište. Na kraju godine sledi živa priroda: zajedničke osobine živih bića, biljke, životinje i čovek, staništa i prilagođavanje, lanac ishrane i odgovornost čoveka prema prirodi. Kroz celu godinu provlači se jedan način rada: dete predviđa, izvodi mali bezbedan ogled, menja samo jednu stvar i zaključuje o uzroku i posledici.

                Principi koje otkrivamo:

                • Uzrok i posledicu otkrivamo ogledom u kome menjamo samo jednu stvar.
                • Kretanje zavisi od podloge, oblika predmeta i jačine sile.
                • Voda ima tri stanja i kruži u prirodi, a toplota i hladnoća menjaju njeno stanje.
                • Strane sveta se ne menjaju kad se okrenemo, a levo i desno se menjaju.
                • Vreme ide u jednom smeru, pa ga prikazujemo lentom i kalendarom.
                • Svojstva materijala određuju njegovu namenu.
                • Struji je potreban zatvoren krug; ogledi samo sa baterijom.
                • Živo biće raste, hrani se, diše i ima potomstvo, a neživa priroda mu daje uslove za život.
                • Telo živog bića prilagođeno je staništu, a sva bića su povezana lancem ishrane.
                • Korist od prirode traje samo uz brigu o njoj.

                Na šta pazimo (česte greške):

                • Dete misli da se živo prepoznaje po tome da li se pomera (oblak i vetar „su živi”). Pitajte da li raste i hrani se.
                • U ogledu menja više stvari odjednom i zaključuje pogrešno. Pitajte: šta si sve promenio?
                • Meša levo i desno sa stranama sveta i misli da se sever okreće s njim.
                • Misli da voda „nestane” kad ispari. Pokažite kapljice na hladnom ogledalu.
                • Smatra da je metal „hladniji” od drveta iako su iste temperature. Razlika je u provođenju toplote.
                • Mesojede vidi kao „zle” životinje. Objasnite ulogu u lancu ishrane.
                SeptembarVode i reljef naše okoline

                Naš cilj: Razlikujem tekuće i stajaće vode i osnovne oblike reljefa.

                Otkrivam princip: Voda teče naniže

                Zastani i razmisli: Zašto reka teče sa planine ka ravnici, a nikad obrnuto?

                Proveri svoju ideju

                Voda se kreće naniže, sa višeg mesta ka nižem. Zato reke izviru visoko i teku ka ravnicama, a voda koja stigne u udubljenje i ostane tamo pravi jezero ili baru. Oblik zemljišta određuje kuda će voda poteći.

                Hajde da razumemo

                Reljef čine ravnice, uzvišenja i udubljenja zemljišta. Reka je tekuća voda, a jezero stajaća. Izvor je mesto gde voda izbija na površinu; obala je zemljište uz vodu.

                Pogledaj primer

                Na slici reke možeš pokazati obalu i korito kroz koje voda teče. Na slici planine uočavaš uzvišenje u odnosu na okolni prostor.

                Zajedno kroz lekciju

                1. UčiteljUčitelj napravi reljef od peska ili plastelina sa brdom, ravnicom i udubljenjem.
                2. UčenikUčenik polako sipa vodu sa vrha brda i posmatra kuda teče i gde se zadržava.
                3. NastavnikNastavnik geografije pokaže fotografije reke, jezera i izvora iz Srbije i imenuje ih.
                4. RoditeljRoditelj u šetnji pokaže uzvišenje ili reku iz okoline i pita kuda bi tekla kišnica.
                5. UčenikDete objasni zašto se bara posle kiše nalazi u udubljenju, a ne na vrhu brdašca.

                Mogu i sam: Napravi u kutiji reljef od zemlje ili peska sa brdom i udubljenjem. Sipaj vodu i nacrtaj gde je potekla. Izazov: napravi da voda stigne do određenog mesta tako što menjaš samo oblik zemljišta.

                Probaj svojim rečima

                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Tekuća.

                  Voda se kreće koritom reke.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Obala.

                  Obala je rub kopna uz reku, jezero ili drugu vodenu površinu.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Ne.

                  Ravnica je pretežno ravan deo zemljišta.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                Igram i otkrivam

                Mapa voda Goluxlanda

                David Golux crta mapu Goluxlanda i treba da razvrsta šta je tekuća voda, šta stajaća, a šta oblik reljefa.

                Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

                Razvrstaj na mapu.

                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                Sada bez ekrana

                Od plastelina napravite brdo, dolinu i ravnicu. Plavim koncem obeležite tok zamišljene reke. Posetu vodi organizuje odrasli.

                Za roditelja

                Ne svodite razliku između brda i planine samo na pamćenje broja metara. Posmatrajte oblik i visinu u odnosu na okolinu.

                SeptembarNaselje, zanimanja i simboli

                Naš cilj: Opisujem svoje naselje i prepoznajem državne simbole Srbije.

                Otkrivam princip: Naselje je mreža poslova

                Zastani i razmisli: Zašto pekar ne može sam da napravi hleb, a da mu niko drugi ne pomogne?

                Proveri svoju ideju

                Pekaru treba brašno od mlinara, pšenica od poljoprivrednika, voda, struja i prevoz. Ljudi u naselju rade različite poslove i oslanjaju se jedni na druge. Zato i selo i grad rade kao celina u kojoj svaki posao nekome pomaže.

                Hajde da razumemo

                U naselju ljudi stanuju, rade i koriste zajedničke službe. Sela i gradovi mogu se razlikovati po veličini, izgledu i poslovima, ali u oba ljudi sarađuju. Simboli Srbije su zastava, grb i himna.

                Pogledaj primer

                Pekar pravi hleb, vozač prevozi proizvode, a prodavac ih prodaje. Njihovi poslovi povezani su u svakodnevnom životu naselja.

                Zajedno kroz lekciju

                1. UčiteljUčitelj uvodi pitanjem: ko je sve radio da bi hleb stigao na naš sto?
                2. UčenikUčenik crta lanac ljudi od njive do pekare i spaja ih strelicama.
                3. RoditeljRoditelj u šetnji naseljem pokaže tri mesta gde ljudi rade i pita šta bi falilo bez njih.
                4. NastavnikNastavnik istorije ili geografije pokaže zastavu i grb Srbije i objasni da ih koristimo kao zajedničke znake države.
                5. UčenikDete napravi malu mapu svog naselja sa školom, prodavnicom i domom zdravlja.

                Mogu i sam: Nacrtaj mapu svog naselja i označi pet mesta gde ljudi rade. Za svako napiši kome taj posao pomaže. Izazov: uporedi selo i grad u tri rečenice i nađi šta im je zajedničko.

                Probaj svojim rečima

                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Zastava, grb i himna.

                  To su obeležja države.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                  U biblioteci.

                  Biblioteka čuva knjige i omogućava čitanje i pozajmicu prema svojim pravilima.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Ljudi koriste proizvode i usluge drugih.

                  Na primer, pekari koriste brašno koje neko drugi proizvede i preveze.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                Igram i otkrivam

                Ko gde radi u Goluxlandu

                Kralj Egonor pravi mapu Goluxlanda i mora da zna gde ko radi. Spoji zanimanje sa mestom rada.

                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                Spoji zanimanje i mesto rada.

                Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                Sada bez ekrana

                U šetnji sa odraslim pronađite biblioteku, zdravstvenu ustanovu ili poštu. Kod kuće nacrtajte jednostavnu mapu bez objavljivanja kućne adrese.

                Za roditelja

                Izbegnite stereotip da svi u selu rade isti posao. Uporedite stvarne primere iz okoline.

                SeptembarJa, drugi i naša zajednica

                Naš cilj: Razlikujem potrebe i želje i objašnjavam svoju odgovornost u grupi.

                Otkrivam princip: Pravilo postoji zbog potrebe

                Zastani i razmisli: Zašto u odeljenju postoji pravilo da se pribor deli, a nema pravila ko ima najlepše bojice?

                Proveri svoju ideju

                Pravila nastaju da bi svako mogao da zadovolji svoje potrebe: da radi, da bude bezbedan i da učestvuje. Želje su različite i niko ne mora da ih ispuni, a potrebe imaju svi. Zato dobro pravilo čuva ono što je potrebno svima.

                Hajde da razumemo

                Pripadamo različitim grupama: porodici, odeljenju, klubu. Imamo potrebe kao što su voda, odmor i bezbednost, a želje mogu biti igračka ili izlet. Pravila pomažu da svi mogu da učestvuju.

                Pogledaj primer

                U grupi neko želi prvi da uzme bojice. Svima je potreban pribor za rad. Dogovor o smenjivanju pomaže da svačija potreba bude uvažena.

                Zajedno kroz lekciju

                1. UčiteljUčitelj pokaže dve slike, čašu vode i novu igračku, i pita: bez čega ne možemo zdravo da živimo?
                2. UčenikUčenik razvrstava kartice potreba i želja i za svaku kaže šta bi bilo kad je ne bi bilo.
                3. NastavnikŠkolski pedagog pita odeljenje šta bi se desilo kad bi pravila nestala na jedan dan, pa deca sama nabrajaju posledice.
                4. RoditeljRoditelj kod kuće sa detetom nabroji kućna pravila i za svako pita kojoj potrebi služi.
                5. UčenikDete predloži jedno novo pravilo za porodicu i objasni kojoj potrebi služi.

                Mogu i sam: Napravi tabelu sa dve kolone, potrebe i želje, i upiši po pet primera iz svog dana. Proveri se pitanjem: može li čovek zdravo da živi bez toga? Izazov: smisli pravilo za jednu svoju grupu i objasni kojoj potrebi služi.

                Probaj svojim rečima

                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Potreba.

                  Bez vode ne možemo zdravo da živimo.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Na primer, čuvam zajednički pribor.

                  Time omogućavam da ga koriste i drugi.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Ne.

                  Možemo sarađivati i poštovati se i kada imamo različita interesovanja.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                Igram i otkrivam

                Savijev ranac za brod

                Savi pakuje ranac za put brodom do ostrva zmajeva, a Nerad mu ubacuje sve što mu se svidi. Pomozi da razdvojiš potrebe od želja.

                Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

                Razvrstaj: potreba ili želja?

                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                Sada bez ekrana

                Nacrtajte krugove grupa kojima pripadate. Uz svaku dete napiše kako mu grupa pomaže i kako ono doprinosi.

                Za roditelja

                Ne predstavljajte prava kao nagradu za poslušnost. Prava pripadaju svakom detetu, a odgovornosti pomažu zajedničkom životu.

                OktobarKuća nekad i sad

                Naš cilj: Upoređujem kako su ljudi nekad i sad gradili kuće i objašnjavam zašto su birali baš te materijale.

                Otkrivam princip: Kuća prati mesto

                Zastani i razmisli: Zašto su ljudi u ravnici pravili kuće od zemlje i trske, a u planini od kamena?

                Proveri svoju ideju

                Ljudi su gradili od onoga što je raslo ili ležalo blizu, jer se težak materijal teško nosio daleko. Kuća je morala da zaštiti i od hladnoće, vetra i vode tog kraja. Zato oblik i materijal kuće govore o mestu i vremenu u kome je nastala.

                Hajde da razumemo

                Ljudi su davno živeli u pećinama, pa u kolibama od granja i u sojenicama na stubovima iznad vode. Kuće su gradili od onoga što je bilo blizu: drveta, kamena, zemlje i trske. U ravnici se gradilo od zemlje i trske, a u brdima od kamena i drveta. Danas koristimo i ciglu, beton i staklo.

                Pogledaj primer

                Sojenica stoji na stubovima iznad vode. Zašto? Voda je čuvala ljude od divljih životinja, a stubovi su držali kuću iznad poplave. Oblik kuće je odgovor na mesto gde ljudi žive.

                Zajedno kroz lekciju

                1. UčiteljUčitelj pokaže slike pećine, sojenice, kuće od kamena i savremene zgrade i pita šta im je zajedničko.
                2. UčenikUčenik za svaku kuću pogađa od čega je napravljena i kakav je kraj oko nje.
                3. NastavnikNastavnik istorije ispriča kako se nekad biralo mesto za kuću, postavljao temelj i slavilo useljenje.
                4. RoditeljRoditelj sa detetom razgovara sa najstarijim članom porodice o kući iz njegovog detinjstva.
                5. UčenikDete napravi malu kuću od kartona i objasni zašto je izabralo baš taj oblik krova.

                Mogu i sam: Uporedi dve kuće, staru i novu, u tabeli: materijal, krov, grejanje, voda. Izazov: zamisli kuću za ostrvo zmajeva gde često pada kiša i objasni od čega bi je napravio.

                Probaj svojim rečima

                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Od kamena i drveta.

                  Tog materijala je u planinama bilo najviše.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Da bude iznad vode i zaštićena.

                  Stubovi drže kuću iznad vode i poplave.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                  Mesto za vatru na kojoj se kuvalo i grejalo.

                  Oko ognjišta se okupljala cela porodica.

                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                Igram i otkrivam

                Gradimo kuću u Goluxlandu

                Kralj Egonor gradi novu kuću za istraživače, a Nerad bi prvo stavio krov. Poređaj korake gradnje.

                Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                Poređaj korake gradnje kuće.

                  Sada bez ekrana

                  Pitajte baku, deku ili starijeg komšiju kakva je bila kuća u kojoj su odrasli. Dete nacrta tu kuću pored svoje i zaokruži tri razlike.

                  Za roditelja

                  Ne predstavljajte staru kuću kao lošiju. Pomozite detetu da vidi da su ljudi pametno koristili ono što su imali, kao što je i naša kuća prilagođena našem vremenu.

                  OktobarStrane sveta i snalaženje

                  Naš cilj: Umem da odredim strane sveta prema Suncu i da ih koristim na mapi.

                  Otkrivam princip: Sunce je kompas

                  Zastani i razmisli: Zašto strane sveta ostaju iste, a levo i desno se menjaju kad se okreneš?

                  Proveri svoju ideju

                  Levo i desno zavise od toga kuda gledaš, pa se menjaju sa svakim okretom. Strane sveta su vezane za Zemlju i put Sunca po nebu, pa sever ostaje sever ma kako stajao. Zato mape i mornari koriste strane sveta, a ne levo i desno.

                  Hajde da razumemo

                  Postoje četiri strane sveta: sever, jug, istok i zapad. Sunce izlazi približno na istoku, a zalazi na zapadu. Ako ujutro staneš licem prema mestu gde izlazi Sunce, ispred tebe je istok, iza zapad, levo sever, a desno jug. Na mapi je sever obično gore.

                  Pogledaj primer

                  Ema ujutro gleda kroz prozor odakle izlazi Sunce. Ispred nje je istok. Ona podigne levu ruku i kaže: „Moja leva ruka pokazuje sever, a desna jug.”

                  Zajedno kroz lekciju

                  1. UčiteljUčitelj ujutro izvede decu u dvorište i pita gde je Sunce, ne gledajući u njega.
                  2. UčenikUčenik stane licem ka istoku i rukama pokaže sever i jug.
                  3. NastavnikNastavnik geografije pokaže kompas i objasni da igla uvek pokazuje sever.
                  4. RoditeljRoditelj kod kuće pita sa koje strane sveta su prozori i kada u sobu ulazi sunce.
                  5. UčenikDete se okrene na drugu stranu i proveri da su strane sveta ostale iste, a levo i desno su se promenili.

                  Mogu i sam: Nacrtaj plan svoje sobe i označi strane sveta. Proveri ih ujutro po Suncu. Izazov: posmatraj senku štapa u dvorištu ujutro i popodne i objasni zašto je okrenuta na suprotne strane.

                  Probaj svojim rečima

                  Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                  1. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Na istoku.

                    Sunce ujutro izlazi na istočnoj strani neba.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  2. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Zapad.

                    Istok i zapad su suprotne strane sveta.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  3. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Gore.

                    Mape se crtaju sa severom na vrhu, da se svi isto snalaze.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  Igram i otkrivam

                  Lora na ostrvu zmajeva

                  Lora je na ostrvu zmajeva bez mape, a Nerad tvrdi da Sunce izlazi gde god hoće. Pomozi joj da nađe put.

                  Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                  Ujutro gledaš ka mestu gde izlazi Sunce. Šta je ispred tebe?

                  Sada bez ekrana

                  Ujutro pronađite gde izlazi Sunce. Zalepite papiriće sa oznakama S, J, I i Z na zidove sobe i igrajte se „Napravi dva koraka ka severu”.

                  Za roditelja

                  Nikad ne gledajte direktno u Sunce, samo pokažite stranu neba. Levo i desno su u ovom uzrastu još nesigurni, pa pomaže narukvica na levoj ruci.

                  OktobarBezbedno kretanje i zdrave navike

                  Naš cilj: Prepoznajem bezbedan postupak u saobraćaju i kada se vreme pogorša.

                  Otkrivam princip: Zastani, pogledaj, sačekaj

                  Zastani i razmisli: Zašto na prelazu čekamo da vozilo stane, iako mislimo da nas je vozač video?

                  Proveri svoju ideju

                  Vozač možda ne vidi dete, a vozilu treba vreme i put da se zaustavi. Kada stanemo i proverimo, ne zavisimo od pretpostavke da nas je neko video. Bezbedan postupak ne računa na sreću, nego na proveru.

                  Hajde da razumemo

                  U saobraćaju se krećemo pažljivo i pratimo pravila i odraslog. Na prelazu zastanemo i proverimo da su vozila stala. Tokom nevremena tražimo bezbedan zatvoren prostor sa odraslim. Za zdrav dan važni su odmor, higijena, raznovrsna hrana i kretanje.

                  Pogledaj primer

                  Zeleno svetlo za pešake nije poziv da potrčiš bez gledanja. Sa odraslim proveri saobraćaj i mirno pređi kada je bezbedno.

                  Zajedno kroz lekciju

                  1. UčiteljUčitelj sa decom na školskom dvorištu nacrta pešački prelaz i pokaže tri koraka: stani, pogledaj, sačekaj.
                  2. UčenikUčenik glumi pešaka, a drugar vozilo koje koči; deca vide da vozilo ne može da stane odmah.
                  3. NastavnikNastavnik fizičkog vaspitanja pokaže kako se trči i naglo zaustavlja, pa deca osete da i telu treba put da stane.
                  4. RoditeljRoditelj na putu do škole pusti dete da samo kaže kad je bezbedno preći, a on samo proverava.
                  5. UčenikDete nabroji šta radi kad počne nevreme i zašto.

                  Mogu i sam: Nacrtaj svoj put do škole i označi crvenom bojom tri mesta gde moraš posebno da paziš. Uz svako napiši šta radiš. Izazov: smisli kako bi mlađem detetu objasnio zašto se ne trči za loptom na ulicu.

                  Probaj svojim rečima

                  Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                  1. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Stanem, pratim pravila i proverim saobraćaj sa odraslim.

                    Vozila se ne zaustavljaju uvek onako kako očekujemo.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  2. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Ne.

                    Sa odraslim tražimo bezbedan zatvoren prostor.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  3. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Da uklonimo nečistoću sa ruku.

                    Ruke dodiruju mnogo površina, pa je pranje važna navika.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  Igram i otkrivam

                  Novakov put do škole

                  Novak prvi put ide do škole uz Savija, a Nerad mu šapuće prečice. Pomozi Novaku da izabere bezbedan postupak.

                  Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                  Na semaforu je zeleno za pešake, ali auto još ide. Šta radiš?

                  Sada bez ekrana

                  Prođite poznat put do škole sa odraslim. Dete pokazuje mesta na kojima treba zastati i objasni razlog.

                  Za roditelja

                  Ovo je razgovor uz praktično vođenje odraslog. Ne šaljite dete samo na novu rutu kao proveru zadatka.

                  OktobarPrevoz i ponašanje putnika

                  Naš cilj: Razlikujem kopneni, vodni i vazdušni saobraćaj i opisujem odgovorno ponašanje putnika.

                  Otkrivam princip: Put bira prevozno sredstvo

                  Zastani i razmisli: Zašto autobus ne može da plovi morem, a brod ne može da vozi po putu?

                  Proveri svoju ideju

                  Prevozno sredstvo je napravljeno za podlogu po kojoj se kreće: točkovi za tlo, trup koji pluta za vodu, krila za vazduh. Pravila za putnike postoje jer se vozilo kreće brzo i može naglo da zakoči. Zato se držimo, vezujemo i ne ometamo vozača.

                  Hajde da razumemo

                  Automobil, autobus i voz kreću se kopnom. Brodovi i čamci plove vodom, a avioni lete vazduhom. U svakom prevozu postoje pravila za putnike. U automobilu dete koristi odgovarajuće mesto i zaštitu koju pripremi odrasli. U javnom prevozu ne ometamo vozača, držimo se i izlazimo tek kada vozilo stane. Pri ulasku i izlasku pratimo odraslog.

                  Pogledaj primer

                  Put do mesta preko reke može uključiti autobus i brod. To su dve vrste prevoza na istom putovanju. Bezbedno ponašanje prati celo putovanje, uključujući čekanje i prelazak do stanice.

                  Zajedno kroz lekciju

                  1. UčiteljUčitelj podeli tablu na tri dela, kopno, vodu i vazduh, i pita gde bi deca stavila voz, čamac i avion.
                  2. UčenikUčenik razvrstava sličice prevoznih sredstava i kaže koji deo vozila mu omogućava da se kreće baš tamo.
                  3. NastavnikNastavnik fizike ili tehnike pokaže čamac od folije koji pluta i kuglicu od iste folije koja tone, jer oblik menja ishod.
                  4. RoditeljRoditelj u autobusu ili kolima pita dete koja pravila važe i zašto.
                  5. UčenikDete napravi znak sa jednim pravilom za putnike i objasni koju opasnost sprečava.

                  Mogu i sam: Napiši spisak svih prevoznih sredstava koja si ikad koristio i razvrstaj ih na kopno, vodu i vazduh. Uz svako napiši jedno pravilo za putnika. Izazov: smisli vozilo koje ide i po vodi i po kopnu i nacrtaj šta mu je potrebno.

                  Probaj svojim rečima

                  Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                  1. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Kopnenom saobraćaju.

                    Voz se kreće po pruzi na kopnu.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  2. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Kada se potpuno zaustavi i vrata otvore, uz dogovor sa odraslim.

                    Kretanje prema izlazu i izlazak moraju biti bezbedni.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  3. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Da može da prati saobraćaj i upravlja vozilom.

                    Odgovorno ponašanje putnika doprinosi bezbednosti svih.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  Igram i otkrivam

                  Raspored u luci, na stanici i aerodromu

                  Johan pravi raspored za luku, železničku stanicu i aerodrom u Goluxlandu, a Nerad je sve pomešao.

                  Potez 1 / 8Pokušaji za razmišljanje: 0

                  Gde se kreće ovo prevozno sredstvo?

                  Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                  Sada bez ekrana

                  Od papira napravite kartice sa nazivima vozila. Podelite ih u tri grupe, a zatim odigrajte ulazak i izlazak iz zamišljenog autobusa na stolicama koje stabilno stoje.

                  Za roditelja

                  Praktičnu vožnju vodi odrasli. Specifične uslove prevoza deteta proverite za vozilo i važeća pravila; ova lekcija ne zamenjuje podešavanje sedišta i pojasa.

                  NovembarKretanje, orijentacija i vreme

                  Naš cilj: Pratim put prema poznatim objektima i upoređujem kretanje tela.

                  Otkrivam princip: Orijentir koji se ne pomera

                  Zastani i razmisli: Zašto put ne opisujemo rečima „skreni kod crvenog auta”?

                  Proveri svoju ideju

                  Auto može da ode, a put ostaje isti. Dobar orijentir je nešto što stoji na mestu: škola, most, prodavnica ili veliko drvo. Kad put opišemo redom i nepokretnim orijentirima, drugi može da ga ponovi i bez nas.

                  Hajde da razumemo

                  Put opisujemo redosledom i poznatim objektima. Kretanje zavisi od oblika predmeta i podloge. Vreme pratimo časovnikom i kalendarom. U ogledu menjaj jednu stvar da bi poređenje bilo pošteno.

                  Pogledaj primer

                  Istu lopticu lagano gurnemo na glatkom podu i na tepihu. Nastojimo da početni potisak bude sličan. Posmatramo gde pređe duži put.

                  Zajedno kroz lekciju

                  1. UčiteljUčitelj opiše put od učionice do biblioteke koristeći samo orijentire, a deca pogađaju kuda vodi.
                  2. UčenikUčenik opiše drugaru put do fiskulturne sale, a drugar ga prati bez pitanja.
                  3. NastavnikNastavnik geografije pokaže plan škole i kako se na njemu prepoznaju orijentiri.
                  4. RoditeljRoditelj na putu kući pusti dete da vodi i da naglas kaže svaki orijentir.
                  5. UčenikDete nacrta plan puta od kuće do parka sa pet orijentira.

                  Mogu i sam: Napiši uputstvo za put od svoje kuće do prodavnice sa najmanje četiri orijentira. Proveri ga tako što ga pročitaš odraslom koji ide sa tobom i pratiš da li vodi tačno. Izazov: napiši isti put unazad, od prodavnice do kuće.

                  Probaj svojim rečima

                  Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                  1. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Da se ne bi istovremeno menjali predmet i podloga.

                    Tako lakše zaključujemo šta je uticalo na kretanje.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  2. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Kalendar.

                    Časovnik pokazuje vreme u toku dana, a kalendar raspored dana.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  3. Proveri odgovor i objašnjenje

                    Nije dovoljno jasno.

                    Bolje je navesti smer i poznat objekat, na primer skreni desno kod police.

                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                  Igram i otkrivam

                  Uputstvo za drugara

                  Ema treba da pošalje Novaku uputstvo do Magične pećine, ali Nerad je ispremeštao rečenice.

                  Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                  Poređaj korake dobrog opisa puta.

                    Sada bez ekrana

                    Nacrtajte put od vrata sobe do police koristeći tri koraka. Zatim uporedite kotrljanje iste loptice na dve podloge.

                    Za roditelja

                    Ogled nije savršeno merenje ako guramo rukom. Pitajte šta bi sledeći put pomoglo da početak bude sličniji.

                    NovembarŠta utiče na brzinu kretanja

                    Naš cilj: Umem ogledom da pokažem kako podloga, oblik i jačina guranja menjaju brzinu kretanja.

                    Otkrivam princip: Jedna promena, jedan uzrok

                    Zastani i razmisli: Ako pustiš autić niz višu dasku i po glatkoj podlozi, zašto ne možeš da kažeš da ga je ubrzala samo podloga?

                    Proveri svoju ideju

                    Promenio si dve stvari odjednom, pa ne znaš koja je donela razliku. U poštenom ogledu menjamo samo jednu stvar, a sve ostalo ostaje isto. Tada je razlika u rezultatu posledica baš te jedne promene, pa znamo pravi uzrok.

                    Hajde da razumemo

                    Isto telo se po glatkoj podlozi kreće brže i dalje nego po hrapavoj, jer hrapava podloga više usporava. Okrugli predmeti se kotrljaju lakše od uglastih. Što jače guramo, telo brže kreće. Da bismo znali šta je uzrok, u ogledu menjamo samo jednu stvar.

                    Pogledaj primer

                    Novak pušta isti autić niz istu dasku tri puta: preko pločica, preko tepiha i preko peska. Daska je isto nagnuta, autić je isti. Najdalje stiže po pločicama, a pošto je samo podloga bila različita, ona je uzrok razlike.

                    Zajedno kroz lekciju

                    1. UčiteljUčitelj pita: šta mislite, gde će autić stići dalje, po tepihu ili po podu? Deca predviđaju.
                    2. UčenikUčenik izvodi ogled tri puta po svakoj podlozi i meri dužinu koracima ili lenjirom.
                    3. NastavnikNastavnik fizike pokaže kako se zapisuje rezultat u tabelu i zašto se ogled ponavlja.
                    4. RoditeljRoditelj kod kuće namerno promeni dve stvari odjednom i pita dete da li sada zna uzrok.
                    5. UčenikDete samo predloži pošten ogled o obliku: lopta i kocka niz istu dasku.

                    Mogu i sam: Napravi sam ogled sa tri podloge i tabelom, pa ga ponovi još dva puta da vidiš da li dobijaš isto. Izazov: istraži da li težina autića menja daljinu, ali tako da menjaš samo težinu.

                    Probaj svojim rečima

                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                      Po parketu.

                      Glatka podloga najmanje usporava.

                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                      Jer je okrugla, pa se kotrlja.

                      Kocka mora da se prevrće preko ivica.

                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                      Ne znam šta je izazvalo razliku.

                      Dve promene odjednom kriju pravi uzrok.

                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                    Igram i otkrivam

                    Trka autića u radionici

                    Savi se u radionici trka autićima, a Nerad tvrdi da podloga nije važna. Proveri gde isti autić ide brže.

                    Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

                    Isti autić, isti nagib, osim jedne promene. Brže ili sporije?

                    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                    Sada bez ekrana

                    Napravite strmu ravan od knjiga i daske ili kartona. Pustite isti autić niz nju na tri podloge i obeležite trakom dokle je stigao. Rezultate upišite u tabelu.

                    Za roditelja

                    Pustite dete da predvidi rezultat pre ogleda i ne ispravljajte ga. Kad rezultat ne odgovara predviđanju, pitajte: „Zašto misliš da se to desilo?”

                    DecembarČitam časovnik, kalendar i lentu vremena

                    Naš cilj: Pronalazim redosled događaja i beležim datum na jednostavnoj lenti vremena.

                    Otkrivam princip: Ranije levo, kasnije desno

                    Zastani i razmisli: Zašto se na lenti vremena rođenje crta pre polaska u školu, a ne posle?

                    Proveri svoju ideju

                    Lenta vremena ide u jednom smeru, od ranijeg ka kasnijem, kao što i vreme ide samo napred. Događaj koji se desio ranije stoji bliže početku. Kad su razmaci jednaki, lenta pokazuje i koliko je vremena prošlo između događaja.

                    Hajde da razumemo

                    Časovnik pomaže da odredimo vreme tokom dana. Kalendar povezuje dane, sedmice i mesece. Lenta vremena prikazuje događaje redom, od ranijeg ka kasnijem. Ako razmaci na lenti predstavljaju jednake periode, to jasno označimo. Razmak između dva crteža bez oznake ne mora značiti jednak broj dana.

                    Pogledaj primer

                    Na lenti obeleži: ponedeljak, sreda, petak. Ispod ponedeljka napiši sadnja semena, ispod srede prvo posmatranje, a ispod petka drugo posmatranje. Događaj u sredu dolazi posle ponedeljka i pre petka.

                    Zajedno kroz lekciju

                    1. UčiteljUčitelj na podu razvuče kanap i zakači datume rođendana nekoliko učenika.
                    2. UčenikUčenik stane na mesto svog rođendana i kaže ko je pre, a ko posle njega.
                    3. NastavnikNastavnik istorije pokaže kako se na lenti beleže događaji iz prošlosti i zašto je razmak važan.
                    4. RoditeljRoditelj sa detetom napravi lentu njegovog života od fotografija: rođenje, prvi korak, vrtić, škola.
                    5. UčenikDete čita časovnik u tri trenutka dana i upisuje ih na lentu jednog dana.

                    Mogu i sam: Napravi lentu svoje sedmice: za svaki dan nacrtaj jedan događaj. Proveri da li si dane poređao kao u kalendaru. Izazov: napravi lentu jedne godine sa četiri godišnja doba i označi svoj rođendan.

                    Probaj svojim rečima

                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                      Događaj u ponedeljak.

                      Pratimo redosled dana unutar iste sedmice.

                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                      Kalendarom.

                      Datum određuje dan u mesecu i godinu, a časovnik vreme u toku dana.

                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                      Da znamo kada se dogodio i kako se poredi sa drugim događajima.

                      Sam crtež događaja ne govori pouzdano o vremenu.

                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                    Igram i otkrivam

                    Kraljev sat

                    Kralj Egonor meri vreme za veliku proslavu, a Nerad tvrdi da je minut duži od dana. Poređaj tačno.

                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                    Poređaj od najkraćeg do najdužeg.

                      Sada bez ekrana

                      Nacrtajte lentu jedne sedmice i upišite tri stvarna porodična događaja. Dete pronađe koji je prvi, koji poslednji i između kojih dana je razmak dva dana.

                      Za roditelja

                      Koristite događaje kojih se dete seća. Ne tražite tačan datum privatnog događaja koji ne želi da deli. Kalendar u aplikaciji nije potrebno javno objavljivati.

                      DecembarGodišnja doba i čuvanje prirode

                      Naš cilj: Povezujem promene u prirodi sa godišnjim dobima i biram postupak koji čuva okolinu.

                      Otkrivam princip: Jedan dan nije godišnje doba

                      Zastani i razmisli: Ako u oktobru jednog jutra padne sneg, zašto to još nije zima?

                      Proveri svoju ideju

                      Godišnje doba je duži period u kome se vreme, dužina dana i priroda menjaju zajedno. Jedan neobičan dan je samo vremenska prilika. Zato posmatramo više dana i više znakova: biljke, životinje i dužinu dana.

                      Hajde da razumemo

                      Tokom godine menjaju se vreme, biljke i aktivnosti ljudi. Jedan hladan dan ne znači da je počela zima. Prirodu čuvamo štednjom vode i materijala, pravilnim odlaganjem otpada i brigom o živim bićima.

                      Pogledaj primer

                      Ako jedna strana papira nije iskorišćena, može poslužiti za skicu. To je ponovna upotreba pre nego što papir ode u odgovarajuće odlaganje.

                      Zajedno kroz lekciju

                      1. UčiteljUčitelj pokaže istu krošnju na četiri fotografije iz različitih doba godine.
                      2. UčenikUčenik izabere jedno drvo blizu kuće i fotografiše ga ili crta jednom mesečno.
                      3. NastavnikNastavnik biologije objasni zašto lišćari zimi odbacuju lišće, a četinari ga čuvaju.
                      4. RoditeljRoditelj sa detetom beleži kada sviće i kada pada mrak tokom nekoliko nedelja.
                      5. UčenikDete na kraju meseca kaže koji znakovi pokazuju da se doba menja i šta možemo da uradimo da čuvamo prirodu.

                      Mogu i sam: Vodi dnevnik jednog drveta celu godinu: jednom mesečno ga nacrtaj i zapiši datum. Izazov: uporedi dužinu dana u decembru i junu tako što zapišeš kada pada mrak.

                      Probaj svojim rečima

                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Ne.

                        Godišnje doba ne određujemo na osnovu samo jednog dana.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Koristim i drugu stranu za skice.

                        Tako isti list ima dodatnu namenu.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Da ne oštećujemo živo biće.

                        Posmatranje treba da nam pomogne da učimo i čuvamo prirodu.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      Igram i otkrivam

                      Četiri kapije Goluxlanda

                      U Goluxland se ulazi kroz četiri kapije godišnjih doba. Lora nosi znakove prirode i treba da ih ostavi kod prave kapije.

                      Potez 1 / 8Pokušaji za razmišljanje: 0

                      Kom godišnjem dobu pripada znak?

                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                      Sada bez ekrana

                      Posmatrajte isto drvo u različitim mesecima ili uporedite sopstvene fotografije. Napravite porodični dogovor o jednoj navici štednje.

                      Za roditelja

                      Za razvrstavanje proverite lokalna pravila. Ne tražite od deteta da rukuje nepoznatim otpadom.

                      JanuarMaterijal bira namenu

                      Naš cilj: Upoređujem svojstva materijala i predlažem ponovnu upotrebu.

                      Otkrivam princip: Svojstvo bira namenu

                      Zastani i razmisli: Zašto se prozor pravi od stakla, a ne od drveta, dok su vrata često od drveta?

                      Proveri svoju ideju

                      Staklo je providno, pa propušta svetlost, a drvo je čvrsto i ne lomi se lako. Svaki materijal ima svojstva, kao što su tvrdoća, providnost, savitljivost i elastičnost. Biramo onaj čija svojstva odgovaraju poslu koji predmet treba da obavi.

                      Hajde da razumemo

                      Predmeti se prave od drveta, metala, stakla, papira, tkanine, gume i drugih materijala. Biramo materijal prema nameni. Elastičan predmet se nakon istezanja vraća ka početnom obliku. Ne vraća se svaki materijal na isti način.

                      Pogledaj primer

                      Gumica se rasteže, a list papira se pri istom pokušaju može pocepati. Zato papir nije dobar izbor za rastegljivu traku.

                      Zajedno kroz lekciju

                      1. UčiteljUčitelj stavi na sto kašiku, staklenu teglu, gumicu, papir i komad tkanine i pita: šta bismo mogli da napravimo od svakog?
                      2. UčenikUčenik ispituje svaki materijal: savija, isteže, gleda kroz njega i beleži šta je video.
                      3. NastavnikNastavnik tehnike pokaže kako se iz istog materijala prave različiti predmeti i zašto se neki ne mogu napraviti.
                      4. RoditeljRoditelj sa detetom u kuhinji traži tri predmeta i pita zašto su baš od tog materijala.
                      5. UčenikDete izmisli smešan predmet od pogrešnog materijala, na primer papirni kišobran, i objasni zašto ne bi radio.

                      Mogu i sam: Pronađi kod kuće deset predmeta i napravi tabelu: predmet, materijal, svojstvo koje mu pomaže. Proveri se tako što zamisliš isti predmet od drugog materijala. Izazov: predloži novu upotrebu za tri stvari koje bi inače bacio.

                      Probaj svojim rečima

                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Zato što kroz njega prolazi svetlost i možemo videti napolje.

                        Providnost je svojstvo korisno za prozor.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Ne.

                        Predmet se može saviti i ostati tako, pa se nije vratio u početni oblik.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Na primer, kutija za razvrstavanje pribora.

                        Nova namena produžava korišćenje materijala.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      Igram i otkrivam

                      Popravka u radionici

                      U radionici je Savi pomešao delove i napravio papirni čekić. Spoji predmet sa materijalom koji mu odgovara.

                      Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                      Spoji predmet i materijal sa razlogom.

                      Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                      Sada bez ekrana

                      Uporedite papir, tkaninu i gumicu blagim savijanjem i istezanjem. Zapišite zapažanje. Ne koristite staklo ili oštre predmete.

                      Za roditelja

                      Tražite odvojene rečenice „Video sam...” i „Mislim da...”. Ponovna upotreba ambalaže podrazumeva čiste i bezbedne predmete.

                      JanuarToplota menja materijale

                      Naš cilj: Razumem kako toplota menja materijale i koji materijali dobro, a koji slabo provode toplotu.

                      Otkrivam princip: Toplota putuje

                      Zastani i razmisli: Zašto je metalna ograda zimi na dodir hladnija od drvene klupe, iako su obe na istom vazduhu?

                      Proveri svoju ideju

                      Obe su iste temperature, ali metal brzo odvodi toplotu iz tvoje ruke, pa ruka oseti hladnoću. Drvo toplotu provodi sporo, pa ruka ostaje topla. Ono što osećamo nije samo koliko je nešto toplo, nego koliko brzo toplota prelazi.

                      Hajde da razumemo

                      Kada se zagreju, neki materijali se tope, kao led, čokolada ili vosak, a kada se ohlade, ponovo se stvrdnu. Neki materijali brzo provode toplotu, kao metal, a neki sporo, kao drvo, plastika i vuna. Zato se drške lonaca često prave od drveta ili plastike.

                      Pogledaj primer

                      Lora stavi metalnu i drvenu kašiku u šolju sa toplom vodom sa česme. Posle jednog minuta metalna kašika je na vrhu topla, a drvena nije. Metal je brže proveo toplotu.

                      Zajedno kroz lekciju

                      1. UčiteljUčitelj stavi na sto komad leda, čokoladu i kockicu putera i pita šta će se desiti na sunčanom prozoru.
                      2. UčenikUčenik posmatra i beleži šta se prvo istopilo i šta se desilo kad je posle stavio sve u frižider.
                      3. NastavnikNastavnik fizike objasni reč provodnik toplote i pokaže zašto je drška varjače od drveta.
                      4. RoditeljRoditelj sa detetom izvodi ogled sa tri kašike u toploj vodi sa česme.
                      5. UčenikDete samo objasni zašto zimi nosimo vunu, a ne metalnu kapu.

                      Mogu i sam: Uporedi kod kuće pet predmeta na dodir, metalni, drveni, stakleni, plastični i vuneni, i poređaj ih od „najhladnijeg” na dodir. Izazov: objasni zašto su svi zapravo iste temperature.

                      Probaj svojim rečima

                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Topi se i postaje voda.

                        Toplota dlana pretvara led u tečnu vodu.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Vuna slabo provodi toplotu, pa čuva toplotu tela.

                        Toplota tela sporo izlazi kroz vunu.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Metalna.

                        Metal dobro provodi toplotu.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      Igram i otkrivam

                      Kuhinja u kraljevom zamku

                      Kralj Egonor sređuje kuhinju u zamku i bira materijale: šta treba brzo da zagreje hranu, a šta da sačuva ruke kuvara.

                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                      Kako ovaj materijal provodi toplotu?

                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                      Sada bez ekrana

                      Uz odraslog sipajte toplu vodu sa česme u šolju, nikako ključalu. Stavite metalnu, drvenu i plastičnu kašiku. Posle jednog minuta dodirnite vrhove i poređajte ih od najtoplije do najhladnije.

                      Za roditelja

                      Koristite samo toplu vodu sa česme, nikad ključalu vodu, šporet ili vatru. Dete dodiruje kašike tek kad vi proverite da nisu vrele.

                      FebruarElektricitet i strujno kolo

                      Naš cilj: Umem uz odraslog da sastavim jednostavno strujno kolo sa baterijom i razlikujem provodnike od izolatora.

                      Otkrivam princip: Struji treba ceo krug

                      Zastani i razmisli: Zašto prekidač za svetlo radi tako što samo razdvaja i spaja dva metalna dela?

                      Proveri svoju ideju

                      Struja teče samo kada postoji zatvoren put od izvora i nazad. Prekidač otvara i zatvara taj put: kad razdvoji metale, krug je prekinut i svetlo se gasi. Prekid na bilo kom mestu zaustavlja struju u celom krugu.

                      Hajde da razumemo

                      Struja teče samo kroz zatvoren krug: od baterije, kroz žicu, do sijaličice i nazad. Ako se krug prekine, sijaličica se gasi. Metali provode struju, a plastika, guma i drvo je ne provode, pa su žice obložene plastikom. Kad protrljaš balon o kosu, on privlači papiriće: to je statički elektricitet.

                      Pogledaj primer

                      Uz odraslog, Ema spoji bateriju od 1,5 V, dve žice i sijaličicu. Sijaličica svetli. Kada u krug ubaci spajalicu, i dalje svetli, a kada ubaci gumicu za brisanje, gasi se. Spajalica je provodnik, a gumica nije.

                      Zajedno kroz lekciju

                      1. UčiteljUčitelj protrlja balon o vunu i privuče papiriće, pa pita šta je moglo da ih podigne.
                      2. NastavnikNastavnik fizike pokaže bateriju od 1,5 V, žice i sijaličicu i jasno kaže da se ogledi nikad ne rade sa utičnicom.
                      3. UčenikUčenik uz nadzor sastavi kolo i proveri spajalicu, novčić, gumicu i drveni štapić.
                      4. RoditeljRoditelj kod kuće pokaže da su kablovi obloženi plastikom i pita dete zašto.
                      5. UčenikDete nacrta strujno kolo i strelicama pokaže put struje.

                      Mogu i sam: Nacrtaj strujno kolo i označi gde bi stavio prekidač. Napravi tabelu provodnika i izolatora od predmeta koje si isprobao uz odraslog. Izazov: objasni zašto sijaličica ne svetli kad u krug ubaciš drveni štapić, iako je krug zatvoren.

                      Probaj svojim rečima

                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Krug je prekinut, pa struja ne teče.

                        Struji je potreban ceo zatvoren put.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Ne, plastika je izolator.

                        Zato se plastikom oblažu žice.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Ne, nikad.

                        Struja iz utičnice je opasna po život; ogledi se rade samo sa malom baterijom i uz odraslog.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      Igram i otkrivam

                      Savijeva sijaličica

                      Savijeva sijaličica u radionici treba da zasvetli, a Nerad mu dodaje sve redom. Razvrstaj šta pušta struju kroz krug.

                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                      Provodnik ili izolator?

                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                      Sada bez ekrana

                      Protrljajte naduvan balon o vuneni džemper i prinesite ga sitnim papirićima. Zatim uz odraslog spojite bateriju od 1,5 V, sijaličicu i dve žice i proverite koje predmete iz kuće krug propušta.

                      Za roditelja

                      Strujno kolo radite samo sa baterijom od 1,5 V, malom sijaličicom i žicama, i stalno budite uz dete. Recite jasno: utičnica, produžni kabl i aparati nisu za oglede. Ne koristite male okrugle dugmaste baterije, jer su opasne ako se progutaju.

                      FebruarAlat, obrada i reciklaža

                      Naš cilj: Umem da razvrstam otpad prema materijalu i objasnim zašto se materijali recikliraju.

                      Otkrivam princip: Otpad je materijal na pogrešnom mestu

                      Zastani i razmisli: Zašto se stara novina može pretvoriti u novu kutiju, a ostatak jabuke ne može?

                      Proveri svoju ideju

                      Papir je napravljen od drvenih vlakana, pa se ta vlakna mogu ponovo upotrebiti. Ostatak jabuke se ne reciklira, nego se raspada i postaje hrana za zemlju. Kad znamo od čega je predmet, znamo i gde mu je mesto posle upotrebe.

                      Hajde da razumemo

                      Materijale obrađujemo alatom: makazama sečemo papir, testerom drvo, a iglom šijemo tkaninu. Kada predmet više ne koristimo, mnogi materijali mogu ponovo da se preprave. Papir, staklo, plastika i metal se odvajaju posebno. Tako se štede drveće, ruda i energija, a smeća je manje.

                      Pogledaj primer

                      Novak ima praznu flašu, novine, teglu i limenku. Flaša ide u plastiku, novine u papir, tegla u staklo, a limenka u metal. Ostaci hrane ne idu ni u jednu od tih kanti, nego u kompost ili mešani otpad.

                      Zajedno kroz lekciju

                      1. UčiteljUčitelj istrese na sto čistu ambalažu i pita: šta je od čega napravljeno?
                      2. UčenikUčenik razvrstava ambalažu u kutije i objašnjava kako je prepoznao materijal.
                      3. NastavnikNastavnik tehnike pokaže alate za papir, drvo i tkaninu i kako se bezbedno drže makaze.
                      4. RoditeljRoditelj sa detetom pronađe najbliže kontejnere za odvojeno sakupljanje otpada.
                      5. UčenikDete od ambalaže napravi novi koristan predmet, na primer držač za olovke.

                      Mogu i sam: Prebroj sam koliko ambalaže porodica baci za jedan dan i razvrstaj je po materijalu. Izazov: predloži porodici dve promene koje bi smanjile količinu otpada i proveri posle nedelju dana da li su uspele.

                      Probaj svojim rečima

                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                        U kantu za papir.

                        Sveska je od papira, pa se papir ponovo koristi.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Makazama.

                        Makaze imaju dva oštra sečiva.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Da se seče manje drveća.

                        Papir se pravi od drvenih vlakana.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      Igram i otkrivam

                      Čist brod za ostrvo zmajeva

                      Na brodu za ostrvo zmajeva nakupila se ambalaža, a Nerad bi sve bacio u more. Pomozi Johanu da je razvrsta.

                      Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

                      U koju kantu ide?

                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                      Sada bez ekrana

                      Napravite kod kuće tri kutije: papir, plastika i metal. Nedelju dana dete razvrstava ambalažu, a na kraju prebrojite čega je bilo najviše i razgovarajte zašto.

                      Za roditelja

                      Pravila odvajanja otpada razlikuju se od mesta do mesta, pa proverite kako se radi u vašem naselju. Oštre limenke i razbijeno staklo dodiruje samo odrasli.

                      MartStanja vode i kruženje vode

                      Naš cilj: Razumem da voda može biti čvrsta, tečna i gasovita i umem da opišem kako kruži u prirodi.

                      Otkrivam princip: Ista voda, drugo ruho

                      Zastani i razmisli: Kada se kocka leda istopi, a zatim voda ispari, zašto kažemo da voda nije nestala?

                      Proveri svoju ideju

                      Voda je samo promenila stanje: od čvrstog u tečno, pa u gas koji ne vidimo. Kada se para ohladi, ponovo vidimo kapljice. Toplota i hladnoća menjaju stanje vode, a voda ostaje ista, pa zato kruži u prirodi bez kraja.

                      Hajde da razumemo

                      Voda je tečna u čaši, čvrsta kao led i gasovita kao vodena para, koju ne vidimo. Toplota pretvara led u vodu, a vodu u paru. Hlađenjem para ponovo postaje kapljice, a voda led. Sunce greje mora i reke, para se diže, hladi se i pravi oblake, a iz oblaka pada kiša. Tako voda kruži.

                      Pogledaj primer

                      Aleksandar ostavi kocku leda na tanjiru. Posle sata na tanjiru je barica. Sutradan je barica manja, jer je deo vode isparao u vazduh. To je ista voda u tri stanja.

                      Zajedno kroz lekciju

                      1. UčiteljUčitelj pokaže kocku leda, čašu vode i orošeno ogledalo i pita šta im je zajedničko.
                      2. UčenikUčenik meri koliko je vremena potrebno da se kocka leda istopi na tanjiru i beleži.
                      3. NastavnikNastavnik fizike nacrta kruženje vode strelicama i objasni reči isparavanje i kondenzacija.
                      4. RoditeljRoditelj sa detetom zalepi kesu sa vodom na prozor i svaki dan zajedno posmatraju.
                      5. UčenikDete ispriča put jedne kapljice od mora do kiše svojim rečima.

                      Mogu i sam: Nacrtaj strip o putu jedne kapljice kroz kruženje vode u pet sličica. Izazov: smisli kako bi brže osušio mokru maramicu i proveri to ogledom, menjajući samo jednu stvar.

                      Probaj svojim rečima

                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Led.

                        Voda se na hladnoći zamrzne i postaje čvrsta.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Isparava i nestaje.

                        Toplota pretvara vodu u paru.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                        Vodena para iz vazduha se na hladnom pretvara u kapljice.

                        Hlađenjem para postaje tečna voda.

                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                      Igram i otkrivam

                      Put kapljice do Goluxlanda

                      Savi prati jednu kapljicu iz mora do bunara u Goluxlandu. Nerad tvrdi da kiša pada pre oblaka.

                      Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                      Poređaj korake kruženja vode.

                        Sada bez ekrana

                        Sipajte malo vode u providnu kesu sa zatvaračem, nacrtajte na njoj oblak i Sunce i zalepite je na sunčan prozor. Nekoliko dana posmatrajte kapljice gore i vodu koja se sliva nazad.

                        Za roditelja

                        Ne koristite ključalu vodu ni šporet za ovaj ogled. Paru je najlakše pokazati na ogledalu u kupatilu posle toplog tuširanja.

                        MartKako nastaju padavine

                        Naš cilj: Razlikujem kišu, sneg, grad, rosu i maglu i znam od čega zavisi šta će nastati.

                        Otkrivam princip: Hladnoća odlučuje

                        Zastani i razmisli: Iz istog oblaka može da padne kiša ili sneg. Šta odlučuje šta će stići do zemlje?

                        Proveri svoju ideju

                        Kapljice u oblaku su voda. Ako je vazduh dovoljno hladan, voda se zamrzne i stiže kao sneg, a ako je toplije, stiže kao kiša. Isti uzrok, hlađenje vodene pare, pravi i rosu, i maglu, i oblake.

                        Hajde da razumemo

                        Oblaci su od sitnih kapljica vode ili kristalića leda. Kada se kapljice spoje i postanu teške, padaju kao kiša. Kada je veoma hladno, voda se zamrzne i pada sneg. Grad su komadi leda iz olujnog oblaka. Rosa nastaje na hladnoj travi ujutro, a magla je oblak pri samoj zemlji.

                        Pogledaj primer

                        Lora ujutro vidi kapljice na travi, a nebo je vedro. To nije kiša, nego rosa: noću se trava ohladila, pa se vodena para iz vazduha na njoj pretvorila u kapljice.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj pokaže fotografije kiše, snega, grada, rose i magle i pita šta im je zajedničko.
                        2. UčenikUčenik na hladnom ogledalu ili poklopcu tegle posmatra kako se kapljice skupljaju i postaju veće.
                        3. NastavnikNastavnik geografije objasni zašto je na planinama češće sneg nego u ravnici.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom ujutro izađe u dvorište i potraži rosu na travi i automobilima.
                        5. UčenikDete na kraju nedelje pročita svoj kalendar vremena i kaže koje vreme je bilo najčešće.

                        Mogu i sam: Vodi kalendar vremena ceo mesec i na kraju napravi stubičasti dijagram dana sa kišom, snegom i Suncem. Izazov: uporedi kalendar sa prognozom i zapiši koliko puta je prognoza bila tačna.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Kada je u oblaku i vazduhu veoma hladno.

                          Na hladnoći se voda zamrzne u kristaliće.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Oblak blizu zemlje.

                          Magla je od istih sitnih kapljica kao oblak.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Na hladnoj travi nastala je rosa.

                          Para iz vazduha se na hladnom pretvara u kapljice.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        Igram i otkrivam

                        Zagonetke Zmaja Jove o vremenu

                        Zmaj Jova je na ulaz u Magičnu pećinu okačio pet zagonetki o vremenu. Spoji padavinu sa njenim opisom.

                        Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Spoji pojavu i opis.

                        Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                        Sada bez ekrana

                        Nedelju dana vodite kalendar vremena: dete crta znak za kišu, sneg, maglu, sunčano ili oblačno vreme i beleži da li je ujutro bilo rose.

                        Za roditelja

                        Uz kalendar vremena pitajte šta je bilo isto kad je padala kiša: oblaci, vetar, hladnoća. Tako dete samo vidi vezu između uzroka i padavine.

                        MartVazduh i njegovo kretanje

                        Naš cilj: Umem ogledom da pokažem da vazduh postoji, zauzima prostor i kreće se kao vetar.

                        Otkrivam princip: Ne vidim, ali postoji

                        Zastani i razmisli: Kako možeš da dokažeš da je „prazna” čaša zapravo puna nečega?

                        Proveri svoju ideju

                        Kada čašu okrenutu naopako gurneš u vodu, voda ne ulazi do dna, jer je unutra vazduh. Vazduh zauzima prostor i gura, iako je nevidljiv. Postojanje nečega dokazujemo i po onome što ono radi, ne samo po tome da li ga vidimo.

                        Hajde da razumemo

                        Vazduh ne vidimo, ali ga osećamo kada duva vetar. Vazduh zauzima prostor, zato se balon naduva. Topao vazduh se diže, a hladan spušta. Vetar je vazduh koji se kreće. Vazduh je potreban za disanje svim živim bićima, pa ga čuvamo čistim.

                        Pogledaj primer

                        Novak gurne praznu čašu otvorom nadole u lavor sa vodom. Unutra ostaje suvo, jer je čaša puna vazduha koji ne pušta vodu. Kad nagne čašu, izađu mehurići i voda uđe.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj pokaže praznu flašu i pita: šta je u njoj? Deca kažu ništa.
                        2. UčenikUčenik gurne čašu naopako u vodu i posmatra mehuriće kad je nagne.
                        3. NastavnikNastavnik fizike pokaže papirnu spiralu iznad toplog radijatora, koja se okreće jer se topao vazduh diže.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom zalepi trake na vrata i zajedno posmatraju promaju.
                        5. UčenikDete objasni svojim rečima zašto „prazna” čaša nije prazna.

                        Mogu i sam: Napravi vetrenjaču od papira i štapića i nađi tri mesta u kući ili dvorištu gde se okreće najbrže. Izazov: objasni zašto se spirala iznad radijatora okreće iako niko ne duva.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Vazduh zauzima prostor.

                          Vazduh koji uđe gura zidove balona.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Vazduh koji se kreće.

                          Vetar pomera lišće, zastave i oblake.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Vazduh struji kroz sobu i pomera traku.

                          Kretanje vazduha vidimo po onome što pomera.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        Igram i otkrivam

                        Savijeva prazna kutija

                        Savi tvrdi da je njegova kutija potpuno prazna, a Aleksandar kaže da je puna vazduha. Pomozi im da odluče.

                        Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Čašu naopako guramo u vodu. Šta je unutra?

                        Sada bez ekrana

                        Zalepite tanke papirne trake na gornji deo vrata. Otvarajte i zatvarajte prozor i posmatrajte kuda se trake pomeraju. Zatim napravite vetrenjaču od papira i proverite gde se najbrže okreće.

                        Za roditelja

                        Balon naduvava odrasli ili dete uz nadzor, a komadiće puklog balona odmah sklonite, jer nisu za usta. Razgovarajte i o čistom vazduhu: zašto provetravamo sobu.

                        AprilSunce, svetlost i duga

                        Naš cilj: Razumem zašto je Sunce važno za život i umem da objasnim kako nastaje duga.

                        Otkrivam princip: Bela svetlost krije boje

                        Zastani i razmisli: Zašto duga ima boje, iako je sunčeva svetlost bela?

                        Proveri svoju ideju

                        Bela svetlost je smeša svih boja. Kapljica vode različito skreće svaku boju, pa se one razdvoje i vidimo ih jednu pored druge. Duga ne nastaje od kapljica bez Sunca, niti od Sunca bez kapljica: potrebna su oba uzroka zajedno.

                        Hajde da razumemo

                        Sunce daje svetlost i toplotu. Bez svetlosti biljke ne mogu da rastu, a bez biljaka ne bi bilo hrane. Bela sunčeva svetlost je zapravo smeša boja. Kada prođe kroz kapljice vode, razdvoji se na boje duge: crvenu, narandžastu, žutu, zelenu, plavu, modru i ljubičastu.

                        Pogledaj primer

                        Posle kiše Sunce sija iza Eme, a ispred nje se pojavi duga. Za dugu su potrebni Sunce iza leđa i kapljice vode ispred nas.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj pita: zašto dugu vidimo posle kiše, a ne usred vedrog dana?
                        2. UčenikUčenik postavi čašu vode na sunčan prozor i traži boje na belom papiru.
                        3. NastavnikNastavnik fizike pokaže prizmu ili CD koji razdvaja svetlost na boje.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom napravi dugu prskalicom u dvorištu, sa Suncem iza leđa.
                        5. UčenikDete nacrta dugu sa bojama tačnim redom i objasni šta je bilo potrebno.

                        Mogu i sam: Nacrtaj dugu sa sedam boja tačnim redom i proveri ga na fotografiji duge. Izazov: posadi dva semena pasulja, jedno drži na svetlu, a drugo u tamnom ormaru, i posle nedelju dana uporedi.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Sunčeva svetlost i kapljice vode.

                          Kapljice razdvajaju belu svetlost na boje.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Iza mene.

                          Dugu vidimo kada je Sunce iza leđa, a kapljice ispred.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Nema dovoljno svetlosti za rast.

                          Svetlost je uslov života biljaka.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        Igram i otkrivam

                        Duga nad brodom

                        Posle oluje nad brodom se pojavila duga. Nerad je u svaki red ubacio nešto što ne pripada. Nađi uljeza.

                        Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                        Sada bez ekrana

                        Sunčanog dana stanite leđima prema Suncu i uz odraslog prskajte sitne kapljice vode crevom ili prskalicom. Potražite dugu. Zatim stavite čašu vode na sunčan prozor i beli papir ispod nje.

                        Za roditelja

                        Podsetite dete da nikad ne gleda direktno u Sunce, ni kroz staklo. Ogled sa dugom najbolje uspeva ujutro ili popodne, kada je Sunce nisko.

                        AprilZemljište kao uslov života

                        Naš cilj: Umem da opišem od čega se sastoji zemljište i zašto je važno za biljke i životinje.

                        Otkrivam princip: Zemlja je živa kuća

                        Zastani i razmisli: Zašto biljka bolje raste u šumskoj zemlji nego u čistom pesku?

                        Proveri svoju ideju

                        Šumska zemlja ima ostatke lišća koje su gliste i sitna bića pretvorila u hranu za biljke, i dobro čuva vodu. Pesak brzo propušta vodu i ima malo hranljivih materija. Živa bića i zemljište pomažu jedno drugom.

                        Hajde da razumemo

                        Zemljište čine sitni komadići stena, pesak, glina, ostaci biljaka i životinja, voda i vazduh. U njemu žive gliste, mravi i mnoga sitna bića. Biljke iz zemljišta korenom uzimaju vodu i hranljive materije. Plodno zemljište nastaje veoma sporo, pa ga treba čuvati od zagađenja.

                        Pogledaj primer

                        Johan stavi malo zemlje u teglu, dolije vodu, zatvori je i promućka. Sutradan vidi slojeve: dole kamenčiće i pesak, iznad sitniju zemlju, a na vrhu plutaju ostaci lišća.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj stavi na sto pesak, glinu i baštensku zemlju i pita gde bi posadili seme.
                        2. UčenikUčenik posadi po jedno seme u svaku vrstu i dve nedelje beleži rast.
                        3. NastavnikNastavnik biologije pokaže glistu u tegli sa zemljom i objasni kako ona rahli zemlju.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom napravi teglu sa slojevima zemlje i zajedno je crtaju.
                        5. UčenikDete objasni zašto treba čuvati zemljište od otpada.

                        Mogu i sam: Posadi isto seme u pesak, glinu i baštensku zemlju i daj im istu vodu. Svakog drugog dana izmeri rast. Izazov: objasni rezultat koristeći reči uzrok i posledica.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Vodu i hranljive materije.

                          Koren ih upija iz zemljišta.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Gliste, mravi, krtice i sitna bića.

                          Zemljište je dom mnogim živim bićima.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Zagađuju zemljište i štete živim bićima.

                          Otrovi iz baterija ulaze u vodu i biljke.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        Igram i otkrivam

                        Lorina bašta

                        Lora sprema baštu u Goluxlandu, a Nerad je ostavio smeće u gredici. Razdvoji šta je deo zdravog zemljišta, a šta ga zagađuje.

                        Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Deo zemljišta ili zagađenje?

                        Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                        Sada bez ekrana

                        Napunite teglu zemljom iz dvorišta i vodom, zatvorite je i promućkajte. Sutradan nacrtajte slojeve koje vidite. Posle ogleda operite ruke.

                        Za roditelja

                        Uzmite zemlju iz dvorišta ili saksije, a ne sa mesta gde ima otpada. Ponudite detetu lupu i rukavice, neka traži sitna bića i vrati ih nazad.

                        AprilŽiva bića i uslovi za život

                        Naš cilj: Prepoznajem zajedničke osobine živih bića i potrebe biljaka.

                        Otkrivam princip: Živo raste i hrani se

                        Zastani i razmisli: Kamen i mače oba mogu da budu topli na suncu. Po čemu znaš da je samo mače živo?

                        Proveri svoju ideju

                        Živo biće raste, hrani se, diše i ima potomstvo. Kamen može da se zagreje ili pomeri, ali ne raste i ne hrani se. Zato ne gledamo samo da li se nešto pomera, nego da li ima sve osobine živih bića.

                        Hajde da razumemo

                        Živa bića rastu, hrane se, dišu i ostavljaju potomstvo. Biljkama su za život potrebni odgovarajući uslovi, uključujući vodu, vazduh i svetlost. Delovi biljke imaju različite uloge. Životinje možemo porediti po ishrani i načinu života.

                        Pogledaj primer

                        Koren učvršćuje biljku i uzima vodu iz zemljišta. Stablo nosi listove i druge delove biljke. Ne zalivamo sve biljke istom količinom vode.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj pokaže kamen, seme pasulja i oblak na slici i pita šta od toga je živo.
                        2. UčenikUčenik posadi seme pasulja u vlažnu vatu i svaki dan beleži promene.
                        3. NastavnikNastavnik biologije pokaže lupom delove biljke, koren, stablo, list i cvet, i kaže čemu svaki služi.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom stavi jednu biljku na svetlo, a jednu u tamu i posle nedelju dana ih uporede.
                        5. UčenikDete objasni zašto je biljka u tami bleda, koristeći reči uslov za život.

                        Mogu i sam: Napravi spisak deset stvari iz dvorišta i za svaku proveri četiri osobine: raste, hrani se, diše, ima potomstvo. Izazov: objasni zašto je seme živo iako izgleda kao kamenčić.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Koren.

                          Koren učvršćuje biljku i upija vodu iz zemljišta.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Ne.

                          Samo kretanje nije dokaz života; automobil ne raste i ne razmnožava se kao živo biće.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Biljojed.

                          Podela se odnosi na način ishrane.

                        Igram i otkrivam

                        Uljez u Magičnoj pećini

                        Zmaj Jova je u pećini pomešao živo i neživo. U svakom redu nađi jedan koji ne pripada.

                        Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                        Sada bez ekrana

                        Posmatrajte jednu biljku tokom sedmice. Nacrtajte je dva puta, zabeležite promenu i negujte je prema uputstvu odraslog.

                        Za roditelja

                        Ne koristite ogled koji namerno oštećuje biljku ili uznemirava životinju. Neka dete razlikuje zapažanje od pretpostavke.

                        MajRazvrstavam biljke i životinje iz okoline

                        Naš cilj: Poredim biljke po stablu i listu, a životinje po načinu života i ishrane.

                        Otkrivam princip: Grupišemo po jednom pravilu

                        Zastani i razmisli: Krava je domaća životinja i biljojed. Zašto su to dve različite grupe, a ne jedna?

                        Proveri svoju ideju

                        Jedno pravilo pita kako životinja živi uz čoveka, a drugo čime se hrani. Ista životinja može pripadati grupama po oba pravila. Kada razvrstavamo, prvo kažemo po kom pravilu, pa tek onda stavljamo u grupu.

                        Hajde da razumemo

                        Zeljaste biljke obično imaju meko zeleno stablo, a drvenaste čvrsto drvenasto stablo. Među drvenastim biljkama prepoznajemo drveće i žbunje. Lišćari imaju široke listove, a četinari najčešće igličaste ili ljuspaste listove. Životinje možemo grupisati po različitim pravilima. Domaća ili divlja govori o odnosu prema ljudima; biljojed, mesojed ili svaštojed govori o ishrani. Te grupe nisu isto.

                        Pogledaj primer

                        Hrast je drvenasta biljka i lišćar; bor je drvenasta biljka i četinar. Pas je domaća životinja, a vuk divlja. Krava je biljojed. Medved može jesti i biljnu i životinjsku hranu, pa je svaštojed.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj podeli sličice životinja i traži da ih deca podele u dve grupe, a ne kaže po kom pravilu.
                        2. UčenikUčenik objasni pravilo po kome je delio, a drugari pogađaju koje je.
                        3. NastavnikNastavnik biologije donese grančicu lišćara i četinara i pokaže razliku u listovima i stablu.
                        4. RoditeljRoditelj u parku traži sa detetom jedno zeljasto i jedno drvenasto stablo.
                        5. UčenikDete iste sličice razvrsta ponovo po drugom pravilu i pokaže da se grupe menjaju.

                        Mogu i sam: Nacrtaj deset životinja i razvrstaj ih dva puta: prvo na domaće i divlje, pa na biljojede, mesojede i svaštojede. Izazov: smisli treće pravilo po kome bi ih mogao razvrstati.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Četinarima.

                          Bor najlakše prepoznajemo po igličastim listovima.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Ne.

                          Podela prema odnosu sa ljudima nije isto što i podela prema ishrani.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Svaštojed.

                          Naziv opisuje način ishrane, a ne mesto gde životinja živi.

                        Igram i otkrivam

                        Johanov herbarijum i zverinjak

                        Johan na brodu sređuje zbirku biljaka i životinja, a Nerad je ubacio uljeze. Nađi ih.

                        Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                        Sada bez ekrana

                        U šetnji sa odraslim pronađite drvo i zeljastu biljku. Nacrtajte njihove listove bez branja. Kod kuće razvrstajte poznate životinje u dve odvojene tabele: po načinu života i po ishrani.

                        Za roditelja

                        Ne svodite podelu na jednu osobinu koja važi bez izuzetka. Na primer, ariš je četinar koji odbacuje iglice. Domaći pas je primer životinje o kojoj ljudi brinu, a divlje životinje ne prilazimo i ne hranimo za potrebe zadatka.

                        MajČovek kao deo žive prirode i zdravlje

                        Naš cilj: Razumem da je čovek živo biće sa sličnim potrebama kao druga i znam šta čuva moje zdravlje.

                        Otkrivam princip: Telo javlja šta mu treba

                        Zastani i razmisli: Zašto osećamo žeđ, glad i umor, i šta bi bilo kad ih ne bismo osećali?

                        Proveri svoju ideju

                        Žeđ, glad i umor su poruke tela da mu nešto nedostaje. Kada ih poslušamo i popijemo vodu, jedemo ili se odmorimo, telo nastavlja da radi dobro. Zdrave navike su odgovor na potrebe tela, a ne pravila sama po sebi.

                        Hajde da razumemo

                        Čovek raste, diše, hrani se i ima potomstvo, kao i druga živa bića. Pomoću čula upoznajemo svet: vidimo, čujemo, osećamo miris, ukus i dodir. Telu su potrebni voda, raznovrsna hrana, san, kretanje i čistoća. Kad ih zanemarimo, telo nam to pokaže umorom ili bolešću.

                        Pogledaj primer

                        Aleksandar je kasno legao i nije doručkovao. Na času mu je teško da se seti zadatka. Sledećeg dana je spavao dovoljno i doručkovao, pa mu je lakše. Navike su uzrok, a kako se osećamo je posledica.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj pita: po čemu je čovek sličan biljkama i životinjama?
                        2. UčenikUčenik u igri čula pogađa predmete po mirisu, zvuku i dodiru i kaže koje je čulo koristio.
                        3. NastavnikNastavnik fizičkog vaspitanja posle trčanja pita decu šta osećaju u telu i šta im sada treba.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom napravi raspored sna i obroka za jednu nedelju.
                        5. UčenikDete na kraju nedelje kaže kako se osećalo u dane kada je dobro spavalo.

                        Mogu i sam: Vodi nedelju dana dnevnik zdravlja: koliko si spavao, šta si jeo, koliko si se kretao i kako si se osećao. Izazov: pronađi vezu između jedne navike i toga kako se osećaš.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Čulom mirisa, nosom.

                          Nos prepoznaje mirise iz vazduha.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Da sklonimo klice koje mogu da nas razbole.

                          Klice ne vidimo, ali ih sapun spira.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Voda i odmor.

                          Telo je izgubilo vodu i potrošilo snagu.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        Igram i otkrivam

                        Savi uči o čulima

                        Savi je robot i nema čula kao ljudi. Pomozi mu da shvati koji deo tela služi kom čulu.

                        Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Spoji deo tela i čulo.

                        Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                        Sada bez ekrana

                        Igrajte igru čula: dete zatvorenih očiju po mirisu, zvuku i dodiru pogađa poznate predmete iz kuhinje. Posle toga zajedno nacrtajte plan zdravog dana.

                        Za roditelja

                        Za igru čula birajte samo bezbedne predmete i hranu na koju dete nije alergično. Ne delite hranu na „dobru i lošu”, nego pričajte o raznovrsnosti i meri.

                        MajStaništa i prilagođavanje

                        Naš cilj: Umem da opišem šumu, livadu i vodu kao staništa i objasnim kako je živo biće prilagođeno svom staništu.

                        Otkrivam princip: Telo odgovara staništu

                        Zastani i razmisli: Zašto pačje noge imaju kožicu između prstiju, a kokošje nemaju?

                        Proveri svoju ideju

                        Osobine tela pomažu živom biću da preživi tamo gde živi. Pače pliva, pa mu kožica služi kao veslo, a kokoška čeprka po zemlji. Kada se stanište promeni ili uništi, bića koja su mu prilagođena teško mogu da se presele.

                        Hajde da razumemo

                        Stanište je mesto gde biljke i životinje nalaze hranu, vodu i zaklon. Šuma, livada, reka i bara su različita staništa. Živa bića imaju osobine koje im pomažu da žive baš tamo: riba ima peraja i škrge za vodu, krtica jake šape za kopanje, a žaba može da živi i u vodi i na kopnu.

                        Pogledaj primer

                        Ema poredi pačje i kokošje noge. Pače ima kožicu između prstiju, kao veslo, pa dobro pliva. Kokoška je nema, pa čeprka po zemlji. Oblik nogu odgovara staništu.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj pokaže slike šume, livade i bare i pita šta svako mesto pruža živim bićima.
                        2. UčenikUčenik izabere jednu životinju i nabroji tri osobine koje joj pomažu u njenom staništu.
                        3. NastavnikNastavnik biologije pokaže fotografije žabe, ribe i krtice i objasni prilagođavanje.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom posmatra jedno drvo i prebroji ko sve živi na njemu i oko njega.
                        5. UčenikDete izmisli životinju za ostrvo zmajeva i objasni kako je njeno telo prilagođeno ostrvu.

                        Mogu i sam: Izaberi jedno stanište i napravi plakat: biljke, životinje, hrana i zaklon. Izazov: objasni šta bi se desilo bićima tog staništa kad bi ono presušilo ili bilo posečeno.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Diše škrgama i potrebna joj je voda.

                          Škrge uzimaju vazduh iz vode, a ne iz vazduha oko nas.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Mesto gde živo biće nalazi hranu, vodu i zaklon.

                          Svako biće ima svoje stanište.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Ima jake šape za kopanje.

                          Šape su joj kao lopate.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        Igram i otkrivam

                        Mapa staništa ostrva zmajeva

                        David Golux pravi mapu staništa za ostrvo zmajeva. Smesti svako biće tamo gde mu je dom.

                        Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Gde živi ovo biće?

                        Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                        Sada bez ekrana

                        Prošetajte do parka, livade ili obale. Dete crta tri živa bića koja vidi i uz svako zapisuje gde se krije i čime se hrani. Posmatrajte bez hvatanja i uznemiravanja.

                        Za roditelja

                        Kod vode budite stalno pored deteta. Ako nemate šumu ili livadu blizu, i drvo u dvorištu je malo stanište: potražite ko sve živi na njemu.

                        JunLanac ishrane i povezanost u prirodi

                        Naš cilj: Umem da složim jednostavan lanac ishrane i objasnim kako su povezane živa i neživa priroda.

                        Otkrivam princip: Sve je povezano

                        Zastani i razmisli: Ako ljudi pokose svu travu na livadi, zašto će to osetiti i rode?

                        Proveri svoju ideju

                        Bez trave nestaju skakavci, bez skakavaca žabe imaju manje hrane, a rode jedu žabe. Svaka karika zavisi od prethodne, a prva zavisi od Sunca, vode i zemljišta. Zato promena na jednom mestu u prirodi ima posledice na drugom.

                        Hajde da razumemo

                        Biljke same prave hranu uz pomoć Sunca, vode, vazduha i zemljišta. Biljkom se hrane biljojedi, a biljojedima mesojedi. Tako nastaje lanac ishrane, na primer trava, skakavac, žaba, roda. Ako nestane jedna karika, menjaju se i ostale. Neživa priroda je početak svakog lanca.

                        Pogledaj primer

                        Novak crta lanac: list salate, puž, jež. Pita se šta bi bilo bez salate. Puž ne bi imao hranu, pa ni jež ne bi imao puževa. Lanac počinje biljkom, a biljka Suncem.

                        Zajedno kroz lekciju

                        1. UčiteljUčitelj podeli kartice biljaka i životinja i traži da deca naprave lanac od tri karike.
                        2. UčenikUčenik složi lanac i objasni ko koga jede i zašto lanac počinje biljkom.
                        3. NastavnikNastavnik biologije objasni da je čovek takođe deo lanca i kako zagađenje putuje kroz lanac.
                        4. RoditeljRoditelj sa detetom napravi lanac od papirnih traka i zajedno pocepaju jednu kariku.
                        5. UčenikDete predloži kako ljudi mogu da sačuvaju jednu kariku, na primer pčele ili ptice.

                        Mogu i sam: Složi tri različita lanca ishrane, za šumu, livadu i vodu. Izazov: za jedan lanac objasni šta bi se desilo kad bi se broj jedne karike udvostručio.

                        Probaj svojim rečima

                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Biljkom.

                          Biljka jedina pravi hranu uz pomoć Sunca.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Imale bi manje hrane.

                          Karike lanca zavise jedna od druge.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                          Sunce pomaže biljkama, biljke hrane zečeve, a zečevi lisicu.

                          Sunce je početak lanca.

                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                        Igram i otkrivam

                        Lanac ishrane na livadi

                        Kralj Egonor je primetio da na livadi ima sve manje roda. Pomozi Emi da složi lanac i nađe uzrok.

                        Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                        Poređaj od početka lanca.

                          Sada bez ekrana

                          Napravite lanac ishrane od papirnih traka: na svaku traku dete nacrta jednu kariku i spoji ih u lanac. Zatim pocepajte jednu kariku i razgovarajte šta se desilo sa ostalima.

                          Za roditelja

                          Lanac ishrane nije priča o dobrim i zlim životinjama. Mesojed nije „zao”, nego ima drugačiju ulogu u prirodi.

                          JunKako biljke i životinje pomažu ljudima

                          Naš cilj: Povezujem poznat proizvod sa biljkom ili životinjom i navodim odgovornost čoveka prema živim bićima.

                          Otkrivam princip: Korist ide uz brigu

                          Zastani i razmisli: Ako od ovce svake godine dobijamo vunu, zašto se isplati da o njoj dobro brinemo?

                          Proveri svoju ideju

                          Zdrava ovca daje vunu iz godine u godinu, a zdrava šuma daje drvo, čist vazduh i dom životinjama dugo. Kada koristimo živa bića bez brige, korist brzo nestane. Zato briga o prirodi nije samo lepa, nego i mudra.

                          Hajde da razumemo

                          Ljudi koriste biljke i životinje za različite potrebe, ali živa bića nisu samo predmeti za upotrebu. Od pšenice dobijamo brašno, od pamuka vlakna za tkaninu, a od ovce vunu. Biljke pružaju hranu i stanište mnogim živim bićima. O domaćim životinjama ljudi treba odgovorno da brinu, a divlje posmatramo bez uznemiravanja. Korist povezujemo sa brigom i poštovanjem prirode.

                          Pogledaj primer

                          Put hleba možemo prikazati: pšenica, zrno, brašno, testo, pečen hleb. Tu učestvuju priroda i rad ljudi. Vuneni šal povezuje ovcu, brigu uzgajivača, pripremu vlakna i rad onoga ko je šal napravio. Ne potiče svaka tkanina od iste sirovine.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. UčiteljUčitelj donese hleb, vunenu čarapu, pamučnu majicu i teglicu meda i pita odakle potiču.
                          2. UčenikUčenik za svaki proizvod nacrta biljku ili životinju od koje je nastao.
                          3. NastavnikNastavnik biologije objasni kako pčele oprašuju cveće i zašto bez njih ne bi bilo mnogo plodova.
                          4. RoditeljRoditelj sa detetom pročita deklaraciju na tri proizvoda i potraže od čega su napravljeni.
                          5. UčenikDete smisli jedan način da porodica pazi na živa bića od kojih dobija hranu ili materijal.

                          Mogu i sam: Napravi plakat sa deset proizvoda iz kuće i za svaki napiši od koje biljke ili životinje je nastao. Izazov: za tri proizvoda napiši šta bi se desilo kad bi ta biljka ili životinja nestala.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Sa pšenicom.

                            U primeru pratimo jedan konkretan put proizvoda; brašno može nastati i od drugih biljaka.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Od ovce.

                            Vuna je životinjsko vlakno; nije svaki materijal koji deluje mekano vuna.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Ne.

                            Čovekova odgovornost uključuje brigu o životinji i poštovanje njenih potreba.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Pijaca u Goluxlandu

                          Na pijaci u Goluxlandu Aleksandar prodaje proizvode, ali su se etikete pomešale. Spoji izvor i proizvod.

                          Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Spoji biljku ili životinju sa proizvodom.

                          Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                          Sada bez ekrana

                          Izaberite tri predmeta ili namirnice u domaćinstvu. Uz odraslog pogledajte deklaraciju i nacrtajte odakle potiče osnovna sirovina. Ako poreklo nije poznato, napišite pitanje umesto nagađanja.

                          Za roditelja

                          Ne menjajte detetovu ishranu za potrebe zadatka i poštujte porodične izbore. Nisu potrebni odlazak do životinja, dodirivanje nepoznatih biljaka ili prikupljanje uzoraka. Razlikujte siguran podatak sa deklaracije od pretpostavke.

                          Predmet

                          Engleski jezik

                          Kratki razgovori, razumevanje uputstava i primena reči u igri. Naglasak je na slušanju i govoru.

                          Šta učimo ove godine i zašto

                          U drugom razredu engleski ima dva časa nedeljno i uči se pre svega slušanjem, govorom, pesmom i igrom. Dete razume kratka uputstva, pozdravlja, predstavlja se i odgovara jednom rečju ili kratkom rečenicom. Pisanje je tek na početku: dete prepoznaje i prepisuje reči i kratke fraze. Godina ide od bliskog ka širem svetu. U jesen su škola, boje i brojevi do 20, voće i kupovina, zatim kuća, soba i porodica. Zimi dolaze telo, odeća, praznici, dani u nedelji i vreme napolju. U proleće deca uče životinje i „can”, rođendan, grad i prevoz, mesece i godišnja doba, a godina se završava slušanjem i igranjem jednostavne bajke i ponavljanjem. Gramatika se ne uči kao pravilo napamet, nego kroz rečenice koje se ponavljaju: this is, there is i there are, can, I like, predlozi in, on i under i naredbe kao Stand up. U Goluxlandu koristimo američki engleski (Mom, fall, pants, eraser), a uz svaku celinu dete otkriva mali princip: zašto an apple, zašto množina dobija -s, zašto boja ostaje ista i zašto posle can nema reči „to”.

                          Principi koje otkrivamo:

                          • Reč se uči uz stvar, sliku ili pokret, a ne uz prevod napamet.
                          • Ispred reči koja počinje samoglasničkim glasom kažemo an (an apple), jer se tako reči ne sudaraju u izgovoru.
                          • Množina dobija -s (two cats), a pridev ispred imenice ostaje isti (a red ball, three red balls).
                          • Engleski uvek kaže ko radi (I, he, she, it), jer glagol is izgleda isto za sve.
                          • Posle can glagol ostaje isti i nema reči „to”: I can swim, she can swim.
                          • Is ide uz jednu stvar, are uz više: there is a bed, there are two beds.
                          • Jezici prenose misao, ne reč po reč: I am seven, a ne I have seven.
                          • Mnoge reči čuvaju sliku svog značenja: fall (pasti) je jesen, Thanksgiving je dan zahvaljivanja.
                          • Američki engleski ima svoje reči: Mom, fall, pants, eraser, store.

                          Na šta pazimo (česte greške):

                          • „a apple” umesto „an apple”: dete ne čuje sudar dva samoglasnika. Neka izgovori oba oblika naglas.
                          • „two cat” ili „reds balls”: dete zaboravi -s na imenici ili ga doda pridevu, kao u srpskom. Pokažite da se menja samo imenica.
                          • „Is tall.” ili „Am seven.”: izostavljen subjekat, prenesen iz srpskog. Pitajte: ko je visok?
                          • „I can to swim”: doslovan prevod „mogu da plivam”. Ponovite pravilnu rečenicu bez objašnjavanja gramatike.
                          • Čitanje engleske reči srpskim slovima (five kao „five”). Uvek prvo slušajte izgovor u kursu ili školskom audio-materijalu.
                          • Mešanje he i she, i brojeva thirteen i thirty. Pokazujte prstima i slikama.

                          Predlog pretpostavlja engleski kao prvi strani jezik. Prilagodite školi i prethodnom znanju deteta. Postojeći kurs r2 nudi dodatno vežbanje, ali ne zamenjuje ovaj izbor komunikacijskih ciljeva.

                          SeptembarPozdravljam, predstavljam se i molim

                          Naš cilj: Koristim kratke izraze za pozdrav, predstavljanje i učtivu molbu.

                          Otkrivam princip: Pozdrav otvara i zatvara

                          Zastani i razmisli: Zašto kažeš Hello kad uđeš, a Goodbye kad izađeš, a ne obrnuto?

                          Proveri svoju ideju

                          Pozdrav pokazuje da li razgovor počinje ili se završava. Hello otvara susret, a goodbye ga zatvara. Jezik nije samo spisak reči, nego i znak drugima šta se upravo dešava, pa prava reč u pravom trenutku pomaže da se ljudi razumeju.

                          Hajde da razumemo

                          Hello je pozdrav, a goodbye rastanak. My name is... koristimo da kažemo ime. Please dodajemo molbi, thank you zahvalnosti, a sorry izvinjenju. Vežbaj u stvarnoj maloj razmeni.

                          Pogledaj primer

                          Hello! My name is Ana. Can I have a pencil, please? Here you are. Thank you! Ime u primeru služi samo jezičkoj vežbi.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. UčiteljUlazim u učionicu i kažem: Hello, everyone! Šta mi odgovarate?
                          2. UčenikHello! My name is... i kažem svoje ime.
                          3. NastavnikSada izlazim iz učionice. Šta kažem na vratima?
                          4. UčenikGoodbye! See you!
                          5. RoditeljKod kuće svako jutro jedan pozdrav na engleskom, a uveče Good night.

                          Mogu i sam: Snimi kratak razgovor sa igračkom: pozdrav, predstavljanje, molba sa please i rastanak. Poslušaj snimak i proveri da li su sva četiri dela tu. Izazov: dodaj pitanje What's your name? i odgovor.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Thank you.

                            Tako zahvaljujemo osobi koja nam je pomogla.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            My name is... i svoje ime.

                            Dopuniš izraz svojim imenom.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Please.

                            Ona odgovara reči molim u ovakvoj razmeni.

                          Igram i otkrivam

                          Vrata radionice

                          Savi stoji na vratima radionice i ne zna kada da kaže koju reč. Pomozi mu da razvrsta reči na dolazak i odlazak.

                          Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Razvrstaj pozdrave: dolazim ili odlazim?

                          Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                          Sada bez ekrana

                          Sa odraslim odigraj razmenu pribora. Svaki put zameni predmet i upotrebi please i thank you.

                          Za roditelja

                          Čitajte ili slušajte izraze iz školskog audio-materijala. Ne tražite fonetsko pisanje srpskim slovima niti savršen izgovor iz prvog pokušaja.

                          SeptembarMoja škola i pribor: a i an

                          Naš cilj: Imenujem školski pribor i znam kada kažem a, a kada an.

                          Otkrivam princip: Zašto „an apple”

                          Zastani i razmisli: Izgovori brzo „a apple” i „an apple”. Zašto je drugo lakše za jezik?

                          Proveri svoju ideju

                          Kad se dva samoglasnika nađu jedan do drugog, jezik zastane i reči se sudaraju. Slovo n napravi most između a i apple, pa izgovor teče glatko. Zato an ide ispred reči koje počinju glasom a, e, i, o ili u, a a ispred svih ostalih.

                          Hajde da razumemo

                          U torbi imaš a pencil, a book, a bag, a ruler i an eraser. Reč a znači jedan, bilo koji. Ispred reči koja počinje samoglasničkim glasom kažemo an, jer se tako dve reči ne sudaraju i lakše se izgovaraju: an eraser, an apple. U Americi gumicu zovemo eraser.

                          Pogledaj primer

                          Savi vadi stvari iz torbe: This is a pencil. This is a book. This is an eraser. Probaj naglas „a eraser” pa „an eraser” i oseti koje lakše klizi.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. UčiteljNa stolu su olovka, knjiga, gumica i jabuka. Pokazujem i kažem: a pencil, a book, an eraser, an apple. Slušajte šta se menja.
                          2. UčenikKod gumice i jabuke čujem an. Obe reči počinju kao a ili e.
                          3. NastavnikOdlično si čuo. Sada pokušaj da kažeš a eraser bez pauze. Da li ti jezik zapne?
                          4. UčenikZapne! Sa n je lakše, kao da reči drže jedna drugu za ruku.
                          5. RoditeljKod kuće izvlačimo stvari iz kutije: a ruler, an orange, a bag. Ti biraš a ili an pre nego što ja kažem.

                          Mogu i sam: Napravi spisak od osam stvari iz sobe na engleskom, ispred svake stavi a ili an, pa ih izgovori naglas da proveriš da li teče glatko. Izazov: otkrij zašto kažemo a unicorn, iako reč počinje slovom u (slušaj prvi glas).

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            This is a book.

                            This is uvodi predmet koji pokazuješ, a a znači jedna knjiga.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            An eraser.

                            Eraser počinje samoglasničkim glasom e, pa ide an.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Lenjir.

                            Ruler je pribor za crtanje pravih linija i merenje.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Savijeva torba

                          Savi je prosuo torbu po radionici, a Nerad tvrdi da ispred svega ide samo a. Pomozi Saviju da složi stvari u prave fioke.

                          Potez 1 / 8Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Stavi svaku reč u fioku a ili an.

                          Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                          Sada bez ekrana

                          Spakuj torbu za sutra na engleskom: za svaku stvar koju staviš reci This is a... ili This is an... Odrasli se namerno zabuni, a ti ga ispraviš.

                          Za roditelja

                          Dovoljno je da dete čuje razliku između a i an u izgovoru. Pravilo o samoglasnicima ne treba učiti napamet, nego ga primetiti na nekoliko reči.

                          OktobarBoje i brojevi do 20

                          Naš cilj: Brojim do 20 na engleskom i kažem boju i broj stvari koje vidim.

                          Otkrivam princip: Teen znači i deset

                          Zastani i razmisli: Zašto se brojevi od 13 do 19 svi završavaju sa -teen? Šta se krije u tom nastavku?

                          Proveri svoju ideju

                          Teen je stari oblik reči ten, deset. Fourteen zato kaže četiri i deset, a sixteen šest i deset. Kad otkriješ taj skriveni deset, ne moraš da pamtiš sedam novih reči, nego samo jedan nastavak koji dodaješ poznatim brojevima.

                          Hajde da razumemo

                          Brojevi od 13 do 19 završavaju se sa -teen: thirteen, fourteen, fifteen. Teen podseća na ten, deset, pa fourteen znači četiri i deset. Kad ima više od jedne stvari, dodajemo -s: one star, two stars. Boja se ne menja: one red star, three red stars.

                          Pogledaj primer

                          Ema broji brodiće na reci: one boat, two boats... twelve boats. Svi su plavi, pa kaže twelve blue boats. Reč blue ostaje ista i za jedan i za dvanaest brodića.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. NastavnikNapisaću six, seven, eight, a ispod sixteen, seventeen, eighteen. Šta vidite isto?
                          2. UčenikDruga reč je kao prva, samo ima teen na kraju.
                          3. UčiteljTako je. A koliko je šest i deset?
                          4. UčenikSixteen! Znači teen je deset.
                          5. RoditeljU prodavnici brojimo jabuke u kesi na engleskom, a kod šesnaest mi kažeš koliko je to deset i još koliko.

                          Mogu i sam: Napiši brojeve od 11 do 20 rečima, podvuci teen gde postoji, pa proveri brojanjem sitnih predmeta. Izazov: pronađi dva broja posle deset koja nemaju teen i smisli kako ćeš ih zapamtiti.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Fifteen.

                            Five se menja u fif, pa dodajemo teen, što podseća na ten.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Three green apples.

                            Apple dobija -s jer ih je više, a green ostaje isto.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Dvadeset.

                            Twenty su dve desetice, a reč počinje slično kao two.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Zmajevi brojevi

                          Zmaj Jova je sakrio brojeve u Magičnoj pećini i čuva ih zagonetkom: svaki broj otvara vrata samo uz svoju reč.

                          Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Spoji broj sa engleskom reči.

                          Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                          Sada bez ekrana

                          Igrajte se brojanja stepenica, koraka ili dugmadi do 20 na engleskom. Na svakoj desetici skočite i recite ten ili twenty.

                          Za roditelja

                          Brojeve 13 i 30, 14 i 40 deca lako mešaju. Recite ih jasno, sa naglaskom na kraju kod thirteen, i pokažite prstima koliko je.

                          OktobarVoće, povrće i kupovina

                          Naš cilj: Imenujem voće i povrće i učtivo tražim ono što želim u prodavnici.

                          Otkrivam princip: Učtivost je deo jezika

                          Zastani i razmisli: Zašto prodavac radije posluži nekoga ko kaže I'd like... please nego nekoga ko samo vikne Banana!?

                          Proveri svoju ideju

                          Reči please i I'd like ne menjaju šta tražiš, ali menjaju kako se druga osoba oseća. Na engleskom, kao i na srpskom, molba bez please zvuči kao naredba. Zato učtiva rečenica pomaže da te ljudi rado slušaju i rado ti pomognu.

                          Hajde da razumemo

                          Banana, apple, orange, carrot, tomato. U prodavnici kažeš I would like a banana, please, ili kraće I'd like. Pitanje How many? znači koliko komada. Kad ih je više, dodaješ -s: two bananas, three carrots. Neke reči dobijaju -es: tomatoes, potatoes.

                          Pogledaj primer

                          Lora je prodavac na pijaci u Goluxlandu. Novak kaže: I'd like apples, please. Lora pita: How many? Novak: Four apples, please. Lora: Here you are. Novak: Thank you!

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. UčiteljDanas otvaramo pijacu. Na tezgi su banane, jabuke i šargarepe. Ko želi da bude kupac?
                          2. UčenikJa! I'd like bananas, please.
                          3. NastavnikJa sam prodavac i pitam: How many? Odgovori brojem i rečju.
                          4. UčenikThree bananas, please. Thank you!
                          5. RoditeljKod kuće pakujemo užinu na engleskom: ja kažem šta imam, a ti biraš rečima I'd like.

                          Mogu i sam: Napravi spisak za kupovinu od šest stvari na engleskom, sa brojem uz svaku (three apples). Odglumi kupovinu sa igračkom i proveri da li si svaki put rekao please i thank you. Izazov: pronađi dve reči kojima se u množini dodaje -es.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            I'd like a banana, please.

                            I'd like je učtiv način da kažeš šta želiš, a please dodaje molbu.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Koliko komada želim.

                            How many pita za broj stvari.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Povrće, šargarepa.

                            Carrot je šargarepa, koren koji jedemo kao povrće.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Pijaca na brodu

                          Na brod je stigla sveža roba, a Nerad hoće da kupuje vičući. Pokaži mu kako se kupuje učtivo.

                          Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Kako učtivo tražiš jabuku?

                          Sada bez ekrana

                          Napravite prodavnicu od voća u kuhinji. Dete je kupac pa prodavac, a svaka kupovina ima please, How many? i thank you.

                          Za roditelja

                          Ne tražite da dete piše nazive voća. Važnije je da učtivu rečenicu izgovori celu i u pravoj situaciji.

                          NovembarOpisujem, brojim i pronalazim

                          Naš cilj: Opisujem poznat predmet i razumem in, on i under.

                          Otkrivam princip: Boja ostaje ista

                          Zastani i razmisli: Zašto kažemo a red ball i three red balls, a reč red se ne menja?

                          Proveri svoju ideju

                          Na srpskom kažemo crvena lopta i crvene lopte, pa se boja menja zajedno sa loptom. Na engleskom samo imenica dobija -s, a boja i veličina ostaju iste. Zato je dovoljno da zapamtiš jednu reč za boju, a koliko ih ima pokazuje imenica.

                          Hajde da razumemo

                          Boju i veličinu možeš povezati sa predmetom: a red ball, a small bag. In znači u, on na, a under ispod. Broj poveži sa stvarnim predmetima koje vidiš.

                          Pogledaj primer

                          The ball is under the chair. Lopta je ispod stolice. I have two pencils. Imam dve olovke.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. NastavnikNa stolu su jedna crvena kocka i tri crvene kocke. Slušajte: a red block, three red blocks.
                          2. UčenikRed je isto oba puta. Samo block dobija s.
                          3. UčiteljSada sakrivamo kocku. The block is under the book. Ko će je naći?
                          4. UčenikNašla sam je! It's under the book.
                          5. RoditeljKod kuće ti sakrivaš igračku, a meni daješ uputstvo sa in, on ili under.

                          Mogu i sam: Opiši pet predmeta iz sobe sa bojom, veličinom i mestom (a big blue box is on the bed), pa proveri da li odrasli pronalazi svaki predmet. Izazov: opiši predmet tako da ga drugi nacrta bez gledanja.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Ispod stola.

                            Under označava položaj ispod nečega.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            A red ball.

                            Boja stoji ispred naziva predmeta u ovom izrazu.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Tri olovke.

                            Three znači tri.

                          Igram i otkrivam

                          Skriveni kristali

                          Zmaj Jova je sakrio kristale u Magičnoj pećini i ostavio uputstva na engleskom. Izaberi pravu rečenicu da ih nađeš.

                          Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Kako kažeš „tri plave kocke”?

                          Sada bez ekrana

                          Sakrijte loptu ispod, na ili u odgovarajuću kutiju. Dete pokaže mesto nakon izgovorenog uputstva, pa samo zadaje uputstva.

                          Za roditelja

                          Razumevanje može prvo pokazati pokretom. Ne tražite pisanje svih izraza pre nego što ih dete razume usmeno.

                          NovembarMoja kuća i soba

                          Naš cilj: Kažem šta ima u mojoj sobi i gde se nalazi, rečima there is i there are.

                          Otkrivam princip: Is za jedno, are za više

                          Zastani i razmisli: Zašto kažemo There is a bed, a There are two beds? Šta se promenilo u rečenici?

                          Proveri svoju ideju

                          Kad je stvar jedna, kažemo is, a kad ih je više, are. Engleski broj pokazuje dva puta: u reči is ili are i u -s na kraju imenice. Zato, kad čuješ are, već očekuješ više stvari i -s, pa lakše razumeš rečenicu.

                          Hajde da razumemo

                          There is a bed znači ima jedan krevet. There are two chairs znači ima dve stolice. Is ide uz jednu stvar, a are uz više. Prostorije su bedroom, kitchen, bathroom i living room. Već znaš in, on i under, pa možeš reći There is a cat on the bed.

                          Pogledaj primer

                          Aleksandar opisuje svoju sobu: There is a bed. There is a lamp on the table. There are three books under the bed. Savi crta po njegovim rečima i proverava da li je soba ista.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. RoditeljSedimo u dnevnoj sobi. Ja kažem: There is a sofa. Pogledaj oko sebe i reci šta još ima.
                          2. UčenikThere is a lamp. There are two windows.
                          3. UčiteljZašto si kod prozora rekao are, a kod lampe is?
                          4. UčenikProzora ima dva, a lampa je samo jedna.
                          5. NastavnikSada dodaj i gde je nešto: The book is on the table. Opiši sobu drugaru, a on neka pogodi koja je.

                          Mogu i sam: Nacrtaj plan svoje sobe i napiši pet rečenica sa there is i there are. Proveri da li uz are uvek stoji više stvari sa -s. Izazov: opiši sobu drugaru preko telefona tako da je nacrta, pa uporedite crteže.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Ima jedna lampa.

                            There is najavljuje da nešto postoji, i to jedna stvar.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            There are two chairs.

                            Za više stvari koristimo are i dodajemo -s.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Kitchen.

                            Kitchen je kuhinja, a bedroom spavaća soba.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Soba u kuli Kralja Egonora

                          Kralj Egonor sređuje sobu u svojoj kuli i diktira Saviju šta u njoj ima. Savi treba da zna kada ide is, a kada are.

                          Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Dopuni rečenicu: There is ili There are?

                          Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                          Sada bez ekrana

                          Dete opiše tri stvari u jednoj prostoriji rečima there is ili there are, a odrasli zatvorenih očiju pogađa koja je to prostorija.

                          Za roditelja

                          U američkom engleskom stan je apartment, a dnevna soba living room. Pustite dete da opisuje svoj stvarni dom, bez poređenja sa drugima.

                          NovembarMoja porodica

                          Naš cilj: Predstavljam članove porodice i kažem nešto o njima: This is my Mom. She is kind.

                          Otkrivam princip: He i she kažu ko

                          Zastani i razmisli: Na srpskom kažemo „visok je”. Zašto na engleskom moramo reći He is tall, a ne samo Is tall?

                          Proveri svoju ideju

                          Na srpskom reč visok već pokazuje da je on, a visoka da je ona. Na engleskom tall i is izgledaju isto za brata, mamu i drvo. Zato engleski uvek kaže ko: he, she ili it. Bez toga slušalac ne zna o kome pričaš.

                          Hajde da razumemo

                          Mom, Dad, sister, brother, grandma, grandpa. This is my brother predstavlja člana porodice. Za muškarca ili dečaka kažemo he, a za ženu ili devojčicu she: He is tall. She is funny. Na engleskom ne izostavljamo he ili she, jer bez njih ne znamo o kome pričaš.

                          Pogledaj primer

                          Ema pokazuje crtež: This is my Mom. She is kind. This is my grandpa. He is funny. Porodice su različite, i svaka se crta onako kako zaista izgleda.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. UčiteljSvako donosi crtež svoje porodice. Ja pokazujem svoj: This is my Dad. He is tall.
                          2. UčenikThis is my sister. She is small.
                          3. NastavnikPokušaj sada bez she: Is small. Da li neko zna o kome pričaš?
                          4. UčenikNe zna! Moram da kažem she.
                          5. RoditeljUveče gledamo porodične fotografije, i svako predstavlja jednu osobu sa he ili she.

                          Mogu i sam: Napravi porodično stablo i ispod svake osobe napiši jednu rečenicu sa he ili she. Pročitaj ih naglas i proveri da li si svuda stavio he ili she. Izazov: opiši jednu osobu sa tri rečenice, a da ne kažeš ko je, i neka ukućani pogode.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            This is my brother.

                            My znači moj, a brother brat.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            She.

                            She koristimo za ženu ili devojčicu.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Jer se ne zna ko je visok, pa kažemo He is tall ili She is tall.

                            Engleski glagol is ne pokazuje osobu, pa he ili she mora da stoji.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Porodični album

                          Novak pravi album svoje porodice za izložbu na brodu i treba mu pomoć da dovrši rečenice.

                          Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                          My grandpa is funny. Kako nastavljaš?

                          Sada bez ekrana

                          Nacrtaj svoju porodicu ili ljude sa kojima živiš i predstavi svakog jednom rečenicom This is my... i jednom rečenicom sa he ili she.

                          Za roditelja

                          Porodice su različite. Dozvolite detetu da nacrta i predstavi one ljude koje smatra svojom porodicom, bez ispravljanja sastava.

                          DecembarMoje telo i Simon says

                          Naš cilj: Imenujem delove tela i razumem uputstva kao Touch your nose.

                          Otkrivam princip: Uputstvo počinje radnjom

                          Zastani i razmisli: Zašto rečenice Touch your nose i Clap your hands počinju baš glagolom?

                          Proveri svoju ideju

                          Kad nekome dajemo uputstvo, najvažnije je šta treba da uradi. Zato engleska naredba počinje radnjom: touch, clap, open, stand. Ti odmah znaš šta se traži, a ostatak rečenice kaže čime ili šta. Ni ne treba reći ko, jer je jasno da je to onaj ko sluša.

                          Hajde da razumemo

                          Head, eyes, ears, nose, mouth, hands, legs, feet. Kad imamo dva, dodajemo -s: one eye, two eyes. Neke reči se menjaju potpuno: one foot, two feet. Uputstvo Touch your nose počinje glagolom i odmah kaže šta da uradiš.

                          Pogledaj primer

                          Savi igra Simon says: Simon says touch your head! Simon says clap your hands! Touch your nose! Ko dodirne nos, ispada, jer Simon to nije rekao.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. NastavnikIgramo Simon says. Slušajte prvu reč, ona kaže šta da radite.
                          2. UčenikTouch je dodirni, a clap je pljesni!
                          3. UčiteljA šta radiš ako čuješ Touch your nose bez Simon says?
                          4. UčenikOnda stojim mirno, to je zamka.
                          5. RoditeljKod kuće ti si Simon. Zadaj mi tri uputstva, a ja ću namerno pogrešiti jedno da me uhvatiš.

                          Mogu i sam: Nacrtaj čudovište sa dve glave, četiri ruke i tri stopala i označi delove na engleskom, pazeći na množinu (feet, hands). Proveri reči u kursu. Izazov: zadaj porodici igru Simon says sa deset uputstava i dve zamke.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            One foot, two feet.

                            Foot ne dobija -s, nego menja oblik u feet.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Pljesnem rukama.

                            Clap znači pljesni, a hands ruke.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Two eyes.

                            Eye dobija -s jer ih je dva.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Delovi robota

                          Savi se posle oluje u radionici rasklopio. Spoji engleske reči sa delovima tela da ga ponovo sastaviš.

                          Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Spoji englesku reč sa značenjem.

                          Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                          Sada bez ekrana

                          Igrajte Simon says po kući, uz bezbedne pokrete: dodirni, pljesni, podigni ruke. Dete posle zadaje uputstva odraslom.

                          Za roditelja

                          Simon says uči pažljivo slušanje. Ne žurite i pohvalite kad dete primeti zamku, jer to pokazuje da razume celu rečenicu.

                          DecembarPraznici kroz godinu

                          Naš cilj: Prepoznajem praznike koje deca u Americi slave i znam kratku čestitku za svaki.

                          Otkrivam princip: Ime praznika kaže smisao

                          Zastani i razmisli: Šta mislimo, zašto se praznik zove Thanksgiving? Koje dve reči čuješ u njemu?

                          Proveri svoju ideju

                          Thanksgiving se sastoji od thanks, hvala, i giving, davanje. To je dan kada se daje hvala. I čestitke su građene od delova: Happy i ime praznika. Kad rastaviš dugu reč na delove, često sam otkriješ šta znači.

                          Hajde da razumemo

                          Halloween je 31. oktobra, kada se deca maskiraju i kucaju na vrata uz Trick or treat! Thanksgiving je u novembru, praznik zahvalnosti uz porodični ručak. Za Božić kažemo Merry Christmas, za Novu godinu Happy New Year, a za Uskrs Happy Easter. Čestitka uvek kaže dobru želju.

                          Pogledaj primer

                          Na brodu svako bira praznik i čestitku. Johan crta bundevu i kaže Happy Halloween! Ema crta jelku i kaže Merry Christmas! Savi crta šareno jaje: Happy Easter!

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. UčiteljNa kalendaru obeležavamo praznike kroz godinu. Ko zna koji praznik je 31. oktobra u Americi?
                          2. UčenikHalloween! Deca se maskiraju.
                          3. NastavnikU novembru je Thanksgiving. Slušajte reč: thanks... giving. Šta čujete?
                          4. UčenikThanks je hvala! To je dan za zahvaljivanje.
                          5. RoditeljKod kuće pišemo jednu čestitku na engleskom za praznik koji mi slavimo.

                          Mogu i sam: Napravi kalendar sa pet praznika i čestitkom za svaki na engleskom. Proveri u kursu kako se piše svaka čestitka. Izazov: saznaj kako se jedan praznik slavi u drugoj zemlji i ispričaj to porodici.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Happy New Year!

                            Happy uz ime praznika je čestitka sreće.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            U oktobru, 31. oktobra.

                            Halloween je poslednjeg dana oktobra.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Praznik zahvalnosti u novembru.

                            Thanks znači hvala, pa i ime kaže da je to dan zahvaljivanja.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Čestitke Kralja Egonora

                          Kralj Egonor šalje čestitke prijateljima širom sveta, ali je Nerad pomešao koverte. Spoji praznik i čestitku.

                          Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Spoji praznik sa pravom čestitkom.

                          Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                          Sada bez ekrana

                          Napravite čestitku za praznik koji vaša porodica slavi i napišite na njoj jednu englesku čestitku. Poklonite je nekome iz porodice.

                          Za roditelja

                          Praznike predstavite kao upoznavanje tuđih običaja. Porodica bira koje praznike slavi, a dete može da nauči čestitku i za one koje ne slavite. U Srbiji mnoge porodice slave Božić 7. januara.

                          JanuarOdeća za svako vreme

                          Naš cilj: Kažem šta nosim i biram odeću po vremenu: It's cold. Put on your coat.

                          Otkrivam princip: Dva dela, jedna množina

                          Zastani i razmisli: Zašto kažemo pants i glasses u množini, iako nosimo samo jedne pantalone?

                          Proveri svoju ideju

                          Pantalone imaju dve nogavice, a naočare dva stakla. Engleski ih broji po delovima, pa je reč uvek u množini: My pants are blue. I na srpskom kažemo pantalone i naočare, isto u množini, jer obe stvari imaju dva jednaka dela.

                          Hajde da razumemo

                          T-shirt, pants, sweater, coat, hat, shoes, socks. U Americi pantalone su pants, a džemper sweater. Neke reči su uvek u množini jer imaju dva dela: pants, shorts, glasses. Kad je hladno, kažemo Put on your coat, obuci kaput.

                          Pogledaj primer

                          Novak se sprema na ostrvo zmajeva. It's cold, pa kaže: I'm wearing a sweater, pants and a hat. Ema dodaje: Put on your boots!

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. RoditeljJutros biramo odeću na engleskom. Pogledaj kroz prozor: kakvo je vreme?
                          2. UčenikIt's raining. I need a coat and boots.
                          3. UčiteljU školi oblačimo papirnu lutku: ko kaže reč, dodaje lutki taj deo odeće.
                          4. NastavnikReci mi: My pants is ili My pants are?
                          5. UčenikAre, jer pants ima dva dela, kao množina.

                          Mogu i sam: Svakog jutra nedelju dana reci kakvo je vreme i šta nosiš: It's cold. I'm wearing a sweater. Zabeleži to sličicom. Izazov: spakuj zamišljeni kofer za more i za planinu i za svaku stvar reci zašto je nosiš.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Jer pantalone imaju dve nogavice.

                            Stvari od dva jednaka dela na engleskom su u množini.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Coat, sweater ili hat.

                            Toplom odećom se štitimo od hladnoće.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Sweater.

                            Američki engleski kaže sweater.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Kofer za ostrvo zmajeva

                          Ekipa putuje brodom, a Nerad bi poneo samo papuče. Razvrstaj odeću za sunčan i za hladan dan.

                          Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Kada nosiš ovu odeću?

                          Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                          Sada bez ekrana

                          Pre izlaska napolje pogledajte kroz prozor. Dete kaže kakvo je vreme i bira odeću na engleskom: It's sunny. I'm wearing a T-shirt.

                          Za roditelja

                          Ovu celinu lako vežbate svakog jutra dok se dete oblači. Dve rečenice dnevno vrede više od duge vežbe jednom nedeljno.

                          JanuarDani u nedelji

                          Naš cilj: Nabrajam dane u nedelji redom i kažem šta radim kog dana: On Monday I go to school.

                          Otkrivam princip: Dan ima svoje ime

                          Zastani i razmisli: Zašto na engleskom pišemo Monday velikim slovom, kao ime osobe?

                          Proveri svoju ideju

                          Na engleskom dani, meseci i imena osoba smatraju se posebnim imenima, pa ih pišemo velikim slovom, kao Ema ili Savi. Na srpskom dane pišemo malim slovom. Svaki jezik ima svoja pravila pisanja, i nijedno nije pogrešno, samo treba znati koje pravilo važi u kom jeziku.

                          Hajde da razumemo

                          Monday, Tuesday, Wednesday, Thursday, Friday, Saturday, Sunday. Na engleskom dani uvek počinju velikim slovom. Ispred dana stoji on: na srpskom kažemo u petak, a na engleskom on Friday. U Americi kalendar često počinje nedeljom, Sunday.

                          Pogledaj primer

                          Lora pravi raspored za nedelju: On Monday I go to school. On Saturday I play in the park. On Sunday I visit grandma.

                          Zajedno kroz lekciju

                          1. UčiteljNa tabli je kalendar ove nedelje. Today is Monday. Šta je sutra?
                          2. UčenikTomorrow is Tuesday!
                          3. NastavnikPogledajte kako je napisano: Monday, Tuesday. Šta primećujete na početku?
                          4. UčenikVeliko slovo, kao kod imena.
                          5. RoditeljKod kuće na frižider kačimo raspored: za svaki dan jedna rečenica sa on.

                          Mogu i sam: Napravi svoj nedeljni raspored sa po jednom rečenicom za svaki dan (On Monday I go to school). Pročitaj ga naglas i proveri da li dani idu pravim redom. Izazov: za svaki dan u nedelji reci koji je dan pre njega i koji posle.

                          Probaj svojim rečima

                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Wednesday.

                            Wednesday je sreda, a Tuesday utorak.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                            On Friday.

                            Ispred dana na engleskom ide on.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                            Jer na engleskom dani uvek počinju velikim slovom.

                            To je pravilo engleskog pisanja, a na srpskom dane pišemo malim slovom.

                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                          Igram i otkrivam

                          Sedam vrata Magične pećine

                          Zmaj Jova je zatvorio Magičnu pećinu sa sedmoro vrata. Vrata se otvaraju samo ako dane izgovoriš pravim redom.

                          Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

                          Složi dane od ponedeljka do nedelje.

                            Sada bez ekrana

                            Napravite nedeljni kalendar na papiru. Svakog jutra dete kaže Today is... i jednu stvar koju će tog dana raditi.

                            Za roditelja

                            Wednesday se piše drugačije nego što se čita. Ne tražite pisanje svih dana, dovoljno je da ih dete prepozna i izgovori redom.

                            FebruarŽivotinje i šta umeju

                            Naš cilj: Imenujem životinje i kažem šta umeju, a šta ne: A fish can swim. It can't fly.

                            Otkrivam princip: Can ne traži pomoć

                            Zastani i razmisli: Zašto kažemo I can swim i She can swim, a ne She can swims?

                            Proveri svoju ideju

                            Can već kaže da neko nešto ume, pa glagolu posle njega ne treba nikakav dodatak. Zato ostaje isti za mene, tebe, nju i ribu. Jedna reč can radi za sve, što je lakše nego na srpskom, gde se menja: umem, umeš, ume.

                            Hajde da razumemo

                            Can znači ume ili može. Posle can glagol ostaje isti za sve: I can jump, a bird can fly, a frog can jump. Can't znači ne ume. Na srpskom kažemo „ume da pliva”, ali na engleskom nema reči za „da”: can swim. Za životinju kažemo it.

                            Pogledaj primer

                            Na ostrvu zmajeva Savi vodi beleške: A dragon can fly. A fish can swim. A fish can't climb. A monkey can climb. Na farmi dodaje: A cow can't fly!

                            Zajedno kroz lekciju

                            1. NastavnikPokazujem sliku žabe: A frog can jump. Ko može da pokaže?
                            2. UčenikJa skačem! I can jump too!
                            3. UčiteljSada mačka. Can a cat fly?
                            4. UčenikNo! A cat can't fly. A cat can climb.
                            5. RoditeljKod kuće pravimo knjižicu životinja: na svakoj strani jedna životinja, jedno can i jedno can't.

                            Mogu i sam: Napravi knjižicu od šest životinja i uz svaku napiši jednu rečenicu sa can i jednu sa can't. Proveri da nigde nisi dodao -s ili to posle can. Izazov: smisli zagonetku za Zmaja Jovu od tri rečenice o tajanstvenoj životinji.

                            Probaj svojim rečima

                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                              A bird can fly.

                              Posle can odmah ide glagol, bez reči za „da”.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Riba ne ume da hoda.

                              Can't je kratko od cannot i znači ne ume.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                              She can swim.

                              Posle can glagol nikad ne dobija -s.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            Igram i otkrivam

                            Nerad i čudne beleške

                            Nerad je napisao beleške o životinjama sa ostrva zmajeva, ali se u svaku grupu uvukla greška. Pronađi je.

                            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                            Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                            Sada bez ekrana

                            Igrajte pogađanja: jedan kaže tri rečenice sa can i can't o nekoj životinji, a drugi pogađa koja je to.

                            Za roditelja

                            Najčešća greška je „can to swim”, prevedeno sa srpskog. Ne objašnjavajte gramatiku, nego ponovite pravilnu rečenicu prirodno.

                            FebruarKažem kako se osećam i šta volim

                            Naš cilj: Izražavam jednostavnu potrebu, osećanje i dopadanje.

                            Otkrivam princip: Ukus je lični

                            Zastani i razmisli: Ema kaže I like rain, a Novak kaže I don't like rain. Može li jedno od njih da bude u pravu, a drugo da greši?

                            Proveri svoju ideju

                            I like govori o tebi, a ne o tome kakva je kiša zaista. Zato oboje mogu biti u pravu u isto vreme. Rečenica sa I like ili I don't like nije tvrdnja o svetu, nego poruka o tvom ukusu, pa je drugi prihvata kao takvu i ne svađa se oko nje.

                            Hajde da razumemo

                            I am happy znači srećan sam ili srećna sam. I am thirsty znači žedan sam ili žedna sam. I like... kaže šta voliš, a I do not like... šta ne voliš. Drugi može voleti drugačije stvari.

                            Pogledaj primer

                            I am thirsty. Water, please. I like apples. Ove rečenice mogu ti pomoći u kratkom razgovoru za stolom.

                            Zajedno kroz lekciju

                            1. UčiteljNa tabli su slike: kiša, sladoled, pas i brokoli. Ja kažem: I like dogs. I don't like rain.
                            2. UčenikI like ice cream. I don't like broccoli.
                            3. NastavnikDa li je Lora pogrešila ako voli brokoli?
                            4. UčenikNe, ona samo ima drugačiji ukus.
                            5. RoditeljZa večerom svako kaže jedno I like i jedno I don't like, a niko ne komentariše tuđi izbor.

                            Mogu i sam: Napravi tabelu sa pet stvari i za svaku napiši I like ili I don't like. Onda pitaj nekog iz porodice Do you like...? i uporedi odgovore. Izazov: tokom dana tri puta reci kako se osećaš rečenicom I am...

                            Probaj svojim rečima

                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Piće, na primer vodu.

                              Thirsty znači žedan ili žedna.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                              I like apples.

                              I like uvodi ono što voliš.

                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Srećan sam ili srećna sam.

                              To je izraz za osećanje sreće.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            Igram i otkrivam

                            Lica u ogledalima

                            U Magičnoj pećini ogledala pokazuju lica, a Savi treba da pročita šta svako oseća. Spoji rečenicu sa značenjem.

                            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                            Spoji englesku rečenicu sa srpskom.

                            Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                            Sada bez ekrana

                            Pokažite karticu sa hranom ili izrazom lica. Recite jednostavnu rečenicu, pa dete bira svoju i pokazuje značenje.

                            Za roditelja

                            Ne procenjujte ukus ili osećanje deteta kao pogrešno. Proveravajte da li je izrazom prenelo ono što želi.

                            MartRođendan: How old are you?

                            Naš cilj: Pitam i kažem koliko imam godina, čestitam i zahvaljujem na poklonu.

                            Otkrivam princip: Godine se jesu

                            Zastani i razmisli: Na srpskom kažemo „imam osam godina”. Zašto na engleskom kažemo I am eight, a ne I have eight?

                            Proveri svoju ideju

                            Engleski godine vidi kao nešto što jesi, kao kad kažeš I am happy ili I am tall. Zato koristi am. Kad bismo prevodili reč po reč, rekli bismo I have eight, a to zvuči kao da imaš osam nečega. Jezici ne prevode reč po reč, nego misao.

                            Hajde da razumemo

                            How old are you? znači koliko imaš godina. Odgovaraš I'm seven ili I'm eight. Happy birthday je čestitka. Kad daješ poklon, kažeš This is for you, a kad ga dobiješ, Thank you! Na engleskom kažemo I am seven, „ja sam sedam”, a ne „imam sedam”.

                            Pogledaj primer

                            David Golux pravi proslavu na brodu. Lora pita: How old are you, Novak? Novak: I'm eight. Svi pevaju rođendansku pesmu, a Ema daje poklon: This is for you. Novak: Thank you!

                            Zajedno kroz lekciju

                            1. UčiteljDanas je rođendan jedne lutke. Pitajmo je: How old are you?
                            2. UčenikLutka kaže: I'm seven!
                            3. NastavnikZašto nije rekla I have seven?
                            4. UčenikJer se na engleskom kaže am, kao I am happy.
                            5. RoditeljNa sledećem porodičnom rođendanu ti čestitaš na engleskom: Happy birthday! How old are you?

                            Mogu i sam: Napravi rođendansku čestitku na engleskom za nekoga iz porodice, sa čestitkom i pitanjem How old are you? Pročitaj je naglas. Izazov: napravi kalendar rođendana porodice i za svakog reci koliko godina puni.

                            Probaj svojim rečima

                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                              How old are you?

                              How old pita za godine.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                              I'm eight.

                              Na engleskom godine kažemo sa am, a ne sa have.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                              This is for you.

                              Rečenica znači: ovo je za tebe.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            Igram i otkrivam

                            Zabava kod Kralja Egonora

                            Na rođendanskoj zabavi kod Kralja Egonora pomešale su se kartice sa pitanjima i odgovorima. Spoji svako pitanje sa pravim odgovorom.

                            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                            Spoji rečenicu sa odgovorom.

                            Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                            Sada bez ekrana

                            Odigrajte rođendansku zabavu sa plišanim igračkama. Svaka igračka kaže koliko ima godina, a dete čestita i daje zamišljeni poklon.

                            Za roditelja

                            Rečenicu I'm seven vežbajte i na stvarnim rođendanima u porodici, kroz kratku čestitku na engleskom.

                            MartVreme, čestitka i ono što mi pripada

                            Naš cilj: Razumem jednostavne izraze za vreme, čestitku i posedovanje i koristim ih u kratkoj razmeni.

                            Otkrivam princip: My i your prate ko govori

                            Zastani i razmisli: Kad pitaš Is this your pencil?, a drug odgovori Yes, it's my pencil, zašto se your pretvorilo u my?

                            Proveri svoju ideju

                            Your znači tvoj, a my moj. Olovka je ista, ali se menja ko govori. Kad drug govori o svojoj olovci, on kaže my, a ti o istoj olovci kažeš your. Reči prate onoga ko priča, a ne samo čija je stvar.

                            Hajde da razumemo

                            It is sunny znači sunčano je, a It is raining pada kiša. It is Monday znači ponedeljak je. Happy birthday je rođendanska čestitka, na koju možeš odgovoriti Thank you. I have a book kaže da imam knjigu, a This is my book da je ovo moja knjiga. U razgovoru možeš pitati Is this your pencil? i sačekati odgovor.

                            Pogledaj primer

                            Is this your pencil? Yes, it is. Thank you. What is the weather like? It is sunny. Happy birthday! Thank you! Najpre slušaj i pokaži značenje, pa pokušaj da preuzmeš drugu ulogu.

                            Zajedno kroz lekciju

                            1. NastavnikPokupila sam olovke sa poda. Is this your pencil?
                            2. UčenikYes, it's my pencil. Thank you!
                            3. UčiteljZašto ti kažeš my, a nastavnica your?
                            4. UčenikJer ja pričam o svojoj olovci, a ona me pita o mojoj, pa za nju je to tvoja olovka.
                            5. RoditeljSvako jutro kroz prozor pitamo What's the weather like?, a dete odgovara It's sunny ili It's raining.

                            Mogu i sam: Vodi nedelju dana dnevnik vremena: svakog dana nacrtaj sunce, oblak ili kišu i napiši It's sunny, It's cloudy ili It's raining. Izazov: na kraju nedelje prebroj sunčane dane i to kaži na engleskom.

                            Probaj svojim rečima

                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Pada kiša.

                              Izraz opisuje vreme napolju.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Thank you.

                              Zahvališ na čestitki.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Da li je ovo tvoja olovka?

                              Pitanjem proveravaš kome predmet pripada.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            Igram i otkrivam

                            Prognoza sa broda

                            Kapetan broda sluša vremensku prognozu, a Nerad je ubacio reči koje ne pripadaju. Pronađi uljeza u svakoj grupi.

                            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                            Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                            Sada bez ekrana

                            Koristite dve svoje olovke i uvežbajte pitanje kome pripadaju. Potom izgovorite jednu rečenicu o današnjem vremenu i odigrajte rođendansku čestitku.

                            Za roditelja

                            Za slušanje i izgovor koristite zvuk u povezanom kursu ili školski audio. Dete najpre može odgovoriti pokazivanjem i jednom rečju. Ne proveravajte ove komunikacijske ciljeve isključivo prepisivanjem.

                            AprilGrad i prevoz

                            Naš cilj: Imenujem mesta u gradu i prevozna sredstva i kažem kako idem: I go to school by bus.

                            Otkrivam princip: By pokazuje čime idemo

                            Zastani i razmisli: Zašto kažemo by bus i by car, a za peške on foot?

                            Proveri svoju ideju

                            By znači pomoću nečega. Autobus i automobil te nose, pa ideš by bus. Kad ideš peške, nosiš sam sebe na svojim nogama, pa kažemo on foot, na stopalu. Reči imaju smisla kad zamisliš šta zaista radiš.

                            Hajde da razumemo

                            U gradu su school, park, store, library i hospital. Prevoz: bus, car, bike, train, boat. Kako ideš, kažeš rečju by: by bus, by car, by bike. Ali peške je on foot. U Americi prodavnica je store, a ulica street.

                            Pogledaj primer

                            Johan crta mapu Goluxlanda: There is a library. There is a park. Pita Aleksandra: How do you go to school? Aleksandar: I go by bike. Ema: I go on foot.

                            Zajedno kroz lekciju

                            1. UčiteljNapravimo anketu: kako ko dolazi u školu? Ja dolazim by car.
                            2. UčenikI go to school on foot.
                            3. NastavnikZašto nisi rekao by foot?
                            4. UčenikJer ne idem pomoću nečega, nego na svojim nogama.
                            5. RoditeljKod kuće pravimo grafikon ankete sa sličicama autobusa, automobila, bicikla i stopala, pa brojimo na engleskom.

                            Mogu i sam: Nacrtaj mapu svog kraja sa pet mesta i za svako napiši kako do njega ideš (by bus, on foot). Proveri da li si uz peške rekao on foot. Izazov: napravi anketu u porodici i prikaži odgovore grafikonom.

                            Probaj svojim rečima

                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                              I go to school by bus.

                              By ispred prevoza kaže čime putuješ.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                              On foot.

                              Peške nema prevoza, pa ne kažemo by, nego on foot.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Biblioteka.

                              Library je mesto gde pozajmljujemo knjige.

                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                            Igram i otkrivam

                            Put kroz Goluxland

                            Savi vodi turu kroz Goluxland, a putnici moraju da kažu kako stižu do svakog mesta.

                            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                            Novak ide u školu autobusom. Šta kaže?

                            Sada bez ekrana

                            Na putu do škole ili prodavnice imenujte na engleskom ono što vidite: a bus, a car, a store. Kod kuće nacrtajte mapu sa tri mesta.

                            Za roditelja

                            Pazite na bezbednost na ulici: igra imenovanja ide dok stojite ili hodate trotoarom, a ne dok prelazite ulicu.

                            AprilPozivam na igru i opisujem svoj dan

                            Naš cilj: Razumem jednostavan poziv, uputstvo i izraz sposobnosti.

                            Otkrivam princip: Let's poziva sve

                            Zastani i razmisli: Zašto Let's play zvuči kao poziv, a samo Play! kao naredba?

                            Proveri svoju ideju

                            Let's je skraćeno od let us, hajde da mi. U pozivu si i ti deo igre, pa niko nikome ne naređuje. Play sam kaže drugom šta da radi, a ti ostaješ po strani. Zato je Let's prijateljski način da nekoga pozoveš.

                            Hajde da razumemo

                            Let us play ili Let’s play je poziv na igru. I can jump znači umem ili mogu da skočim. Stand up znači ustani, a sit down sedi. O svom danu možeš reći I go to school.

                            Pogledaj primer

                            Let’s play! Can you jump? Yes, I can. Poziv i odgovor mogu se uvežbati uz pokret na bezbednom mestu.

                            Zajedno kroz lekciju

                            1. UčiteljNa odmoru kažem: Let's play! Šta mislite, da li i ja igram sa vama?
                            2. UčenikDa, jer let's znači hajde da mi.
                            3. NastavnikPokažimo uputstva pokretom: Stand up. Sit down. Jump.
                            4. UčenikSad ja zadajem: Stand up! Let's jump!
                            5. RoditeljUveče dete priča tri stvari iz svog dana: I go to school. I play. I read.

                            Mogu i sam: Napravi strip od četiri kvadrata o svom danu i ispod svakog napiši jednu rečenicu (I get up, I go to school, I play, I go to bed). Izazov: dodaj jednu rečenicu sa I can i jednu sa Let's.

                            Probaj svojim rečima

                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Ustani.

                              Na uputstvo možemo odgovoriti odgovarajućim pokretom.

                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                              Yes, I can.

                              Odgovor potvrđuje sposobnost iz pitanja.

                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                              No, thank you.

                              Možeš odbiti i ostati učtiv.

                            Igram i otkrivam

                            Dan u radionici

                            Savi želi da zapiše svoj dan u radionici, ali su mu se kartice izmešale. Složi ih od jutra do večeri.

                            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                            Složi rečenice od jutra do večeri.

                              Sada bez ekrana

                              Dogovorite tri bezbedna uputstva uz pokret, odigrajte ih pa zamenite uloge. Na kraju dete kaže jednu stvar iz svog dana.

                              Za roditelja

                              Pokažite značenje i ponovite bez pritiska. Ako dete ne želi aktivnost, vežbajte i učtivo odbijanje: No, thank you.

                              MajMeseci i godišnja doba

                              Naš cilj: Imenujem godišnja doba i mesece i kažem kada mi je rođendan: My birthday is in May.

                              Otkrivam princip: Ime koje priča priču

                              Zastani i razmisli: Zašto mislimo da Amerikanci jesen zovu baš fall?

                              Proveri svoju ideju

                              Fall znači pasti. U jesen lišće pada sa drveća, pa je ime nastalo od onoga što svi vide. Mnoge reči čuvaju takvu sliku. Kad otkriješ sliku iza reči, lakše je zapamtiš, jer je ne pamtiš kao zvuk, nego kao priču.

                              Hajde da razumemo

                              Četiri godišnja doba su spring, summer, fall i winter. U Americi se jesen zove fall, jer tada lišće pada, a fall znači pasti. Meseci počinju velikim slovom: January, February... December. Ispred meseca i godišnjeg doba stoji in: in May, in winter.

                              Pogledaj primer

                              Lora pravi točak godine: In winter it's snowy. In spring it's rainy. In summer it's hot. In fall the leaves fall. Na točku je i njen rođendan: My birthday is in April.

                              Zajedno kroz lekciju

                              1. NastavnikPokazujem četiri slike istog drveta. Na jednoj lišće pada. Kako bismo nazvali to doba?
                              2. UčenikFall! Jer lišće pada.
                              3. UčiteljSada svako kaže kada mu je rođendan: My birthday is in...
                              4. UčenikMy birthday is in May. In spring!
                              5. RoditeljKod kuće pravimo točak godine i upisujemo rođendane cele porodice na engleskom.

                              Mogu i sam: Napravi točak godine sa dvanaest meseci i četiri godišnja doba, pa upiši rođendane porodice sa in. Proveri da li meseci počinju velikim slovom. Izazov: za svako godišnje doba reci kakvo je vreme i šta nosiš.

                              Probaj svojim rečima

                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                Jer tada lišće pada, a fall znači pasti.

                                Ime godišnjeg doba opisuje šta se tada dešava u prirodi.

                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                In winter.

                                Ispred godišnjeg doba stoji in.

                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                April.

                                March je mart, a posle njega dolazi April.

                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                              Igram i otkrivam

                              Točak godine u Goluxlandu

                              Vetar je razneo kartice sa točka godine po radionici. Vrati svaki mesec u njegovo godišnje doba.

                              Potez 1 / 8Pokušaji za razmišljanje: 0

                              U koje godišnje doba spada mesec?

                              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                              Sada bez ekrana

                              Napravite točak godine od papirnog tanjira sa četiri dela. U svaki nacrtajte vreme i odeću i upišite rođendane ukućana.

                              Za roditelja

                              Meseci liče na srpske nazive, pa ih dete brzo prepozna. Obratite pažnju na izgovor, jer se piše drugačije nego što se čita.

                              JunPriča: Tri praseta

                              Naš cilj: Pratim poznatu bajku na engleskom, ponavljam rečenice koje se vraćaju i pričam deo priče.

                              Otkrivam princip: Ponavljanje gradi priču

                              Zastani i razmisli: Zašto mislimo da se u bajkama ista rečenica ponavlja tri puta?

                              Proveri svoju ideju

                              Kad se rečenica ponovi, slušalac je već zna i može da je kaže zajedno sa pričom. Tri puta je dovoljno da se zapamti, a treći put donosi iznenađenje. Zato i na stranom jeziku razumeš više nego što misliš, jer ti ponavljanje pomaže da predvidiš šta sledi.

                              Hajde da razumemo

                              The Three Little Pigs je stara narodna bajka. Tri praseta grade kuće od slame, granja i cigala, a vuk dolazi do svake kuće. Rečenice se ponavljaju, pa ih brzo zapamtiš i možeš da ih kažeš zajedno sa pričom. Uz priču ponavljamo reči iz cele godine.

                              Pogledaj primer

                              Savi priča: The first pig makes a house of straw. The second pig makes a house of sticks. The third pig makes a house of bricks. The wolf blows. Which house is strong? The house of bricks!

                              Zajedno kroz lekciju

                              1. NastavnikPričam priču, a vi kucate po stolu kad vuk dođe do kuće: knock, knock!
                              2. UčenikKnock, knock! Treći put sam znao šta će vuk da uradi.
                              3. UčiteljSvaka grupa pravi jednu kuću od papira: od slame, granja ili cigala.
                              4. RoditeljKod kuće ti si pripovedač, a mi smo prasići. Kad kažeš The wolf blows, mi se sakrijemo.
                              5. UčenikThe house of bricks is strong! The wolf can't blow it down.

                              Mogu i sam: Poslušaj ili pročitaj priču The Three Little Pigs iz biblioteke i nacrtaj strip od šest kadrova sa po jednom engleskom rečenicom. Proveri redosled pričanjem naglas. Izazov: promeni kraj priče i ispričaj ga na engleskom sa bar tri rečenice.

                              Probaj svojim rečima

                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                Od cigala, bricks.

                                Bricks su cigle, a kuća od cigala je najjača.

                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                Koja kuća je jaka?

                                Which pita koja od nekoliko stvari.

                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                Da ih lakše zapamtimo i pričamo zajedno.

                                Ponavljanje pomaže slušaocu da predvidi šta sledi.

                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                              Igram i otkrivam

                              Kartice priče na brodu

                              Savi je ispustio kartice priče The Three Little Pigs i sada su pomešane. Složi ih pravim redom pre nego što brod uplovi u luku.

                              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                              Složi priču pravim redom.

                                Sada bez ekrana

                                Odigrajte priču sa tri kutije i plišanim igračkama. Dete bira ulogu i govori rečenice koje se ponavljaju, a na kraju priča završetak svojim rečima.

                                Za roditelja

                                Priču potražite u biblioteci kao slikovnicu na engleskom ili u školskom udžbeniku. Dete ne mora da razume svaku reč, važno je da prati tok.

                                Predmet

                                Likovna kultura

                                Oblici, vizuelne poruke, likovne igre i prostor kroz sopstveno stvaralaštvo.

                                Šta učimo ove godine i zašto

                                Likovna kultura u drugom razredu ima dva časa nedeljno. Dete istražuje oblik, liniju, boju, svetlost i prostor kroz sopstveni rad: crta, slika temperom i gvašem, otiskuje pečatom, lepi kolaž, modeluje glinom i plastelinom i pravi predmete od ambalaže. Godina počinje posmatranjem oblika, kretanja i svetlosti sa senkom. Krajem jeseni deca spajaju i preoblikuju materijale, prave pečate, znakove i simbole, a zimi uče boje i kontrast. U proleće dolaze zamišljanja iz slučajnih mrlja, pakovanje i etiketa, a najviše časova ima lepo pisanje i kaligrafija sa inicijalima. Godina se završava scenom: maske, kostimi i kulise. Cilj nije da rad izgleda kao crtež odraslog i ne ocenjuje se ukusom odraslog. Dete uči kako likovni elementi deluju na gledaoca: kontrast privlači pogled, senka pokazuje gde je svetlo, tople i hladne boje podsećaju na vatru i led, a ponavljanje stvara ritam i kretanje. Usput upoznaje umetnike i dela, od Miroslavljevog jevanđelja do Van Goga, Matisa i Pikasa.

                                Principi koje otkrivamo:

                                • Kontrast privlači pogled: oko prvo ide tamo gde je razlika najveća.
                                • Senka pokazuje gde je svetlo, jer uvek pada na suprotnu stranu od izvora svetlosti.
                                • Tople i hladne boje podsećaju na vatru i led, pa menjaju raspoloženje slike.
                                • Ponavljanje istog oblika stvara ritam i utisak kretanja.
                                • Znak je dobar kad ga drugi brzo razume, a ne kad je detaljan.
                                • Kad preoblikuješ predmet, gledaš oblik, a ne čemu predmet služi.
                                • Iz daljine se vide krupni oblici i jake boje, pa scena i etiketa traže jasnoću.
                                • Ukras služi slovu: inicijal mora i dalje da se pročita.
                                • Rad se ne ocenjuje ukusom odraslog, nego idejom, istraživanjem i postupkom.

                                Na šta pazimo (česte greške):

                                • Senka nacrtana prema svetlu ili na svim stranama: pitajte dete odakle dolazi svetlo i proverite lampom.
                                • Sve na slici jednako naglašeno, pa se ništa ne ističe: predložite da izabere jednu stvar koju treba videti prvo.
                                • Prevelika želja da crtež izgleda „tačno” kao stvarnost: podsetite da umetnik sme da menja boje i oblike.
                                • Mešanje previše boja, pa nastane mutna smeđe-siva: mešajte po dve boje, malo po malo.
                                • Lepljenje kolaža pre probe rasporeda: neka dete prvo poređa delove, pa tek onda lepi.
                                • Ukras toliko gust da se slovo izgubi: proverite da li neko drugi pročita inicijal.
                                SeptembarPosmatram oblike i svetlost

                                Naš cilj: Uočavam razlike između prirodnih i napravljenih oblika.

                                Otkrivam princip: Prirodno i napravljeno

                                Zastani i razmisli: Zašto nijedan list na drvetu nije potpuno isti kao drugi, a sve olovke iz kutije jesu?

                                Proveri svoju ideju

                                Olovke pravi mašina po istom kalupu, pa izlaze iste. List raste sam, a sunce, vetar i voda ga oblikuju svaki malo drugačije. Zato prirodni oblici imaju nepravilne ivice, a napravljeni su često pravi i ponovljeni. Kad crtaš prirodu, ne moraš da je ispravljaš.

                                Hajde da razumemo

                                Oblik upoznajemo gledanjem i dodirivanjem bezbednih predmeta. Svetlost nam omogućava da ga vidimo, a senka menja izgled kada pomeramo izvor svetlosti. Prirodni oblici nisu svi isti kao geometrijski modeli.

                                Pogledaj primer

                                List biljke i papirni trougao mogu imati šiljat kraj, ali list ima nepravilne ivice i žilice. Sličnost ne znači da su potpuno isti.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. RoditeljU parku skupljamo pet listova sa istog drveta. Uporedi ih.
                                2. UčenikSvi su slični, ali nijedan nije isti. Jedan je izgrizen, a drugi veći.
                                3. UčiteljSada uporedite pet olovaka iz iste kutije.
                                4. UčenikOne su potpuno iste!
                                5. NastavnikOlovke pravi mašina, a list raste. Nacrtajte jedan list i jednu olovku i pazite na ivice.

                                Mogu i sam: Skupi pet prirodnih i pet napravljenih predmeta, nacrtaj ih i obeleži šta im je zajedničko. Proveri da li je kod prirodnih oblika svaki drugačiji. Izazov: pronađi prirodni oblik koji liči na geometrijski (pčelinje saće, obao kamenčić) i objasni koliko je sličan.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Svetlost.

                                  U potpunom mraku ne vidimo njegove vizuelne osobine.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Ne.

                                  Prirodni oblici se razlikuju čak i unutar iste vrste.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Položaj, pravac ili veličina senke.

                                  Senka zavisi od odnosa izvora svetlosti i predmeta.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Plen sa obale ostrva

                                Na obali ostrva zmajeva talasi su izbacili razne predmete. Savi ih razvrstava za svoju zbirku.

                                Potez 1 / 8Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Da li je oblik prirodan ili napravljen?

                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                Sada bez ekrana

                                Stavite bezbedan predmet pod lampu i nacrtajte ga sa senkom. Pomerite lampu uz pomoć odraslog i uporedite senku.

                                Za roditelja

                                Pitajte šta je dete primetilo. Ne popravljajte njegov crtež da bi izgledao kao crtež odraslog.

                                SeptembarOblici u pokretu

                                Naš cilj: Umem da na slici pokažem da se nešto kreće: ponavljanjem, kosim položajem i linijama pokreta.

                                Otkrivam princip: Oko prati ponavljanje

                                Zastani i razmisli: Zašto pet istih leptira poređanih u luk deluje kao jedan leptir koji leti?

                                Proveri svoju ideju

                                Kad oko vidi isti oblik više puta, spaja ih u jedan put, kao kad gledaš otiske stopala u snegu. Mozak zamišlja da je to jedan leptir u različitim trenucima. Zato ponavljanje i nagnut položaj stvaraju kretanje na papiru koji miruje.

                                Hajde da razumemo

                                Slika stoji mirno, ali možemo je učiniti da deluje kao da se kreće. Kada isti oblik nacrtaš nekoliko puta jedan za drugim, oko ga prati kao korake. Kosi oblik deluje kao da pada ili trči, a uspravan kao da stoji. Vijugave linije iza oblika pokazuju put kojim je prošao.

                                Pogledaj primer

                                Nacrtaj leptira tri puta, svaki malo više i malo nakošen, kao da se penje ka cvetu. Iza poslednjeg dodaj tanku vijugavu liniju. Uporedi sa jednim leptirom u sredini papira: koji više leti?

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. UčiteljPogledajte fotografiju otisaka stopala u snegu. Kako znamo kuda je neko išao?
                                2. UčenikOtisci idu jedan za drugim, pa vidim put.
                                3. NastavnikTako rade i slikari. Đakomo Bala je naslikao psa sa mnogo nogu da bi pokazao da trči. Probaj da nacrtaš loptu koja skače.
                                4. UčenikNacrtala sam pet lopti u luku, i stvarno izgleda kao da skače!
                                5. RoditeljKod kuće pravimo knjižicu od listića: na svakom je crtež malo pomeren, pa brzo listamo i gledamo pokret.

                                Mogu i sam: Nacrtaj isti predmet dvaput: jednom da miruje, jednom da se kreće. Pokaži ih nekome bez objašnjenja i pitaj koji se kreće. Ako pogodi, tvoja slika radi. Izazov: napravi knjižicu od deset listića sa crtežom koji se pomera kad listaš.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Jer izgleda kao da će pasti ili da trči napred.

                                  Uspravno deluje mirno, a nagnuto nestabilno, pa oko očekuje pokret.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Utisak kretanja, kao korake.

                                  Oko skače sa jednog oblika na drugi i prati put.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Put kojim je lopta prošla.

                                  Linije pokreta su trag, kao rep komete.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Ptice iznad broda

                                Iznad broda lete ptice, a Johan želi da ih naslika tako da i na slici lete. Pomozi mu da izabere pravi način.

                                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Koji crtež više deluje kao da ptica leti?

                                Sada bez ekrana

                                Iseci od papira pet istih krugova i poređaj ih na stolu u pravu liniju, pa u luk koji se penje i spušta. Uporedite: koji raspored deluje kao lopta koja skače?

                                Za roditelja

                                Pitajte dete kako je postiglo pokret, a ne da li je crtež lep. Slikar Đakomo Bala je 1912. naslikao psa sa mnogo nogu da bi pokazao trčkaranje, pa i dečji pokušaj može da liči na pravi umetnički postupak.

                                OktobarSvetlo i senka: gde je sunce?

                                Naš cilj: Uočavam sopstvenu i bačenu senku i po senci zaključujem gde je izvor svetlosti.

                                Otkrivam princip: Senka beži od svetla

                                Zastani i razmisli: Zašto senka uvek pada na suprotnu stranu od lampe, a nikad prema njoj?

                                Proveri svoju ideju

                                Svetlost putuje pravo. Kad naiđe na predmet, ne može da prođe kroz njega, pa iza predmeta ostane mesto bez svetla. To je senka. Zato senka uvek pokazuje suprotan pravac od svetla, a slikar je crta da bi nam rekao gde je sunce.

                                Hajde da razumemo

                                Kad svetlost obasja predmet, strana okrenuta svetlu je svetla, a druga strana je tamnija: to je sopstvena senka. Predmet zaklanja svetlost i na podu pravi bačenu senku. Bačena senka uvek pada na suprotnu stranu od svetla. Zato po senci možeš da pogodiš gde je sunce ili lampa.

                                Pogledaj primer

                                Postavi jabuku na sto pored prozora. Strana prema prozoru je svetla, druga je tamnija, a senka na stolu beži od prozora. Kad na crtežu nacrtaš senku levo, gledalac zna da svetlo dolazi zdesna.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. NastavnikZamračili smo učionicu. Lampa svetli sa leve strane kocke. Gde će pasti senka?
                                2. UčenikDesno! Iza kocke.
                                3. UčiteljPomeriću lampu iza kocke. Šta se sada dešava sa senkom?
                                4. UčenikDošla je ispred kocke. Senka uvek ide suprotno od lampe.
                                5. RoditeljNa šetnji u podne i kasno popodne gledamo naše senke: kada su kratke, a kada dugačke?

                                Mogu i sam: Nacrtaj tri ista predmeta sa senkama na tri različite strane i uz svaki nacrtaj gde je sunce. Proveri lampom na pravom predmetu. Izazov: nacrtaj predmet tako da se po dugoj senci vidi da je sunce nisko i da je kasno popodne.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Na suprotnu stranu od izvora svetlosti.

                                  Predmet zaklanja svetlo, pa iza njega ostaje tamno mesto.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Tamnija strana samog predmeta, okrenuta od svetla.

                                  Ta strana ne dobija direktno svetlo.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Iza mene.

                                  Senka uvek beži od svetla.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Zagonetka o suncu

                                Zmaj Jova pita: gde je sunce, ako znaš samo gde je senka? Rasporedi senke i reši njegovu zagonetku.

                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Gde je sunce?

                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                Sada bez ekrana

                                Uveče u zamračenoj sobi osvetlite baterijskom lampom igračku sa raznih strana. Dete pre svakog pomeranja predvidi gde će pasti senka, pa proveri.

                                Za roditelja

                                Koristite baterijsku lampu, ne sveću. Holandski slikar Rembrant je poznat po snažnom svetlu i senci, pa uz reprodukciju iz knjige pitajte dete odakle dolazi svetlo na slici.

                                NovembarOd starog novo: preoblikovanje spajanjem

                                Naš cilj: Spajam predmete i materijale tako da nastane nešto novo i objašnjavam šta sam video u starom.

                                Otkrivam princip: Oblik pre namene

                                Zastani i razmisli: Kako je sedlo bicikla moglo da postane glava bika? Šta je Pikaso morao da zaboravi?

                                Proveri svoju ideju

                                Pikaso je zaboravio čemu sedlo služi i pogledao samo njegov oblik: široko i zaobljeno, sa uskim krajem, kao glava bika. Volan je imao oblik rogova. Kad prestaneš da misliš o nameni, vidiš oblike, a oblici mogu da postanu bilo šta.

                                Hajde da razumemo

                                Umetnik ponekad gleda običan predmet i vidi nešto drugo. Pablo Pikaso je 1942. spojio sedlo i volan bicikla, i nastala je skulptura „Glava bika”. Kada spajaš, gledaš oblik, a ne čemu predmet služi. Delovi moraju dobro da se drže, pa biraš pravi lepak, kanap ili spajalicu.

                                Pogledaj primer

                                Kartonska rolna, dva čepa i komad vune postaju sova: rolna je telo, čepovi oči, vuna perje. Pre lepljenja poređaj delove na stolu i pogledaj ih iz daljine.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. UčiteljNa stolu su kutije, čepovi i rolne. Zatvorite oči, pa ih otvorite i pogledajte samo oblike. Šta vidite?
                                2. UčenikRolna liči na telo, a čepovi na oči!
                                3. NastavnikTako je razmišljao Pablo Pikaso kada je od sedla i volana napravio glavu bika. Šta bi tvoji delovi mogli da postanu?
                                4. UčenikNapraviću sovu. Prvo ću poređati delove, pa tek onda lepiti.
                                5. RoditeljKod kuće čuvamo kutiju čistih ostataka, pa svake nedelje nastane jedno novo biće.

                                Mogu i sam: Izaberi jedan običan predmet iz kuće i nacrtaj pet stvari u koje bi mogao da se pretvori. Onda napravi jednu od njih i proveri da li drugi prepoznaje šta si napravio. Izazov: napravi rad u kome se početni predmet više ne prepoznaje.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Od sedla i volana bicikla.

                                  Sedlo je postalo glava, a volan rogovi.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Da vidim kako izgledaju zajedno i da mogu da promenim raspored.

                                  Lepak je teško skinuti, a raspored je lako menjati.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Njegov oblik, boju i materijal, a ne čemu služi.

                                  Rolna više nije rolna, nego telo sove, jer ima oblik valjka.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Radionica preoblikovanja

                                U Savijevoj radionici svaka stvar može da postane nešto drugo. Spoji predmet sa onim u šta bi mogao da se pretvori zbog svog oblika.

                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Spoji predmet sa onim što od njega nastaje.

                                Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                Sada bez ekrana

                                Skupite čistu ambalažu: kutije, čepove, rolne i kanap. Dete bira tri stvari i od njih pravi životinju ili biće, uz bezbedne makaze i lepak.

                                Za roditelja

                                Koristite samo čistu i bezbednu ambalažu bez oštrih ivica. Ne pogađajte šta je dete napravilo, nego ga zamolite da vam ispriča.

                                NovembarKolaž: slika od komadića

                                Naš cilj: Pravim kolaž od isečenog i pocepanog papira i biram raspored koji vodi pogled.

                                Otkrivam princip: Ivica govori

                                Zastani i razmisli: Zašto oblak od pocepanog papira više liči na oblak nego oblak od isečenog?

                                Proveri svoju ideju

                                Pravi oblaci nemaju oštre ivice, pa pocepan papir sa mekom, neravnom ivicom podseća na njih. Isečena ivica je oštra i jasna, pa više odgovara kući ili krovu. Način na koji praviš ivicu menja šta gledalac vidi, čak i kad je boja ista.

                                Hajde da razumemo

                                Kolaž je slika sastavljena od zalepljenih komadića papira, tkanine ili fotografija. Isečen papir ima oštre ivice, a pocepan meke i neravne. Anri Matis je pred kraj života sekao obojen papir makazama i pravio velike kolaže, kao što je „Puž”. U kolažu pomeraš delove dok ne nađeš raspored koji ti se dopada, pa tek onda lepiš.

                                Pogledaj primer

                                Iseci nebo od plavog papira, pocepaj zelene komadiće za livadu i iseci žuti krug za sunce. Probaj tri rasporeda: sunce levo, desno i u sredini. Izaberi onaj koji najbolje kaže ono što želiš.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. NastavnikPokazujem Matisov „Puž”. Napravljen je od isečenih komadića obojenog papira.
                                2. UčenikLiči na puža jer se komadi ređaju u krug!
                                3. UčiteljDanas ćemo i mi seći i cepati. Napravite jedan oblak isečen i jedan pocepan.
                                4. UčenikPocepan više liči na oblak, jer je mekan na ivicama.
                                5. RoditeljKod kuće pravimo porodični kolaž od starih časopisa, a dete bira raspored.

                                Mogu i sam: Napravi dva mala kolaža iste teme, jedan samo od isečenih, a drugi samo od pocepanih komada. Uporedi koji bolje prenosi ono što si hteo. Izazov: napravi kolaž od samo tri boje papira tako da se ipak vidi ceo pejzaž.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Slika od zalepljenih komadića materijala.

                                  Reč dolazi od francuske reči za lepljenje.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Isečena je oštra i prava, a pocepana meka i neravna.

                                  Ivica menja utisak: oštra deluje odlučno, a meka prirodno.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Da nađem raspored koji najbolje prenosi moju ideju.

                                  Lepljenje je konačno, a pomeranje je proba.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Komadići za izložbu

                                Novak sprema kolaž za izložbu na brodu i razvrstava komadiće. Pomozi mu da odluči šta će cepati, a šta seći.

                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Kakva ivica bolje odgovara obliku?

                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                Sada bez ekrana

                                Skupite stare časopise, ukrasni papir i ostatke tkanine. Dete pravi kolaž o mestu gde bi volelo da putuje, a pre lepljenja pokaže dva rasporeda.

                                Za roditelja

                                Matisov „Puž” iz 1953. naći ćete u knjigama o umetnosti ili na sajtu londonske galerije Tejt. Pokažite ga detetu i pitajte šta vidi, bez tumačenja umesto njega.

                                DecembarOtisak i pečat

                                Naš cilj: Pravim otisak pečatom od krompira ili kartona i ponavljam ga u šaru.

                                Otkrivam princip: Izdignuto ostavlja trag

                                Zastani i razmisli: Zašto se na otisku vidi belo baš ono što smo izdubili na krompiru?

                                Proveri svoju ideju

                                Pečat dodiruje papir samo izdignutim delom, jer udubljenje ne stiže do papira. Boja je samo na onome što dodiruje. Zato je otisak kao ogledalo pečata: izdignuto postaje obojeno, a udubljeno ostaje belo. Zato i slova na pečatu moraju biti okrenuta kao u ogledalu.

                                Hajde da razumemo

                                Pečat je oblik koji ostavlja isti trag svaki put kad ga umočiš u boju i pritisneš. Tako se od jednog oblika pravi mnogo istih. To je grafika: crta se jednom, a otiskuje mnogo puta. Ono što izdubiš na pečatu ostaje belo, a ono što ostane izdignuto, ostavlja boju.

                                Pogledaj primer

                                Odrasli preseče krompir na pola i izdubi trougao. Kad ga umočiš u temperu i pritisneš, trougao ostane beo, a okolo je boja. Ponovi otisak u nizu i dobićeš šaru za papir za pakovanje poklona.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. NastavnikPokazujem reprodukciju „Velikog talasa kod Kanagave” japanskog umetnika Hokusaija. Ovu sliku su otiskivali sa drvenih ploča, mnogo puta.
                                2. UčenikZnači moglo je da se napravi mnogo istih slika?
                                3. UčiteljTako je. Mi ćemo sad napraviti svoj pečat. Šta mislite, šta će ostati belo?
                                4. UčenikIzdubila sam srce, i srce je belo! Jer ne dodiruje papir.
                                5. RoditeljKod kuće otiskujemo isti pečat na papirnu kesu za poklon i pravimo svoju šaru.

                                Mogu i sam: Napravi pečat od kartona i otisni ga deset puta. Proveri da li su svi otisci isti, a ako nisu, pronađi zašto (malo boje, slab pritisak). Izazov: napravi pečat sa svojim inicijalom i otkrij kako slovo mora da stoji na pečatu da bi se na papiru pravilno čitalo.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Jer je oblik pečata uvek isti.

                                  Isti oblik i sličan pritisak daju isti otisak.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Izdignuti deo.

                                  Udubljeni deo ne dodiruje papir, pa ostaje beo.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Otiskivanjem sa drvenih ploča.

                                  Drvorez se urezuje jednom, a otiskuje mnogo puta.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Pečat Kralja Egonora

                                Kralj Egonor treba novi pečat za pisma, a Nerad je napravio pečat sa slovima okrenutim kao na papiru. Pomozi Saviju da objasni šta treba popraviti.

                                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Koji deo pečata ostavlja boju na papiru?

                                Sada bez ekrana

                                Uz odraslog koji seče, napravite pečat od krompira ili od kartona zalepljenog na čep. Otisnite ga u red, u krug i nasumično, pa uporedite šare.

                                Za roditelja

                                Nož i sečenje su posao odraslog. Pustite dete da samo otkrije zašto je izdubljen deo beo, umesto da mu odmah objasnite.

                                DecembarSlika i znak prenose poruku

                                Naš cilj: Pravim razumljiv znak i povezujem slike u redosled.

                                Otkrivam princip: Znak radi bez reči

                                Zastani i razmisli: Zašto na znaku za pešački prelaz crtaju jednostavnu figuru, a ne lepu detaljnu sliku čoveka?

                                Proveri svoju ideju

                                Znak treba da razume svako, brzo i iz daljine, pa i neko ko ne zna da čita. Jednostavan oblik se prepozna za tren, a detalji usporavaju. Zato znaci i simboli imaju malo linija i jasne boje. Dobar znak se ne meri lepotom, nego time koliko brzo ga ljudi razumeju.

                                Hajde da razumemo

                                Slika može preneti poruku bez mnogo reči. Znak mora biti dovoljno jasan osobi koja ga gleda. U stripu redosled slika pomaže da razumemo događaj.

                                Pogledaj primer

                                Za kutiju sa papirom nacrtaj list, pa proveri da li ukućanin prepoznaje namenu bez objašnjenja.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. UčiteljNapolju ćemo potražiti znake: pešački prelaz, znak za bolnicu, znak za reciklažu.
                                2. UčenikNa znaku za pešački prelaz je čovek koji hoda, i ne treba nijedna reč!
                                3. NastavnikNapravite znak za kutiju sa igračkama. Pokažite ga drugaru bez objašnjenja.
                                4. UčenikPogodio je! Nacrtala sam samo loptu i kocku.
                                5. RoditeljKod kuće crtamo strip od tri kadra o tome kako smo pravili palačinke, pa ga pomešamo, a dete ga slaže.

                                Mogu i sam: Napravi tri znaka za tri mesta u kući i pitaj ukućane šta znače, bez objašnjenja. Svaki znak koji nije pogođen pojednostavi i probaj opet. Izazov: nacrtaj strip od četiri kadra bez ijedne reči, tako da drugi ispriča šta se desilo.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Da drugi razumeju poruku.

                                  Znak služi sporazumevanju.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Redosled kadrova.

                                  Kadrovi pokazuju događaje jedan za drugim.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Pitam drugu osobu šta misli da znači.

                                  Tako proveravam razumevanje, a ne samo da li joj se dopada.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Znaci na brodu

                                Na brodu je pala magla, a mornari se snalaze po znacima. Spoji znak sa njegovom porukom.

                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Spoji znak sa porukom.

                                Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                Sada bez ekrana

                                Nacrtajte tri kadra o sadnji semenke bez novih izmišljenih likova. Druga osoba neka ih poređa i ispriča šta se dogodilo.

                                Za roditelja

                                Vrednujte razumljivost poruke i izbor deteta. Postoji više dobrih načina da se prikaže ista ideja.

                                JanuarTople i hladne boje

                                Naš cilj: Mešam osnovne boje u izvedene i razlikujem tople i hladne boje.

                                Otkrivam princip: Boja nosi uspomenu

                                Zastani i razmisli: Zašto crvena i narandžasta deluju toplo, iako je boja na papiru iste temperature kao plava?

                                Proveri svoju ideju

                                Boja nema temperaturu, ali nas podseća na stvari koje znamo. Vatra, sunce i žar su crveni, narandžasti i žuti, a led, voda i nebo plavi i zeleni. Zato oko poveže boju sa osećajem toplote ili hladnoće. Slikari to koriste da prostor na slici učine toplim ili hladnim.

                                Hajde da razumemo

                                Crvena, žuta i plava su osnovne boje, jer ih ne možemo dobiti mešanjem drugih boja. Kad pomešaš dve osnovne, dobiješ izvedenu: žuta i plava daju zelenu, crvena i žuta narandžastu, crvena i plava ljubičastu. Crvena, narandžasta i žuta podsećaju na vatru i sunce, pa ih zovemo tople. Plava, zelena i tirkizna podsećaju na vodu i led, pa su hladne.

                                Pogledaj primer

                                Vinsent van Gog je „Suncokrete” slikao uglavnom toplim žutim i narandžastim bojama. Pikaso je u svom plavom periodu slikao pretežno plavim. Pomešaj sam zelenu od žute i plave, pa naslikaj isti list jednom toplim, a jednom hladnim bojama.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. UčiteljNa paleti su samo crvena, žuta i plava. Kako ćemo dobiti zelenu?
                                2. UčenikŽuta i plava! Uspelo je, dobila sam zelenu.
                                3. NastavnikSada podelite sve boje u dve grupe: koje vas podsećaju na sunce, a koje na vodu?
                                4. UčenikCrvena, žuta i narandžasta su kao vatra. Plava i zelena su kao more.
                                5. RoditeljKod kuće pogledamo Van Gogove „Suncokrete” u knjizi. Kojih boja ima najviše?

                                Mogu i sam: Naslikaj isti predmet dva puta, jednom samo toplim, a jednom samo hladnim bojama. Pitaj nekoga koji deluje toplije i proveri da li se slaže sa tobom. Izazov: od samo tri osnovne boje napravi šest različitih zelenih.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Crvenu i žutu.

                                  Narandžasta je izvedena boja od te dve osnovne.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Jer podseća na vatru i sunce.

                                  Toplo i hladno su imena po onome na šta nas boja podseća.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Hladna.

                                  Podseća na vodu, nebo i led.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Vatra i led u Magičnoj pećini

                                U Magičnoj pećini jedna strana je od vatre, a druga od leda. Savi treba da obeleži kristale prema bojama.

                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Da li je boja topla ili hladna?

                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                Sada bez ekrana

                                Na tanjiru pomešajte tri osnovne tempere u parovima i nacrtajte točak sa šest boja. Onda u kući potražite po tri tople i tri hladne stvari.

                                Za roditelja

                                Tople i hladne boje su dogovor o utisku, a ne pravilo o tome kako se dete oseća. Ako dete kaže da mu je plava topla, pitajte ga na šta ga podseća.

                                JanuarKontrast privlači pogled

                                Naš cilj: Koristim kontrast da istaknem ono što je važno na slici: svetlo i tamno, veliko i malo, toplo i hladno.

                                Otkrivam princip: Oko traži razliku

                                Zastani i razmisli: Zašto u gomili plavih zvezdica odmah primetiš jednu žutu, iako je mala?

                                Proveri svoju ideju

                                Oko stalno traži ono što je drugačije, jer je to često važno: zreo plod među lišćem ili životinja u travi. Kad je nešto drugačije od okoline, pogled ide pravo na to. Zato kontrast na slici vodi oko gledaoca kao putokaz.

                                Hajde da razumemo

                                Kontrast je velika razlika između dve stvari koje stoje jedna pored druge. Beo zec na crnom papiru odmah se vidi, a beo zec na snegu gotovo nestaje. Oko uvek prvo pogleda tamo gde je razlika najveća. Zato umetnik stavlja kontrast tamo gde želi da gledamo.

                                Pogledaj primer

                                Za novogodišnju čestitku nacrtaj mnogo malih plavih zvezdica i jednu veliku žutu. Gde prvo gledaš? U veliku žutu, jer se razlikuje i po veličini i po boji.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. NastavnikPokazujem dve slike istog belog zeca: na snegu i na crnoj zemlji. Na kojoj ga vidite odmah?
                                2. UčenikNa crnoj! Na snegu se skoro ne vidi.
                                3. UčiteljZašto su mnoge životinje u prirodi iste boje kao njihova okolina?
                                4. UčenikDa ih niko ne vidi! A mi na slici hoćemo obrnuto, da se vidi.
                                5. RoditeljKod kuće pravimo novogodišnju čestitku u hladnim bojama sa jednom toplom stvari, pa pitamo goste šta su prvo videli.

                                Mogu i sam: Nacrtaj isti predmet tri puta na tri pozadine: sličnoj, malo drugačijoj i potpuno suprotnoj. Pokaži ih nekome i posmatraj koliko brzo nađe predmet. Izazov: istakni jedan oblik bez boje, samo veličinom ili oblikom.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Na crnoj zemlji.

                                  Belo i crno su najveći kontrast, a belo na belom se stapa.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Da bude drugačije boje, veličine ili svetline od ostalih.

                                  Oko traži ono što je drugačije.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Velika razlika između dve stvari jedna pored druge.

                                  Razlika može biti u boji, svetlini, veličini ili obliku.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Ko se ističe?

                                Na ostrvu zmajeva sve se krije, ali u svakoj grupi jedno se odmah vidi. Pronađi ga i objasni zašto ga oko primeti prvo.

                                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                Sada bez ekrana

                                Iseci isti beli krug i stavi ga redom na beli, sivi i crni papir. Uporedi gde se krug najbolje vidi i objasni zašto. Onda nacrtaj čestitku sa jednim istaknutim delom.

                                Za roditelja

                                Kazimir Maljevič je naslikao „Crni kvadrat”, crn kvadrat na beloj pozadini. Razgovarajte o tome šta se vidi i šta deluje snažno, bez potrebe da se slika dopadne.

                                FebruarSvetlo, tamno i likovna igra

                                Naš cilj: Eksperimentišem sa bojom i objašnjavam sopstveni izbor.

                                Otkrivam princip: Svetlina menja utisak

                                Zastani i razmisli: Zašto isti vrt naslikan svetlim bojama deluje kao jutro, a tamnim kao veče?

                                Proveri svoju ideju

                                Ujutru i u podne ima mnogo svetla, pa su boje oko nas svetle. Uveče svetla nestaje i boje tamne. Mi to pamtimo, pa svetla slika podseća na dan, a tamna na veče. Kad dodaješ belu ili crnu u boju, menjaš vreme i raspoloženje slike, a oblici ostaju isti.

                                Hajde da razumemo

                                Boje mogu delovati svetlije ili tamnije. Njima možemo naglasiti deo rada ili preneti raspoloženje. U stvaralaštvu nije svaka boja unapred određena jednim osećanjem.

                                Pogledaj primer

                                Isti zamišljeni vrt naslikaj svetlijim i tamnijim bojama. Uporedi kako se menja utisak, iako oblici ostaju slični.

                                Zajedno kroz lekciju

                                1. NastavnikNapravićemo lestvicu plave: dodajemo jednu kap bele, pa dve, pa tri. Šta se dešava?
                                2. UčenikPlava je sve svetlija, skoro kao nebo ujutru!
                                3. UčiteljSada naslikajte isti vrt dva puta, svetlo i tamno. Kad je u vašem vrtu jutro, a kad veče?
                                4. UčenikSvetao vrt je jutro, a tamni je veče. Isti cvet, a drugačiji osećaj.
                                5. RoditeljKod kuće dete daje naslove svojim slikama, a mi ne pogađamo, nego slušamo zašto ih je tako nazvalo.

                                Mogu i sam: Napravi lestvicu od pet nijansi jedne boje, od najsvetlije do najtamnije, dodajući belu ili crnu. Proveri da li svaka nijansa stoji na pravom mestu. Izazov: naslikaj isti predmet tri puta da pokaže jutro, podne i veče, samo menjanjem svetline.

                                Probaj svojim rečima

                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Da.

                                  Umetnički rad može prikazati stvarnost ili zamišljeni izgled.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Na primer, drugačijom svetlinom ili bojom od okoline.

                                  Razlika privlači pažnju.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                  Ne.

                                  Autor bira naslov koji podržava njegovu nameru.

                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                Igram i otkrivam

                                Nebo od podneva do noći

                                Lora slika kako se nebo menja dok brod plovi do ostrva, od podneva do noći. Složi nijanse plave od najsvetlije do najtamnije.

                                Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                Složi nijanse od najsvetlije do najtamnije.

                                  Sada bez ekrana

                                  Napravi dve male slike istog predmeta različitim izborom boja. Daj im naslove i objasni jednu odluku.

                                  Za roditelja

                                  Izbegnite tvrdnje poput „sreća mora biti žuta”. Tražite obrazloženje i dozvolite lični doživljaj.

                                  FebruarZamišljam i dograđujem

                                  Naš cilj: Iz slučajne mrlje ili linije zamišljam i dograđujem novo biće, mesto ili predmet.

                                  Otkrivam princip: Mozak dovršava oblik

                                  Zastani i razmisli: Zašto u oblaku ili mrlji vidiš lice ili životinju, iako ih niko nije nacrtao?

                                  Proveri svoju ideju

                                  Mozak stalno traži poznate oblike, pa kad vidi dve tačke i luk, odmah pomisli na lice. On sam dovršava ono što nedostaje. Umetnik koristi tu moć: krene od slučajne mrlje, a mašta dovrši sliku. Zato ista mrlja različitim ljudima postaje različito biće.

                                  Hajde da razumemo

                                  Kad gledaš oblake, ponekad u njima vidiš životinju. Isto možeš da uradiš sa mrljom boje: kapni boju na papir, preklopi ga ili duvni kroz slamčicu, pa pogledaj šta vidiš. Onda dograđuješ: dodaš oči, noge ili krila. Mark Šagal je slikao ljude koji lete iznad grada, jer slika može da pokaže i ono što se samo zamišlja.

                                  Pogledaj primer

                                  Kapni plavu boju na polovinu papira, preklopi ga i otvori. Dobiješ mrlju sa dve iste strane. Ema u njoj vidi leptira, a Novak ribu. Oboje dograde svoje, i od iste mrlje nastanu dva različita rada.

                                  Zajedno kroz lekciju

                                  1. UčiteljIzaći ćemo napolje i pogledati oblake. Šta vidite?
                                  2. UčenikJa vidim zmaja! Ono je rep, a ovo glava.
                                  3. NastavnikTako i umetnici rade sa mrljama. Kapnite boju i preklopite papir. Šta vam se pojavilo?
                                  4. UčenikKod mene je leptir, ali kad okrenem papir, liči na sovu.
                                  5. RoditeljKod kuće svako dogradi istu vrstu mrlje na svoj način, pa izložimo radove jedan pored drugog.

                                  Mogu i sam: Napravi pet mrlja i od svake dogradi drugo biće ili mesto. Ispod svake napiši šta te je navelo na tu ideju. Izazov: okreni istu mrlju na četiri strane i dogradi četiri različite stvari.

                                  Probaj svojim rečima

                                  Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                  1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                    Jer se boja otisne sa jedne polovine na drugu.

                                    Preklapanjem nastaje odraz, kao u ogledalu.

                                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                  2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                    Da, zavisi šta ko zamisli.

                                    Mašta svakog gledaoca vidi nešto drugo, i oba rada su dobra.

                                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                  3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                    Ljude koji lete.

                                    Na slici može da se desi i ono što u stvarnosti ne može.

                                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                  Igram i otkrivam

                                  Zmaj iz mrlje

                                  Zmaj Jova pita kako je nastao mali zmaj na zidu Magične pećine. Složi korake kojima ga je Lora napravila.

                                  Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                  Složi korake pravim redom.

                                    Sada bez ekrana

                                    Kapnite nekoliko kapi tempere ili vodenih boja na papir, pa ga preklopite ili duvajte kroz slamčicu. Svaki ukućanin dogradi svoju mrlju, pa pričate šta je ko video.

                                    Za roditelja

                                    U zamišljanju nema pogrešnog odgovora. Ako dete vidi nešto neočekivano, pitajte šta ga je navelo na to, umesto da predložite svoju ideju.

                                    MartPakovanje i etiketa

                                    Naš cilj: Osmišljavam pakovanje i etiketu tako da se odmah vidi šta je unutra i da je zgodno za upotrebu.

                                    Otkrivam princip: Pakovanje govori bez reči

                                    Zastani i razmisli: Zašto na soku od jagode crtaju jagodu, a ne samo napišu reč „jagoda”?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Slika se razume brže od reči, čak i kad neko ne zna da čita ili ne zna jezik. Kupac na polici gleda samo trenutak, pa slika, boja i krupno ime moraju odmah da kažu šta je unutra. Zato dizajner bira jasnu sliku i kontrast, a ne mnogo sitnih detalja.

                                    Hajde da razumemo

                                    Pakovanje čuva ono što je unutra i govori nam šta je to. Na etiketi soka slika voća kaže ukus, a krupno ime se vidi iz daljine. Dizajner bira boje, slova i sliku tako da kupac brzo razume. Kutija mora da bude i zgodna za držanje, otvaranje i slaganje.

                                    Pogledaj primer

                                    Za flašu soka od pomorandže napravi etiketu: krupna narandžasta pomorandža, ime soka velikim slovima i malo zelenog lišća. Postavi je pored etikete sa sitnim sivim slovima i pitaj: koju bi lakše našao na polici?

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. NastavnikDoneo sam tri prazne kutije. Pogledajte svaku samo na sekundu i recite šta je bilo u njoj.
                                    2. UčenikU prvoj je bio čaj, jer ima šolju! Za treću ne znam, sve je sitno napisano.
                                    3. UčiteljŠta bi trebalo da se promeni na trećoj kutiji?
                                    4. UčenikDa ima veliku sliku i krupno ime.
                                    5. RoditeljKod kuće pravimo pakovanje za domaće kolačiće: dete bira sliku, ime i boje.

                                    Mogu i sam: Osmisli etiketu za zamišljeni sok i pokaži je nekome samo tri sekunde. Pitaj šta je video. Ako je prepoznao ukus i ime, etiketa radi. Izazov: napravi etiketu koju razume i dete koje još ne zna da čita.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Da kaže šta je unutra.

                                      Etiketa je poruka kupcu, bez reči prodavca.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Da se vidi iz daljine.

                                      Na polici je mnogo proizvoda, pa krupno ime brže privuče pogled.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Da čuva sadržaj i da se lako drži i otvara.

                                      Dizajn spaja lepotu i upotrebu.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Prodavnica u Goluxlandu

                                    David Golux otvara prodavnicu u Goluxlandu, a Nerad je napravio etikete sa sitnim sivim slovima. Pomozi da se pakovanja poprave.

                                    Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    Šta najbrže kaže kupcu ukus soka?

                                    Sada bez ekrana

                                    Uzmite praznu čistu kutiju i neka dete osmisli pakovanje za zamišljeni proizvod: nacrta etiketu, ime i sliku. Proverite da li ukućani pogode šta je unutra.

                                    Za roditelja

                                    U prodavnici zajedno pogledajte police i pitajte dete koje pakovanje prvo primeti i zašto. Tako uči da čita vizuelne poruke, a ne samo da ih pravi.

                                    AprilLepo pisanje: linija i ritam

                                    Naš cilj: Povlačim prave, kose, talasaste i spiralne linije ujednačeno i spajam ih u ritam lepog pisanja.

                                    Otkrivam princip: Ritam pravi red

                                    Zastani i razmisli: Zašto red istih talasa sa istim razmacima izgleda mirno, a isti talasi na različitim razmacima neuredno?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Oko voli da predvidi šta sledi. Kad su razmaci isti, oko klizi preko reda kao preko ravnomernih koraka i ne zastaje. Kad su razmaci različiti, oko se spotiče. Zato kaligraf pazi na isti razmak i istu visinu, jer ritam čini da tekst izgleda lepo i lako se čita.

                                    Hajde da razumemo

                                    Lepo pisanje je umetnost koja se zove kaligrafija, od grčkih reči za lepo i za pisanje. Slova su sastavljena od linija: pravih, kosih i oblih. Kad linije povlačiš na istom razmaku i iste visine, nastaje ritam, pa red izgleda mirno. Zasečenim perom linija postaje deblja ili tanja, zavisno od pravca.

                                    Pogledaj primer

                                    Napravi red talasa, pa red petlji, pa red malih slova l jedno do drugog. Pazi da razmak bude isti. Onda zasečenim štapićem ili širokim flomasterom povuci liniju gore-dole i levo-desno i uporedi debljinu.

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. UčiteljDanas pišemo kao kaligrafi. Prvo samo linije: talas, petlja i cik-cak.
                                    2. UčenikMoji talasi su različiti, neki veliki, a neki mali.
                                    3. NastavnikProbaj da ih povlačiš uz ritam: ja kucam, a ti na svaki udarac napraviš jedan talas.
                                    4. UčenikSada su isti! Red izgleda kao muzika.
                                    5. RoditeljKod kuće dete ispisuje imena ukućana za čestitke, polako i ujednačeno.

                                    Mogu i sam: Ispiši svoje ime pet puta različitim linijama: pravim, oblim, debelim, tankim i ukrašenim. Proveri lenjirom da li su slova iste visine. Izazov: napiši jednu kratku rečenicu ćirilicom i latinicom ujednačenim ritmom.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Lepo pisanje.

                                      Dolazi od grčkih reči za lepo i za pisanje.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Jer nastaje ritam, pa oko mirno klizi.

                                      Isti razmaci su kao ravnomerni koraci.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Jer je vrh širok u jednom pravcu, a uzak u drugom.

                                      Debljina zavisi od pravca u kom vučeš pero.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Pera iz brodske biblioteke

                                    Johan uči lepo pisanje u biblioteci na brodu. Pomozi mu da razvrsta šta čini red mirnim, a šta neurednim.

                                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    Šta čini red mirnim, a šta neurednim?

                                    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                    Sada bez ekrana

                                    Napravite zasečeno pero od drvenog štapića ili koristite širok flomaster. Dete ispisuje svoje ime ćirilicom i latinicom, polako i ujednačeno.

                                    Za roditelja

                                    Lepo pisanje se uči sporo. Pohvalite ujednačen razmak i ritam, a ne brzinu. U Japanu i Kini kaligrafija četkom je cenjena umetnost, pa pogledajte primer u knjizi iz biblioteke.

                                    AprilOblikujem prostor i biram radove

                                    Naš cilj: Sastavljam jednostavan prostorni rad i predstavljam svoj postupak.

                                    Otkrivam princip: Široko dno drži sve

                                    Zastani i razmisli: Zašto se kula od kutija lakše ruši kad je velika kutija na vrhu, a mala na dnu?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Široki deo na dnu drži sve iznad sebe, kao što noge drže telo. Kad je teško gore, a usko dole, model se naginje i pada. Zato graditelji i vajari prave široku i čvrstu osnovu. Stabilnost je deo dobrog prostornog rada, a ne samo izgled.

                                    Hajde da razumemo

                                    Prostorni rad možeš posmatrati sa više strana. Delove spajamo tako da budu stabilni. Kada praviš malu izložbu, izaberi radove i reci šta si u njima istraživao.

                                    Pogledaj primer

                                    Od čiste kartonske ambalaže napravi model prostora za čitanje. Razmisli gde su ulaz, polica i mesto za sedenje.

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. UčiteljNapravite kulu od tri kutije. Probajte prvo veliku dole, pa veliku gore.
                                    2. UčenikKad je velika gore, kula se ljulja i padne!
                                    3. NastavnikKao u arhitekturi, široka osnova drži sve. Sada napravite prostor za čitanje i obiđite ga sa svih strana.
                                    4. UčenikSa zadnje strane polica izgleda drugačije. Dodaću joj leđa.
                                    5. RoditeljKod kuće pravimo malu izložbu: dete bira dva rada i priča šta je promenilo dok je radilo.

                                    Mogu i sam: Napravi model od kutija i proveri ga: gurni ga blago prstom i obiđi ga sa četiri strane. Zapiši šta si popravio. Izazov: napravi model visok bar kao tvoja šaka koji se ne ruši kad duneš.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Model zauzima prostor i može se posmatrati sa više strana.

                                      Crtež prikazuje na ravnoj podlozi.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Da se delovi ne ruše.

                                      Način spajanja je deo stvaralačkog rešavanja problema.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Šta sam želeo, koje sam materijale izabrao i šta sam promenio.

                                      Objašnjenje pokazuje postupak, ne samo gotov proizvod.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Kule u Goluxlandu

                                    Graditelji u Goluxlandu prave kule od kutija, ali jedna u svakoj grupi će se srušiti. Pronađi je pre nego što dune vetar.

                                    Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                    Sada bez ekrana

                                    Napravi model, fotografiši ga za porodičnu belešku ako želite, pa predstavi dve promene koje si napravio tokom rada.

                                    Za roditelja

                                    Bezbedne makaze i lepak koristi uz dogovor i nadzor. Ne tražite vernu maketu odraslog enterijera.

                                    MajInicijal i ukrasno slovo

                                    Naš cilj: Pravim ukrašeno početno slovo, inicijal, i spajam slovo sa slikom na čestitki ili koricama knjige.

                                    Otkrivam princip: Ukras služi slovu

                                    Zastani i razmisli: Zašto je ukrašeno slovo dobro tek kad i dalje može da se pročita?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Slovo ima zadatak da se pročita, a ukras da ga ulepša i privuče pogled. Ako ukras pokrije oblik slova, čitalac ne zna šta piše, pa ukras gubi smisao. Zato su u starim rukopisima ukrasi upleteni oko glavnih linija slova, a te linije ostaju jasne.

                                    Hajde da razumemo

                                    Inicijal je veliko, ukrašeno prvo slovo teksta ili imena. U starim rukopisima, kao u Miroslavljevom jevanđelju iz 12. veka, slova su ukrašavana biljkama, pticama i životinjama. Slovo mora da ostane prepoznatljivo, a ukras se uplete oko njega ili u njega.

                                    Pogledaj primer

                                    Za svoje ime napiši krupno prvo slovo. U slovo N možeš da upleteš lozu, a na vrh da staviš pticu. Pazi da se slovo i dalje lako čita, pa ga uporedi sa slovom koje je toliko ukrašeno da se izgubilo.

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. NastavnikPokazujem stranicu iz Miroslavljevog jevanđelja. Pogledajte veliko prvo slovo. Šta vidite u njemu?
                                    2. UčenikVidim pticu i biljke uvijene oko slova!
                                    3. UčiteljDa li i dalje možete da pročitate koje je to slovo?
                                    4. UčenikMogu, jer su glavne linije debele i jasne.
                                    5. RoditeljKod kuće dete pravi korice svoje omiljene knjige sa inicijalom, a mi pogađamo slovo.

                                    Mogu i sam: Napravi tri inicijala istog slova: malo ukrašen, srednje i jako ukrašen. Pokaži ih nekome i pitaj koje slovo čita najbrže. Izazov: napravi inicijal u kome ukras priča nešto o osobi čije je ime.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Veliko ukrašeno prvo slovo.

                                      Inicijal otvara tekst ili ime i privlači pogled.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Miroslavljevo jevanđelje.

                                      To je jedan od najstarijih sačuvanih srpskih rukopisa.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Da se slovo i dalje prepozna.

                                      Ukras pomaže slovu, ali ne sme da ga sakrije.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Biblioteka Kralja Egonora

                                    U kraljevoj biblioteci čuvaju se stari rukopisi, a Savi uči reči kaligrafa. Spoji pojam sa njegovim značenjem.

                                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    Spoji pojam sa značenjem.

                                    Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                    Sada bez ekrana

                                    Napravite čestitku ili korice za omiljenu knjigu sa inicijalom. Dete bira ukras koji ima veze sa osobom ili pričom, a odrasli pogađa slovo.

                                    Za roditelja

                                    Reprodukcije stranica Miroslavljevog jevanđelja nalaze se u knjigama i na stranicama Narodnog muzeja Srbije. Ne prepisujte ukras, nego ga koristite kao podsticaj za sopstveni.

                                    JunScena i ambijent: pravimo pozornicu

                                    Naš cilj: Osmišljavam scenu, kulisu, masku ili kostim tako da gledalac odmah zna gde se priča dešava i ko je lik.

                                    Otkrivam princip: Iz daljine se vidi krupno

                                    Zastani i razmisli: Zašto scenograf crta veliko drvo sa malo detalja, umesto sitnog drveta sa svakim listom?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Što je nešto dalje, to izgleda manje, pa sitni detalji nestanu. Publika u pozorištu sedi daleko od scene. Krupni oblici i jake boje vide se i iz poslednjeg reda, pa scenograf bira jasne, velike oblike koji odmah kažu: ovo je šuma.

                                    Hajde da razumemo

                                    Ambijent je prostor koji ima svoje raspoloženje: šuma, more ili dvorac. U pozorištu kulisa je oslikan pano koji pokazuje gde se radnja dešava. Maska i kostim pokazuju ko je lik. Scenograf bira boje i oblike tako da publika iz daleka razume mesto, pa crta krupno i jasno.

                                    Pogledaj primer

                                    Za priču o brodu napravi kulisu: velike plave talase od papira, nebo i jedan oblak. Od kartonske kutije napravi lutkarsku scenu, a od kartonskog tanjira masku. Proveri sa drugog kraja sobe da li se vidi da je to more.

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. UčiteljSpremamo predstavu o putovanju brodom. Kako će publika znati da smo na moru?
                                    2. UčenikNapravićemo velike plave talase!
                                    3. NastavnikKao scenograf predlažem: pogledajte kulisu sa drugog kraja učionice. Šta se još vidi?
                                    4. UčenikSitne ribice se ne vide, ali talasi da. Napraviću veće ribe.
                                    5. RoditeljKod kuće pravimo lutkarsko pozorište od kutije i sednemo daleko da proverimo kulisu.

                                    Mogu i sam: Napravi dve kulise za isto mesto: jednu sa mnogo sitnih detalja, drugu sa malo krupnih oblika. Pogledaj ih sa tri metra i odluči koja bolje kaže gde smo. Izazov: napravi kulisu koja pokazuje i doba dana, a ne samo mesto.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Oslikan pano koji pokazuje gde se radnja dešava.

                                      Kulisa stoji iza glumaca i pravi ambijent.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Da se vidi iz daljine, iz publike.

                                      Publika sedi daleko, pa sitni detalji nestaju.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Ko je lik.

                                      Po maski i kostimu publika prepoznaje lik i pre nego što progovori.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Pozornica na palubi

                                    Ekipa sprema predstavu na palubi broda, a Nerad bi crtao sitne detalje koje niko neće videti. Razvrstaj šta se vidi iz publike.

                                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    Da li se vidi iz poslednjeg reda?

                                    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                    Sada bez ekrana

                                    Od velike kartonske kutije napravite lutkarsko pozorište sa kulisom. Dete bira mesto radnje, pravi masku ili lutku i izvodi kratku scenu za porodicu.

                                    Za roditelja

                                    Ne tražite savršenu scenografiju. Pitajte dete kako će publika znati gde se priča dešava, jer to je pravi zadatak scenografa.

                                    JunUmetnik, muzej i poruka bez reči

                                    Naš cilj: Povezujem umetničko zanimanje sa radom, čitam osnovni muzejski zapis i prenosim raspoloženje pokretom.

                                    Otkrivam princip: Podatak i utisak

                                    Zastani i razmisli: Zašto su „Autor je Van Gog” i „Ova slika me raduje” dve različite vrste rečenica?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Podatak je isti za sve i može da se proveri na natpisu ili u katalogu. Utisak je tvoj i može da bude drugačiji od drugarovog, a oba su važeća. Kad govorimo o umetnosti, korisno je posebno reći šta znamo, a posebno šta osećamo, da se to dvoje ne pomeša.

                                    Hajde da razumemo

                                    Slikar stvara slike, vajar oblikuje skulpture, a dizajner osmišljava izgled i upotrebu predmeta ili vizuelnih poruka. U muzeju čuvamo i upoznajemo dela i predmete. Natpis uz izloženi rad može navesti autora, naziv, vreme nastanka i materijal. Svoje mišljenje o delu odvajamo od tih podataka. Raspoloženje ili kretanje možemo prikazati i licem i telom, bez govora.

                                    Pogledaj primer

                                    Na zamišljenom radnom listu piše: Naziv: Krugovi; tehnika: crtež na papiru. Podatak da je to crtež razlikuje se od posetiočevog utiska da deluje razigrano. Ovaj primer nije zapis o stvarnom muzejskom delu.

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. NastavnikU muzeju pored slike stoji natpis: autor, naziv, godina i tehnika. Pročitajmo ga zajedno.
                                    2. UčenikTehnika je ulje na platnu. To je podatak!
                                    3. UčiteljA šta vi osećate kad gledate sliku?
                                    4. UčenikMeni deluje mirno, a Novaku tužno. Oboje smo u pravu za sebe.
                                    5. RoditeljKod kuće pravimo porodični muzej: svaki rad dobija natpis sa podacima, a utisak pokazujemo pokretom, bez reči.

                                    Mogu i sam: Izaberi reprodukciju iz knjige i napiši dve kartice: na jednoj samo podatke sa natpisa, na drugoj svoj utisak. Proveri da nisi slučajno stavio deo utiska među podatke. Izazov: pokretom tela pokaži raspoloženje slike, a drugi neka pogodi koju si izabrao.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Vajar.

                                      Posetilac posmatra i tumači delo, a autor ga stvara.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Ne.

                                      To je lični doživljaj, a autorstvo proveravamo u pouzdanom natpisu ili katalogu.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Na primer, osmehom i otvorenim položajem ruku, ako je to za tebe udobno.

                                      Prihvatite različite načine izražavanja. Pokret ne daje siguran dokaz o tuđem osećanju.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Natpisi u muzeju Goluxlanda

                                    U muzeju Goluxlanda Nerad je pomešao natpise i utiske posetilaca. Pomozi Saviju da ih vrati na pravo mesto.

                                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    Da li je rečenica podatak ili utisak?

                                    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                    Sada bez ekrana

                                    Izaberite reprodukciju iz školske knjige ili zvaničnog muzejskog kataloga. Zapišite samo proverene podatke, pa odvojeno nacrtajte svoj odgovor na delo. Na kraju svako pokretom pokaže sopstveni doživljaj, ako želi.

                                    Za roditelja

                                    Za stvarni muzej proverite zvaničan naziv ustanove i podatke o delu. Izbor posete i materijala pripada porodici i školi. Ako podatak o autoru nedostaje, označite ga kao nepoznat, umesto da ga nagađate.

                                    Predmet

                                    Muzička kultura

                                    Slušanje, glas, ritam i stvaranje uz školski izbor pesama i snimaka.

                                    Šta učimo ove godine i zašto

                                    U drugom razredu muzička kultura ima tri oblasti: izvođenje muzike (pevanje po sluhu, sviranje na dečjim instrumentima i muzičke igre), slušanje muzike i stvaranje. Najviše časova ide na pevanje i sviranje, a note i muzičko pismo počinju tek u trećem razredu, pa se sve uči uhom, glasom i telom. Dete upoznaje osobine zvuka: visinu, trajanje, jačinu (dinamiku) i boju, a zatim puls, ritam i tempo. Ove pojmove koristi da opiše raspoloženje muzike i objasni svoj doživljaj rečenicom „jer…”. Kroz slušanje upoznaje instrumente orkestra i njihove porodice, narodne instrumente i himnu. U školama se ponavljaju dela kao što su Mocartov „Turski marš”, Šumanov „Divlji jahač”, Prokofjevljev „Petar i vuk” i Mančinijev „Pink Panter”. Godina se završava muzičkim igrama, narodnim pesmama sa igrom i malim stvaralačkim zadacima.

                                    Principi koje otkrivamo:

                                    • Zvuk nastaje kada nešto treperi ili se pomera i pokrene vazduh.
                                    • Brže treperenje daje viši ton: kraće, tanje i zategnutije zvuči više.
                                    • Visina, jačina, trajanje i boja su različite osobine i menjaju se odvojeno.
                                    • Puls je ravnomeran i teče i kroz pauzu; ritam je raspored zvukova na pulsu.
                                    • Tempo je brzina pulsa: ista pesma ostaje ista i kada je brža.
                                    • Raspoloženje muzike gradimo od tempa, jačine i visine, pa ga tim osobinama i objašnjavamo.
                                    • Instrumente delimo po načinu na koji nastaje zvuk.
                                    • Muziku po sluhu učimo deo po deo, jer uho lakše poredi kratke delove.
                                    • Grupa zvuči zajedno kada svi slušaju i prate isti puls.

                                    Na šta pazimo (česte greške):

                                    • Mešanje visine i jačine: dete kaže „visoko” za glasan zvuk. Pomaže pitanje „da li je tanak ili glasan?” i ogled sa istim tonom tiho i glasno.
                                    • Ubrzavanje tokom tapšanja. Prepoznaje se po tome što se koraci i tapšanje razilaze; vratite sporo hodanje u mestu kao oslonac.
                                    • Preskakanje pauze. Dete odmah nastavi posle zvuka; neka pauzu „otkuca” tihim pokretom ruke.
                                    • Vikanje umesto glasnog pevanja. Prepoznaje se po napetom vratu i promuklosti; postavite granicu „glasno, ali prijatno”.
                                    • Objašnjenje doživljaja bez zvuka („tužno je jer je tužno”). Pomaže pitanje „šta si čuo: brzo ili sporo, glasno ili tiho?”.
                                    SeptembarSlušam pažljivo i razlikujem

                                    Naš cilj: Uočavam da li zvuk traje kraće ili duže i zvuči tiše ili glasnije.

                                    Otkrivam princip: Visoko nije isto što i glasno

                                    Zastani i razmisli: Ako isti ton zviždiš prvo tiho, pa glasno, šta se promenilo, a šta je ostalo isto?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Zvuk ima više osobina u isto vreme. Visina kaže da li je ton visok ili nizak, jačina koliko je glasan, a trajanje koliko dugo traje. Svaku osobinu možemo da menjamo posebno, pa zato i opisujemo svaku posebno.

                                    Hajde da razumemo

                                    Zvuci se razlikuju po trajanju, visini, jačini i boji. Visoko nije isto što i glasno. Dva instrumenta mogu svirati isti ton, a ipak zvučati različito.

                                    Pogledaj primer

                                    Tiho zviždanje može biti visoko, a tih dubok glas nizak. Jačina govori koliko glasno čujemo, a visina da li je zvuk visok ili nizak.

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. UčiteljPita decu da zatvore oči i samo slušaju zvuke u učionici jedan minut.
                                    2. UčenikNabraja šta je čuo i za svaki zvuk kaže da li je bio dug ili kratak.
                                    3. NastavnikOdsvira isti ton tiho, pa glasno, pa pita šta se promenilo.
                                    4. UčenikOtkriva da je visina ostala ista, a promenila se samo jačina.
                                    5. RoditeljKod kuće proizvede tri zvuka papirom i drvetom, a dete ih opisuje rečima visok, glasan i dug.

                                    Mogu i sam: Napravi tabelu sa tri kolone: visina, jačina, trajanje. Poslušaj pet zvukova u kući i za svaki upiši opis. Proveri se u Zvučnoj radionici. Izazov: pronađi dva zvuka iste visine, a različite jačine.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Ne.

                                      Visina i jačina su različite osobine zvuka.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Kratak zvuk.

                                      To je opis njegovog trajanja.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Ne.

                                      Lični doživljaj može biti različit, ali zapažanje možemo povezati sa onim što čujemo.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Fioke zvučne radionice

                                    Savi je pomešao zvučne beleške u radionici i misli da su visoko i glasno ista stvar. Pomozi mu da svaku belešku stavi u pravu fioku.

                                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    O kojoj osobini zvuka govori beleška?

                                    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                    Zvučna radionica

                                    Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                    Koji ton je viši?

                                    Sada bez ekrana

                                    Odrasli proizvede bezbedne tihe zvuke papirom, drvetom i glasom. Dete ih opisuje i pogađa izvor.

                                    Za roditelja

                                    Ne pojačavajte zvuk radi zadatka. Koristite kratke odlomke iz školskog audio-izdanja i razgovarajte posle slušanja.

                                    SeptembarPevam po sluhu: slušam, ponavljam, pamtim

                                    Naš cilj: Umem da naučim kratku pesmu po sluhu, deo po deo, tako što slušam i ponavljam.

                                    Otkrivam princip: Uho je ogledalo za glas

                                    Zastani i razmisli: Kako znaš da si deo pesme otpevao isto kao uzorak, kad nemaš note?

                                    Proveri svoju ideju

                                    Kad učimo po sluhu, uho radi kao ogledalo: pamti uzorak i poredi ga sa našim glasom. Kratak deo lako zapamtimo i uporedimo, a dugačak se pomeša u glavi. Zato učimo deo po deo i spajamo tek kada svaki deo zvuči isto.

                                    Hajde da razumemo

                                    Pesmu u drugom razredu učimo uhom, a ne iz nota. Prvo slušamo celu pesmu, pa ponavljamo kratke delove. Uho poredi ono što smo otpevali sa onim što smo čuli. Kad deo zvuči isto, dodajemo sledeći.

                                    Pogledaj primer

                                    Roditelj otpeva prvi red poznate dečje pesme sa časa, a ti ga ponoviš kao eho. Zatim on otpeva drugi red, ti ponoviš. Na kraju spojite oba reda bez prekida.

                                    Zajedno kroz lekciju

                                    1. UčiteljOtpeva celu novu pesmu jednom, dok deca samo slušaju.
                                    2. NastavnikPodeli pesmu na kratke delove i peva svaki kao eho.
                                    3. UčenikPonavlja deo po deo i podiže ruku kad mu se čini da nije zvučalo isto.
                                    4. RoditeljKod kuće peva sa detetom eho igru sa pesmom sa časa.
                                    5. UčenikSpaja dva naučena dela i otkriva da ih sada peva bez prekida.

                                    Mogu i sam: Izaberi pesmu sa časa i podeli je na tri dela. Uči deo po deo, pa otpevaj celu roditelju. Proveri se: ako možeš da je otpevaš bez zastajkivanja dva puta zaredom, naučio si je. Izazov: nauči kratku pesmu koju ti otpeva baka ili deka.

                                    Probaj svojim rečima

                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Zato što kratak deo lakše zapamtimo i proverimo.

                                      Kada je deo kratak, uho može da ga uporedi sa uzorkom.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Poslušam uzorak još jednom, pa ponovim polako.

                                      Ponovno slušanje je deo učenja po sluhu.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                      Ponavljam odmah posle onoga ko mi peva, isto kao on.

                                      Eho vraća isti zvuk, pa tako učimo deo po deo.

                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                    Igram i otkrivam

                                    Pesma za ostrvo zmajeva

                                    Ema uči pesmu kojom se pozdravljaju zmajevi na ostrvu. Nerad kaže da je dovoljno da je čuje jednom, ali ti znaš bolji put. Složi korake učenja pravim redom.

                                    Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                    Složi korake učenja pesme po sluhu.

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                      Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                      Sada bez ekrana

                                      Igrajte se eha: jedna osoba otpeva kratak deo poznate pesme sa časa ili zvuk „la la la”, druga ga vrati isto. Posle tri uspešna eha zamenite uloge.

                                      Za roditelja

                                      Pevajte sporo i prijatnom jačinom. Nije cilj da dete peva savršeno čisto, nego da sluša i poredi. Koristite pesme koje dete donosi sa časa.

                                      OktobarVisok i nizak ton

                                      Naš cilj: Razlikujem visok i nizak ton i otkrivam od čega zavisi visina zvuka.

                                      Otkrivam princip: Brže treperenje, viši ton

                                      Zastani i razmisli: Zašto kraći deo lenjira koji viri sa stola zvuči više od dužeg dela?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Zvuk nastaje treperenjem. Kraći, tanji i jače zategnuti predmeti trepere brže, a brže treperenje čujemo kao viši ton. Duži i deblji predmeti trepere sporije i zvuče niže. Zato je na metalofonu kratka pločica visoka, a dugačka niska.

                                      Hajde da razumemo

                                      Zvuk nastaje kada nešto treperi. Kada nešto treperi brzo, čujemo visok ton, a kada treperi sporo, čujemo nizak ton. Kraće, tanje i zategnutije žice i šipke trepere brže, pa zvuče više.

                                      Pogledaj primer

                                      Pritisni lenjir na ivicu stola tako da veći deo viri, pa ga lagano okini prstom. Zatim pomeri lenjir da viri kraći deo i okini opet. Kraći deo treperi brže i ton je viši.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. NastavnikSvira na metalofonu kratku pa dugačku pločicu i pita koja zvuči više.
                                      2. UčenikPokazuje rukom gore za visok ton i dole za nizak ton.
                                      3. UčiteljPokazuje ogled sa lenjirom na ivici stola i menja dužinu dela koji treperi.
                                      4. UčenikOtkriva da kraći deo treperi brže i zvuči više.
                                      5. RoditeljKod kuće pravi sa detetom „gitaru” od kutije i gumica i pita koja gumica zvuči više.

                                      Mogu i sam: Poređaj pet predmeta od najnižeg do najvišeg zvuka kada ih nežno kucneš. Proveri u Zvučnoj radionici da li tvoje uho dobro razlikuje visinu. Izazov: objasni zašto zategnutija gumica zvuči više.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Viši ton.

                                        Kraći deo treperi brže, a brže treperenje čujemo kao viši ton.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Ne, visok ton može biti i tih.

                                        Visina i jačina su različite osobine zvuka.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Mače.

                                        Manje telo i manji glasni organi obično daju viši glas.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Zvona Johanovog broda

                                      Johan štimuje zvona na brodu. Visoka zvona idu na pramac, a niska na krmu. Pomozi mu da rasporedi zvukove.

                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Da li je zvuk visok ili nizak?

                                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Koji ton je viši?

                                      Sada bez ekrana

                                      Napravite „gitaru” od kutije i dve gumice različite debljine, uz odraslog. Okinite tanju i deblju gumicu i recite koja zvuči više. Pevajte glasom „gore” i „dole” dok rukom pokazujete visinu.

                                      Za roditelja

                                      Gumice zategnite umereno i držite ih dalje od lica. Ruka koja ide gore i dole dok pevate pomaže detetu da visinu oseti telom.

                                      OktobarGlasno i tiho: dinamika

                                      Naš cilj: Umem da pevam i sviram glasnije i tiše po dogovoru i znam zašto se jačina menja.

                                      Otkrivam princip: Veći zamah, jači zvuk

                                      Zastani i razmisli: Zašto bubanj zvuči glasnije kada ga jače udariš, iako je to isti bubanj?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Kada jače udarimo, opna bubnja zatreperi sa većim zamahom i jače pokrene vazduh, pa do uha stiže jači zvuk. Visina ostaje skoro ista, jer bubanj nije promenio veličinu. Muzičari menjaju jačinu da bi pokazali osećanje: tiho za tajnu, glasno za slavlje.

                                      Hajde da razumemo

                                      Dinamika je jačina muzike: glasno, tiho i prelazi između. Kada jače udarimo ili dunemo, nešto treperi sa većim zamahom, pa je zvuk glasniji. Muzičari menjaju jačinu da bi pesma bila zanimljiva i da bi pokazali osećanje.

                                      Pogledaj primer

                                      Tapši jedan red pesme tiho, kao da se šunjaš, a sledeći red glasnije, kao da stiže povorka. Primeti da je ritam ostao isti, a promenila se samo jačina.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. UčiteljUvodi reči glasno i tiho i dogovara znak rukom za svaku.
                                      2. NastavnikSvira isti ritam tiho pa glasno i pita šta se promenilo.
                                      3. UčenikPostaje dirigent i rukom vodi grupu od tihog ka glasnom.
                                      4. RoditeljKod kuće tapše sa detetom i postepeno pojačava, pa stišava.
                                      5. UčenikObjašnjava da je jači udarac napravio veći zamah i glasniji zvuk.

                                      Mogu i sam: Otapši jedan ritam četiri puta: šapatom, tiho, srednje i glasno, ali uvek prijatno. Proveri se: da li je ritam ostao isti dok se jačina menjala? Izazov: izvedi postepeno pojačavanje kroz celu pesmu.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Jačina zvuka, tapšanje je glasnije.

                                        Veći zamah daje jače treperenje, a ritam može ostati isti.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Ne.

                                        Jačina i brzina su različite osobine, pa ih menjamo odvojeno.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Zato što zvuk slabi dok putuje kroz vazduh.

                                        Bliži izvor čujemo glasnije.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Tihi koraci kroz Magičnu pećinu

                                      Aleksandar vodi družinu kroz Magičnu pećinu gde spava zmaj. Pomozi mu da zna kada sme glasno, a kada mora tiho.

                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Šta je dinamika u muzici?

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Koji ton je glasniji?

                                      Sada bez ekrana

                                      Neka dete bude dirigent: podignuta ruka znači glasnije, spuštena ruka tiše. Ostali tapšu ili pevaju „la” i prate ruku. Zatim dirigent bude roditelj.

                                      Za roditelja

                                      Glasno ne znači vikati. Postavite granicu „najglasnije, ali prijatno”, da se čuva glas i sluh. Vrh vežbe je lep, kontrolisan prelaz od tihog ka glasnom.

                                      NovembarPuls, ritam i pauza

                                      Naš cilj: Održavam ravnomeran puls i ponavljam kratak ritmički obrazac.

                                      Otkrivam princip: Puls teče i kada ćutimo

                                      Zastani i razmisli: Zašto pauza mora da traje tačno jedan otkucaj, iako se tada ništa ne čuje?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Puls ide ravnomerno kao koraci ili otkucaji srca. Ritam su kraći i duži zvuci postavljeni na taj puls. Pauza je deo ritma: puls teče i dok ćutimo. Ako pauzu skratimo, sve posle nje pomeri se napred i grupa se raziđe.

                                      Hajde da razumemo

                                      Puls su ravnomerni otkucaji koje možemo pratiti uz muziku. Ritam menja raspored trajanja zvukova. Pauza je trenutak kada ne proizvodimo zvuk, ali nastavljamo da pratimo vreme.

                                      Pogledaj primer

                                      Uz četiri ravnomerna otkucaja izgovori: ta, ta, ti-ti, ta. Na trećem otkucaju izgovaraš dva kraća sloga.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. UčiteljUvodi puls: deca hodaju u mestu, a svaki korak je jedan otkucaj.
                                      2. NastavnikNa taj puls izgovara „ta, ta, ti-ti, ta” i pokazuje da „ti-ti” staje u jedan otkucaj.
                                      3. UčenikPonavlja obrazac i zatim umesto jednog „ta” pravi pauzu, a koraci ne staju.
                                      4. RoditeljKod kuće tapše obrazac sa pauzom, a dete proverava da li je pauza bila dovoljno duga.
                                      5. UčenikObjašnjava da se pauza broji kao i zvuk, jer puls ne staje.

                                      Mogu i sam: Izmisli tri ritma od po četiri otkucaja sa „ta”, „ti-ti” i pauzom. Tapši ih uz hod u mestu. Proveri se: ako noge ne zastaju dok tapšeš, ritam je na pulsu. Izazov: tapši jedan ritam dok drugi član porodice tapše drugi.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Predviđen trenutak bez zvuka.

                                        Pauza je deo muzičkog toka.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Ne, u ovoj vežbi ostaje ravnomeran.

                                        Vežbamo jednak razmak između otkucaja.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Uporedim raspored zvukova i tišine sa uzorkom.

                                        Nije dovoljno samo imati isti broj tapšanja.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Bubnjevi na brodu

                                      Novak bubnja na brodu da veslači veslaju zajedno. Ako pogreši puls, brod počne da se vrti u krug, pa mu pomozi da odgovori tačno.

                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Koliko otkucaja ima „ta, ta, ti-ti, ta”?

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Pratite četiri ravnomerna otkucaja. Koliko kratkih udara čujete u trećem otkucaju?

                                      Sada bez ekrana

                                      Odrasli tiho tapše kratak obrazac, dete odgovara istim obrascem. Uvedite jedan otkucaj tišine i zamenite uloge.

                                      Za roditelja

                                      Najpre kratko i sporo. Ako se ritam raspadne, vratite ravnomerno kucanje bez dodatne melodije.

                                      NovembarBrzo i sporo: tempo

                                      Naš cilj: Prepoznajem da li muzika ide brzo ili sporo i umem da pratim tempo pokretom.

                                      Otkrivam princip: Tempo je brzina pulsa

                                      Zastani i razmisli: Da li se pesma promeni ako je pevaš brže, ili ostane ista pesma?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Tempo je koliko brzo idu otkucaji pulsa. Kad ga ubrzamo, pesma je i dalje ista, sa istim tonovima i ritmom, samo sve traje kraće. Zato isti marš može biti živahan ili spor. Brz tempo nam daje energiju, a spor nas smiruje.

                                      Hajde da razumemo

                                      Tempo je brzina pulsa. Kada su otkucaji blizu jedan drugom, muzika je brza. Kada su daleko, muzika je spora. Isti ritam možemo izvesti brže i sporije. Mocartov „Turski marš” ide živahno, kao koraci muzičara u povorci.

                                      Pogledaj primer

                                      Hodaj po sobi uz tapšanje roditelja. Kad on tapše brže, i ti hodaš brže. Kad tapše sporije, praviš duge korake. Tvoji koraci postaju puls.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. UčiteljPušta deo „Turskog marša” od Mocarta, a deca marširaju u mestu.
                                      2. UčenikPrati koracima muziku i primećuje da ide živahno.
                                      3. NastavnikSvira istu kratku melodiju brzo pa sporo i pita da li je to ista pesma.
                                      4. UčenikOtkriva da su tonovi isti, a promenila se samo brzina.
                                      5. RoditeljKod kuće tapše sporije i brže, a dete prati hodom po sobi.

                                      Mogu i sam: Otpevaj istu pesmu tri puta: kao puž, kao dete i kao zec. Proveri se: da li su reči i melodija ostale iste? Izazov: tapši puls „Turskog marša” bez zaostajanja do kraja odlomka.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Brzina pulsa, koliko brzo idu otkucaji.

                                        Brz tempo ima otkucaje blizu jedan drugom.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Da.

                                        Tempo se može menjati, a melodija ostaje ista.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Bržim i kraćim koracima ili tapšanjem.

                                        Pokret prati puls muzike.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Trka životinja u Goluxlandu

                                      David Golux organizuje muzičku trku životinja. Zmaj Jova je ubacio po jednu životinju koja ne pripada grupi. Pronađi je.

                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Pratite četiri ravnomerna otkucaja. Koliko kratkih udara čujete u trećem otkucaju?

                                      Sada bez ekrana

                                      Poslušajte deo „Turskog marša” od Mocarta iz školskog izdanja ili legalnog snimka i marširajte uz njega po stanu. Zatim isti hod izvedite vrlo sporo, kao džinovi.

                                      Za roditelja

                                      Ne tražite od deteta stručne reči. Dovoljno je „brzo” i „sporo” i da to pokaže koracima. Ako dete ubrzava samo od sebe, vratite ga na mirno, ravnomerno tapšanje.

                                      DecembarBoja glasa i boja zvuka

                                      Naš cilj: Prepoznajem poznate glasove i instrumente po boji zvuka.

                                      Otkrivam princip: Svaki zvuk ima svoju boju

                                      Zastani i razmisli: Kako prepoznaješ mamin glas na telefonu, iako izgovori istu reč kao neko drugi?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Svaki glas oblikuju grlo, usta i nos, a oni su kod svakog čoveka malo drugačiji. Zato glasovi imaju različitu boju čak i kada su iste visine i jačine. Kod instrumenata boju menjaju materijal i oblik, pa drvo zvuči drugačije od metala.

                                      Hajde da razumemo

                                      Svaki glas i svaki instrument ima svoju boju zvuka. Zato mamu prepoznaš na telefonu i pre nego što kaže ime. Glas oblikuju grlo, usta i nos, a kod instrumenta materijal i oblik. Dva zvuka iste visine i jačine mogu imati različitu boju.

                                      Pogledaj primer

                                      Zatvori oči. Članovi porodice jedan po jedan kažu istu reč „zdravo” istom jačinom. Pogodi ko je govorio. Uspeo si jer svaki glas ima svoju boju.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. UčiteljIgra sa decom igru „Ko je to rekao?”: jedno dete zatvorenih očiju pogađa glas drugara.
                                      2. UčenikPogađa glas i objašnjava po čemu ga je prepoznao.
                                      3. NastavnikSvira isti ton na flauti i na violini, sa snimka ili uživo, i pita po čemu se razlikuju.
                                      4. RoditeljKod kuće kucka nežno po drvetu, metalu i plastici, a dete pogađa materijal.
                                      5. UčenikOtkriva da je ton bio isti, a razlikovala se boja zvuka.

                                      Mogu i sam: Snimi uz dozvolu roditelja tri člana porodice kako izgovaraju istu reč. Pusti snimke drugom članu porodice da pogodi ko govori. Izazov: opiši boju svakog glasa jednom rečju, na primer „mekan” ili „zvonak”.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Po boji njegovog glasa.

                                        Boja je osobina po kojoj se glasovi razlikuju i kad su iste visine.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Ne.

                                        Materijal menja boju zvuka.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Niži i dublji.

                                        To su razlike u visini i boji glasa.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Zvuci iz Savijeve radionice

                                      Savi je zatvorio oči i sluša kako zvuče predmeti u radionici. Spoji predmet sa opisom njegove boje zvuka.

                                      Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Spoji predmet i njegov zvuk.

                                      Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                      Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                      Sada bez ekrana

                                      Kucnite olovkom lagano po drvenoj kašiki, metalnoj šerpi i plastičnoj čaši. Dete zatvorenih očiju pogađa predmet po boji zvuka.

                                      Za roditelja

                                      Kucajte nežno i bez staklenih predmeta. Razgovarajte o tome kako bi dete opisalo boju: „mekan”, „zvonak”, „tup”. Svaki opis je dobar ako ga dete poveže sa onim što čuje.

                                      DecembarKakvo je raspoloženje muzike

                                      Naš cilj: Opisujem raspoloženje muzike i objašnjavam po čemu sam ga prepoznao.

                                      Otkrivam princip: Osećanje gradimo od zvuka

                                      Zastani i razmisli: Zašto „Divlji jahač” zvuči uzbudljivo, a uspavanka mirno, iako su obe muzika?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Raspoloženje muzike nastaje od osobina zvuka. Brz tempo, glasna dinamika i skokovi daju uzbuđenje. Spor tempo, tiha jačina i mekan zvuk daju mir. Kada objasnimo svoj utisak, tražimo baš te osobine: „mirno je jer je sporo i tiho”.

                                      Hajde da razumemo

                                      Muzika može biti vesela, tužna, mirna, uzbudljiva ili tajanstvena. To osećanje nastaje od tempa, jačine i visine. Šumanov „Divlji jahač” je brz i snažan, pa zamišljamo konja u galopu. Uspavanka je spora i tiha, pa nas smiruje.

                                      Pogledaj primer

                                      Posle slušanja „Divljeg jahača” kažeš: „Muzika je uzbudljiva jer ide brzo, glasno i stalno skače.” Tako utisak povezuješ sa onim što si čuo.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. NastavnikPušta „Divlji jahač” od Šumana i kratku uspavanku, jednu za drugom.
                                      2. UčenikPokretom ruke pokazuje kako se oseća uz svaki odlomak.
                                      3. UčiteljPita: „Po čemu si to čuo?” i zapisuje odgovore na tablu.
                                      4. UčenikPovezuje raspoloženje sa tempom i jačinom u rečenici sa „jer”.
                                      5. RoditeljKod kuće bira sa detetom muziku za jutro i za veče i razgovara zašto se razlikuju.

                                      Mogu i sam: Izaberi dva odlomka iz školskog izbora i za svaki napiši jednu reč za raspoloženje i dve osobine zvuka koje su ga stvorile. Proveri se: da li tvoje „jer” govori o zvuku, a ne o slici? Izazov: otapši isti ritam veselo i tužno.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Po sporijem tempu i tišoj jačini.

                                        Raspoloženje gradimo od osobina zvuka.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Da.

                                        Doživljaj je lični, ali ga objašnjavamo onim što čujemo.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Robert Šuman.

                                        To je kratko delo za klavir iz zbirke za decu i mlade.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Muzika za Kraljev bal

                                      Kralj Egonor bira muziku za bal i za uspavljivanje male zmajeve. Pomozi mu da objasni kakvo raspoloženje stvara koja muzika.

                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Muzika je spora i tiha. Kakvo raspoloženje najverovatnije stvara?

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                      Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                      Sada bez ekrana

                                      Poslušajte kratak odlomak dva dela različitog raspoloženja iz školskog izbora. Dete crta boju ili pokret koji mu muzika daje i objašnjava crtež jednom rečenicom „jer…”.

                                      Za roditelja

                                      Ne postoji jedan tačan doživljaj. Pitajte „po čemu si to čuo?” umesto „da li je tačno?”. Za slušanje koristite školsko audio-izdanje ili legalan snimak.

                                      JanuarHimna i kako je slušamo

                                      Naš cilj: Znam šta je himna, prepoznajem himnu Srbije i znam kako se ponašam dok se izvodi.

                                      Otkrivam princip: Svečanost se pokazuje ponašanjem

                                      Zastani i razmisli: Zašto ustajemo i ćutimo kada se izvodi himna, a ne pevamo je usput dok se igramo?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Himna je pesma koja predstavlja celu državu i sve njene ljude. Kada stojimo mirno i ćutimo, svima oko sebe pokazujemo da je trenutak važan i da poštujemo zajednicu. Zato himnu ne pevamo usput, nego u svečanim prilikama, a isto poštovanje pokazujemo i prema himnama drugih država.

                                      Hajde da razumemo

                                      Himna je svečana pesma jedne države. Himna Srbije zove se „Bože pravde”, a muziku je napisao Davorin Jenko. Kada se izvodi, stojimo mirno i ne pričamo. Tako pokazujemo poštovanje prema zemlji i ljudima koji u njoj žive. I druge države imaju svoje himne.

                                      Pogledaj primer

                                      Na školskoj priredbi za Savindan svi ustanu kada počne himna. Ti stojiš uspravno, ruke su mirne, ne jedeš i ne pričaš, a sedeš tek kad himna završi.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. UčiteljObjašnjava šta je himna i kada se izvodi u školi.
                                      2. NastavnikPušta himnu „Bože pravde” i govori da je muziku napisao Davorin Jenko.
                                      3. UčenikPokazuje kako se stoji dok traje himna i objašnjava zašto.
                                      4. RoditeljKod kuće sa detetom gleda svečanost ili utakmicu i primećuje kako se ljudi ponašaju dok traje himna.
                                      5. UčenikOtkriva da i druge države imaju himne i da i njih poštujemo.

                                      Mogu i sam: Saznaj kako se zovu himne dve države čiji sport pratiš i poslušaj ih uz roditelja. Proveri se: znaš li da objasniš zašto se dok traje himna stoji mirno? Izazov: prepoznaj himnu Srbije po prvih nekoliko tonova.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        „Bože pravde”.

                                        To je svečana pesma naše države.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Stojim mirno i ne pričam.

                                        Tako pokazujemo poštovanje.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Da, svaka država ima svoju.

                                        Poštujemo i himne drugih država kad ih čujemo.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Svečanost u Goluxlandu

                                      Na svečanosti u Goluxlandu sviraće se himna. Nerad je napisao spisak saveta, ali neki ne valjaju. Razvrstaj šta je u redu, a šta nije.

                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Šta radimo dok se izvodi himna?

                                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                      Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                      Sada bez ekrana

                                      Poslušajte himnu iz školskog izdanja. Dete pokaže kako se stoji dok se izvodi. Zatim razgovarajte gde se himna čuje: priredbe, sportske utakmice, praznici.

                                      Za roditelja

                                      Tekst himne dete uči u školi. Kod kuće je važnije razumeti zašto je himna svečana i kako se ponašamo, nego napamet učiti tekst.

                                      FebruarInstrumenti pričaju priču: „Petar i vuk”

                                      Naš cilj: Prepoznajem da svaki lik u priči ima svoj instrument i objašnjavam zašto mu odgovara.

                                      Otkrivam princip: Boja instrumenta crta lik

                                      Zastani i razmisli: Zašto je Prokofjev za pticu izabrao flautu, a za vuka horne, a ne obrnuto?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Svaki instrument ima svoju boju i visinu. Flauta zvuči visoko, lako i brzo, kao ptica koja leprša. Horne zvuče snažno i duboko, pa liče na opasnog vuka. Kompozitor bira instrument čiji zvuk liči na lik, pa lik prepoznajemo i bez slike.

                                      Hajde da razumemo

                                      U muzičkoj bajci „Petar i vuk” kompozitor Sergej Prokofjev svakom liku dao je instrument. Ptica je flauta, jer zvuči visoko i lako. Patka je oboa, mačka klarinet, deda fagot. Vuk su tri horne, jer zvuče snažno i preteće. Petra sviraju gudački instrumenti, a pucnje lovaca timpani i veliki bubanj.

                                      Pogledaj primer

                                      Kada čuješ brzu, visoku melodiju koja leprša, kažeš: „To je ptica, svira je flauta.” Kada se javi dubok, spor zvuk koji gunđa, kažeš: „To je deda, svira ga fagot.”

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. UčiteljUkratko ispriča o čemu je muzička bajka „Petar i vuk”.
                                      2. NastavnikPušta instrument po instrument i najavljuje lik koji predstavlja.
                                      3. UčenikPokretom pokazuje lik koji čuje: pticu, patku, mačku, dedu ili vuka.
                                      4. UčenikObjašnjava zašto instrument odgovara liku, na primer: fagot je dubok i spor kao gunđavi deda.
                                      5. RoditeljKod kuće sluša sa detetom deo bajke i pita: „Ko se sada javio?”

                                      Mogu i sam: Slušaj „Petra i vuka” deo po deo i za svaki lik nacrtaj sličicu i upiši instrument. Proveri se: zatvori oči i pogodi lik samo po zvuku. Izazov: smisli koji instrument bi izabrao za Zmaja Jovu i objasni zašto.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Flauta.

                                        Flauta zvuči visoko i lako, kao ptica koja leti.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Zato što zvuče snažno i preteće.

                                        Boja horni odgovara opasnom liku.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Sergej Prokofjev.

                                        To je muzička bajka koja upoznaje decu sa instrumentima orkestra.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Orkestar na ostrvu zmajeva

                                      Na ostrvu zmajeva Lora priprema predstavu „Petar i vuk”, ali su se kartice sa likovima pomešale. Spoji svaki lik sa njegovim instrumentom.

                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Spoji lik i instrument.

                                      Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                      Zvučna radionica

                                      Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                      Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                      Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                      Sada bez ekrana

                                      Poslušajte delove „Petra i vuka” iz školskog izbora ili legalnog izdanja, sa pričom koju čita narator. Kada se javi lik, dete ustane i pokaže njegov pokret: pticu, patku, mačku, dedu ili vuka.

                                      Za roditelja

                                      Slušajte u delovima, po jedan lik. Pitajte „po čemu si prepoznao?”, da dete poveže boju i visinu zvuka sa likom. Nije potrebno pamtiti sve nazive odjednom.

                                      FebruarPevam i sviram u dogovoru

                                      Naš cilj: Počinjem i završavam sa grupom i čuvam glas.

                                      Otkrivam princip: Zajedno se peva ušima

                                      Zastani i razmisli: Zašto hor zvuči lepše kada svako peva prijatnom jačinom nego kad svako viče?

                                      Proveri svoju ideju

                                      Kad pevaš prijatnom jačinom, čuješ i sebe i druge, pa možeš da se uskladiš sa grupom. Kad vičeš, čuješ samo sebe, glas se brzo umori i grlo zaboli. Glas je deo tela, pa ga čuvamo kao i ostale delove.

                                      Hajde da razumemo

                                      Kada pevamo zajedno, slušamo i sebe i druge. Počinjemo na dogovoreni znak i ne nadjačavamo ostale. Telo može biti jednostavan ritmički instrument: tapšanje, lagano kuckanje ili koraci.

                                      Pogledaj primer

                                      Jedna osoba daje znak za početak, a svi izvedu poznatu školsku pesmu prijatnom jačinom. Na dogovoreni znak se zaustave.

                                      Zajedno kroz lekciju

                                      1. UčiteljDogovara sa decom znak za početak i znak za kraj pevanja.
                                      2. NastavnikPokazuje kako se stoji uspravno i mirno udahne pre pevanja.
                                      3. UčenikPeva poznatu pesmu sa grupom i pokušava da čuje glas drugara pored sebe.
                                      4. RoditeljKod kuće peva sa detetom naizmenično: jedan red roditelj, jedan red dete.
                                      5. UčenikOtkriva da lakše pogađa početak kada pažljivo sluša i gleda znak.

                                      Mogu i sam: Snimi sebe uz dozvolu roditelja dok pevaš jednu strofu prijatnom jačinom, pa je pevaj vičući. Uporedi snimke i objasni koji se bolje razume. Izazov: otpevaj pesmu dok drugi član porodice tapše puls i ne izgubi ga.

                                      Probaj svojim rečima

                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Da bismo pevali zajedno i uskladili se.

                                        Grupno izvođenje zahteva saradnju.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Ne.

                                        Prijatna jačina omogućava bolju kontrolu i slušanje.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                        Tapšanjem ili laganim kuckanjem.

                                        Telo može stvarati ritam.

                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                      Igram i otkrivam

                                      Hor Kralja Egonora

                                      Kralj Egonor sprema hor za praznik u Goluxlandu. Nerad je pomešao uputstvo za pevače, pa ga složi pravim redom.

                                      Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                      Složi korake zajedničkog pevanja.

                                        Zvučna radionica

                                        Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                        Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                        Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                        Sada bez ekrana

                                        Izaberite poznatu pesmu sa časa. Jedna osoba peva, druga daje tih ritmički pratilac, pa zamenite uloge.

                                        Za roditelja

                                        Ne forsirajte visoke tonove niti pevanje kad glas smeta ili boli. Ovde se ne ocenjuje talenat nego pažnja i učešće.

                                        MartPorodice instrumenata i dečji instrumenti

                                        Naš cilj: Razvrstavam instrumente u porodice po tome kako nastaje zvuk.

                                        Otkrivam princip: Porodicu određuje način sviranja

                                        Zastani i razmisli: Zašto violina i gitara nisu u istoj podgrupi, iako obe imaju žice?

                                        Proveri svoju ideju

                                        Instrumente delimo prema tome kako nastaje zvuk. Kod violine žice pokreće gudalo, a kod gitare žice trzamo prstima. Kod duvačkih instrumenata treperi vazduh u cevi, a kod udaraljki udarac pokreće opnu ili metal. Kada znaš kako nastaje zvuk, znaš i porodicu, čak i za instrument koji vidiš prvi put.

                                        Hajde da razumemo

                                        Instrumente delimo u porodice po tome kako zvuče. Gudački sviraju gudalom po žicama, kao violina. Duvački sviraju kada u njih dunemo, kao flauta ili truba. Kod udaraljki udaramo, kao kod bubnja i triangla. Instrumenti sa dirkama, kao klavir, imaju dirke. Dečji instrumenti iz škole, zvečke, štapići, triangl i metalofon, većinom su udaraljke.

                                        Pogledaj primer

                                        Gitara: žice trzamo prstima, pa je to žičani instrument. Triangl: udaramo štapićem po metalu, pa je to udaraljka. Pitanje „kako nastaje zvuk?” uvek pokazuje porodicu.

                                        Zajedno kroz lekciju

                                        1. NastavnikPokazuje slike ili snimke instrumenata orkestra i dečje instrumente iz škole.
                                        2. UčenikZa svaki instrument pogađa kako nastaje zvuk.
                                        3. UčiteljPravi sa decom četiri grupe na tabli: gudački i žičani, duvački, udaraljke i instrumenti sa dirkama.
                                        4. UčenikRazvrstava kartice i objašnjava pravilo po kome je delio.
                                        5. RoditeljKod kuće pravi sa detetom kuhinjski orkestar i pita u koju porodicu spada svaki predmet.

                                        Mogu i sam: Nađi snimak orkestra iz školskog izbora i zapiši instrumente koje vidiš. Razvrstaj ih po porodicama. Proveri se: možeš li za svaki da kažeš kako nastaje zvuk? Izazov: razvrstaj i jedan instrument koji nikad nisi video.

                                        Probaj svojim rečima

                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          U udaraljke.

                                          Zvuk nastaje kada udarimo po opni.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Kada u nju dunemo.

                                          Flauta pripada duvačkim instrumentima.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Metalofon.

                                          Kraća pločica zvuči više, a duža niže.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        Igram i otkrivam

                                        Brodski orkestar

                                        Johan pravi orkestar na brodu i svakoj porodici instrumenata daje svoju kabinu. Pomozi mu da instrumente smesti u prave kabine.

                                        Potez 1 / 7Pokušaji za razmišljanje: 0

                                        U koju porodicu spada instrument?

                                        Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                        Zvučna radionica

                                        Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                        Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                        Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                        Sada bez ekrana

                                        Napravite „orkestar iz kuhinje” uz odraslog: drvene kašike su štapići, šerpa sa poklopcem bubanj, zatvorena kutija sa papirom zvečka. Dete svakom instrumentu dodeli porodicu i objasni kako nastaje zvuk.

                                        Za roditelja

                                        Sviranje neka bude kratko i prijatne jačine. Ne koristite staklo. Za slušanje orkestarskih instrumenata koristite školsko audio-izdanje ili legalan snimak orkestra za decu.

                                        MartPravim ritmički instrument i proveravam zvuk

                                        Naš cilj: Pravim jednostavan zatvoren izvor ritmičkog zvuka i izvodim dogovoreni obrazac.

                                        Otkrivam princip: Zvuk nastaje kretanjem

                                        Zastani i razmisli: Zašto šuškalica sa više papirića zvuči drugačije nego šuškalica sa samo jednim?

                                        Proveri svoju ideju

                                        Zvuk nastaje kada nešto zatreperi ili udari i tako pokrene vazduh. U šuškalici papirići udaraju u zidove kutije. Kad promeniš količinu ili oblik papira, menjaš kako i koliko često udaraju, pa se menja zvuk. Zato menjamo samo jednu stvar odjednom: tako znamo šta je promenilo zvuk.

                                        Hajde da razumemo

                                        Ritmički instrument može proizvoditi zvuk kada ga protresamo, udaramo ili trljamo. U našoj radionici pravimo papirnu šuškalicu: sitni komadi papira pomeraju se u zatvorenoj kartonskoj kutiji. Ona nema obavezu da svira određeni ton. Važno je da možemo da ponovimo ritam i da predmet ostane bezbedno zatvoren.

                                        Pogledaj primer

                                        Izaberi malu čistu kutiju. Uz odraslog ubaci nekoliko savijenih papirića i zatvori sve otvore lepljivom trakom. Lagano protresi jednom, sačekaj, pa ponovi dva kraća pokreta. Ako zvuk nije jasan, proveri šta se pomera i promeni samo jednu stvar.

                                        Zajedno kroz lekciju

                                        1. NastavnikPokazuje nekoliko dečjih udaraljki i pita kako svaka proizvodi zvuk.
                                        2. UčiteljDogovara sa decom pravila: zatvorena kutija, nežno tresenje, daleko od uha.
                                        3. RoditeljKod kuće pripremi dve čiste kutije i proveri da nemaju oštrih delova.
                                        4. UčenikPravi dve šuškalice sa različitim papirom i poredi zvuk.
                                        5. UčenikObjašnjava koju je jednu stvar promenio i kako je to promenilo zvuk.

                                        Mogu i sam: Napravi tri šuškalice koje se razlikuju samo po jednoj stvari, na primer broju papirića. Poređaj ih od najtiše do najglasnije i proveri sa roditeljem da li i on čuje isto. Izazov: izvedi ritam pitanja i odgovora sa dve šuškalice.

                                        Probaj svojim rečima

                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Ne.

                                          Ovde pravimo izvor za ritmičku pratnju, a ne instrument sa tačno određenim visinama.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Uporedim raspored zvuka i pauze u dva izvođenja.

                                          Isti broj pokreta ne znači uvek isti ritam.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Da sadržaj ne ispada i da predmet možemo odgovorno koristiti.

                                          Pre izvođenja odrasli proverava materijal i spojeve.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        Igram i otkrivam

                                        Instrumenti iz Magične pećine

                                        U Magičnoj pećini Lora je našla instrumente, ali niko ne zna kako se sviraju. Spoji svaki instrument sa načinom na koji nastaje njegov zvuk.

                                        Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                        Spoji instrument i način sviranja.

                                        Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                        Zvučna radionica

                                        Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                        Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                        Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                        Sada bez ekrana

                                        Napravite dve kutije sa različito savijenim papirom i nežno uporedite zvuk. Potom jedna osoba daje ravnomeran puls, a druga izvodi četiri dogovorena otkucaja. Zamenite uloge.

                                        Za roditelja

                                        Odrasli priprema čistu kutiju bez oštrih spojnica i proverava da nema sitnih tvrdih delova. Koristite papir umesto hrane ili baterija. Ne tresite blizu tuđeg uha i ne tražite veliku glasnoću.

                                        AprilNarodna muzika, igre i kolo

                                        Naš cilj: Prepoznajem narodnu pesmu i narodne instrumente i umem da se uključim u jednostavnu pesmu sa igrom.

                                        Otkrivam princip: Pesma koja putuje od uha do uha

                                        Zastani i razmisli: Zašto ista narodna pesma u dva sela može da se peva malo drugačije?

                                        Proveri svoju ideju

                                        Narodne pesme dugo nisu zapisivane, nego su ih ljudi učili slušajući jedni druge. Svako ko je pesmu preneo mogao je da promeni ponešto, pa su nastale različite verzije. Kolo se drži zajedno jer svi igrači prate isti puls: kad svako korača svojim tempom, krug se raspadne.

                                        Hajde da razumemo

                                        Narodne pesme i igre nastale su davno, a ljudi su ih učili jedni od drugih, po sluhu. Zato ista pesma u dva sela može malo drugačije da se peva. Narodni instrumenti su frula, gusle, tamburica, harmonika i gajde. Uz kolo se igra u krugu, a svi prate isti puls.

                                        Pogledaj primer

                                        Uz pesmu sa časa koja se igra u krugu, svi se uhvate za ruke. Na svaki otkucaj prave korak u stranu. Kada svi prate isti puls, krug se kreće glatko i niko se ne sudara.

                                        Zajedno kroz lekciju

                                        1. UčiteljUvodi narodnu pesmu sa igrom koju deca uče na času.
                                        2. NastavnikPokazuje slike ili snimke frule, gusala, tamburice, harmonike i gajdi i govori kako svaki svira.
                                        3. UčenikUči korak u stranu uz puls i igra u krugu sa drugarima.
                                        4. RoditeljKod kuće pita baku ili deku za pesmu ili igru iz njihovog detinjstva.
                                        5. UčenikUpoređuje verziju koju je čuo kod kuće sa onom iz škole i otkriva razlike.

                                        Mogu i sam: Saznaj od starijih jednu narodnu pesmu ili igru iz kraja odakle je tvoja porodica. Zapiši naslov i nauči je po sluhu. Proveri se: možeš li da otkucaš njen puls? Izazov: nauči korake kola i nauči ih nekoga.

                                        Probaj svojim rečima

                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Po sluhu, jedni od drugih.

                                          Zato iste pesme imaju više verzija.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Frula, gusle, tamburica, harmonika ili gajde.

                                          To su instrumenti koji se čuju u narodnoj muzici.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Zato što svi koraci prate isti puls.

                                          Zajednički puls drži grupu na okupu.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        Igram i otkrivam

                                        Sabor u Goluxlandu

                                        U Goluxlandu je narodni sabor, a David Golux poziva svirače. Odgovori tačno da bi svirači znali gde da stanu.

                                        Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                        Kako su se narodne pesme prenosile kroz vreme?

                                        Zvučna radionica

                                        Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                        Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                        Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                        Sada bez ekrana

                                        Pitajte baku, deku ili starijeg člana porodice koju su narodnu pesmu ili igru znali kao deca. Neka je pevuše ili opišu, a dete pokuša da otkuca puls.

                                        Za roditelja

                                        Ovo je divna prilika za razgovor sa starijima. Ne morate znati korake kola: dovoljno je korak u stranu uz puls. Igru prilagodite prostoru i broju ljudi.

                                        MajMuzika priča bez reči: „Pink Panter”

                                        Naš cilj: Objašnjavam kako muzika bez reči može da opiše lik ili radnju.

                                        Otkrivam princip: Muzika govori bez reči

                                        Zastani i razmisli: Kako možeš da znaš da se lik u crtanom filmu šunja, ako samo slušaš muziku?

                                        Proveri svoju ideju

                                        Muzika opisuje radnju istim osobinama koje već poznaješ. Tiha jačina, pauze i iznenadni zvuci stvaraju napetost, kao koraci na prstima. Brz tempo daje jurnjavu, a spor i dubok zvuk opasnost. Kompozitor filmske muzike bira tempo, jačinu i instrumente da bi nam ispričao priču.

                                        Hajde da razumemo

                                        Muzika u filmovima i crtanim filmovima govori nam šta lik radi i kako se oseća. Henri Mančini napisao je muziku za „Pink Pantera”. Melodija se šunja na prstima: tiha je, ima pauze i iznenadne zvuke, a melodiju svira saksofon. Bez ijedne reči znamo da se neko prikrada.

                                        Pogledaj primer

                                        Kad čuješ „Pink Pantera”, hodaš na prstima i zastaneš na svaku pauzu u muzici. Tvoji pokreti pokazuju da muzika opisuje šunjanje.

                                        Zajedno kroz lekciju

                                        1. NastavnikPušta početak „Pink Pantera” od Henrija Mančinija bez slike.
                                        2. UčenikHoda na prstima uz muziku i zastaje na svaku pauzu.
                                        3. UčiteljPita decu šta je u muzici stvorilo osećaj šunjanja.
                                        4. UčenikNavodi tihu jačinu, pauze i iznenadne zvuke saksofona.
                                        5. RoditeljKod kuće pušta deo crtanog filma samo sa zvukom, a dete pogađa šta se dešava.

                                        Mogu i sam: Izaberi kratku scenu iz crtanog filma i odgledaj je bez zvuka, pa samo slušaj zvuk. Zapiši šta ti je muzika rekla što slika nije. Izazov: smisli ritam od šuškalice i tapšanja za scenu u kojoj neko trči.

                                        Probaj svojim rečima

                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Henri Mančini.

                                          To je čuvena filmska muzika.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Tiho je, ima pauze i iznenadne zvuke.

                                          Jačina i pauze grade napetost.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Saksofon.

                                          Njegova boja daje melodiji šaljiv i tajanstven zvuk.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        Igram i otkrivam

                                        Zvučni efekti za Savijev film

                                        Savi snima film o putovanju brodom i traži muziku za svaku scenu. Pomozi mu da izabere kakva muzika ide uz koju scenu.

                                        Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                        Kakva muzika odgovara sceni?

                                        Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                        Zvučna radionica

                                        Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                        Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                        Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                        Sada bez ekrana

                                        Pustite kratak deo crtanog filma bez slike, samo zvuk. Dete pogađa šta se dešava i po čemu je to čulo. Zatim pogledajte sliku i uporedite.

                                        Za roditelja

                                        Izaberite kratke, primerene odlomke i ograničite gledanje. Pitanje „šta ti je muzika rekla?” je važnije od same slike.

                                        JunStvaram muzički odgovor

                                        Naš cilj: Osmišljavam kratak ritam i opisujem šta sam slušao.

                                        Otkrivam princip: Pitanje i odgovor staju na isti puls

                                        Zastani i razmisli: Zašto se muzički odgovor lakše ponovi kada traje isto koliko i pitanje?

                                        Proveri svoju ideju

                                        Muzika često razgovara: jedan deo pita, drugi odgovara. Kad odgovor traje isto koliko i pitanje, oba stanu na isti puls, pa ih grupa lako zapamti i ponovi. Unutar tog okvira možeš slobodno da menjaš sve ostalo: kraće i duže zvuke, pauze i jačinu.

                                        Hajde da razumemo

                                        Muziku možeš istraživati tako što na kratak obrazac odgovoriš svojim. Dogovori trajanje, ponovi ideju i ostavi prostor drugome. Svoj utisak o slušanju poveži sa zvukom koji si zapazio.

                                        Pogledaj primer

                                        Na četiri otkucaja odsviraj ili otapši svoj odgovor. Druga osoba ponovi, pa izmisli novi. Koristite samo bezbedne predmete.

                                        Zajedno kroz lekciju

                                        1. UčiteljOtapše muzičko pitanje od četiri otkucaja i najavi da deca smišljaju odgovor.
                                        2. UčenikIzmišlja svoj odgovor od četiri otkucaja i izvodi ga.
                                        3. NastavnikPokaže da isti odgovor zvuči drugačije kada ga izvedemo tiše ili sporije.
                                        4. RoditeljKod kuće ponovi detetov odgovor i pita šta mu je bilo najlakše da zapamti.
                                        5. UčenikOpisuje slušani odlomak jednom rečenicom sa „jer” i navodi šta je čuo.

                                        Mogu i sam: Smisli tri muzička odgovora na isto pitanje: jedan glasan, jedan tih i jedan sa pauzom. Proveri da svaki ima četiri otkucaja tako što hodaš u mestu dok ih izvodiš. Izazov: napravi niz pitanje, odgovor, pitanje, novi odgovor.

                                        Probaj svojim rečima

                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Ne, ako je dogovor da izmisliš novi.

                                          Stvaralački odgovor može biti drugačiji unutar dogovorenog trajanja.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Reći šta sam čuo, na primer sporiji tok i tišu jačinu.

                                          Utisak povezujemo sa konkretnim zapažanjem.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Jasan početak, ravnomeran puls i pažljivo slušanje.

                                          To su zajednički oslonci izvođenja.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        Igram i otkrivam

                                        Vrata Zmaja Jove

                                        Zmaj Jova pita ritmom od četiri otkucaja, a vrata Magične pećine otvara samo odgovor iste dužine. Pronađi odgovor koji ne staje u četiri otkucaja.

                                        Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                        Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                        Zvučna radionica

                                        Počnite prijatnom jačinom zvuka. Ove vežbe koriste kratke elektronske tonove. Poslušajte, pa ponovite glasom, pokretom ili tapšanjem.

                                        Složi svoju melodiju od četiri tona. Svaki ton traje jednako. Poslušaj je, pa promeni samo jedan ton i uporedi.

                                        Izbor tonova ostaje samo dok je tema otvorena. Zapišite melodiju u roditeljsku belešku ako želite da je sačuvate.

                                        Sada bez ekrana

                                        Napravite porodični niz od tri kratka ritma. Ponovite ga i razgovarajte koji deo je bilo najlakše zapamtiti.

                                        Za roditelja

                                        Za slušanje koristite legalno dostupan snimak po školskom izboru. Ovaj vodič ne sadrži reprodukcije pesama ili nota.

                                        Predmet

                                        Fizičko i zdravstveno vaspitanje

                                        Bezbedno kretanje, koordinacija, igre i zdrave navike uz odraslog.

                                        Šta učimo ove godine i zašto

                                        U drugom razredu fizičko i zdravstveno vaspitanje razvija prirodne oblike kretanja: hodanje i trčanje, skakanje i preskakanje, bacanje i hvatanje, penjanje i puzanje, vučenje i guranje, dizanje i nošenje. Uz to dete vežba ravnotežu, osnovne vežbe na tlu i rad sa rekvizitima, vijačom, obručem i palicom. Pored kretanja, deo časova je posvećen ritmici i narodnim kolima, elementarnim i štafetnim igrama i zdravim navikama: snu, vodi, raznovrsnoj hrani, higijeni i odmoru. Na kraju godine škola proverava sposobnosti, na primer trčanje na 30 metara i skok udalj iz mesta, a dete poredi svoj napredak sa sobom. Kod kuće ovaj vodič nudi samo bezbedne, blage oblike vežbi uz odraslog, bez opreme koje nema u kući. Kolutovi, sprave i zahtevni skokovi uče se u školi, uz nastavnika. Važno je da dete razume zašto se nešto radi: zašto se zagrevamo, zašto ravnoteža zavisi od oslonca i zašto savijamo kolena pri doskoku.

                                        Principi koje otkrivamo:

                                        • Zagrevanje postepeno priprema srce i mišiće, jer se hladan mišić lakše povredi.
                                        • Ravnoteža zavisi od oslonca: širi oslonac je stabilniji, a ruke pomažu da težina ostane iznad stopala.
                                        • Savijena kolena pri doskoku i meke ruke pri hvatanju zaustavljaju udarac postepeno.
                                        • Ruke rade suprotno nogama da bi telo ostalo uspravno.
                                        • Pri penjanju uvek imamo tri oslonca i pomeramo jedan deo tela odjednom.
                                        • Pri dizanju posao rade noge, a predmet držimo blizu tela.
                                        • Okruglo telo se ljulja mekano; brada na grudima čuva vrat.
                                        • Pravila igre čine je poštenom za sve, a napredak poredimo sa sobom.
                                        • Telo se odmara i raste u snu; voda, raznovrsna hrana i higijena čuvaju zdravlje.

                                        Na šta pazimo (česte greške):

                                        • Doskok ispruženih nogu: prepoznaje se po glasnom lupanju. Pomaže „mačji doskok” i slušanje koji je skok najtiši.
                                        • Ukočene ruke pri hvatanju, pa lopta odskoči. Pomaže povlačenje ruku ka grudima.
                                        • Skok previsoko kod vijače, pa se dete brzo umori i izgubi ritam. Pomaže mali skok i brojanje „hop”.
                                        • Žurba u koloni i kolu, pa dolazi do sudara. Pomaže dogovoreni razmak i zajednički puls.
                                        • Nastavljanje uprkos bolu radi pobede. Ponavljajte da je stajanje i javljanje odraslom pametan potez.

                                        Kućne aktivnosti su blage dopunske vežbe. Gimnastika na spravama, kolutovi i zahtevni skokovi rade se sa stručnim nastavnikom u odgovarajućem prostoru. Aktivnosti prilagodite mogućnostima deteta i dogovoru sa školom.

                                        SeptembarPripremam prostor i telo

                                        Naš cilj: Proveravam prostor i poštujem dogovoreni znak za prekid.

                                        Otkrivam princip: Zašto se zagrevamo

                                        Zastani i razmisli: Zašto se pre trčanja prvo lagano krećemo, a ne krenemo odmah punom brzinom?

                                        Proveri svoju ideju

                                        Kada se lagano krećemo, srce postepeno ubrzava i šalje više krvi mišićima. Mišići se zagreju i postanu gipkiji, kao plastelin koji omekša u toplim rukama. Hladan mišić se lakše povredi, zato telo pripremamo malo po malo, od laganog ka bržem.

                                        Hajde da razumemo

                                        Za kretanje nam treba slobodan prostor bez oštrih ivica i klizavih prepreka. Počinjemo laganim pokretima. Ako pokret boli ili nam nije dobro, stanemo i kažemo odraslom.

                                        Pogledaj primer

                                        Pre igre hodaj lagano, pokreni ramena i proveri da li oko tebe ima dovoljno mesta da raširiš ruke.

                                        Zajedno kroz lekciju

                                        1. UčiteljDogovara sa decom znak za početak i znak za prekid igre.
                                        2. NastavnikVodi zagrevanje: hodanje, kruženje ramenima, lagano poskakivanje.
                                        3. UčenikStavlja ruku na grudi pre i posle zagrevanja i oseća da srce kuca brže.
                                        4. RoditeljKod kuće sa detetom proverava prostor i sklanja prepreke.
                                        5. UčenikObjašnjava zašto se mišići zagrevaju pre igre.

                                        Mogu i sam: Smisli sopstveno zagrevanje od pet vežbi, od najlakše do življe, i izvedi ga pre svake igre ove nedelje. Proveri se: da li ti je toplije i da li srce kuca brže? Izazov: vodi zagrevanje za celu porodicu.

                                        Probaj svojim rečima

                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Da je prostor bezbedan i slobodan.

                                          Prepreke i klizava podloga povećavaju rizik od pada.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Stanem i kažem odraslom.

                                          Bol nije cilj vežbanja.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                          Da svi istovremeno stanu kada je potrebno.

                                          Dogovor pomaže bezbednosti grupe.

                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                        Igram i otkrivam

                                        Jutarnje zagrevanje na brodu

                                        Pre iskrcavanja na ostrvo zmajeva, Savi vodi posadu kroz zagrevanje. Nerad bi odmah trčao, ali ti složi korake pravim redom.

                                        Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                        Složi korake pripreme za igru.

                                          Sada bez ekrana

                                          Sa odraslim pregledaj prostor i izvedi nekoliko prijatnih pokreta ramenima, rukama i hodanjem u mestu.

                                          Za roditelja

                                          Ne uvodite takmičenje u izdržavanju bola ili iscrpljivanju. Prilagodite aktivnost detetovom stanju.

                                          SeptembarHodam i trčim: brzo, sporo, u koloni

                                          Naš cilj: Umem da hodam i trčim menjajući brzinu i smer i znam zašto ruke rade suprotno nogama.

                                          Otkrivam princip: Ruke rade suprotno nogama

                                          Zastani i razmisli: Zašto se pri trčanju desna ruka pomera napred baš kada i leva noga?

                                          Proveri svoju ideju

                                          Kada leva noga ide napred, telo bi htelo da se okrene udesno. Desna ruka koja ide napred to sprečava, pa telo ostaje uspravno i ide pravo. Kod trčanja postoji i trenutak kada su obe noge u vazduhu, pa nam ruke pomažu i da ostanemo u ravnoteži.

                                          Hajde da razumemo

                                          Kada hodamo, jedna noga je uvek na tlu. Kada trčimo, postoji trenutak kada su obe noge u vazduhu. Ruke se njišu suprotno nogama: kada ide leva noga, ide desna ruka. Tako telo ostaje uspravno i ne vrti se. U koloni pazimo na razmak do onoga ispred.

                                          Pogledaj primer

                                          Na livadi ili u parku hodaj deset koraka, pa trči lagano deset koraka, pa opet hodaj. Na znak „kip” stani. Primeti koja ruka ide napred kada iskoračiš levom nogom.

                                          Zajedno kroz lekciju

                                          1. UčiteljVodi decu kroz hodanje u koloni po jedan, uz čuvanje razmaka.
                                          2. NastavnikPokazuje trčanje sa radom ruku i pita šta rade ruke dok rade noge.
                                          3. UčenikPokušava da trči sa rukama uz telo, pa sa radom ruku, i poredi.
                                          4. UčenikOtkriva da je trčanje sa radom ruku lakše i pravije.
                                          5. RoditeljU parku igra sa detetom „semafor” sa promenom brzine.

                                          Mogu i sam: Trči lagano do drveta i nazad tri puta: jednom sa rukama na leđima, jednom sa radom ruku. Proveri se: kada je bilo lakše? Izazov: trči u cik-cak oko tri oznake bez usporavanja.

                                          Probaj svojim rečima

                                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                            Kod trčanja postoji trenutak kada su obe noge u vazduhu.

                                            Kod hodanja je jedna noga uvek na tlu.

                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                            Leva ruka.

                                            Ruke rade suprotno nogama da bi telo ostalo uspravno.

                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                            Da ne bismo naleteli na onoga ispred ako stane.

                                            Razmak daje vreme da usporimo.

                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                          Igram i otkrivam

                                          Trka oko Goluxlanda

                                          Novak se sprema za trku oko Goluxlanda, a Zmaj Jova mu postavlja zagonetke o kretanju. Pronađi šta ne pripada grupi.

                                          Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                          Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                          Sada bez ekrana

                                          U parku ili dvorištu uz odraslog igrajte „semafor”: zeleno je trčanje, žuto hodanje, crveno stajanje. Odrasli pokazuje boju, a dete menja brzinu.

                                          Za roditelja

                                          Birajte ravan teren bez rupa i daleko od ulice. Patike su bolje od čarapa ili papuča. Cilj je kontrola brzine, a ne ko je najbrži.

                                          OktobarSkačem i doskočim mekano

                                          Naš cilj: Umem da skočim sunožno iz mesta i mekano doskočim na savijena kolena.

                                          Otkrivam princip: Kolena su opruga

                                          Zastani i razmisli: Zašto doskok sa savijenim kolenima zvuči tiše i manje drma telo od doskoka sa ispruženim nogama?

                                          Proveri svoju ideju

                                          Kada doskočimo, telo mora da se zaustavi. Ako su noge ispružene, zaustavi se naglo i udarac ide u kolena i leđa. Savijena kolena rade kao opruga: telo se zaustavlja malo po malo, pa je udarac blaži, a doskok tiši. Zamah rukama pre skoka povuče telo napred, pa skačemo dalje.

                                          Hajde da razumemo

                                          Kada skačemo udalj iz mesta, zamahnemo rukama i odrazimo se sa obe noge. Pri doskoku savijemo kolena. Savijena kolena rade kao opruga: usporavaju telo malo po malo, pa udarac ne ide u kolena i leđa. Doskočimo na prednji deo stopala, pa spustimo pete.

                                          Pogledaj primer

                                          Stani iza linije od kanapa na tepihu. Zamahni rukama unazad, pa napred i skoči sunožno preko kanapa. Doskoči tiho, sa savijenim kolenima, kao mačka.

                                          Zajedno kroz lekciju

                                          1. NastavnikPokazuje skok udalj iz mesta: zamah rukama, sunožni odraz, doskok savijenih kolena.
                                          2. UčenikSkače sa zamahom i bez zamaha ruku i poredi koliko je daleko skočio.
                                          3. UčiteljPita decu da slušaju doskok: koji je bio najtiši i zašto.
                                          4. UčenikObjašnjava da su savijena kolena ublažila doskok.
                                          5. RoditeljKod kuće na tepihu sluša detetove doskoke i hvali najtiši.

                                          Mogu i sam: Skoči pet puta preko linije i pokušaj da svaki doskok bude tiši od prethodnog. Proveri se: snimi uz dozvolu roditelja doskok i pogledaj da li su kolena savijena. Izazov: skoči sunožno pa odmah mirno stoj tri sekunde.

                                          Probaj svojim rečima

                                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                            Da ublažimo udarac, jer kolena rade kao opruga.

                                            Telo se zaustavlja postepeno, pa udarac nije jak.

                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                            Zamah rukama napred.

                                            Ruke povuku telo u smeru skoka.

                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                            Tiho.

                                            Tih doskok znači da su kolena primila udarac mekano.

                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                          Igram i otkrivam

                                          Skok preko potoka

                                          Na ostrvu zmajeva Lora treba da preskoči mali potok. Savi joj daje korake skoka, ali su se pomešali. Složi ih.

                                          Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                          Složi korake skoka udalj iz mesta.

                                            Sada bez ekrana

                                            Na tepihu koji ne klizi napravite liniju od kanapa. Dete skače sunožno preko nje i trudi se da doskok bude „mačji”, bez lupanja. Odrasli sluša i kaže koji je skok bio najtiši.

                                            Za roditelja

                                            Skačite bosi ili u patikama, nikad u čarapama na glatkom podu. Bez skakanja sa nameštaja ili stepenica. Brojite tihe doskoke, a ne dužinu skoka.

                                            NovembarHodanje, smer i ravnoteža

                                            Naš cilj: Menjam smer po dogovoru i održavam ravnotežu na podu.

                                            Otkrivam princip: Ravnoteža zavisi od oslonca

                                            Zastani i razmisli: Zašto je lakše stajati na dve raširene noge nego na jednoj nozi sa skupljenim rukama?

                                            Proveri svoju ideju

                                            Telo stoji mirno dok mu je težina iznad oslonca, a oslonac su stopala. Što je oslonac širi, telo ima više mesta da se zaljulja a da ne padne. Raširene ruke pomažu da brzo vratimo težinu iznad stopala, a pogled u jednu mirnu tačku pomaže mozgu da zna gde smo.

                                            Hajde da razumemo

                                            Ravnoteža nam pomaže da kontrolišemo položaj tela. Vežbamo na ravnoj podlozi, bez penjanja na nameštaj. Pogled i miran pokret mogu pomoći stabilnosti.

                                            Pogledaj primer

                                            Hodaj uz liniju na podu, zastani i promeni smer na znak. Brzina nije cilj ove vežbe.

                                            Zajedno kroz lekciju

                                            1. UčiteljPita decu da stanu na dve noge, pa na jednu, i kažu šta je teže.
                                            2. UčenikStoji na jednoj nozi i proba sa raširenim i sa skupljenim rukama.
                                            3. NastavnikPokazuje hodanje po liniji na podu sa pogledom napred.
                                            4. UčenikOtkriva da raširene ruke i pogled u tačku pomažu ravnoteži.
                                            5. RoditeljKod kuće lepi traku na pod i drži dete za ruku dok hoda po njoj.

                                            Mogu i sam: Probaj da stojiš na jednoj nozi deset sekundi: prvo gledajući u tačku, pa zatvorenih očiju, uz odraslog pored sebe. Proveri koje je lakše i objasni zašto. Izazov: hodaj po liniji noseći knjigu na dlanu.

                                            Probaj svojim rečima

                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Ne.

                                              Ravnotežu vežbamo na bezbednom podu.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Kontrolisati pokret.

                                              Cilj je stabilnost.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Sporijim hodom, širom stazom ili osloncem odraslog.

                                              Prilagođavanje omogućava bezbedno učenje.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            Igram i otkrivam

                                            Most na ostrvu zmajeva

                                            Ema treba da pređe uzan most na ostrvu zmajeva. Pomozi joj da zna šta čuva ravnotežu.

                                            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                            Kada je telo najstabilnije?

                                            Sada bez ekrana

                                            Postavite široku traku na pod i hodajte uz nju. Po potrebi odrasli pruža oslonac. Zatim dodajte mirno zaustavljanje.

                                            Za roditelja

                                            Ponudite širu stazu ili oslonac. Uspeh merite kontrolom i sigurnošću, a ne poređenjem sa drugom decom.

                                            NovembarPuzim, provlačim se i penjem bezbedno

                                            Naš cilj: Umem da puzim i da se provlačim kroz tunel i znam pravilo tri oslonca pri penjanju.

                                            Otkrivam princip: Tri oslonca čuvaju

                                            Zastani i razmisli: Zašto pri penjanju pomeramo samo jednu ruku ili jednu nogu odjednom?

                                            Proveri svoju ideju

                                            Dok pomeramo jedan deo tela, preostala tri nas čvrsto drže. Ako bismo pomerili dva dela odjednom, ostala bi nam samo dva oslonca i lakše bismo pali. Kod puzanja je slično: ruke i noge rade naizmenično, pa telo uvek ima dovoljno oslonca na podu.

                                            Hajde da razumemo

                                            Puzanje jača ruke, noge i trup, jer sve radi zajedno. Kada se provlačimo, pazimo na glavu i leđa. Pri penjanju uvek imamo tri oslonca: dve ruke i jednu nogu ili dve noge i jednu ruku. Pomeramo samo jedan deo tela odjednom, pa uvek imamo čvrst oslonac.

                                            Pogledaj primer

                                            Uz odraslog napravite tunel od ćebeta prebačenog preko dve stolice. Puzi kroz njega na rukama i kolenima, pa natraške. Na igralištu se penji samo na sprave za decu, uz odraslog.

                                            Zajedno kroz lekciju

                                            1. UčiteljPostavlja stazu za puzanje i provlačenje u sali.
                                            2. NastavnikPokazuje pravilo tri oslonca na nižim lestvama ili švedskim lestvama, uz čuvanje.
                                            3. UčenikPuzi kroz tunel i broji koliko oslonaca ima dok pomera ruku.
                                            4. UčenikObjašnjava zašto se pomera samo jedan deo tela odjednom.
                                            5. RoditeljKod kuće pravi tunel od ćebeta i stolica i drži ga stabilnim.

                                            Mogu i sam: Napravi stazu sa tunelom i preprekama od jastuka i prođi je napred, pa natraške. Proveri se: da li si sve prošao bez rušenja? Izazov: puzi kao medved, na šakama i stopalima, do kraja staze.

                                            Probaj svojim rečima

                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Tri oslonca.

                                              Pomeramo samo jedan deo tela, a ostala tri nas drže.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Samo na dečje sprave na igralištu, uz odraslog.

                                              Nameštaj i ograde nisu za penjanje.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Glavu i leđa, i da se krećem polako.

                                              Spori i pažljivi pokreti sprečavaju udarce.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            Igram i otkrivam

                                            Prolaz kroz Magičnu pećinu

                                            U Magičnoj pećini prolaz je nizak, a do izlaza se ide malim stepenicama od kamena. David Golux proverava da li znaš kako se ide bezbedno.

                                            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                            Koliko oslonaca imaš dok pomeraš jednu ruku pri penjanju?

                                            Sada bez ekrana

                                            Napravite tunel od ćebeta i stolica i stazu od jastuka po podu. Dete puzi kroz tunel i preko jastuka, a odrasli meri da li je prošlo bez rušenja.

                                            Za roditelja

                                            Stolice postavite čvrsto i bez sedenja na njima tokom igre. Penjanje na nameštaj, police i drveće bez stručnog nadzora nije deo ove vežbe.

                                            DecembarVučem, guram, dižem i nosim

                                            Naš cilj: Umem da guram i vučem u paru i da podignem lagan predmet savijenih kolena.

                                            Otkrivam princip: Noge su jače od leđa

                                            Zastani i razmisli: Zašto lakše podigneš jastuk kada čučneš nego kada se sagneš ispruženih nogu?

                                            Proveri svoju ideju

                                            Mišići nogu su veliki i jaki. Kada čučneš i držiš predmet blizu tela, posao rade noge, a leđa ostaju uspravna i zaštićena. Kod guranja i vučenja raširena stopala, jedno malo ispred drugog, daju širok oslonac, pa nas drugi teže pomeri.

                                            Hajde da razumemo

                                            Kada guramo ili vučemo, stopala su raširena, jedno malo ispred drugog. Širok oslonac nas drži da ne padnemo. Kada dižemo, savijemo kolena i držimo predmet blizu tela, pa posao rade jake noge, a leđa ostaju uspravna.

                                            Pogledaj primer

                                            Stani naspram roditelja, dlanovi na dlanove. Gurajte lagano i ravnomerno, dok jedan polako ne pomeri drugog. Zatim podigni lagan jastuk sa poda: čučni, uhvati ga blizu tela i ustani.

                                            Zajedno kroz lekciju

                                            1. NastavnikPokazuje pravilno dizanje laganog predmeta: čučanj, predmet uz telo, ustajanje.
                                            2. UčiteljDogovara sa decom reč za prekid igre u paru.
                                            3. UčenikU paru gura dlan o dlan, prvo sa skupljenim, pa sa raširenim stopalima.
                                            4. UčenikOtkriva da je sa raširenim stopalima stabilniji.
                                            5. RoditeljKod kuće sa detetom prenosi lagane jastuke i podseća na savijena kolena.

                                            Mogu i sam: Prenesi pet laganih jastuka sa jednog mesta na drugo, svaki put savijenih kolena. Proveri se: zamoli roditelja da gleda da li su ti leđa uspravna. Izazov: igraj „dva ovna” i opiši kako si postavio stopala.

                                            Probaj svojim rečima

                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Jer širok oslonac daje stabilnost.

                                              Uzan oslonac lakše izgubi ravnotežu.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Savijem kolena i držim predmet blizu tela.

                                              Noge su jake, a leđa ostaju uspravna.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Odmah prestanem da guram.

                                              Igra u paru traje samo dok je obojici prijatno.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            Igram i otkrivam

                                            Utovar na brod

                                            Johan tovari zalihe na brod i uči posadu kako se diže i nosi. Nerad sve radi naopako. Razvrstaj šta je bezbedno, a šta nije.

                                            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                            Da li je postupak bezbedan?

                                            Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                            Sada bez ekrana

                                            Igrajte „dva ovna”: dlan na dlan, lagano guranje bez naglog puštanja. Zatim prenosite lagane jastuke iz jedne sobe u drugu, uvek savijenih kolena.

                                            Za roditelja

                                            Nosite samo lagane i meke stvari. Dogovorite reč za prekid i nikad naglo ne puštajte. Vučenje peškira neka bude lagano, na mekoj podlozi.

                                            DecembarPratim telo, uputstvo i udoban pokret

                                            Naš cilj: Opisujem ulogu delova tela u poznatoj vežbi, pratim školsko uputstvo za držanje i disanje i tražim pomoć kada je potrebno.

                                            Otkrivam princip: Telo javlja kada mu nešto smeta

                                            Zastani i razmisli: Zašto je pametnije stati kada nešto boli nego izdržati do kraja?

                                            Proveri svoju ideju

                                            Bol je poruka tela da nešto nije u redu, kao lampica upozorenja na brodu. Ako je ne poslušamo, mala povreda može da postane veća. I disanje je važno: dok se krećemo, mišićima treba vazduh, pa ne zadržavamo dah nego dišemo mirno i ravnomerno.

                                            Hajde da razumemo

                                            Ruke, noge i trup sarađuju u kretanju. U poznatoj vežbi možemo opisati koji delovi tela se pokreću i kako nam pomažu da održimo ravnotežu. Za držanje tela i izvođenje pratimo demonstraciju nastavnika. Ne zadržavamo dah da bismo se dokazali i ne radimo pokret koji boli. Ako nam nije dobro, kažemo odraslom i odmaramo umesto da nastavljamo po svaku cenu.

                                            Pogledaj primer

                                            Posle pokazane lake vežbe hodanja i zaustavljanja, roditelj pita: „Šta rade ruke dok hodaš? Kako znaš da imaš dovoljno prostora? Da li se osećaš dobro?” Dete opisuje doživljaj. Ovo nije pregled držanja tela niti korektivna terapija.

                                            Zajedno kroz lekciju

                                            1. NastavnikPokazuje laku vežbu i pita koji delovi tela rade.
                                            2. UčenikIzvodi vežbu i opisuje šta rade ruke, noge i trup.
                                            3. UčiteljPita: „Kako se osećaš? Da li nešto smeta?”
                                            4. UčenikObjašnjava zašto se staje i kaže odraslom kada boli.
                                            5. RoditeljKod kuće ponavlja sa detetom samo vežbe koje je naučilo u školi i pita kako se oseća.

                                            Mogu i sam: Izaberi jednu vežbu iz škole i nacrtaj sebe kako je izvodiš. Strelicama pokaži koji delovi tela rade. Proveri se: možeš li roditelju da objasniš vežbu tako da je on uradi? Izazov: broji udisaje pre i posle vežbe.

                                            Probaj svojim rečima

                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Ne.

                                              Ako pokret boli, stani i reci odraslom; ne povećavaj napor da bi završio zadatak.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Nastavnika i njegovo uputstvo, uz podršku odraslog.

                                              Novi složen pokret ne učimo nagađanjem na osnovu kratkog teksta.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Noge prave korake, a trup i ruke učestvuju u ravnoteži.

                                              Važno je opisati posmatrani pokret, a ne naučiti jedan stručni naziv napamet.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            Igram i otkrivam

                                            Lampica upozorenja

                                            Na brodu se upali lampica kada nešto nije u redu, a i telo ima svoju lampicu. Pomozi Novaku da odluči kada nastavlja, a kada staje i javlja odraslom.

                                            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                            Šta radiš?

                                            Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                            Sada bez ekrana

                                            Ponovite samo jednostavnu vežbu koju je dete već naučilo u školi i koju može udobno da izvede. Dete objasni znak za početak i kraj i kaže kako se osećalo pre i posle.

                                            Za roditelja

                                            Ne procenjujte detetovo zdravlje, razvoj ili držanje tela samo po ovoj vežbi. Za pravilno izvođenje, disanje, ples i specifične potrebe merodavan je nastavnik i odgovarajući stručnjak. Bez penjanja na nameštaj ili samostalnih akrobacija.

                                            JanuarVežbe na tlu: grupisanje i ljuljanje

                                            Naš cilj: Umem da se grupišem i lagano zaljuljam na leđima i znam zašto se kolut uči samo u školi.

                                            Otkrivam princip: Okruglo se kotrlja

                                            Zastani i razmisli: Zašto se loptica lako kotrlja, a kutija ne, i šta to znači za tvoje telo?

                                            Proveri svoju ideju

                                            Okrugao predmet dodiruje pod u jednoj tački i lako se ljulja i kotrlja. Kutija ima uglove koji udaraju o pod. Kada se grupišemo, telo postane okruglo kao loptica, pa se ljulja mekano. Brada na grudima čini i leđa okruglim i čuva glavu i vrat.

                                            Hajde da razumemo

                                            Grupisanje znači skupiti se kao loptica: kolena uz grudi, ruke oko kolena, brada na grudima. Okruglo telo se lako ljulja, a uglasto ne. Brada na grudima štiti glavu i vrat. Kolut napred učimo u školi, na strunjači i uz nastavnika, a kod kuće vežbamo samo grupisanje i ljuljanje.

                                            Pogledaj primer

                                            Sedi na ćebe na podu, skupi se kao loptica i zaljuljaj se nazad na leđa i napred na stopala. Ponovi pet puta, polako. Brada stalno ostaje na grudima.

                                            Zajedno kroz lekciju

                                            1. NastavnikPokazuje grupisanje i ljuljanje na strunjači.
                                            2. UčenikProba da se zaljulja prvo ispruženo, pa grupisano, i porede.
                                            3. UčiteljPita zašto je grupisano lakše i zapisuje reč „okruglo”.
                                            4. UčenikObjašnjava da brada na grudima štiti vrat.
                                            5. RoditeljKod kuće prostire debelo ćebe i gleda kako dete vežba ljuljanje, bez kolutova.

                                            Mogu i sam: Vežbaj ljuljanje u grupisanju pet puta zaredom tako da se vratiš na stopala bez pomoći ruku. Proveri se: da li je brada sve vreme na grudima? Izazov: smisli niz od četiri položaja na tlu i izvedi ga polako.

                                            Probaj svojim rečima

                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Jer se okruglo telo lako i mekano ljulja.

                                              Uglasto telo bi udaralo o pod.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Na grudima.

                                              Tako štitimo glavu i vrat.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              U školi, na strunjači i uz nastavnika.

                                              Kolut traži stručno pokazivanje i pomoć.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            Igram i otkrivam

                                            Položaji Savijeve škole

                                            Savi uči nove položaje na tlu, ali je pomešao nazive i opise. Spoji svaki položaj sa njegovim opisom.

                                            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                            Spoji položaj i opis.

                                            Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                            Sada bez ekrana

                                            Na debelom ćebetu ili tepihu dete vežba sed, čučanj, klek i grupisanje, pa ljuljanje na leđima. Odrasli kaže položaj, a dete ga zauzme.

                                            Za roditelja

                                            Kod kuće ne radite kolutove, stavove na glavi ili šakama. Vežbajte na mekoj podlozi daleko od nameštaja. Ako dete oseti bol u vratu, prekinite.

                                            JanuarPreskačem vijaču

                                            Naš cilj: Umem da preskočim konopac na podu i da uskladim okretanje vijače sa malim skokom.

                                            Otkrivam princip: Ruke i noge u istom ritmu

                                            Zastani i razmisli: Zašto se vijača zaplete kada skočiš prerano ili prekasno?

                                            Proveri svoju ideju

                                            Vijača je okrugao put koji ruke prave u vazduhu. Noge moraju da budu u vazduhu baš kada vijača prolazi ispod njih. Ako skočiš prerano, doskočiš na vijaču. Ako skočiš prekasno, ona udari u stopala. Zato ruke i noge prate isti ritam, kao puls u muzici.

                                            Hajde da razumemo

                                            Vijača se preskače malim, niskim skokom na prednjem delu stopala. Ruke okreću vijaču iz zglobova šake, a laktovi su uz telo. Skačemo baš kada vijača stigne do stopala. Zato ruke i noge moraju da prate isti ritam.

                                            Pogledaj primer

                                            Prvo položi vijaču ili konopac na pod i preskači ga napred i nazad. Zatim okreni vijaču preko glave, pusti da padne ispred stopala i prekorači je. Kada to ide lako, skoči.

                                            Zajedno kroz lekciju

                                            1. NastavnikPokazuje okretanje vijače iz zglobova i mali skok.
                                            2. UčenikPrvo preskače vijaču na podu, pa vežba okretanje i prekoračenje.
                                            3. UčiteljBroji „hop, hop” da da ritam celoj grupi.
                                            4. UčenikOtkriva da skok mora da bude baš kada vijača stigne do stopala.
                                            5. RoditeljKod kuće ili u parku drži ritam brojanjem dok dete preskače.

                                            Mogu i sam: Broji koliko puta zaredom preskočiš vijaču. Svaki dan zapiši najbolji rezultat i prati svoj napredak. Izazov: preskakanje sa kretanjem napred.

                                            Probaj svojim rečima

                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Mali i nizak, na prednjem delu stopala.

                                              Visok skok brzo umara i kvari ritam.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Kada vijača stigne do stopala.

                                              Ruke i noge prate isti ritam.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                              Stanem, smirim se i krenem ponovo polako.

                                              Sporiji ritam olakšava usklađivanje.

                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                            Igram i otkrivam

                                            Vijača Kralja Egonora

                                            Kralj Egonor je doneo čarobnu vijaču za decu Goluxlanda, ali se ona otvara samo onome ko je uči pravim redom. Složi korake.

                                            Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                            Složi korake učenja vijače.

                                              Sada bez ekrana

                                              U dvorištu, parku ili prostranoj sobi bez lustera dete preskače konopac na podu, pa vežba okretanje. Odrasli tiho broji „hop, hop” da da ritam.

                                              Za roditelja

                                              Ako nemate vijaču, uzmite mekan konopac odgovarajuće dužine. Vežbajte daleko od lomljivih predmeta i drugih ljudi. Ne vezujte konopac oko vrata ili ruku.

                                              FebruarKotrljam, dodajem i sarađujem

                                              Naš cilj: Dodajem meku loptu u dogovorenom smeru i pratim pravila igre.

                                              Otkrivam princip: Lopta ide kuda gleda pogled

                                              Zastani i razmisli: Zašto lopta lakše stiže do drugara kada pre kotrljanja pogledaš u njega?

                                              Proveri svoju ideju

                                              Ruka prati pogled. Kada pogledaš cilj, telo se okrene ka njemu i ruka pošalje loptu u tom pravcu. Meka i spora lopta daje drugaru vreme da je primi. Zato je dobro dodavanje ono koje drugar može da uhvati, a ne najjače.

                                              Hajde da razumemo

                                              Loptu dodajemo kada je druga osoba spremna. Prvo vežbamo kotrljanje i kratka dodavanja. Dogovor o prostoru i redosledu važniji je od snažnog bacanja.

                                              Pogledaj primer

                                              Dve osobe sede ili stoje na sigurnom rastojanju i kotrljaju meku loptu ka dogovorenom cilju.

                                              Zajedno kroz lekciju

                                              1. UčiteljDogovara pravila: dodajemo samo kada je drugar spreman i gleda.
                                              2. NastavnikPokazuje kotrljanje lopte ka oznaci, sa pogledom u cilj.
                                              3. UčenikKotrlja loptu jednom gledajući u cilj, a jednom gledajući u stranu.
                                              4. UčenikOtkriva da lopta ide preciznije kada gleda u cilj.
                                              5. RoditeljKod kuće broji sa detetom zajednička uspešna dodavanja.

                                              Mogu i sam: Postavi tri cilja na različitoj daljini i kotrljaj meku loptu ka svakom. Proveri se: koliko puta od pet je lopta stigla do cilja? Izazov: kotrljaj slabijom rukom.

                                              Probaj svojim rečima

                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Kada je druga osoba spremna.

                                                Tako može bezbedno da prati i primi loptu.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Stanem i uz dogovor je vratim.

                                                Ne jurimo bez gledanja preko prepreka.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Dogovorom, smenjivanjem i podrškom.

                                                Cilj zajedničke igre nije okrivljavanje za promašaj.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              Igram i otkrivam

                                              Dodavanje na palubi

                                              Na palubi broda Aleksandar uči posadu da dodaje loptu. Nerad u svaki savet ubaci po jedan pogrešan. Pronađi ga.

                                              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                              Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                              Sada bez ekrana

                                              Kotrljajte meku loptu između dve oznake na podu. Brojte zajednička uspešna dodavanja, pa promenite rastojanje ako je lako.

                                              Za roditelja

                                              Prilagodite loptu i rastojanje. Ne koristite lomljive predmete kao mete niti bacanje u lice.

                                              FebruarSan, voda, hrana, higijena i odmor od ekrana

                                              Naš cilj: Razumem zašto su san, voda, raznovrsna hrana, pranje ruku i pauza od ekrana važni za telo.

                                              Otkrivam princip: Telo se puni dok se odmara

                                              Zastani i razmisli: Zašto se posle dobrog sna lakše učiš i igraš nego posle kratkog sna?

                                              Proveri svoju ideju

                                              Dok spavamo, telo raste i popravlja mišiće, a mozak sređuje ono što smo naučili tokom dana. Zato je sutradan sve lakše. Voda nadoknađuje ono što izgubimo znojem. Raznovrsna hrana daje telu različite stvari koje mu trebaju. Pauza od ekrana odmara oči, jer one dugo gledaju izbliza.

                                              Hajde da razumemo

                                              Dok spavamo, telo raste i popravlja se, a mozak sređuje ono što smo naučili. Kada se krećemo i znojimo, gubimo vodu, pa je posle igre pijemo. Raznovrsna hrana daje telu različite potrebne stvari. Ruke peremo sapunom jer voda sama ne skida sve klice. Posle dužeg gledanja u ekran oči odmaramo gledanjem u daljinu.

                                              Pogledaj primer

                                              Posle igre u parku popiješ vodu i opereš ruke sapunom dok polako izbrojiš do dvadeset. Uveče pre spavanja ugasiš ekran i pročitaš priču.

                                              Zajedno kroz lekciju

                                              1. UčiteljRazgovara sa decom o tome kako se osećaju kada se dobro naspavaju.
                                              2. NastavnikObjašnjava zašto se posle igre pije voda i peru ruke sapunom.
                                              3. UčenikPere ruke sapunom dok izbroji do dvadeset i objašnjava zašto.
                                              4. RoditeljKod kuće pravi sa detetom tablu navika za jednu nedelju.
                                              5. UčenikNa kraju nedelje kaže koju je naviku najlakše održao i zašto.

                                              Mogu i sam: Vodi dnevnik navika sedam dana: kada si legao, koliko si čaša vode popio, kada si odmorio oči od ekrana. Proveri se: kako si se osećao danima kada si ranije legao? Izazov: smisli igru za odmor od ekrana za celu porodicu.

                                              Probaj svojim rečima

                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Raste, popravlja se i odmara, a mozak sređuje naučeno.

                                                Zato je dovoljno sna važno.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Jer sapun pomaže da skinemo klice.

                                                Sama voda ne skida sve.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Gledam u daljinu ili izađem napolje.

                                                Oči se umaraju kad dugo gledaju izbliza.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              Igram i otkrivam

                                              Navike posade Goluxlanda

                                              Posada broda sprema se za dugo putovanje, a Ema pravi spisak navika. Spoji svaku naviku sa razlogom zašto je važna.

                                              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                              Spoji naviku i razlog.

                                              Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                              Sada bez ekrana

                                              Napravite porodičnu tablu navika za jednu nedelju: voda posle igre, pranje ruku, ekran ugašen pre spavanja. Dete stavlja znak za svaku naviku koju je ispunilo.

                                              Za roditelja

                                              Ne govorite o težini, dijetama ni „dobroj” i „lošoj” hrani. Govorite o raznovrsnosti i o tome kako se telo oseća. Pravila za ekran dogovorite zajedno.

                                              MartBacam i hvatam

                                              Naš cilj: Umem da bacim meku loptu uvis i da je uhvatim mekim rukama.

                                              Otkrivam princip: Meke ruke hvataju

                                              Zastani i razmisli: Zašto lopta odskoči od ukočenih ruku, a ostane u rukama koje se povuku ka telu?

                                              Proveri svoju ideju

                                              Lopta koja leti ima zalet. Ako je dočekaju ukočene ruke, zaustavi se naglo i odskoči. Ako se ruke povuku ka telu, lopta se zaustavlja malo po malo i ostane u rukama. To je isti princip kao savijena kolena pri doskoku. Pri bacanju iskorak suprotnom nogom uključuje celo telo, pa je bacanje jače i preciznije.

                                              Hajde da razumemo

                                              Kada bacamo, iskoračimo nogom suprotnom od ruke koja baca, pa telo pomaže ruci. Kada hvatamo, oči prate loptu do ruku. Ruke dočekaju loptu i malo se povuku ka telu. Tako se lopta usporava postepeno i ne odskoči, isto kao kolena pri doskoku.

                                              Pogledaj primer

                                              Baci meku loptu malo iznad glave i uhvati je obema rukama. Pri hvatanju povuci ruke ka grudima. Zatim baci loptu roditelju koji stoji tri koraka dalje.

                                              Zajedno kroz lekciju

                                              1. NastavnikPokazuje bacanje sa iskorakom suprotnom nogom i hvatanje mekim rukama.
                                              2. UčenikHvata loptu jednom ukočenim, a jednom mekim rukama i poredi.
                                              3. UčiteljPovezuje meke ruke sa savijenim kolenima pri doskoku.
                                              4. UčenikObjašnjava zašto lopta ostaje u mekim rukama.
                                              5. RoditeljKod kuće baca detetu meku loptu ili smotane čarape i broji uspešna hvatanja.

                                              Mogu i sam: Baci loptu uvis i uhvati je deset puta zaredom. Proveri se: da li gledaš loptu sve do ruku? Izazov: pljesni jednom, pa dva puta pre hvatanja.

                                              Probaj svojim rečima

                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Da lopta uspori postepeno i ne odskoči.

                                                Meke ruke ublažavaju udarac lopte.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Levom nogom.

                                                Iskorak suprotnom nogom daje snagu bacanju.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Loptu, sve do ruku.

                                                Oči vode ruke na pravo mesto.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              Igram i otkrivam

                                              Zmajeva jaja

                                              Na ostrvu zmajeva mali zmajevi dobacuju meka jaja od tkanine. Aleksandar treba da ih uhvati a da ne odskoče. Pomozi mu.

                                              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                              Kako dočekujemo loptu rukama?

                                              Sada bez ekrana

                                              Bacajte meku loptu ili smotane čarape uvis i hvatajte ih. Brojte koliko puta zaredom uspete. Zatim dodajte pljesak pre hvatanja.

                                              Za roditelja

                                              Koristite samo meke lopte ili smotane čarape, daleko od prozora i lampi. Ne bacajte u lice. Kada je lako, povećajte rastojanje za jedan korak.

                                              MartObruč i krugovi na podu

                                              Naš cilj: Umem da skačem iz kruga u krug, da se provučem kroz obruč i da ga kotrljam.

                                              Otkrivam princip: Oko planira, telo izvodi

                                              Zastani i razmisli: Zašto lakše skočiš tačno u krug kada ga prvo pogledaš?

                                              Proveri svoju ideju

                                              Pre skoka oči šalju mozgu sliku gde je krug i koliko je daleko. Mozak na osnovu toga odluči koliko jako da se odrazimo. Ako ne pogledamo, mozak nagađa i često promašimo. Obruč se kotrlja dok ga guramo, a kada prestanemo, uspori i padne, jer ga ništa više ne gura.

                                              Hajde da razumemo

                                              Kada skačemo iz kruga u krug, oči prvo pogledaju gde ćemo doskočiti, pa tek onda skačemo. Tako mozak unapred planira skok. Obruč se kotrlja kada ga guramo dlanom, a staje kada prestanemo. Ako nemamo obruč, krugove možemo napraviti od kanapa na podu.

                                              Pogledaj primer

                                              Postavi tri kruga od kanapa na tepih u nizu. Skoči sunožno u prvi, pa u drugi, pa u treći. Pre svakog skoka pogledaj u sledeći krug.

                                              Zajedno kroz lekciju

                                              1. UčiteljPostavlja niz obruča na pod u sali.
                                              2. NastavnikPokazuje skok iz obruča u obruč sa pogledom u sledeći.
                                              3. UčenikSkače kroz niz jednom gledajući u krugove, a jednom gledajući u plafon, uz čuvanje.
                                              4. UčenikOtkriva da je pogled u sledeći krug pomogao da ne promaši.
                                              5. RoditeljKod kuće pravi krugove od kanapa i menja njihov raspored.

                                              Mogu i sam: Napravi stazu od pet krugova na različitom rastojanju i prođi je skokovima. Proveri se: u koliko krugova si doskočio tačno? Izazov: prođi stazu na jednoj nozi.

                                              Probaj svojim rečima

                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Da bi mozak isplanirao gde ćemo doskočiti.

                                                Oko vodi telo.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Guranje dlanom.

                                                Kada prestanemo da guramo, obruč uspori i padne.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Od kanapa ili trake na podu.

                                                Za skakanje je dovoljna oznaka na podu.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              Igram i otkrivam

                                              Krugovi na palubi

                                              Na palubi broda Lora je nacrtala krugove za igru, a Nerad je u svaku grupu ubacio pogrešan savet. Pronađi ga.

                                              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                              Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                              Sada bez ekrana

                                              Napravite „školice” od krugova od kanapa: jedan krug skok na jednoj nozi, dva kruga jedan pored drugog skok sunožno raširenih nogu. Zamenite se ko postavlja krugove.

                                              Za roditelja

                                              Kanap zalepite trakom da ne klizi. Skačite na tepihu ili travi. Ako imate obruč, provlačenje kroz njega neka bude polako, uz pomoć odraslog koji ga drži.

                                              AprilRitmika i narodno kolo

                                              Naš cilj: Umem da hodam i koračam uz muziku i da igram jednostavno kolo u krugu.

                                              Otkrivam princip: Krug se drži pulsom

                                              Zastani i razmisli: Zašto se kolo pokvari kada samo jedan igrač požuri?

                                              Proveri svoju ideju

                                              U kolu smo svi povezani rukama. Kada jedan igrač požuri, povuče druge, oni izgube korak i krug se iskrivi. Kada svi prate isti puls muzike, svaki korak se dešava u isto vreme, pa se krug kreće glatko. To je ista ideja kao zajedničko pevanje: slušamo muziku i jedni druge.

                                              Hajde da razumemo

                                              Ritmika znači kretanje uz muziku. Koraci prate puls, pa telo „sluša” muziku. U kolu se držimo za ruke i svi pravimo isti korak u isto vreme. Ako neko požuri, povuče druge i krug se kvari. Zato je u kolu najvažnije slušati muziku i ljude pored sebe.

                                              Pogledaj primer

                                              Uz pesmu sa časa uhvatite se za ruke u krug. Na svaki otkucaj korak udesno, pa privuci drugu nogu. Posle osam koraka promenite smer.

                                              Zajedno kroz lekciju

                                              1. NastavnikPokazuje osnovni korak kola uz muziku, polako.
                                              2. UčenikUči korak sam, pa u paru, pa u krugu.
                                              3. UčiteljZamoli jedno dete da namerno ubrza, a ostali primete šta se desilo sa krugom.
                                              4. UčenikObjašnjava zašto svi moraju da prate isti puls.
                                              5. RoditeljKod kuće igra kolo sa detetom i bakom ili dekom uz pesmu iz škole.

                                              Mogu i sam: Nauči osnovni korak kola i izbroji koliko koraka ima do promene smera. Proveri se: možeš li korak da izvedeš uz muziku bez gledanja u noge? Izazov: nauči korak nekoga ko ga ne zna.

                                              Probaj svojim rečima

                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Kretanje uz muziku.

                                                Koraci prate puls muzike.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Jer bi povukli druge i krug bi se pokvario.

                                                Svi prate isti puls.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                Muziku i ljude pored sebe.

                                                Tako se krećemo zajedno.

                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                              Igram i otkrivam

                                              Kolo na saboru

                                              Na saboru u Goluxlandu Ema vodi kolo, ali je zaboravila redosled. Pomozi joj da složi korake.

                                              Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                              Složi korake jednostavnog kola.

                                                Sada bez ekrana

                                                Pustite narodnu pesmu iz školskog izbora i igrajte kolo sa porodicom: korak u stranu, privlačenje noge, pa promena smera. Neka dete vodi i najavljuje promenu.

                                                Za roditelja

                                                Kolo je dobar način da se uključe baka i deka. Korak neka bude jednostavan. Ako je prostor mali, igrajte u polukrugu.

                                                AprilKrećem se u ritmu i negujem navike

                                                Naš cilj: Povezujem jednostavne pokrete i prepoznajem značaj odmora i higijene.

                                                Otkrivam princip: Telo se smiruje postepeno

                                                Zastani i razmisli: Zašto posle trčanja ne legnemo odmah, nego prvo hodamo polako?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Tokom igre srce radi brzo. Ako naglo stanemo, telu treba vreme da se vrati na miran rad. Lagan hod i mirno disanje pomažu srcu da uspori postepeno. Isto važi za niz pokreta: lakše ga pamtimo kada ga podelimo na kratke delove koji se ponavljaju.

                                                Hajde da razumemo

                                                Pokrete možemo složiti u kratak niz uz ravnomeran ritam. Posle aktivnosti usporimo i uredimo prostor. Redovno kretanje ide uz odmor, vodu i higijenu.

                                                Pogledaj primer

                                                Niz može biti: dva mala koraka u stranu, dva u suprotnu stranu i dva tapšanja. Izvodi ga u udobnom tempu.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. NastavnikPokazuje kratak niz pokreta uz ravnomerno tapšanje.
                                                2. UčenikUči niz deo po deo i izvodi ga uz ritam.
                                                3. UčiteljPosle igre vodi decu kroz hodanje i mirno disanje.
                                                4. UčenikStavlja ruku na grudi i primećuje kako srce polako usporava.
                                                5. RoditeljKod kuće sa detetom bira jednu naviku koju će održavati cele nedelje.

                                                Mogu i sam: Smisli niz od četiri pokreta i nauči ga roditelja. Proveri se: možeš li da ga izvedeš tri puta zaredom bez greške? Izazov: posle igre izmeri kako se srce smiruje brojeći otkucaje sa roditeljem.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Postepeno usporim, odmorim i uredim prostor.

                                                  Prelaz na mirniju aktivnost treba da bude postepen.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Da.

                                                  Telu su potrebni i aktivnost i odmor.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Podelim ga na kraće delove i ponavljam redosled.

                                                  Manje celine olakšavaju pamćenje.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Smirivanje posle trke zmajeva

                                                Posle trke na ostrvu zmajeva mali zmajevi su zadihani. Johan im objašnjava kako da se smire, a ti mu pomozi.

                                                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Šta radimo odmah posle žive igre?

                                                Sada bez ekrana

                                                Smislite kratak niz pokreta koji dete može bezbedno da izvede. Zabeležite omiljenu aktivnost i jednu naviku koju želite da održite.

                                                Za roditelja

                                                Poštujte umor i prilagodite pokrete. Ne koristite aplikaciju za dijetu ili ocenjivanje izgleda tela.

                                                MajElementarne i štafetne igre

                                                Naš cilj: Igram elementarne i štafetne igre po pravilima i znam zašto je pravilo predaje važno.

                                                Otkrivam princip: Pravilo čini igru poštenom

                                                Zastani i razmisli: Zašto u štafeti sledeći igrač ne sme da krene pre nego što primi predmet?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Pravilo predaje važi isto za sve ekipe, pa sve imaju jednake šanse. Ako neko krene ranije, ekipa dobija prednost koju nije zaslužila i igra više nije poštena. Čista predaja je i brža: kada je predmet sigurno u rukama, ne ispadne, pa ekipa ne gubi vreme.

                                                Hajde da razumemo

                                                Elementarne igre su jednostavne igre trčanja, hvatanja i izbegavanja, kao „ledeni čika”. U štafeti ekipa se smenjuje: sledeći igrač kreće tek kada ga prethodni dodirne ili mu preda predmet. Pravilo predaje čini trku poštenom. Brzina ekipe zavisi od svih igrača i od čiste predaje.

                                                Pogledaj primer

                                                Dve ekipe stoje iza linije. Prvi igrač nosi mekanu loptu do oznake i nazad, pa je preda sledećem u ruke. Sledeći kreće tek kada je lopta u njegovim rukama.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljObjašnjava pravila štafete i postavlja oznake.
                                                2. UčenikPokazuje kako se pravilno predaje predmet iz ruke u ruku.
                                                3. NastavnikPokazuje kako se igra „ledeni čika” i dogovara granice prostora.
                                                4. UčenikObjašnjava zašto se ne kreće pre predaje.
                                                5. RoditeljKod kuće ili u parku pravi porodičnu štafetu i hvali pravilnu predaju.

                                                Mogu i sam: Smisli svoju štafetnu igru sa jednim pravilom predaje i objasni je porodici. Proveri se: da li su svi razumeli pravilo iz prvog puta? Izazov: smisli kako da igra bude fer i za mlađe dete.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Kada primi predmet ili dodir od prethodnog igrača.

                                                  Ranije kretanje nije pošteno.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Od svih igrača i od dobre predaje.

                                                  Nijedan igrač ne pobeđuje sam.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Hrabrimo ga i nastavljamo.

                                                  Ekipa uspeva zajedno.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Štafeta posade

                                                Dve posade brodova takmiče se u štafeti oko luke. Johan sudi i proverava da li svi znaju pravila.

                                                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Kada kreće sledeći igrač u štafeti?

                                                Sada bez ekrana

                                                U dvorištu ili parku napravite štafetu sa porodicom: prenesite meku loptu ili kašiku sa šišarkom do oznake i nazad. Zatim igrajte „ledenog čiku”.

                                                Za roditelja

                                                Stazu postavite na ravnom terenu, daleko od ulice i prepreka. Pohvalite pravilnu predaju i navijanje, a ne samo pobedu.

                                                MajIgra, rast i navike koje čuvamo zajedno

                                                Naš cilj: Pokazujem poštovanje posle pobede i poraza, opisujem promenu u rastu i povezujem odmor, hranu, vodu i kretanje.

                                                Otkrivam princip: Osećanje i postupak nisu isto

                                                Zastani i razmisli: Kada izgubiš u igri, možeš li da biraš šta ćeš uraditi, iako ne biraš šta osećaš?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Osećanja dolaze sama: radost posle pobede, tuga ili ljutnja posle poraza. Ali postupak biramo mi. Možemo da budemo tužni i ipak čestitamo, jer je to fer prema drugima. Isto je i sa rastom: svako telo raste svojim tempom, pa se ne poredimo, nego pazimo na navike koje nam pomažu.

                                                Hajde da razumemo

                                                Pobeda i poraz mogu doneti različita osećanja. Prihvatamo osećanje i biramo ponašanje kojim ne vređamo druge. Možemo čestitati, reći šta smo naučili i pokušati ponovo. Ljudi rastu različitim tempom; veličina tela nije ocena vrednosti. Za svakodnevne navike važni su raznovrsna hrana, voda, odmor, higijena i primereno kretanje. O izboru aktivnosti kada smo bolesni odlučujemo uz odraslog.

                                                Pogledaj primer

                                                Posle igre možeš reći: „Žao mi je što sam izgubio. Čestitam ti. Sledeći put ću pažljivije pratiti redosled.” O rastu možeš primetiti da ti je ranija majica postala kratka, bez poređenja sa telom drugog deteta.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPosle igre pita decu kako se osećaju i šta su naučila.
                                                2. UčenikKaže jednu stvar koja mu je uspela i jednu koju želi da vežba.
                                                3. NastavnikPokazuje kako se čestita protivničkoj ekipi.
                                                4. UčenikČestita drugoj ekipi i objašnjava zašto je to fer.
                                                5. RoditeljKod kuće razgovara o osećanjima posle igre bez poređenja sa drugom decom.

                                                Mogu i sam: Posle sledeće igre zapiši šta si osetio i šta si uradio. Proveri se: da li si postupio fer, bez obzira na rezultat? Izazov: smisli tri rečenice za čestitanje.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Da.

                                                  Osećanje i način postupanja nisu isto.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Ne.

                                                  Rast se razlikuje, a pitanja o razvoju proveravamo sa odraslima i stručnjacima.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Na primer, obrok koji uključuje povrće, žitaricu i odgovarajući izvor proteina, uz dogovor sa porodicom.

                                                  Razgovaramo o raznovrsnosti, uz poštovanje porodičnih potreba i zdravstvenih ograničenja.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Fer igra u Goluxlandu

                                                Kralj Egonor daje orden za fer igru. Nerad je zapisao svoje postupke i misli da su svi dobri. Razvrstaj ih.

                                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Da li je postupak fer?

                                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                Sada bez ekrana

                                                Posle poznate zajedničke igre svako kaže jednu stvar koja mu je uspela i jednu koju želi da vežba. Zatim zajedno uredite prostor i uporedite kako se osećate nakon odmora.

                                                Za roditelja

                                                Ne koristite težinu, izgled tela ili brzinu kao takmičarsku meru. Ne upoređujte porodične obroke kao bolje i lošije porodice. Cilj su odgovorno ponašanje i navike, uz školski stručni rad.

                                                JunKrećem se u prirodi i pratim svoj napredak

                                                Naš cilj: Krećem se u prirodi i poredim svoj napredak sa sobom od jeseni, a ne sa drugima.

                                                Otkrivam princip: Napredak se meri sobom

                                                Zastani i razmisli: Zašto je pametnije porediti svoj skok sa svojim jesenjim skokom nego sa skokom drugara?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Svako dete raste i napreduje svojim tempom: neko je ranije počeo, neko je viši, neko je mlađi. Kada se poredimo sa drugima, ne vidimo svoj trud. Kada se poredimo sa sobom od ranije, vidimo šta smo naučili vežbanjem. Kretanje u prirodi pomaže i telu i glavi, jer svež vazduh i prostor odmaraju.

                                                Hajde da razumemo

                                                Kretanje u prirodi, kao šetnja, lagano trčanje i igre na travi, jača telo i odmara glavu. U junu u školi proveravamo šta umemo: trčanje, skok udalj iz mesta, bacanje. Svoj rezultat poredimo sa svojim ranijim, jer svako raste i napreduje svojim tempom.

                                                Pogledaj primer

                                                U septembru si skočio udalj iz mesta tri stopala daleko, a u junu četiri stopala. Napredak je jedno stopalo, i to je tvoja pobeda, bez obzira na skok drugih.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPodseća decu šta su radila na fizičkom tokom godine.
                                                2. NastavnikVodi proveru sposobnosti: trčanje, skok udalj iz mesta, bacanje.
                                                3. UčenikUpoređuje svoj rezultat sa onim iz septembra.
                                                4. UčenikKaže u čemu je najviše napredovao i šta će vežbati preko leta.
                                                5. RoditeljIde sa detetom u šetnju u prirodu sa izazovima i hvali trud.

                                                Mogu i sam: Napravi letnji plan kretanja: tri igre u prirodi koje ćeš igrati svake nedelje. Proveri se: na kraju leta ponovi skok udalj iz mesta i uporedi sa junom. Izazov: osmisli stazu u parku sa pet stanica.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Sa sobom od ranije.

                                                  Svako napreduje svojim tempom.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Jača telo i odmara glavu.

                                                  Svež vazduh i prostor pomažu da se dobro osećamo.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Brojim stopala od linije do pete.

                                                  Stopala su jednostavna mera.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Dnevnik napretka

                                                David Golux daje deci dnevnik napretka za leto. Nerad je u njega upisao i loše ideje. Razvrstaj šta pomaže, a šta ne.

                                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Da li ovo pomaže napretku?

                                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                Sada bez ekrana

                                                Napravite porodičnu šetnju sa izazovima: deset koraka na prstima, lagano trčanje do drveta, skok udalj iz mesta. Zapišite detetov skok u stopalima i uporedite sa jesenjim.

                                                Za roditelja

                                                Rezultate čuvajte samo za dete i porodicu. Ne upoređujte dete sa braćom, sestrama ili drugom decom i ne merite telo. Hvalite trud i napredak.

                                                Predmet

                                                Digitalni svet

                                                Učenje na platformi, bezbedna komunikacija, digitalno stvaranje i algoritmi.

                                                Šta učimo ove godine i zašto

                                                Digitalni svet u drugom razredu ima tri oblasti: digitalno društvo, bezbedno korišćenje digitalnih uređaja i algoritamski način razmišljanja. Dete upoznaje školsku platformu i digitalni udžbenik, poredi učenje u učionici i na mreži, pravi i čuva digitalnu sliku, upoznaje pokretnu sliku i objašnjava zašto povezujemo uređaje. U bezbednom delu dete uči šta su lični podaci i kako se ostavljaju na mreži, kako se ponaša u porukama, kako reaguje na neprimeren sadržaj ili nepoznatu osobu, kako organizuje vreme i uslove za učenje pred ekranom i kako se odlaže elektronski otpad. U proleće dolazi algoritamsko razmišljanje: dete deli problem na manje delove, sastavlja algoritme sa ponavljanjem, slaže i čita programe u vizuelnom jeziku, ispravlja greške i, uz nastavnika, programom upravlja pravim uređajem. Sve se gradi od igre bez ekrana ka radu na uređaju.

                                                Principi koje otkrivamo:

                                                • Uređaj je alat: prvo cilj, pa uključivanje.
                                                • Privatni podaci su kao ključ od kuće i ne dajemo ih nepoznatima.
                                                • Poslat podatak ostavlja trag i može da se kopira.
                                                • Iza svakog ekrana je osoba sa osećanjima.
                                                • Digitalni rad postoji tek kad ga sačuvamo.
                                                • Pokretna slika je niz malo različitih kadrova.
                                                • Veliki problem rešavamo deljenjem na manje delove.
                                                • Računar i robot rade tačno ono što piše, pa algoritam mora biti jasan i u pravom redu.
                                                • Grešku tražimo od prvog pogrešnog koraka.

                                                Na šta pazimo (česte greške):

                                                • Dete misli da je obrisana poruka ili slika nestala zauvek.
                                                • Upisuje pravo ime, školu ili adresu kad igra to traži, ne pitajući odraslog.
                                                • Ne sačuva digitalni crtež pre zatvaranja programa.
                                                • Kod greške u programu menja sve blokove odjednom umesto da traži prvi pogrešan.
                                                • Meša broj ponavljanja i broj naredbi, pa ne zna koliko koraka daje „ponovi 2 puta: desno, gore”.
                                                • Odgovara ružno na ružnu poruku umesto da je pokaže odraslom.
                                                SeptembarUređaj kao alat za učenje

                                                Naš cilj: Otvaram dogovorenu lekciju i razlikujem korisnu radnju od ometanja.

                                                Otkrivam princip: Prvo cilj, pa uređaj

                                                Zastani i razmisli: Zašto pre uključivanja uređaja treba da znaš šta želiš da uradiš?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Uređaj nudi mnogo stvari odjednom: igre, video snimke, poruke. Ako nemamo cilj, lako odlutamo i vreme prođe bez učenja. Kad unapred znamo zadatak, uređaj postaje alat, kao olovka ili lenjir. Na kraju proverimo cilj: mogu li da objasnim šta sam naučio?

                                                Hajde da razumemo

                                                Digitalni uređaj može pomoći da čitamo, crtamo i vežbamo. Za učenje najpre biramo zadatak i uredimo radno mesto. Pauze i dogovor sa odraslim pomažu da uređaj koristimo smisleno.

                                                Pogledaj primer

                                                Cilj je da rešiš jednu vežbu i objasniš odgovor. Otvaranje mnogo nepovezanih prozora nije isto što i učenje.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPita decu za šta sve koriste tablet i razdvaja učenje od zabave.
                                                2. UčenikCrta tri koraka: otvorim lekciju, uradim zadatak, kažem šta sam naučio.
                                                3. NastavnikPokazuje kako se otvara dogovorena lekcija i kako se zatvaraju prozori koji ometaju.
                                                4. RoditeljKod kuće pre uključivanja pita dete šta mu je cilj, a posle rada traži da ispriča šta je naučilo.

                                                Mogu i sam: Pre svakog rada na uređaju zapiši cilj u jednoj rečenici, a posle rada napiši da li si ga ostvario. Izazov: posle nedelju dana pogledaj beleške i nađi šta te je najviše ometalo.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Šta želim da uradim ili naučim.

                                                  Jasan cilj pomaže izboru sadržaja.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Ne.

                                                  Izvor i sadržaj proveravamo uz odraslog.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Objasnim naučeno svojim rečima i napravim pauzu.

                                                  Tako proveravam razumevanje i odmaram se.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Savijev tablet za učenje

                                                Savi je spremio tablet za učenje, ali Nerad stalno nudi nešto drugo. Razvrstaj šta pomaže učenju, a šta ometa.

                                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Da li ova radnja pomaže učenju?

                                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                Sada bez ekrana

                                                Nacrtaj na papiru tri koraka: otvorim lekciju, uradim zadatak, kažem šta sam naučio. Sa odraslim ih prati na uređaju.

                                                Za roditelja

                                                Zajedno podesite pristupačan prikaz i udoban položaj. Napredak procenjujte po objašnjenju, ne po vremenu provedenom pred ekranom.

                                                SeptembarŠkolska platforma i digitalni udžbenik

                                                Naš cilj: Poredim učenje u učionici i na školskoj platformi i snalazim se u digitalnom udžbeniku.

                                                Otkrivam princip: Dva mesta za učenje

                                                Zastani i razmisli: Zašto nam treba i učionica i školska platforma, a ne samo jedno od njih?

                                                Proveri svoju ideju

                                                U učionici se uči uživo: vidimo se, pitamo i odmah dobijamo odgovor. Platforma čuva zadatke i radove, pa im se možemo vratiti bilo kad. Digitalni udžbenik dodaje zvuk i pokret. Svako mesto ima svoju prednost, pa ih koristimo zajedno, a ne umesto razgovora sa učiteljem.

                                                Hajde da razumemo

                                                U učionici učitelj vidi kad nešto ne razumeš i odmah pomaže. Na školskoj platformi zadatak stoji zapisan, pa ga možeš otvoriti kod kuće i vratiti rad učitelju. Digitalni udžbenik ima isto što i knjiga, a često i zvuk, pokretne slike i zadatke koji odmah pokažu da li je odgovor tačan.

                                                Pogledaj primer

                                                Učitelj na platformi ostavi zadatak: pročitaj stranu o jeseni i odgovori na dva pitanja. Ema uz mamu otvori platformu i pronađe zadatak. U digitalnom udžbeniku klikne na zvučnik da čuje tekst, pa napiše odgovore i pošalje rad.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPita decu po čemu se razlikuje čas u učionici od zadatka na platformi.
                                                2. UčenikPravi dve kolone i u svaku upisuje šta može da radi u učionici, a šta na platformi.
                                                3. NastavnikPokazuje kako se na platformi pronalazi zadatak i kako se u digitalnom udžbeniku pušta zvuk.
                                                4. RoditeljKod kuće sedi pored deteta dok prvi put samo otvara zadatak i šalje rad.
                                                5. UčenikObjašnjava roditelju šta mu je bilo lakše, a šta teže na platformi.

                                                Mogu i sam: Uz pomoć odraslog samostalno otvori jedan zadatak na školskoj platformi i reši ga. Zatim u digitalnom udžbeniku pronađi jednu vežbu sa zvukom ili pokretnom slikom i opiši je.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Učitelj i drugari su tu i odmah pomažu.

                                                  U razgovoru uživo odmah vidimo da li smo se razumeli.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Zadatak mogu da otvorim i kod kuće i da ga vratim učitelju.

                                                  Zapisan zadatak ne nestaje kad se čas završi.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Učitelj ili roditelj.

                                                  Podatke za prijavu daje škola i čuvamo ih uz odraslog.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Dve kapije Goluxlanda

                                                U Goluxland se ulazi kroz dve kapije: učionicu i platformu. Johan pita šta se radi kod koje kapije. Pomozi mu.

                                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Gde je to lakše ili moguće?

                                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                Sada bez ekrana

                                                Nacrtajte dve kolone: „u učionici” i „na platformi”. Dete u svaku upiše ili nacrta dve stvari koje tamo može da radi, pa kaže šta mu je lakše i zašto.

                                                Za roditelja

                                                Koristite samo platformu i digitalni udžbenik koje je odredila škola. Prvih nekoliko puta sedite pored deteta i pustite ga da samo klikće, a vi samo pitajte šta traži.

                                                OktobarZdravo i bezbedno učenje pred ekranom

                                                Naš cilj: Pravim plan učenja na uređaju sa pauzama i pazim na telo, oči i uređaj.

                                                Otkrivam princip: Telo radi zajedno sa umom

                                                Zastani i razmisli: Zašto posle dugog gledanja u ekran teže razumeš ono što čitaš?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Kad su oči umorne i leđa ukočena, teže pazimo i brže zaboravljamo. Kratka pauza, uspravno sedenje i dobro svetlo pomažu i telu i učenju. Plan unapred kaže koliko radimo, pa ne moramo da se svađamo sa sobom kad treba stati. I uređaj se čuva: daleko od vode, hrane i ivice stola.

                                                Hajde da razumemo

                                                Oči se umaraju kad dugo gledaju izbliza, a leđa kad dugo sedimo pogrbljeno. Zato pred ekranom sedimo uspravno, ekran je na dužini ruke, a posle kratkog rada pravimo pauzu i gledamo u daljinu. Uređaj čuvamo od vode i hrane i ne vučemo ga za kabl.

                                                Pogledaj primer

                                                Novak ima plan: 15 minuta vežba na platformi, pa 5 minuta pauze kod prozora, pa još 10 minuta. Čašu soka ostavlja na drugom stolu, da je ne prospe po tabletu.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPita decu kako se osećaju posle dugog gledanja u ekran.
                                                2. UčenikPokazuje kako se pravilno sedi i koliko daleko treba da bude ekran.
                                                3. NastavnikPokazuje vežbu za oči: gledanje u daljinu kroz prozor nekoliko trenutaka.
                                                4. RoditeljKod kuće sa detetom pravi raspored rada i pauza i namešta stolicu i svetlo.
                                                5. UčenikPrati svoj raspored nedelju dana i kaže šta mu je pomoglo.

                                                Mogu i sam: Napravi svoj raspored za učenje na uređaju i prati ga nedelju dana, uz kvačicu za svaku pauzu. Izazov: smisli tri vežbe za pauzu koje odmaraju oči i leđa.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Da se oči odmore.

                                                  Oči se umore od dugog gledanja izbliza.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Dalje od uređaja, na drugom mestu.

                                                  Voda može da pokvari uređaj.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Prestanem da ga koristim i kažem odraslom.

                                                  Odrasli proverava da li je uređaj bezbedan.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Robot Savi pazi na zdravlje

                                                Savi je napravio pravila za zdravo učenje u radionici, ali Nerad hoće da ih preskoči. Pokaži da znaš prava pravila.

                                                Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Koliko daleko treba da bude ekran?

                                                Sada bez ekrana

                                                Sa detetom napravite papirni raspored za učenje na uređaju: koliko traje rad, kada je pauza i šta se radi u pauzi. Okačite ga pored radnog mesta.

                                                Za roditelja

                                                Dogovorite trajanje unapred i koristite štopericu, pa kraj nije kazna nego deo plana. Pazite na osvetljenje sobe i visinu stolice.

                                                NovembarČuvam podatke i tražim pomoć

                                                Naš cilj: Prepoznajem privatne podatke i reagujem na neprijatnu poruku.

                                                Otkrivam princip: Privatno ostaje privatno

                                                Zastani i razmisli: Zašto je lozinka kao ključ od kuće?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Lozinka otvara tvoj nalog, kao ključ vrata. Ko ima ključ, može da uđe i da se predstavlja kao ti. Adresa i broj telefona govore gde si i kako da te neko nađe. Zato ih ne dajemo nepoznatima, a kad nešto deluje čudno, stanemo i pozovemo odraslog od poverenja.

                                                Hajde da razumemo

                                                Adresa, lozinka i broj telefona su podaci koje ne delimo nepoznatima. Ako se pojavi neprijatna poruka ili zahtev, ne odgovaramo sami. Stanemo i pokažemo odrasloj osobi od poverenja.

                                                Pogledaj primer

                                                Nepoznata osoba traži gde živiš da bi poslala poklon. Ne šalješ adresu, već pozoveš roditelja i pokažeš poruku.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPokazuje papirni ključ i pita zašto ključ od kuće ne dajemo strancima.
                                                2. UčenikRazvrstava izmišljene podatke na javne i privatne.
                                                3. NastavnikPokazuje izmišljenu poruku koja traži adresu zbog poklona i pita šta je sumnjivo.
                                                4. RoditeljKod kuće dogovara sa detetom kome se javlja kad vidi nešto neprijatno, i obećava da neće biti kazne.
                                                5. UčenikOdglumi kako pokazuje neprijatnu poruku odraslom.

                                                Mogu i sam: Napravi plakat „Moji privatni podaci” sa izmišljenim primerima i strelicom „pitam odraslog”. Izazov: smisli tri lukava pitanja koja bi nepoznata osoba mogla da postavi i za svako napiši pravi odgovor.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Ne.

                                                  Poklon nije razlog za deljenje privatnih podataka.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Stanem i pokažem odrasloj osobi od poverenja.

                                                  Ne moraš samostalno da rešavaš neprijatnu situaciju.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Ne.

                                                  Lozinka služi zaštiti pristupa nalogu.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Kovčeg sa tajnama

                                                Kralj Egonor čuva važne stvari u kovčegu sa tajnama, a ostale stavlja na policu da ih svi vide. Pomozi mu da razvrsta podatke.

                                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Da li ovaj podatak smeš da kažeš nepoznatoj osobi na mreži?

                                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                Sada bez ekrana

                                                Na papir napišite izmišljene primere javne informacije i privatnog podatka, bez pravih lozinki. Razvrstajte ih i obrazložite izbor.

                                                Za roditelja

                                                Recite detetu da neće biti kažnjeno zato što vam je pokazalo problem. Ne tražite da prepisuje stvarne lozinke u beleške.

                                                NovembarLični podaci koje ostavljamo na mreži

                                                Naš cilj: Navodim kako se lični podaci ostavljaju na mreži: prijavom, fotografijom, porukom ili mestom gde se nalazimo.

                                                Otkrivam princip: Trag ostaje

                                                Zastani i razmisli: Zašto fotografija koju si obrisao sa svog telefona možda i dalje postoji?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Kad pošaljemo podatak, on putuje do drugog uređaja ili do velikih računara koji ga čuvaju. Brisanjem na svom ekranu ne brišemo kopije koje su nastale. Zato svaki podatak koji pošaljemo ostavlja trag, kao otisak stopala u snegu. Pre slanja razmislimo: da li bih voleo da ovo vide i ljudi koje ne znam?

                                                Hajde da razumemo

                                                Kad upišeš ime u igru, pošalješ fotografiju ili napišeš gde si, taj podatak može da ostane sačuvan i kad ga obrišeš sa svog ekrana. Drugi ga mogu kopirati i proslediti. Zato pre nego što nešto upišeš ili pošalješ, pitaš: da li je to zaista potrebno i da li je odrasli rekao da sme?

                                                Pogledaj primer

                                                Igra traži ime, prezime i naziv škole. Lora pita tatu. Tata kaže da je dovoljan nadimak, na primer Zvezdica, a da naziv škole ne treba. Fotografija ispred kuće otkriva ulicu, pa je ne šaljemo nepoznatima.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPokazuje otiske stopala u pesku ili snegu na slici i pita šta otkrivaju.
                                                2. UčenikTraži tragove ličnih podataka na izmišljenoj slici: tabla ulice, ime na torbi, broj kuće.
                                                3. NastavnikObjašnjava kako se poslata fotografija kopira i može da se prosledi.
                                                4. RoditeljNa svom telefonu, bez stvarnih naloga, pokazuje gde aplikacije traže lokaciju.
                                                5. UčenikSmišlja nadimak koji ne otkriva ime za igru u školi.

                                                Mogu i sam: Pronađi na tri izmišljena crteža ili slike iz udžbenika sve tragove koji otkrivaju ime, mesto ili školu. Izazov: smisli kako bi ista slika izgledala bez tih tragova.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Na primer, kad upišemo ime u igru ili pošaljemo fotografiju.

                                                  I poruka, komentar ili mesto gde se nalazimo mogu da otkriju nešto o nama.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Gde živim.

                                                  Kuća, ulica ili tabla sa brojem otkrivaju mesto.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Pitam odraslog da li je potrebno i šta smem da upišem.

                                                  Često je dovoljan nadimak.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Detektiv Lora

                                                Lora traži tragove koje ljudi ostavljaju na mreži. U svakoj rundi tri radnje ostavljaju lični podatak, a jedna ne. Pronađi je.

                                                Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                                Sada bez ekrana

                                                Igrajte detektiva: odrasli nacrta izmišljenu sliku sa tablom ulice, torbom sa imenom i brojem kuće. Dete pronalazi sve tragove koji otkrivaju lične podatke.

                                                Za roditelja

                                                Ne objavljujte fotografije deteta tokom vežbe. Na svom telefonu, bez stvarnih naloga, pokažite koje aplikacije traže lokaciju i zajedno razgovarajte zašto.

                                                DecembarZašto povezujemo uređaje i kako sarađujemo

                                                Naš cilj: Objašnjavam jednu korist i jedan rizik umrežavanja i biram učtivu poruku poznatoj grupi.

                                                Otkrivam princip: Mreža spaja, ali i prenosi

                                                Zastani i razmisli: Zašto povezivanje uređaja pomaže zajedničkom radu, ali traži i opreznost?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Kad su uređaji povezani, poruka ili rad brzo stiže do drugih, pa možemo zajedno da učimo i da razmenjujemo materijal. Ali isto tako brzo putuje i ono što nije trebalo poslati. Zato pre slanja proveravamo kome šaljemo, šta šaljemo i da li je to dogovoreno.

                                                Hajde da razumemo

                                                Povezani uređaji mogu razmenjivati podatke. Internet povezuje mnoge mreže. Školska platforma može omogućiti da učitelj pošalje zadatak, učenik vrati rad i grupa razgovara. Nije sve što možemo tehnički poslati namenjeno svima. Pre deljenja proverimo primaoca, sadržaj i dogovor sa odraslim.

                                                Pogledaj primer

                                                Ako učitelj zada zajednički plakat, jedan učenik može napraviti crtež, a drugi kratak naslov. Materijal razmenjuju u dogovorenom školskom prostoru. Kućna adresa i lozinka nisu potrebne za taj plakat.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPravi „mrežu” od kanapa između klupa i šalje papirnu poruku od deteta do deteta.
                                                2. UčenikProsleđuje poruku i primećuje da je svi na mreži mogu videti.
                                                3. NastavnikObjašnjava da internet povezuje mnoge mreže i pokazuje kako škola razmenjuje zadatke.
                                                4. RoditeljKod kuće pita dete šta bi poslalo svojoj grupi, a šta ne, i zašto.
                                                5. UčenikPiše učtivu poruku učitelju kad ne može da otvori zadatak.

                                                Mogu i sam: Nacrtaj mrežu svoje porodice ili odeljenja: ko kome može da pošalje poruku. Izazov: navedi tri koristi i dva rizika povezivanja i za svaki rizik napiši kako se čuvamo.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Na primer, učitelj može poslati zadatak ili grupa može razmeniti radove.

                                                  Razmena i zajednički rad mogu olakšati učenje.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Ne.

                                                  Mogućnost slanja nije isto što i dozvola da se slika deli.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Na primer: Ne mogu da otvorim zadatak. Molim vas, pomozite mi da proverim link.

                                                  Poruka opisuje problem i traži pomoć bez vređanja ili slanja lozinke.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Brodska mreža Davida Goluxa

                                                Na brodu Davida Goluxa sve kabine su povezane mrežom. Mornari pitaju šta je dobro, a šta rizično u toj mreži.

                                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Da li je ovo korist ili rizik povezivanja?

                                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                Sada bez ekrana

                                                Odglumite razmenu zadatka papirnim porukama. Na svakoj napišite kome je namenjena. Pre predaje proverite da li sadrži samo podatke potrebne za zadatak.

                                                Za roditelja

                                                Koristite školsku platformu koju je odredio učitelj. Nije potrebno otvarati novi nalog, kontaktirati nepoznatu osobu niti slati stvarnu poruku radi ove vežbe.

                                                JanuarLepo ponašanje na internetu

                                                Naš cilj: Razlikujem prihvatljivo od neprihvatljivog ponašanja u porukama i komentarima.

                                                Otkrivam princip: Iza ekrana je čovek

                                                Zastani i razmisli: Zašto ružna poruka boli isto kao ružna reč izgovorena u lice?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Osoba koja čita poruku ima ista osećanja kao kad čuje reči uživo, samo mi ne vidimo njeno lice. Zato lakše povredimo nekoga a da to i ne primetimo. Napisane reči ostaju i šire se, pa ih je teže povući. Lepo ponašanje na mreži je isto što i u učionici: pozdrav, molim, hvala i bez ruganja.

                                                Hajde da razumemo

                                                Iza svakog ekrana je osoba koja ima osećanja. Reč napisana u poruci može da zaboli isto kao izgovorena, a lako se prosleđuje dalje. Zato pozdravljamo, pišemo jasno i ne ismevamo. Ruganje, pretnje i slanje tuđih slika bez dozvole nisu prihvatljivi. Kad tako nešto vidiš, ne odgovaraš istom merom, nego pokažeš odraslom.

                                                Pogledaj primer

                                                U grupi drugara neko napiše ružan komentar o Novakovom crtežu. Ema ne prosleđuje komentar i ne odgovara ružno. Pokaže poruku učitelju, a Novaku napiše: „Meni se tvoj zmaj sviđa.”

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljČita dve izmišljene poruke, lepu i ružnu, i pita kako bi se ko osećao.
                                                2. UčenikRazvrstava izmišljene poruke na prihvatljive i neprihvatljive.
                                                3. NastavnikObjašnjava zašto ne odgovaramo ružno i kako se ružna poruka pokazuje odraslom.
                                                4. RoditeljKod kuće sa detetom prepravlja jednu ružnu poruku u lepu.
                                                5. UčenikPiše lepu poruku drugaru koji je bio povređen.

                                                Mogu i sam: Napiši pet pravila lepog ponašanja na mreži za svoje odeljenje i uz svako napiši razlog. Izazov: prepravi tri ružne izmišljene poruke tako da kažu isto, ali učtivo.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Nije.

                                                  Svako odlučuje o svojim slikama.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Ne odgovaram ružno i pokažem poruku odraslom.

                                                  Odrasli može da zaustavi takvo ponašanje.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Pozdravom, na primer: Dobar dan, učitelju.

                                                  Pozdrav pokazuje poštovanje.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Pošta Goluxlanda

                                                Golub iz Goluxlanda nosi samo lepe poruke. Pomozi Aleksandru da odvoji poruke koje golub sme da ponese od onih koje ne šaljemo.

                                                Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Da li je ova poruka prihvatljiva?

                                                Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                Sada bez ekrana

                                                Napišite na kartice pet izmišljenih poruka, lepih i ružnih. Dete ih razvrstava u „ovo bih poslao” i „ovo ne šaljem”, pa ružne prepravi u lepe.

                                                Za roditelja

                                                Pitajte dete kako bi se osećalo da primi takvu poruku. Pravila lepog ponašanja na mreži ista su kao u učionici, samo se napisane reči duže pamte.

                                                FebruarStvaram digitalnu sliku i komuniciram učtivo

                                                Naš cilj: Pravim jednostavan digitalni rad i poštujem tuđ rad i privatnost.

                                                Otkrivam princip: Rad se čuva i poštuje

                                                Zastani i razmisli: Zašto crtež na računaru moramo da sačuvamo, a crtež na papiru ne?

                                                Proveri svoju ideju

                                                Crtež na papiru ostaje na listu. Digitalni crtež postoji samo dok je program otvoren, ako ga ne sačuvamo kao datoteku. Kad ga sačuvamo sa jasnim nazivom, možemo ponovo da ga otvorimo i doradimo. Isto kao što poštujemo svoj rad, poštujemo i tuđi: tuđu sliku ne predstavljamo kao svoju.

                                                Hajde da razumemo

                                                Digitalnu sliku možemo nacrtati alatom za crtanje, sačuvati je i ponovo otvoriti. Pre deljenja pitamo odraslog. Tuđu sliku ne predstavljamo kao svoju i ne objavljujemo druge osobe bez dogovora.

                                                Pogledaj primer

                                                Nacrtaj biljku koristeći linije i boje. Sačuvaj rad nazivom koji opisuje sadržaj, na primer moja-biljka, bez ličnih podataka.

                                                Zajedno kroz lekciju

                                                1. UčiteljPokazuje crtež na papiru i crtež u programu i pita šta se desi kad se program zatvori.
                                                2. UčenikCrta biljku u alatu za crtanje i čuva je pod nazivom bez ličnih podataka.
                                                3. NastavnikPokazuje kako se sačuvan rad ponovo otvara i dorađuje.
                                                4. RoditeljKod kuće pita dete ko je autor slike koju je našlo i da li sme da je pokaže kao svoju.
                                                5. UčenikPravi jednostavnu čestitku za člana porodice i objašnjava za koga je i zašto tako izgleda.

                                                Mogu i sam: Napravi digitalni crtež, sačuvaj ga, zatvori program, pa ga ponovo otvori i dodaj tri nove stvari. Izazov: napravi malu čestitku namenjenu baki ili deki i prilagodi je njima, na primer krupnim slovima.

                                                Probaj svojim rečima

                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Da možemo ponovo da ga otvorimo i doradimo.

                                                  Sačuvana datoteka zadržava rad.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Ne.

                                                  Poštujemo autorstvo.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                  Na primer: Molim te, objasni mi ovaj korak.

                                                  Jasna i učtiva poruka olakšava saradnju.

                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                Igram i otkrivam

                                                Emina digitalna slika

                                                Ema pravi digitalnu sliku za izložbu u radionici, ali joj Nerad šapuće da preskoči čuvanje. Poređaj korake tako da rad ne nestane.

                                                Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                Poređaj korake pravljenja digitalne slike.

                                                  Nacrtaj, sačuvaj, otvori ponovo

                                                  Napravi digitalni znak za kutiju sa priborom ili šaru od kvadratića. Izaberi boju, pa polje. Sačuvaj rad za ponovno uređivanje, otvori ga i promeni jedan detalj.

                                                  Tastatura: strelicama izaberi polje, a Enterom ili razmakom ga oboji. Bela boja služi kao gumica.

                                                  Datoteka se čuva na vašem uređaju i otvara se samo u pregledaču. Sačuvajte je pre izlaska ili promene predmeta. Za nastavak uređivanja koristite datoteku JSON, a PNG je gotova slika.

                                                  Sada bez ekrana

                                                  Napravi skicu na papiru, zatim digitalnu verziju u poznatom alatu uz odraslog. Uporedi šta je lakše na svakoj podlozi.

                                                  Za roditelja

                                                  Za deljenje koristite zatvoren dogovoreni školski kanal. Beleška može opisati rad bez fotografije deteta.

                                                  MartOd dva crteža do pokretne slike

                                                  Naš cilj: Objašnjavam kako niz slika prikazuje promenu i pravim dva različita kadra jednostavne animacije.

                                                  Otkrivam princip: Mnogo slika, jedan pokret

                                                  Zastani i razmisli: Kako niz slika koje se ne pomeraju može da izgleda kao da se nešto kreće?

                                                  Proveri svoju ideju

                                                  Oko i mozak kratko pamte svaku sliku. Kad se slike brzo smenjuju, a predmet je na svakoj malo pomeren, mi to doživimo kao pokret. Ako su sve slike iste, nema pokreta. Što su promene između kadrova manje i što ih ima više, pokret izgleda glatkije.

                                                  Hajde da razumemo

                                                  Pokretna slika nastaje kada se prikazuje niz pojedinačnih slika. Svaka je kadar. Ako se položaj oblika menja od kadra do kadra, pri brzom smenjivanju možemo doživeti pokret. Za prirodniji pokret obično treba više malih promena. Dva kadra su naš prvi model, a ne ceo crtani film.

                                                  Pogledaj primer

                                                  U prvom kadru kružić je levo, u drugom malo desno. Pri smenjivanju primećujemo promenu položaja. Ako u oba kadra ostane na istom mestu, nema promene položaja, čak i ako se kadrovi smenjuju.

                                                  Zajedno kroz lekciju

                                                  1. UčiteljPokazuje knjižicu sa crtežima u uglu koja se brzo lista.
                                                  2. UčenikCrta isti kružić na dva lista, na malo drugačijim mestima, i naizmenično ih pokazuje.
                                                  3. NastavnikPita šta bi se desilo da su oba kadra ista i šta ako dodamo međukadar.
                                                  4. RoditeljKod kuće pravi sa detetom malu knjižicu od lepljivih papirića sa pet kadrova.
                                                  5. UčenikObjašnjava svojim rečima šta je pokretna slika.

                                                  Mogu i sam: Napravi animaciju od 6 kadrova na papirićima, na primer loptu koja skače. Izazov: napravi istu animaciju sa 3 kadra i uporedi koja izgleda glatkije.

                                                  Probaj svojim rečima

                                                  Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                  1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                    Kadar.

                                                    Kadrovi se prikazuju jedan za drugim.

                                                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                  2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                    Njegov položaj u odnosu na prethodni kadar.

                                                    Različit položaj prikazuje promenu mesta.

                                                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                  3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                    Ne.

                                                    Smenjivanje slika samo po sebi ne stvara promenu ako su slike jednake.

                                                    Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                  Igram i otkrivam

                                                  Zmaj Jova poleće

                                                  Novak pravi animaciju u kojoj Zmaj Jova poleće sa stene, ali su se kadrovi izmešali. Poređaj ih da pokret bude tačan.

                                                  Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                  Poređaj kadrove animacije.

                                                    Dva kadra, jedna promena

                                                    Izaberi prvi kadar i postavi kružić. Zatim u drugom kadru izaberi malo drugačiji položaj. Pokreni smenjivanje i objasni šta se promenilo.

                                                    Prikazan kadar: 1. Položaj kružića: red 4, kolona 1.

                                                    Kadrovi su različiti. Uporedi promenu sa dva potpuno ista kadra. Dva kadra prikazuju jednostavan model; više malih pomeranja daje postepeniju promenu.

                                                    Sada bez ekrana

                                                    Na dva lista nacrtajte isti jednostavan oblik na dva malo različita mesta. Naizmenično pokazujte listove. Zatim dodajte treći, međukadar i uporedite promenu.

                                                    Za roditelja

                                                    Ne tražite od deteta da snima druge osobe. Za ovu vežbu dovoljni su oblici i radni kadrovi. Praktični primer na ekranu pomaže razumevanju, a školsku aplikaciju za animaciju koristite po uputstvu nastavnika.

                                                    AprilVeliki zadatak delim na male korake

                                                    Naš cilj: Rastavljam veći problem na manje delove i rešavam ih jedan po jedan.

                                                    Otkrivam princip: Podeli pa savladaj

                                                    Zastani i razmisli: Zašto je lakše rešiti veliki zadatak kad ga podeliš na delove?

                                                    Proveri svoju ideju

                                                    Mozak lakše misli o jednoj maloj stvari nego o mnogo stvari odjednom. Kad veliki zadatak rastavimo, svaki deo ima jasan početak i kraj, pa ga lako rešimo i proverimo. Na kraju spojimo delove u celinu. Tako rade i programeri kad prave velike programe.

                                                    Hajde da razumemo

                                                    Veliki zadatak deluje težak dok ga posmatramo celog. Kad ga podelimo na manje delove, svaki deo je lak i znamo odakle da počnemo. Programeri tako rade: prvo smisle delove, pa za svaki deo naprave korake.

                                                    Pogledaj primer

                                                    Savi treba da pripremi radionicu za goste. Posao deli na delove: pospremi sto, postavi stolice, pripremi užinu. Postavljanje stolica opet deli: donese stolice, poređa ih, proveri da li ih ima dovoljno.

                                                    Zajedno kroz lekciju

                                                    1. UčiteljZadaje veliki zadatak: pripremite izložbu crteža u učionici.
                                                    2. UčenikDeli posao na delove: skupiti crteže, napraviti natpise, okačiti ih.
                                                    3. NastavnikPokazuje kako se jedan deo, na primer kačenje crteža, deli na još manje korake.
                                                    4. RoditeljKod kuće sa detetom deli pakovanje za izlet na delove.
                                                    5. UčenikProverava da li su svi delovi završeni i spaja ih u celinu.

                                                    Mogu i sam: Izaberi veliki zadatak, na primer pripremu rođendanske proslave, i nacrtaj drvo delova: glavni zadatak gore, delovi ispod, a još manji koraci na dnu. Izazov: za jedan najmanji deo napiši algoritam u koracima.

                                                    Probaj svojim rečima

                                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                      Na primer: knjige, pribor i užina.

                                                      Svaki deo je mali zadatak.

                                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                      Svaki deo je jednostavan i znamo odakle da počnemo.

                                                      Male delove lakše proveravamo.

                                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                      Kad su svi delovi završeni.

                                                      Proverim delove jedan po jedan.

                                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                    Igram i otkrivam

                                                    Priprema za putovanje na ostrvo

                                                    Brod kreće na ostrvo zmajeva, a Savi je dobio veliki zadatak da sve pripremi. Pomozi mu da razvrsta male poslove u prave delove.

                                                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                    Kom delu velikog zadatka pripada ovaj posao?

                                                    Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                    Sada bez ekrana

                                                    Izaberite kućni posao, na primer pravljenje sendviča. Dete crta delove posla na kartice, pa ih slaže i proverava da li je nešto zaboravilo.

                                                    Za roditelja

                                                    Kad dete kaže „ovo je preteško”, pitajte: „Koji je prvi mali deo?” Tako uči način razmišljanja koji pomaže i van ekrana.

                                                    AprilKoraci, ponavljanje i ispravka greške

                                                    Naš cilj: Sastavljam jednostavan algoritam i pronalazim pogrešan korak.

                                                    Otkrivam princip: Red i jasnoća

                                                    Zastani i razmisli: Zašto robot ne može da izvrši uputstvo „idi tamo negde”?

                                                    Proveri svoju ideju

                                                    Robot i računar ne pogađaju šta smo mislili, nego rade tačno ono što piše. Zato algoritam mora da ima jasne korake u pravom redu. Kad se neki koraci ponavljaju, kraće ih zapisujemo ponavljanjem. Ako rezultat nije dobar, tražimo prvi pogrešan korak, jer su svi posle njega pošli od greške.

                                                    Hajde da razumemo

                                                    Algoritam je uređen niz jasnih koraka za zadatak. Kada se isti koraci ponavljaju, možemo reći koliko puta ih ponavljamo. Ako rezultat nije očekivan, proverimo korake redom i promenimo uzrok greške.

                                                    Pogledaj primer

                                                    Za četiri tapšanja možeš napisati „tapši” četiri puta ili „ponovi 4 puta: tapši”. Oba uputstva daju isti broj tapšanja.

                                                    Zajedno kroz lekciju

                                                    1. UčiteljDaje nejasno uputstvo „idi tamo” i pita zašto ga je teško izvršiti.
                                                    2. UčenikPiše jasan algoritam za tapšanje i zapisuje ga ponavljanjem.
                                                    3. NastavnikPokazuje mrežu sa čepom i jednom pogrešnom strelicom i vodi decu do prvog pogrešnog koraka.
                                                    4. RoditeljKod kuće sa detetom zapisuje algoritam za pranje ruku i proverava redosled.
                                                    5. UčenikIspravlja grešku u algoritmu i ponovo ga proverava.

                                                    Mogu i sam: Napiši algoritam za jedan svakodnevni posao, na primer za oblačenje jakne, i daj ga nekome da ga izvrši doslovno. Izazov: pronađi koji koraci se ponavljaju i zapiši ih kraće.

                                                    Probaj svojim rečima

                                                    Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                    1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                      Šest.

                                                      Dve radnje se ponavljaju tri puta: 2 + 2 + 2.

                                                    2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                      Drugačiji redosled može dati drugačiji rezultat.

                                                      Obuvanje čarapa pa cipela nije isto kao obrnuti redosled.

                                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                    3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                      Pratim korake od početka i pronađem prvi pogrešan.

                                                      Menjam uzrok greške i ponovo proveravam put.

                                                      Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                    Igram i otkrivam

                                                    Savi sadi cvet

                                                    Savi treba da posadi cvet u bašti radionice, ali radi samo po tačnom algoritmu. Poređaj korake tako da cvet poraste.

                                                    Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                    Poređaj korake algoritma za sadnju cveta.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Na mreži od papira vodi čep od polja do polja pomoću strelica. Ubaci jednu pogrešnu strelicu, pa pronađi mesto gde put skreće.

                                                      Za roditelja

                                                      Prvo probajte korake rukom. Tek zatim koristite poznat vizuelni programski alat uz odraslog. Ne poistovećujte grešku sa neuspehom deteta.

                                                      MajSlažem blokove, ponavljam i popravljam program

                                                      Naš cilj: Sastavljam jednostavan program blokovima, opisujem ponavljanje i nalazim prvi pogrešan korak.

                                                      Otkrivam princip: Blok je naredba

                                                      Zastani i razmisli: Zašto „ponovi 4 puta: desno” i četiri bloka „desno” daju isti put?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Svaki blok je jedna naredba, a blok ponavljanja kaže koliko puta da se naredba izvrši. Računar izvršava blokove redom, jedan po jedan. Ako se ista naredba ponavlja, ponavljanje skraćuje program, a rezultat je isti. Kad nešto ne radi, pratimo blokove redom i menjamo prvi pogrešan.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      U vizuelnom programiranju naredbe predstavljamo blokovima. Naredba pomeri desno menja položaj za jedno polje. Blok ponovi četiri puta izvršava istu naredbu četiri puta. Pre pokretanja predvidi put. Posle prati korake redom i pronađi prvi trenutak kada put odstupi od plana. Promeni taj deo i proveri ponovo.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Za pomeranje četiri polja desno i četiri gore možemo složiti osam pojedinačnih naredbi ili dva bloka: ponovi 4 puta desno; ponovi 4 puta gore. Kraći zapis ima isti efekat. Kretanje po ovoj mreži je simulacija; ne upravlja pravim robotom ili drugim fizičkim uređajem.

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljPokazuje mrežu i lik koji treba da stigne do cilja.
                                                      2. UčenikSlaže papirne blokove i predviđa put pre pokretanja.
                                                      3. NastavnikPokazuje kako se četiri ista bloka zamenjuju jednim blokom ponavljanja.
                                                      4. RoditeljKod kuće izvršava program deteta kao lik na podu od pločica.
                                                      5. UčenikPronalazi prvi pogrešan blok i ispravlja ga.

                                                      Mogu i sam: Složi program koji vodi lik po kvadratu na mreži i zapiši ga najkraće što možeš. Izazov: napravi grešku namerno i daj nekome da je pronađe.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Četiri pomeranja po jedno polje.

                                                        Broj ponavljanja određuje koliko puta se naredba izvrši.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Četiri pomeranja.

                                                        U svakom od dva ponavljanja izvršavaju se dve naredbe.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Lakše otkrivamo uzrok i vidimo da li je izmena pomogla.

                                                        Postupna provera olakšava ispravku programa.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Lavirint u Magičnoj pećini

                                                      Lik iz radionice prolazi kroz lavirint u Magičnoj pećini po programu od blokova. Odgovori koliko će koraka napraviti.

                                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Koliko pomeranja izvrši „ponovi 4 puta: desno”?

                                                      Povedi kuglicu do cilja

                                                      Početak je dole levo, a cilj gore desno. Prvo predvidi gde će kuglica stati. Početnom programu nedostaje jedno pomeranje. Pokreni ga, pronađi šta treba izmeniti i proveri ponovo.

                                                      Redove brojimo odozgo nadole, a kolone sleva nadesno. Ovo je simulacija kretanja na ekranu.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Nacrtajte mrežu i koristite čep kao oznaku. Jedna osoba slaže papirne blokove, druga ih tačno izvršava. Zamenite uloge i proverite da li uputstvo daje isti put.

                                                      Za roditelja

                                                      Razlikujte simbol na ekranu od fizičkog uređaja. Ako škola ima uređaj za programiranje, rad s njim vodi nastavnik po školskom uputstvu. Nemojte ovaj simulator beležiti kao dokaz rada na pravom robotu.

                                                      MajČitam gotov program i objašnjavam blokove

                                                      Naš cilj: Čitam gotov program od blokova, predviđam šta radi i objašnjavam ulogu svakog bloka.

                                                      Otkrivam princip: Program se može pročitati

                                                      Zastani i razmisli: Kako možeš da znaš šta program radi, a da ga ne pokreneš?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Program je zapisan niz naredbi, pa ga možemo čitati kao recept. Kad pratimo blokove redom i zamislimo šta svaki radi, možemo da predvidimo rezultat. Pokretanjem proveravamo predviđanje. Ako se ne slaže, tražimo blok koji smo pogrešno razumeli. Tako učimo od tuđih programa.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Pre nego što pokreneš program, možeš da ga pročitaš kao recept. Svaki blok je jedna naredba: kreni, okreni se, ponovi. Ako pratiš blokove redom prstom, možeš da predvidiš šta će lik uraditi. Posle pokreneš program i proveriš da li si dobro predvideo.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Program ima blokove: kad se klikne zastavica, ponovi 3 puta idi napred 1 polje, okreni se desno, idi napred 1 polje. Lik ide 3 polja napred, okrene se i ode još jedno polje. Ukupno pređe 4 polja.

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. NastavnikPokazuje gotov program od blokova i pita šta će lik uraditi.
                                                      2. UčenikPrati blokove prstom i predviđa putanju na papirnoj mreži.
                                                      3. UčiteljPokreće program i sa decom proverava da li se predviđanje slaže.
                                                      4. RoditeljKod kuće čita sa detetom papirni program i hoda po pločicama kao lik.
                                                      5. UčenikObjašnjava ulogu svakog bloka i kaže šta bi se desilo bez jednog od njih.

                                                      Mogu i sam: Pročitaj tri gotova programa i za svaki unapred nacrtaj put lika, pa proveri. Izazov: promeni jedan blok u programu i predvidi novu putanju pre pokretanja.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Pokreće program kad kliknemo na zastavicu.

                                                        To je početak programa.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        4 polja.

                                                        Dva puta po dva polja: 2 + 2 = 4.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Da proverimo da li razumemo program.

                                                        Ako se predviđanje ne slaže, tražimo zašto.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Recepti iz radionice

                                                      Savi je u radionici ostavio gotove programe, ali su se opisi odvojili od blokova. Spoji svaki blok sa onim što radi.

                                                      Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Spoji blok sa njegovom ulogom.

                                                      Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Odrasli složi program od papirnih blokova, a dete ga čita naglas i hoda po podu od pločica kao lik. Zatim dete kaže šta bi se promenilo kad bi se jedan blok sklonio.

                                                      Za roditelja

                                                      Ako škola koristi poznat vizuelni programski alat, otvorite gotov primer i pitajte dete da objasni blokove pre pokretanja. Ne otvarajte nove naloge i ne preuzimajte aplikacije bez dogovora sa učiteljem.

                                                      JunProgram pokreće pravi uređaj

                                                      Naš cilj: Objašnjavam kako program upravlja fizičkim uređajem, na primer školskim robotom, i probam to uz nastavnika.

                                                      Otkrivam princip: Isti program, pravi svet

                                                      Zastani i razmisli: Zašto robot u učionici mora da ima više prostora od lika na ekranu?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Na ekranu lik ne može da padne ili da udari u stolicu, a pravi uređaj može. Program upravlja uređajem isto kao likom na ekranu, ali uređaj se kreće u stvarnom prostoru i sa pravim baterijama. Zato pre pokretanja proveravamo program i mesto, a uređaj koristimo uz nastavnika.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Isti blokovi koji pomeraju lik na ekranu mogu da pokrenu pravi uređaj, na primer mali školski robot, svetlo ili zvuk. Uređaj radi tačno ono što piše u programu, ni više ni manje. Kod pravog uređaja važno je i mesto: robot na stolu može da padne ako program kaže da ide predaleko.

                                                      Pogledaj primer

                                                      U školi nastavnik pokaže robota koji se kreće po podlozi sa poljima. Ema složi program: napred 2 polja, okreni se levo, napred 1 polje. Pre pokretanja svi predvide gde će robot stati, pa proveravaju.

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. NastavnikDonosi školski robot i pokazuje podlogu sa poljima.
                                                      2. UčenikSlaže program za robota i predviđa gde će stati.
                                                      3. UčiteljProverava da li je put bezbedan i pušta program.
                                                      4. RoditeljKod kuće igra sa detetom „čovek robot” sa jednostavnim naredbama.
                                                      5. UčenikIspravlja program ako robot nije stigao do cilja i objašnjava grešku.

                                                      Mogu i sam: Napiši program za „čoveka robota” koji te vodi od vrata do stola i daj ga odraslom da ga izvrši doslovno. Izazov: dodaj u program prepreku koju robot mora da zaobiđe.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ono što piše u programu.

                                                        Uređaj ne pogađa naše misli, zato proveravamo naredbe.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Da ne padne i ne pokvari se.

                                                        Pravi uređaj se kreće u pravom prostoru.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Nastavnik ili drugi odrasli.

                                                        Punjenje i baterije su posao odraslih.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Robot na brodu

                                                      David Golux je doneo malog robota na brod i dao ga deci da ga programiraju. Pokaži da znaš kako se radi sa pravim uređajem.

                                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Šta radi robot kad dobije program?

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Igrajte „čovek robot”: dete je programer, a roditelj robot koji izvršava samo zadate naredbe: korak napred, okret levo, okret desno. Zatim zamenite uloge.

                                                      Za roditelja

                                                      Ako kod kuće nemate uređaj koji se programira, igra „čovek robot” je sasvim dovoljna. Rad sa pravim robotom ostavite školi i nastavniku.

                                                      JunBrinem o uređaju i pravilno odlažem elektronski otpad

                                                      Naš cilj: Prepoznajem elektronski otpad i predlažem odgovornu ponovnu upotrebu ili predaju odraslom.

                                                      Otkrivam princip: Ništa ne nestaje

                                                      Zastani i razmisli: Zašto stara baterija ne sme u običnu kantu za smeće?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Uređaji i baterije imaju delove koji mogu da zagade zemlju i vodu ako se bace bilo gde. Kad se predaju na pravo mesto, delovi se odvajaju i neki se ponovo koriste. Još je bolje kad uređaj čuvamo i koristimo duže, ili ga posle provere damo nekome kome treba. Tako nastaje manje otpada.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Uređaji i baterije koji više nisu za upotrebu ne idu među igračke ili u bilo koju kantu. Odrasli proverava da li uređaj može bezbedno da se popravi, ponovo koristi ili preda mestu koje prima takav otpad. Dete ne otvara baterije i kućišta da bi videlo šta je unutra. Pažljivo korišćenje i čuvanje uređaja takođe smanjuje otpad.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Tablet koji više ne koristimo možda može poslužiti drugom članu porodice, ako odrasli proveri ispravnost i ukloni lične podatke. Oštećenu bateriju ne diramo i odmah kažemo odraslom.

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljPokazuje sliku stare baterije i pita šta se dešava sa njom kad se baci.
                                                      2. UčenikRazvrstava slike predmeta na one koji se koriste, mogu ponovo da se koriste ili ih odrasli predaje.
                                                      3. NastavnikObjašnjava zašto dete ne otvara baterije i uređaje i ko ih odnosi na pravo mesto.
                                                      4. RoditeljKod kuće sa detetom pravi spisak starih uređaja i proverava gde se u mestu predaje elektronski otpad.
                                                      5. UčenikPredlaže kako da se jedan uređaj čuva da duže traje.

                                                      Mogu i sam: Napravi plakat „Brinem o uređaju” sa pet saveta kako da uređaj duže traje. Izazov: uz odraslog saznaj gde se u tvom mestu predaje elektronski otpad i nacrtaj put do tog mesta.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ne.

                                                        Baterije i elektronske delove obrađuju odrasli i odgovarajuće službe.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Provera da li može ponovo da se koristi ili popravi.

                                                        Produžavanje upotrebe može smanjiti količinu otpada.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Odrasli, uz proveru lokalnih uslova predaje.

                                                        Pravila i dostupna mesta mogu se razlikovati.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Čišćenje radionice

                                                      Savi čisti radionicu i našao je stare uređaje i baterije. Nerad bi sve bacio u jednu kantu. Pomozi Saviju da odluči pravilno.

                                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Šta radimo sa ovim predmetom?

                                                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Sa odraslim napravite papirni spisak: koristimo, možemo bezbedno ponovo koristiti, odrasli treba da proveri. Predmete samo posmatrajte, bez otvaranja i skupljanja odbačenih baterija.

                                                      Za roditelja

                                                      Ne zadajte detetu samostalno nošenje otpada ili brisanje podataka. Cilj je odgovorna odluka i traženje pomoći, a ne rukovanje oštećenom opremom.

                                                      Izborni program

                                                      Građansko vaspitanje

                                                      Pripadanje, prava, saradnja i bezbedna škola kroz razgovor i zajedničku akciju.

                                                      Šta učimo ove godine i zašto

                                                      Građansko vaspitanje u drugom razredu radi se kroz radionice, a ne kroz predavanja. Dete na jesen upoznaje sebe i druge: po čemu smo slični i različiti, kako se zovu osećanja i šta nam ona govore o našim potrebama. Zimi se uči komunikacija bez povređivanja: kako slušati da bi se razumelo, kako reći šta mi smeta bez optuživanja (u školskim radionicama to je „žirafin jezik”, poruka u četiri koraka: zapažanje, osećanje, potreba, molba) i kako jasno reći i prihvatiti „ne”. U proleće dete upoznaje prava deteta, uči da rešava sukobe dogovorom u kome obe strane mogu da učestvuju, razmišlja o tome šta mu je važno i na kraju sa grupom planira i vrednuje malu akciju za zajednicu. Nema jednog tačnog odgovora o osećanjima i vrednostima; vežba se veština, a ne naučena rečenica.

                                                      Principi koje otkrivamo:

                                                      • Sva osećanja su u redu; biramo kako ćemo postupiti.
                                                      • Iza svakog osećanja stoji potreba.
                                                      • Opis onoga što se desilo otvara razgovor, a optužba ga zatvara.
                                                      • Razumeti nekoga nije isto što i složiti se sa njim.
                                                      • Prava pripadaju svakom detetu i nisu nagrada.
                                                      • „Ne” je informacija o granici i važi u oba smera.
                                                      • Dogovor traje kad obe strane mogu da učestvuju.
                                                      • Vrednosti se vide u postupcima.

                                                      Na šta pazimo (česte greške):

                                                      • Dete misli da su ljutnja ili tuga „loša” osećanja i krije ih. Pomaže kad odrasli imenuju osećanje bez ocene.
                                                      • Opis meša sa optužbom i koristi reči uvek i nikad. Pitajte: šta se tačno desilo?
                                                      • Misli da slušati znači ćutati dok drugi priča. Proverite da li može da ponovi šta je čuo.
                                                      • Prava vidi kao nagradu za dobro ponašanje. Vratite se na pitanje da li pravo važi i kad pogrešimo.
                                                      • U dogovoru popušta samo jedna strana. Pitajte da li obe mogu da učestvuju.

                                                      Izborni program. Porodica prati izbor napravljen u školi; ne treba završavati i ovaj program i versku nastavu da bi se obavezni deo vodiča smatrao završenim.

                                                      SeptembarRazličiti smo i pripadamo

                                                      Naš cilj: Prepoznajem svoja osećanja i poštujem različita interesovanja drugih.

                                                      Otkrivam princip: Različiti, a zajedno

                                                      Zastani i razmisli: Šta bi grupa izgubila kad bi svi u njoj voleli iste stvari i umeli isto?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Kad su ljudi različiti, svako donosi nešto svoje: jedan dobro crta, drugi priča, treći smišlja igre. Pripadanje ne znači da smo isti, nego da smo prihvaćeni takvi kakvi jesmo. Kada nismo sigurni kako se neko oseća, pitamo ga umesto da pogađamo.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Možemo pripadati istoj grupi i voleti različite stvari. Osećanja nisu pogrešna, ali biramo kako ćemo postupiti. Kada pretpostavljamo kako se drugi oseća, možemo ga pažljivo pitati.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Ako neko sedi sa strane, ne znamo odmah da li je tužan ili želi mir. Možemo pitati: Da li želiš da se pridružiš?

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljUčitelj zamoli decu da stanu u krug i iskorače svi koji vole, na primer, kišu, pa svi koji vole sneg.
                                                      2. UčenikUčenik primećuje da je sa različitim drugarima u različitim grupama i to kaže naglas.
                                                      3. NastavnikŠkolski psiholog pita: kako se oseća neko ko je jedini u grupi koja nešto voli?
                                                      4. RoditeljRoditelj kod kuće priča sa detetom po čemu se članovi porodice razlikuju i šta ih spaja.
                                                      5. UčenikDete nacrta zastavu svoje grupe drugara sa po jednim znakom za svakog člana.

                                                      Mogu i sam: Napiši imena pet drugara i uz svako jednu stvar koju ti voliš, a on ne voli, i jednu koju volite oba. Izazov: smisli igru u kojoj je svako različito interesovanje korisno.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ne.

                                                        Pripadanje grupi ne zahteva ista interesovanja.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Pažljivo pitam i saslušam.

                                                        Izraz lica nije uvek dovoljan da znamo.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ne.

                                                        Osećanje prihvatamo, a tražimo bezbedan način da ga izrazimo.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Zastava tima

                                                      Ema, Novak i Lora prave zastavu svog tima za istraživanje Goluxlanda: jedan deo pokazuje šta im je zajedničko, a drugi šta je samo nečije.

                                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Šta je zajedničko celom timu, a šta samo nečije?

                                                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Nacrtajte tri stvari koje volite i jednu koja vam je teška. Potražite sličnost i razliku između svojih odgovora.

                                                      Za roditelja

                                                      Ne tražite da dete otkriva nešto što ne želi. Učite ga da se drugima pristupa bez prisile i podsmeha.

                                                      OktobarOsećanja i potrebe

                                                      Naš cilj: Umem da imenujem svoja osećanja i da prepoznam potrebu koja stoji iza njih.

                                                      Otkrivam princip: Osećanje pokazuje potrebu

                                                      Zastani i razmisli: Zašto se dvoje dece može osećati različito u istoj situaciji, na primer kad počne grmljavina?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Osećanje ne zavisi samo od onoga što se dešava, nego i od toga šta je nekome potrebno. Jednom detetu treba sigurnost, pa se plaši, a drugo je radoznalo i uživa. Zato osećanja ne delimo na tačna i pogrešna, nego pitamo šta stoji iza njih.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Osećanja su poruke iznutra. Radost, tuga, ljutnja, strah, stid i ponos su sva u redu. Iza osećanja se krije potreba: kad sam ljut, možda mi treba pravda ili da me neko čuje. Kad znam potrebu, lakše biram šta ću da uradim.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Lora je ljuta jer joj je Novak uzeo lopticu bez pitanja. Njena potreba je da je pitaju i da se poštuje ono što je njeno. Kad to shvati, može da kaže: „Ljuta sam. Želim da me pitaš pre nego što uzmeš.”

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljUčitelj pokaže lica sa različitim izrazima i pita kako bi se ta osećanja mogla zvati.
                                                      2. UčenikUčenik pokaže licem i telom jedno osećanje, a drugari pogađaju koje je.
                                                      3. NastavnikŠkolski psiholog objasni da su sva osećanja u redu i da iza svakog stoji neka potreba.
                                                      4. RoditeljRoditelj uveče pita dete koje je osećanje danas bilo najjače i šta mu je tada trebalo.
                                                      5. UčenikDete doda u rečnik osećanja jednu novu reč, na primer nestrpljenje ili olakšanje.

                                                      Mogu i sam: Vodi sedam dana dnevnik osećanja: jedno osećanje i jedna potreba svakog dana. Izazov: za svaki dan zapiši i šta si uradio da se potreba ispuni.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Na primer, radost, umor i nestrpljenje.

                                                        Svako osećanje je u redu da se primeti.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Nije.

                                                        Ljutnja je u redu, a mi biramo kako ćemo se ponašati.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Sigurnost, na primer svetlo ili zagrljaj.

                                                        Strah nam javlja da nam treba sigurnost.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Savi uči osećanja

                                                      Savi je robot i tek uči kako izgledaju ljudska osećanja. Pomozi mu da spoji znakove na licu i telu sa osećanjem.

                                                      Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Spoji znakove sa osećanjem.

                                                      Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Napravite rečnik osećanja: na kartice nacrtajte lica za radost, tugu, ljutnju, strah, iznenađenje i ponos. Svako veče dete izabere karticu za svoj dan i kaže šta mu je tada trebalo.

                                                      Za roditelja

                                                      Ne govorite „nemoj da se ljutiš” ili „nije to ništa”. Recite šta vidite: „Izgledaš tužno. Šta ti treba?” Osećanje se imenuje, ne ocenjuje.

                                                      NovembarSlušam da bih razumeo

                                                      Naš cilj: Umem da saslušam drugoga do kraja i da ponovim šta sam čuo pre nego što odgovorim.

                                                      Otkrivam princip: Slušanje gradi most

                                                      Zastani i razmisli: Zašto se ljudi lakše dogovore kad prvo ponove šta je drugi rekao?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Kada ponovimo tuđe reči, proveravamo da li smo dobro razumeli, a druga osoba oseća da je važna. Mnoge svađe počinju zato što smo čuli nešto drugo od onoga što je rečeno. Razumeti nije isto što i složiti se, ali bez razumevanja nema dogovora.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Slušanje nije samo čuti reči. Kad slušamo, gledamo osobu, ne prekidamo i trudimo se da razumemo šta oseća. Možemo da ponovimo: „Čujem da ti je bilo teško.” Tako druga osoba zna da smo je zaista čuli.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Novak priča Emi da je njegov tim izgubio utakmicu. Ema ne počinje odmah da priča o svojoj pobedi, nego kaže: „Znači, bio si tužan što ste izgubili?” Novak klimne i nastavi da priča.

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljUčitelj šapne rečenicu prvom detetu u nizu i deca je prenose dalje; na kraju uporede šta je stiglo.
                                                      2. UčenikUčenik u paru sluša drugara minut bez prekidanja, pa ponovi šta je čuo.
                                                      3. NastavnikŠkolski psiholog pokaže razliku između slušanja i čekanja da dođeš na red da pričaš.
                                                      4. RoditeljRoditelj kod kuće vežba sa detetom igru „ponovi pa reci”.
                                                      5. UčenikDete kaže kako se osećalo kad ga je drugar zaista saslušao.

                                                      Mogu i sam: Ceo dan probaj da pre svakog odgovora ponoviš šta ti je neko rekao. Uveče zapiši kada je bilo lako, a kada teško. Izazov: saslušaj nekoga ko misli drugačije od tebe i ponovi njegovo mišljenje tako da on kaže „Da, to sam mislio”.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Gledam ga, ne prekidam i trudim se da razumem.

                                                        Slušanje je pažnja, ne samo tišina.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ponovim svojim rečima šta je rekao.

                                                        Tako on može da proveri da li sam dobro razumeo.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ne.

                                                        Mogu da razumem drugoga i da mislim drugačije.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Kapetanova pravila slušanja

                                                      Na brodu se kapetan mora dobro čuti, pa Johan uči Savija kako se sluša. Nerad je u svaki red ubacio jedno ponašanje koje nije slušanje.

                                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Igrajte igru „ponovi pa reci”: za večerom svako pre nego što kaže svoje mišljenje ponovi šta je rekao prethodni. Ako je pogrešno ponovio, onaj ko je pričao ga ljubazno ispravi.

                                                      Za roditelja

                                                      Dete uči slušanje gledajući vas. Kad vam priča, odložite telefon i pogledajte ga. Ponovite šta ste čuli pre nego što date savet.

                                                      DecembarKažem šta mi treba bez optuživanja

                                                      Naš cilj: Umem da u četiri koraka kažem šta se desilo, šta osećam, šta mi treba i šta molim.

                                                      Otkrivam princip: Opis umesto optužbe

                                                      Zastani i razmisli: Zašto se drugar brani kad mu kažeš „Ti si sebičan”, a sluša kad kažeš „Želim i ja da se ljuljam”?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Optužba govori kakav je drugi, pa on brani sebe umesto da čuje problem. Kad opišemo šta se desilo i kažemo šta nama treba, nema od čega da se brani i lakše mu je da pomogne. Zato jasna poruka počinje opisom, a završava se molbom.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Kada smo ljuti, lako kažemo: „Ti si uvek takav!” Takva poruka optužuje, pa se druga osoba brani. Jasna poruka ima četiri koraka: šta sam video, kako se osećam, šta mi treba i šta molim. Ona govori o meni i ne napada drugoga.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Umesto „Ti si nespretan, pokvario si mi kulu!”, Aleksandar kaže: „Kula od kocki se srušila kad si protrčao. Tužan sam, jer sam je dugo gradio. Treba mi da se pazi na moj rad. Molim te da obilaziš oko stola.”

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljUčitelj napiše na tablu dve rečenice, optužbu i opis, i pita koja bi lakše dovela do rešenja.
                                                      2. UčenikUčenik pretvori tri optužbe u opise onoga što se desilo.
                                                      3. NastavnikŠkolski psiholog pokaže četiri koraka jasne poruke na primeru iz odeljenja.
                                                      4. RoditeljRoditelj kod kuće jednom dnevno koristi poruku u četiri koraka i pita dete da prepozna korake.
                                                      5. UčenikDete samo sastavi poruku u četiri koraka o nečemu što mu smeta i izgovori je.

                                                      Mogu i sam: Zapiši tri situacije koje su te naljutile i za svaku napiši poruku u četiri koraka. Izazov: pročitaj poruke roditelju i zajedno proverite da li je svaki korak opis, a ne optužba.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Šta sam video, šta osećam, šta mi treba i šta molim.

                                                        Tim redom poruka ostaje jasna i bez napada.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Nije, to je optužba.

                                                        Zapažanje opisuje tačno šta se desilo, bez reči uvek i nikad.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Molim te da govoriš tiše dok čitam.

                                                        Molba kaže tačno šta drugi može da uradi.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Reči koje otvaraju Magičnu pećinu

                                                      Zmaj Jova je začarao vrata Magične pećine: otvaraju se na opis onoga što se desilo, a zatvaraju na optužbu. Razvrstaj rečenice.

                                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Opis ili optužba?

                                                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Napišite četiri koraka na četiri papira i stavite ih na pod. Dete stane na svaki papir dok izgovara deo poruke o nečemu što mu je danas smetalo.

                                                      Za roditelja

                                                      Nema jedne tačne rečenice. Važno je da dete opiše šta se desilo i kaže šta mu treba, a ne da ponovi naučen obrazac. Pokažite i vi poruku u četiri koraka kad vam nešto smeta.

                                                      JanuarKažem „ne” i čujem „ne”

                                                      Naš cilj: Umem da kažem „ne” jasno i bez vređanja i da prihvatim kad mi neko kaže „ne”.

                                                      Otkrivam princip: „Ne” čuva i mene i tebe

                                                      Zastani i razmisli: Zašto je važno da i ti poštuješ tuđe „ne”, kad želiš da drugi poštuju tvoje?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Ako se „ne” ne poštuje, niko ne može da bude siguran u igri. Kada svako zna da će njegovo „ne” biti saslušano, slobodnije se igra i lakše se kaže „da”. Granica nije svađa, nego informacija o tome šta je nekome prijatno.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Svako ima pravo da kaže „ne” kada mu nešto nije prijatno, na primer zagrljaj, šala ili igra. „Ne” može biti ljubazno i jasno: „Ne želim sada, ali možemo da se igramo posle.” I mi poštujemo kad nam drugi kaže „ne”. Ako neko ne poštuje tvoje „ne” kad je u pitanju tvoje telo ili bezbednost, reci odraslom kome veruješ.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Novak hoće da golica Loru, a ona kaže: „Ne, ne volim golicanje.” Novak stane. Lora predloži: „Hajde da trčimo.” Oboje su zadovoljni, jer je svako rekao šta mu odgovara.

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljUčitelj pita: kako se osećaš kad te neko golica, a ti si rekao da prestane?
                                                      2. UčenikUčenik vežba u paru rečenice odbijanja i prihvatanja tuđeg odbijanja.
                                                      3. NastavnikŠkolski psiholog objasni razliku između tajne koja raduje i tajne koju treba reći odraslom.
                                                      4. RoditeljRoditelj igra sa detetom igru semafora i pokazuje kako se prihvata „ne” bez ljutnje.
                                                      5. UčenikDete nabroji tri odrasle osobe kojima može da se obrati kad mu je neprijatno.

                                                      Mogu i sam: Smisli pet rečenica kojima ljubazno kažeš „ne” i pet kojima prihvatiš tuđe „ne”. Izazov: smisli kako da kažeš „ne” drugaru i da mu odmah predložiš nešto što bi oboje voleli.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Kažem: „Ne želim sada, možda kasnije.”

                                                        Jasno je i nikoga ne vređa.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Prihvatim i predložim nešto drugo ili se igram s nekim drugim.

                                                        Tuđe „ne” poštujemo kao i svoje.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Odraslom kome verujem.

                                                        Odrasli su tu da te zaštite.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Igra Zmajeve granice

                                                      U Goluxlandu se igra igra Zmajeve granice. Kralj Egonor daje kristal svakom ko poštuje tuđe „ne”, a Nerad bi ih sve uzeo. Razvrstaj postupke.

                                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Da li ovaj postupak poštuje tuđe „ne”?

                                                      Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Igrajte semafor: roditelj predloži nešto, a dete podigne zeleni karton za da, žuti za možda i crveni za ne. Posle svakog crvenog dete kaže rečenicu odbijanja, a roditelj je prihvati bez ljutnje.

                                                      Za roditelja

                                                      Ne terajte dete da grli ili ljubi rođake protiv volje, nego ponudite pozdrav rukom ili mahanje. Tako uči da njegovo „ne” vredi, a i tuđe.

                                                      FebruarPrava, odgovornosti i pomoć

                                                      Naš cilj: Znam da prava pripadaju svakom detetu i prepoznajem osobu kojoj se obraćam.

                                                      Otkrivam princip: Pravo nije nagrada

                                                      Zastani i razmisli: Zašto dete ima pravo na učenje i bezbednost i onda kada pogreši ili ne posluša?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Prava pripadaju svakom detetu zato što je dete, a ne zato što je nešto zaslužilo. Ne mogu se oduzeti kao kazna. Odgovornost je druga stvar: to je briga da i drugi mogu da koriste svoja prava.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      Svako dete ima pravo na bezbednost, učenje i brigu. Prava nisu nagrada. Kada se nečije pravo ugrožava, tražimo pomoć odraslog i ne pridružujemo se ismevanju.

                                                      Pogledaj primer

                                                      Ako grupa stalno izbacuje jedno dete i vređa ga, pozivamo učitelja. Nije zadatak deteta da samo zaustavlja nasilje.

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljUčitelj pokaže kartice sa pravima deteta i željama i pita po čemu se razlikuju.
                                                      2. UčenikUčenik razvrstava kartice i objašnjava zašto je nešto pravo svakog deteta.
                                                      3. NastavnikŠkolski pedagog objasni da postoji dogovor država o pravima deteta i ko brine da se poštuju.
                                                      4. RoditeljRoditelj sa detetom razgovara kome dete može da se obrati ako mu je neko pravo ugroženo.
                                                      5. UčenikDete uz svako pravo napiše jednu svoju odgovornost koja pomaže drugima.

                                                      Mogu i sam: Napravi plakat sa pet prava deteta i uz svako nacrtaj odraslog koji pomaže da se to pravo poštuje. Izazov: smisli šta možeš da uradiš kad vidiš da se drugom detetu ruga.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ne.

                                                        Prava pripadaju svakom detetu.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Učitelju, roditelju ili drugoj odrasloj osobi od poverenja.

                                                        Traženje zaštite je odgovorno postupanje.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Ne.

                                                        Možemo odbiti učešće i tražiti pomoć.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Povelja Goluxlanda

                                                      Kralj Egonor piše povelju o pravima dece u Goluxlandu, a Nerad pokušava da u nju ubaci svoje želje.

                                                      Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Kome pripada pravo na školovanje?

                                                      Sada bez ekrana

                                                      Napišite imena ili uloge dve odrasle osobe od poverenja. Odigrajte kratku rečenicu za traženje pomoći bez stvarnih osetljivih detalja.

                                                      Za roditelja

                                                      Ne tretirajte ponavljano nasilje kao običan ravnopravan sukob. Odrasli su odgovorni za zaštitu deteta.

                                                      MartDogovor i nenasilno rešavanje sukoba

                                                      Naš cilj: Slušam drugu stranu i predlažem pravedan dogovor.

                                                      Otkrivam princip: Dogovor koji drži

                                                      Zastani i razmisli: Zašto dogovor koji je jedna strana morala da prihvati obično brzo propadne?

                                                      Proveri svoju ideju

                                                      Kad neko pristane samo zato što mora, njegova potreba ostaje neispunjena, pa sukob počne ponovo. Dogovor traje kada obe strane kažu šta im treba i nađu rešenje u kome obe mogu da učestvuju. Zato prvo slušamo, pa tek onda predlažemo.

                                                      Hajde da razumemo

                                                      U običnom neslaganju možemo zastati, reći šta nam treba i saslušati drugoga. Opisujemo postupak bez vređanja osobe. Dogovor proveravamo: da li obe strane mogu da učestvuju?

                                                      Pogledaj primer

                                                      Umesto „Ti si bezobrazan”, reci „Još koristim tu bojicu. Možemo li da se smenimo kada završim ovaj deo?”

                                                      Zajedno kroz lekciju

                                                      1. UčiteljUčitelj ispriča zgodu: dvoje dece žele istu ljuljašku u isto vreme. Šta sve može da se uradi?
                                                      2. UčenikUčenik u paru glumi jednu stranu, kaže šta joj treba i sasluša drugu.
                                                      3. NastavnikŠkolski psiholog pokaže korake rešavanja sukoba i pita koji je najteži.
                                                      4. RoditeljRoditelj kod sledeće svađe braće ili drugara pita: šta tebi treba, a šta njemu?
                                                      5. UčenikDete posle dogovora proveri da li obe strane mogu da učestvuju i kaže da li bi nešto promenilo.

                                                      Mogu i sam: Seti se jednog neslaganja sa drugarom i napiši šta je tebi trebalo, a šta njemu. Smisli tri moguća rešenja. Izazov: izaberi rešenje koje bi obojica prihvatili i objasni zašto.

                                                      Probaj svojim rečima

                                                      Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                      1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Kratka pauza i smirivanje pre razgovora.

                                                        Lakše slušamo kada ne reagujemo naglo.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Smeta mi kada uzmeš pribor bez pitanja.

                                                        Govori o konkretnom ponašanju.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                        Vidimo da li oboje dobijaju priliku i poštuju vreme.

                                                        Dogovor treba da bude primenljiv za obe strane.

                                                        Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                      Igram i otkrivam

                                                      Mir na brodu

                                                      Na brodu su se Novak i Aleksandar posvađali oko dvogleda. Johan ih podseća na korake dogovora, a Nerad ih je ispremeštao.

                                                      Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                      Poređaj korake rešavanja sukoba.

                                                        Sada bez ekrana

                                                        Odigrajte neslaganje oko zajedničkog pribora. Svako kaže potrebu i predloži jedno rešenje.

                                                        Za roditelja

                                                        Ako postoji strah, pretnja ili nasilje, ne forsirajte pregovaranje između dece. Najpre obezbedite pomoć i zaštitu.

                                                        AprilŠta mi je važno

                                                        Naš cilj: Umem da kažem šta mi je važno i da uvažim da je drugima važno nešto drugo.

                                                        Otkrivam princip: Vrednost se vidi u delu

                                                        Zastani i razmisli: Kako možeš da znaš šta je nekome važno, a da ti on to ne kaže?

                                                        Proveri svoju ideju

                                                        Vrednosti se vide u onome što radimo kad imamo izbor: kome pomažemo, šta čuvamo i čemu posvećujemo vreme. Reči pokazuju šta mislimo da nam je važno, a postupci pokazuju šta zaista jeste. Zato vrednosti biramo i gradimo svakog dana.

                                                        Hajde da razumemo

                                                        Vrednosti su ono do čega nam je stalo: prijateljstvo, istina, pomaganje, hrabrost, red ili zabava. Pokazujemo ih postupcima, a ne samo rečima. Ljudima mogu biti važne različite stvari, pa zato razgovaramo. Zahvalnost i ponos nam pomažu da primetimo šta nam vredi.

                                                        Pogledaj primer

                                                        Ema je ponosna što je pomogla Novaku da nauči novu igru, jer joj je pomaganje važno. Novak joj zahvali. Lora kaže da je njoj najvažnija zabava, pa zajedno smisle igru koja je zabavna i u kojoj se pomažu.

                                                        Zajedno kroz lekciju

                                                        1. UčiteljUčitelj pita: po čemu biste prepoznali drugara kome je važno prijateljstvo?
                                                        2. UčenikUčenik izabere tri kartice vrednosti i uz svaku ispriča svoj postupak.
                                                        3. NastavnikŠkolski pedagog vodi razgovor o tome kako različite vrednosti mogu da se slože u istoj grupi.
                                                        4. RoditeljRoditelj ispriča detetu jedan svoj postupak i pita koju vrednost u njemu vidi.
                                                        5. UčenikDete napiše kartu zahvalnosti nekome ko mu je pomogao ove godine.

                                                        Mogu i sam: Nedelju dana uveče zapiši jedan postupak kojim si pokazao nešto što ti je važno. Izazov: posmatraj drugara i pogodi njegovu najvažniju vrednost, pa ga pitaj da li si dobro pogodio.

                                                        Probaj svojim rečima

                                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                          Na primer, prijateljstvo.

                                                          Vrednost je nešto do čega ti je stalo.

                                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                          Kažem šta se zaista desilo, i kad je teško.

                                                          Vrednost se vidi u postupku.

                                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                          Ne.

                                                          Ljudi mogu imati različite vrednosti i dobro sarađivati.

                                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                        Igram i otkrivam

                                                        Riznica kristala

                                                        David Golux skuplja kristale vrednosti za riznicu Goluxlanda. Svaki kristal dobija ime po postupku koji ga je stvorio.

                                                        Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                        Spoji postupak i vrednost koju pokazuje.

                                                        Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                                        Sada bez ekrana

                                                        Napišite deset vrednosti na kartice. Dete izabere tri koje su mu najvažnije i za svaku ispriča jedan svoj postupak. Roditelj uradi isto, pa uporedite izbore bez ocenjivanja.

                                                        Za roditelja

                                                        Ne postoji tačan izbor vrednosti. Pitajte „Kako to pokazuješ?” i slušajte, umesto da predlažete šta bi detetu trebalo da bude važno.

                                                        MajMala akcija za bolju zajednicu

                                                        Naš cilj: Planiram, sprovodim i vrednujem jednostavnu zajedničku akciju.

                                                        Otkrivam princip: Mali cilj, prava promena

                                                        Zastani i razmisli: Zašto je bolje da odeljenje izabere „uredimo cvetnjak ispred škole” nego „spasimo celu planetu”?

                                                        Proveri svoju ideju

                                                        Mali i jasan cilj možemo da ostvarimo i da proverimo da li je uspeo. Kad vidimo rezultat, znamo šta je delovalo i možemo dalje. Velike promene nastaju od mnogo malih akcija koje ljudi zaista završe.

                                                        Hajde da razumemo

                                                        Akcija počinje prepoznavanjem problema. Biramo mali cilj, delimo zadatke i dogovaramo vreme. Posle proverimo šta se promenilo i šta bismo uradili drugačije.

                                                        Pogledaj primer

                                                        Ako se pribor meša, cilj može biti da svi lakše nađu bojice. Napravimo označene kutije i posle nekoliko dana proverimo da li pomažu.

                                                        Zajedno kroz lekciju

                                                        1. UčiteljUčitelj pita odeljenje šta bi u školi ili naselju moglo da bude bolje.
                                                        2. UčenikUčenik predloži problem i pomogne da se izabere jedan mali cilj.
                                                        3. NastavnikNastavnik biologije ili tehnike pomogne da se napravi plan i podele zadaci.
                                                        4. RoditeljRoditelj pomogne da se nabavi potreban pribor i dođe na dan akcije.
                                                        5. UčenikDete posle akcije uporedi stanje pre i posle i kaže šta bi sledeći put uradilo drugačije.

                                                        Mogu i sam: Isplaniraj malu akciju za svoju porodicu ili ulaz zgrade: problem, cilj, zadaci, vreme. Izazov: posle akcije napravi fotografiju ili crtež „pre i posle” i predstavi ga.

                                                        Probaj svojim rečima

                                                        Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                        1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                          Nije sasvim.

                                                          Bolje je reći šta tačno želimo da promenimo.

                                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                        2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                          Da svako zna svoj deo i da sarađujemo.

                                                          Jasne uloge smanjuju zabunu.

                                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                        3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                          Proverimo rezultat i razmislimo šta poboljšati.

                                                          Vrednovanje je deo učenja iz iskustva.

                                                          Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                        Igram i otkrivam

                                                        Akcija u Goluxlandu

                                                        Kralj Egonor je dozvolio deci da urede trg u Goluxlandu, ali Nerad bi odmah počeo bez plana. Poređaj korake akcije.

                                                        Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                        Poređaj korake zajedničke akcije.

                                                          Sada bez ekrana

                                                          Izaberite mali kućni ili odeljenski zadatak uz odraslog. Zapišite cilj, dve obaveze i jedan dokaz da je akcija uspela.

                                                          Za roditelja

                                                          Ne objavljujte fotografije dece kao dokaz bez potrebnog dogovora. Dokaz može biti opis ili slika predmeta.

                                                          Izborni program

                                                          Verska nastava

                                                          Roditeljski okvir za organizovanje školskog izbornog programa i beleženje pitanja za veroučitelja.

                                                          Šta učimo ove godine i zašto

                                                          Verska nastava je izborni program koji porodica bira pri upisu, umesto građanskog vaspitanja. Sadržaj časova određuju odgovarajuća verska zajednica i veroučitelj, i on se uči iz materijala koji oni odrede. Ovaj vodič zato ne sadrži konfesionalne lekcije. On pomaže porodici da organizuje godinu: da zna koji program dete prati, kada je čas i gde je materijal, da dete uz roditelja čita zadati odlomak i zapisuje jasna pitanja za veroučitelja, da razgovara sa poštovanjem prema drugima i drugačijim uverenjima, i da na kraju perioda pregleda svoj rad bez ocene sopstvene vere. Kroz godinu se ponavljaju iste veštine: organizacija rada, postavljanje pitanja, poštovanje razlika i osvrt. One su korisne i u svakom drugom predmetu.

                                                          Principi koje otkrivamo:

                                                          • Sadržaj verske nastave dolazi od veroučitelja i školskog materijala, a vodič služi samo za organizaciju.
                                                          • Jasno pitanje vodi do jasnog odgovora.
                                                          • Poštovanje ne traži da svi misle isto.
                                                          • Uverenja su lična i porodična stvar; niko ne mora da ih objašnjava.
                                                          • Osvrt meri rad i razumevanje zadatka, a ne veru ni vrednost osobe.
                                                          • Redovna priprema čini da nijedan čas ne prođe nespremno.

                                                          Na šta pazimo (česte greške):

                                                          • Dete misli da treba da zna odgovor pre časa. Pomaže kad zna da je zapisano pitanje dobar rad.
                                                          • Pitanje je preopšte („ništa ne razumem”). Zamolite ga da pokaže reč ili rečenicu.
                                                          • Drugare iz drugog izbornog programa doživljava kao drugačije ili udaljene. Podsetite da izbor programa ne menja drugarstvo.
                                                          • Osvrt shvata kao ocenu. Recite da kvačica i upitnik pomažu njemu, a ne nekom drugom.

                                                          Ovo nisu konfesionalne lekcije niti kompletan program veronauke. Sadržaj, izvore i tumačenje određuje izabrani školski program i veroučitelj. Porodica bira odgovarajuću versku zajednicu; ovde se ne pretpostavlja pripadnost niti se procenjuje vera deteta.

                                                          SeptembarMoj izabrani program i izvori

                                                          Naš cilj: Uz roditelja znam koji program pratim i gde nalazim dogovoreni materijal.

                                                          Otkrivam princip: Isti izvor za sve

                                                          Zastani i razmisli: Zašto se za versku nastavu koristi materijal koji odredi veroučitelj, a ne bilo koja knjiga iz kuće?

                                                          Proveri svoju ideju

                                                          Škola i veroučitelj prate program koji je izabran za tvoju grupu, pa svi rade iz istog izvora. Kada svi koriste isti materijal, lakše je pratiti zadatke i postaviti pitanje. Ovaj vodič zato pomaže samo da organizuješ rad, a sadržaj dolazi iz škole.

                                                          Hajde da razumemo

                                                          U školi postoje različiti izborni programi. Za versku nastavu koristi materijal koji je odredio tvoj veroučitelj. U ovom vodiču možeš organizovati obaveze i zapisati pitanja.

                                                          Pogledaj primer

                                                          Roditelj upisuje naziv izabranog programa, naslov školske teme i gde se nalazi odgovarajući tekst. Ne nagađamo sadržaj na osnovu naslova.

                                                          Zajedno kroz lekciju

                                                          1. RoditeljRoditelj sa detetom proveri koji je izborni program izabran pri upisu i kog dana je čas u rasporedu.
                                                          2. NastavnikVeroučitelj na prvom času kaže koji udžbenik ili materijal koristi i kako će se pratiti rad.
                                                          3. UčiteljUčitelj pomaže da se čas izbornog programa uklopi u nedeljni raspored bez preklapanja.
                                                          4. UčenikUčenik u vodiču zapiše dan časa, naziv materijala i gde ga čuva.
                                                          5. RoditeljRoditelj i dete se dogovore gde stoje sveska i materijal za ovaj čas.

                                                          Mogu i sam: Napravi sam nalepnicu za svesku sa nazivom programa, danom časa i imenom veroučitelja. Na kraju svake nedelje proveri da li si zapisao zadatak. Izazov: dan pre časa sam podseti roditelja šta treba poneti.

                                                          Probaj svojim rečima

                                                          Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                          1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                            Izabrani program i veroučitelj.

                                                            Ovaj organizacioni vodič ne određuje versko učenje.

                                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                          2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                            Proverimo sa roditeljem i veroučiteljem.

                                                            Ne izmišljamo sadržaj nedostajućeg izvora.

                                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                          3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                            Ne.

                                                            Prati se organizacija učenja, a ne lično uverenje.

                                                            Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                          Igram i otkrivam

                                                          Spreman za izborni čas

                                                          Savi je napravio nedeljni raspored za brod, a Nerad je ispreturao korake pripreme. Vrati ih u red da se ništa ne zaboravi.

                                                          Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                          Poređaj korake pripreme za čas.

                                                            Sada bez ekrana

                                                            Pronađite školski plan ili pitajte veroučitelja za naslov naredne teme i odobreni izvor. Zabeležite ih u porodičnoj belešci.

                                                            Za roditelja

                                                            Ne upisujte osetljive podatke o pripadnosti ako nisu potrebni. Belešku ograničite na nastavni zadatak.

                                                            NovembarČitam zadati tekst i beležim pitanje

                                                            Naš cilj: Razlikujem ono što piše u školskom izvoru od pitanja koje imam.

                                                            Otkrivam princip: Tačno pitanje dobija tačan odgovor

                                                            Zastani i razmisli: Zašto je korisnije zapisati „Šta znači ova reč?” nego reći „Ništa ne razumem”?

                                                            Proveri svoju ideju

                                                            Kad tačno izdvojiš šta ti nije jasno, odrasli znaju kako da ti pomognu. Opšte „ne razumem” ne pokazuje gde je zastoj. Zato čitamo pažljivo, podvučemo nejasnu reč i zapišemo pitanje, a odgovor tražimo od veroučitelja.

                                                            Hajde da razumemo

                                                            Uz odraslog pročitaj zadati odlomak iz odgovarajućeg izdanja. Izaberi jednu nejasnu reč ili ideju. Zapiši pitanje koje želiš da postaviš veroučitelju.

                                                            Pogledaj primer

                                                            Beleška može imati oblik: „U zadatom tekstu ne razumem reč ____. Možete li da mi objasnite?”

                                                            Zajedno kroz lekciju

                                                            1. NastavnikVeroučitelj zada kratak odlomak iz školskog materijala i kaže da se pitanja zapisuju.
                                                            2. RoditeljRoditelj kod kuće čita odlomak zajedno sa detetom i ne objašnjava sadržaj umesto veroučitelja.
                                                            3. UčenikUčenik podvuče jednu nejasnu reč ili ideju i zapiše pitanje u svesku.
                                                            4. UčiteljUčitelj na času srpskog vežba sa decom kako se postavlja jasno pitanje o pročitanom tekstu.
                                                            5. UčenikDete na sledećem času postavi pitanje i zapiše odgovor koji je dobilo.

                                                            Mogu i sam: Posle svakog zadatog odlomka zapiši jedno pitanje koje počinje sa ko, šta, gde, kada ili zašto. Izazov: proveri da li je tvoje pitanje toliko jasno da bi ga drugar razumeo bez objašnjenja.

                                                            Probaj svojim rečima

                                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Zapišem je i zatražim objašnjenje.

                                                              Pitanje je deo učenja.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Ne, dovoljno je kratko pitanje i oznaka izvora.

                                                              Beleška pomaže da pronađemo i razumemo mesto u tekstu.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Proverim sa veroučiteljem.

                                                              Različiti programi mogu imati različite izvore i tumačenja.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            Igram i otkrivam

                                                            Kutija pitanja na brodu

                                                            Johan skuplja pitanja u kutiju na brodu, ali odgovor stiže samo na pitanja koja se razumeju. Razvrstaj ih.

                                                            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                            Jasno ili nejasno pitanje?

                                                            Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                            Sada bez ekrana

                                                            Pročitajte kratak odlomak koji je veroučitelj zadao. Dete usmeno prepriča ono što razume i izdvoji pitanje.

                                                            Za roditelja

                                                            Tumačenje koje zavisi od tradicije prepustite nadležnom veroučitelju. Ne popunjavajte praznine tvrdnjama bez izvora.

                                                            MartRazgovaram sa poštovanjem

                                                            Naš cilj: Poštujem sagovornika i kada naša porodična uverenja nisu ista.

                                                            Otkrivam princip: Poštovanje ne traži istost

                                                            Zastani i razmisli: Zašto možemo da se družimo i poštujemo iako naše porodice imaju različite običaje i uverenja?

                                                            Proveri svoju ideju

                                                            Poštovanje znači da drugoga vidimo kao jednako vrednog, bez obzira na to da li mislimo isto. Uverenja i običaji su lična i porodična stvar, pa niko ne mora da ih objašnjava ili brani. Pitamo sa radoznalošću, slušamo bez podsmeha i prihvatamo kad neko ne želi da priča.

                                                            Hajde da razumemo

                                                            Ljudi mogu imati različita uverenja i običaje. O njima razgovaramo bez podsmeha i bez prisile da ih neko objašnjava. Kada učimo o sopstvenom programu, možemo postaviti pitanje sa poštovanjem.

                                                            Pogledaj primer

                                                            Možeš reći: „U našoj porodici je običaj drugačiji.” To nije razlog da drugome kažeš da je manje vredan.

                                                            Zajedno kroz lekciju

                                                            1. UčiteljUčitelj podseti odeljenje da deca iz istog razreda mogu ići na različite izborne programe i da to ne menja drugarstvo.
                                                            2. UčenikUčenik vežba kako se ljubazno pita drugar da li želi da ispriča o svom porodičnom običaju.
                                                            3. NastavnikVeroučitelj ili nastavnik građanskog vaspitanja pokaže kako se sluša bez podsmeha i bez upoređivanja ko je u pravu.
                                                            4. RoditeljRoditelj sa detetom razgovara o tome kako je kad neko drugačiji dođe u goste i kako ga dočekujemo.
                                                            5. UčenikDete kaže šta radi kada drugar ne želi da priča o svojoj porodici.

                                                            Mogu i sam: Zapiši tri pitanja kojima ljubazno možeš da saznaš nešto o drugaru, a da ga ne teraš da se objašnjava. Izazov: smisli šta da kažeš kad čuješ da se neko podsmeva tuđem običaju.

                                                            Probaj svojim rečima

                                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Ne.

                                                              Poštovanje osobe ne zavisi od istog običaja.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Ne.

                                                              Osoba može postaviti granicu privatnosti.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Možete li da mi objasnite šta ovo znači u našem programu?

                                                              Pitanje jasno traži objašnjenje bez procenjivanja drugih.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            Igram i otkrivam

                                                            Sabor u Goluxlandu

                                                            Na Kraljevom saboru u Goluxlandu okupila su se deca iz raznih krajeva. Lora deli kristale za postupke pune poštovanja, a Nerad bi ih delio za šale na tuđ račun.

                                                            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                            Da li postupak pokazuje poštovanje?

                                                            Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                            Sada bez ekrana

                                                            Vežbajte dve učtive rečenice: jednu za pitanje i jednu za odbijanje razgovora o privatnoj temi.

                                                            Za roditelja

                                                            Ne tražite od deteta da poredi vrednost različitih vera ili da zastupa uverenja porodice pred drugima.

                                                            MajPregledam rad i pripremam razgovor

                                                            Naš cilj: Sa roditeljem pregledam beleške i izdvajam pitanje za završni razgovor.

                                                            Otkrivam princip: Osvrt nije ocena

                                                            Zastani i razmisli: Zašto na kraju godine gledamo šta smo uradili, kad već dobijemo ocenu u školi?

                                                            Proveri svoju ideju

                                                            Ocena kaže kako je rad procenio neko drugi, a osvrt pomaže tebi da vidiš šta razumeš i gde ti treba pomoć. Kad sam označiš teme, lakše se pripremiš za razgovor sa veroučiteljem. Osvrt meri tvoj rad i pitanja, a ne tvoju veru ni tvoju vrednost.

                                                            Hajde da razumemo

                                                            Na kraju perioda pogledaj naslove tema koje si radio u školi. Pored svake možeš napisati da li razumeš zadatak ili ti treba pomoć. To nije ocena tvoje vere.

                                                            Pogledaj primer

                                                            Uz jednu temu napiši šta možeš svojim rečima da objasniš iz zadatog izvora i koje pitanje još želiš da postaviš.

                                                            Zajedno kroz lekciju

                                                            1. RoditeljRoditelj sa detetom skupi beleške i svesku iz cele godine.
                                                            2. UčenikUčenik pročita naslove tema i pored svake stavi kvačicu ako razume ili upitnik ako mu treba pomoć.
                                                            3. NastavnikVeroučitelj na završnom času odgovori na izdvojena pitanja i kaže šta sledi naredne godine.
                                                            4. UčiteljUčitelj pomaže deci da isti način osvrta, kvačica i upitnik, koriste i u drugim predmetima.
                                                            5. UčenikDete izabere jedno pitanje koje najviše želi da postavi i zapiše odgovor posle razgovora.

                                                            Mogu i sam: Napravi sam tabelu sa naslovima tema iz godine i tri kolone: razumem, delimično, treba mi pomoć. Izazov: za svaku temu iz poslednje kolone zapiši tačno pitanje.

                                                            Probaj svojim rečima

                                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Pregledali smo beleške i izdvojili pitanja.

                                                              Ne potvrđuje savladanost celog verskog programa.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Veroučitelju, uz pomoć roditelja po potrebi.

                                                              On vodi izabrani program.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Da.

                                                              Poštenije je zabeležiti nejasnoću nego izmišljati odgovor.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            Igram i otkrivam

                                                            Osvrt na kraju putovanja

                                                            Brod se vraća u luku Goluxlanda i David Golux poziva istraživače da pregledaju dnevnike sa puta. Nerad bi ih samo bacio.

                                                            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                            Šta pokazuje osvrt?

                                                            Sada bez ekrana

                                                            Razvrstajte beleške na „mogu da objasnim” i „želim da pitam”. Odaberite jedno pitanje za veroučitelja.

                                                            Za roditelja

                                                            Završavanje ove celine znači da je organizacioni osvrt urađen. Ne znači da je sav konfesionalni program usvojen.

                                                            Goluxland dodatak

                                                            Goluxland istraživački program

                                                            Dodatna vrednost: postavljam pitanje, isprobavam ideju, sarađujem i pokazujem dokaz.

                                                            Šta učimo ove godine i zašto

                                                            Goluxland istraživački program je dodatak školi koji uči kako se dolazi do znanja. Dete prolazi isti put kao naučnik: postavlja pitanje koje može da proveri, vodi istraživački dnevnik, beleži dokaz bez ulepšavanja, pravi model i popravlja ga, i na kraju predstavlja nalaz drugima. U središtu je princip uzroka i posledice. Dete uči da posle nije uvek zbog, i da pravi uzrok otkriva pošten ogled u kome se menja samo jedna stvar. Isti princip koristi u Svetu oko nas (brzina, toplota, voda, biljke), u matematici kada meri i u svakodnevnim odlukama. Godina se gradi od jednostavnog ka složenijem: na jesen pitanje i dnevnik, zimi dokaz i pošten ogled, u proleće model i predstavljanje. Svaki ogled je bezbedan i izvodi se kod kuće, bez vatre i bez struje iz utičnice.

                                                            Principi koje otkrivamo:

                                                            • Istraživanje počinje pitanjem koje može da se proveri.
                                                            • Uzrok je ono što izaziva promenu, a posledica je ta promena.
                                                            • Pošten ogled menja samo jednu stvar.
                                                            • Posle nije uvek zbog: slučajnost nije uzrok.
                                                            • Dokaz se ne menja da bi odgovarao očekivanju.
                                                            • Zapis pamti bolje od glave.
                                                            • Model je proba na kojoj smemo da grešimo.
                                                            • Nalaz je pouzdaniji kad drugi može da ponovi postupak.

                                                            Na šta pazimo (česte greške):

                                                            • Postavlja pitanje ukusa („šta je najlepše”) i očekuje ogled. Pitajte šta bismo mogli da izmerimo.
                                                            • Menja više stvari odjednom. Pitajte: šta je bilo isto, a šta drugačije?
                                                            • Prepravlja rezultat da odgovara očekivanju. Pohvalite neočekivan rezultat kao otkriće.
                                                            • Dve stvari koje se dese zajedno smatra uzrokom i posledicom. Pitajte kako bismo to proverili.
                                                            • U predstavljanju kaže samo rezultat. Pitajte kako bi neko drugi ponovio ogled.

                                                            Dodatni istraživački program uz školske predmete. Njegov napredak ne predstavlja završavanje obaveznih školskih ishoda.

                                                            SeptembarPostavljam pitanje koje mogu proveriti

                                                            Naš cilj: Razlikujem zanimljivo pitanje od tvrdnje i biram mali ogled.

                                                            Otkrivam princip: Pitanje koje se može proveriti

                                                            Zastani i razmisli: Zašto pitanje „Koja je boja najlepša?” ne može da se reši ogledom, a „Koja boja papira se najbrže zagreje na suncu?” može?

                                                            Proveri svoju ideju

                                                            Prvo pitanje zavisi od ukusa, pa svako ima svoj odgovor. Drugo možemo da proverimo: stavimo papire na sunce i uporedimo ih dodirom. Istraživačko pitanje vodi do nečega što možemo da posmatramo, izmerimo ili uporedimo, pa odgovor daje dokaz, a ne mišljenje.

                                                            Hajde da razumemo

                                                            Istraživanje počinje pitanjem. Dobro pitanje za ogled vodi do nečega što možemo posmatrati ili uporediti. Unapred kažemo šta očekujemo, ali dopuštamo da rezultat bude drugačiji.

                                                            Pogledaj primer

                                                            Pitanje: Da li ista loptica prelazi duži put po tepihu ili glatkom podu? Pretpostavka: po glatkom podu. Zatim proveravamo.

                                                            Zajedno kroz lekciju

                                                            1. UčiteljUčitelj napiše na tablu deset pitanja dece i zajedno ih podele na ona koja možemo proveriti i ona koja su stvar ukusa.
                                                            2. UčenikUčenik preformuliše jedno pitanje ukusa u pitanje koje može da se proveri.
                                                            3. NastavnikNastavnik fizike ili biologije pokaže kako naučnik od radoznalosti pravi pitanje za ogled.
                                                            4. RoditeljRoditelj kod kuće zapisuje detetova „zašto” pitanja u svesku pitanja.
                                                            5. UčenikDete izabere jedno pitanje iz sveske i kaže šta očekuje pre nego što proveri.

                                                            Mogu i sam: Zapiši deset svojih pitanja i podeli ih u dve grupe: mogu da proverim i stvar ukusa. Izazov: od jednog pitanja ukusa napravi pitanje koje se može proveriti, na primer od „Koja lopta je najbolja?” napravi „Koja lopta odskače najviše?”.

                                                            Probaj svojim rečima

                                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Ne.

                                                              Ogled služi da je proverimo.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Gde ide dalje.

                                                              Pređeni put možemo uporediti; lepota je lični doživljaj.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Pitanje i očekivanje.

                                                              Tako kasnije možemo uporediti očekivanje i nalaz.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            Igram i otkrivam

                                                            Vrata Magične pećine

                                                            Zmaj Jova pušta u Magičnu pećinu samo istraživače koji prepoznaju pitanje na koje odgovor daje ogled. U svakom redu nađi pitanje koje se razlikuje od ostalih.

                                                            Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                            Runda 1: tri pripadaju zajedno, jedan ne. Pronađi uljeza.

                                                            Sada bez ekrana

                                                            Izaberi jednu bezbednu situaciju iz svakodnevice. Zapiši pitanje i nacrtaj očekivanje pre provere.

                                                            Za roditelja

                                                            Odvojite pretpostavku od rezultata. Dete ne treba nagrađivati samo ako je unapred pogodilo.

                                                            OktobarIstraživački dnevnik

                                                            Naš cilj: Umem da vodim istraživački dnevnik: zapišem datum, pitanje, šta očekujem i šta sam video.

                                                            Otkrivam princip: Zapis pamti bolje od glave

                                                            Zastani i razmisli: Zašto posle dve nedelje ne možeš tačno da se setiš koliko je pasulj bio visok trećeg dana?

                                                            Proveri svoju ideju

                                                            Pamćenje bledi i meša dane, a zapis ostaje isti. Kad poređamo zapise, vidimo promenu koja je bila previše spora da je primetimo svakog dana. Zato je dnevnik alat istraživača, kao lupa ili lenjir.

                                                            Hajde da razumemo

                                                            Istraživač ne ostavlja pamćenje slučaju. U dnevnik zapisuje datum, pitanje, šta očekuje i šta je zaista video, crtežom, brojem ili rečju. Kad se vrati posle nekoliko dana, može da uporedi zapise i vidi promenu koju inače ne bi primetio.

                                                            Pogledaj primer

                                                            Ema posadi pasulj u vlažnu vatu. Svaki dan nacrta seme i izmeri ga lenjirom. Petog dana zapiše: „Pojavio se koren, 1 cm.” Kada poređa sve stranice, vidi kako je biljka rasla iz dana u dan.

                                                            Zajedno kroz lekciju

                                                            1. UčiteljUčitelj pokaže stranicu dnevnika sa četiri polja: datum, pitanje, očekujem, video sam.
                                                            2. UčenikUčenik napravi svoj dnevnik i ukrasi korice kao istraživač Goluxlanda.
                                                            3. NastavnikNastavnik biologije pokaže kako naučnici crtaju ono što vide, jednostavno i tačno.
                                                            4. RoditeljRoditelj podseti dete u isto vreme svakog dana da upiše zapis.
                                                            5. UčenikDete posle dve nedelje poređa zapise i ispriča šta se promenilo.

                                                            Mogu i sam: Vodi dnevnik dve nedelje bez podsećanja i na kraju napravi lentu promena. Izazov: vodi dva dnevnika istovremeno, za dve biljke na različitim mestima, i uporedi ih.

                                                            Probaj svojim rečima

                                                            Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                            1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Datum.

                                                              Bez datuma ne znamo redosled promena.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Da kasnije uporedim očekivanje sa rezultatom.

                                                              Tako vidim da li je moja ideja bila tačna.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                              Crtež, broj ili merenje.

                                                              Svaki tačan zapis je dokaz.

                                                              Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                            Igram i otkrivam

                                                            Stranica Savijevog dnevnika

                                                            Savi je napisao stranicu dnevnika, ali su se redovi pomešali kad je brod zaljuljao. Vrati ih u red.

                                                            Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                            Poređaj redove na stranici dnevnika.

                                                              Sada bez ekrana

                                                              Napravite dnevnik od nekoliko presavijenih papira. Dete dve nedelje svaki dan beleži jednu istu stvar: rast pasulja, oblake u isto vreme ili dužinu senke štapa u podne.

                                                              Za roditelja

                                                              Ne ispravljajte pravopis u dnevniku dok dete istražuje, jer je to zapis posmatranja, a ne domaći zadatak. Hvalite tačnost i redovnost zapisa.

                                                              NovembarPosmatram i beležim dokaz

                                                              Naš cilj: Zapisujem šta sam stvarno uočio i ne menjam rezultat da odgovara očekivanju.

                                                              Otkrivam princip: Dokaz je ono što se zaista desilo

                                                              Zastani i razmisli: Zašto ne smeš da promeniš rezultat u dnevniku, čak i kad nije ono što si očekivao?

                                                              Proveri svoju ideju

                                                              Ako promenimo rezultat da odgovara očekivanju, više ne znamo šta je istina, pa ni sledeći ogled ne može da nam pomogne. Neočekivan rezultat je često najvažniji, jer pokazuje da u našoj ideji nešto fali. Pravi istraživač poštuje ono što je video.

                                                              Hajde da razumemo

                                                              Dokaz može biti merenje, crtež, brojanje ili opis opaženog. Važno je da pokaže šta se dogodilo. Ako rezultat nije jasan, ponovi postupak i napiši šta još ne znaš.

                                                              Pogledaj primer

                                                              Ako je loptica jednom otišla dalje, a drugi put kraće, zapiši oba pokušaja. Ne biraj samo onaj koji ti odgovara.

                                                              Zajedno kroz lekciju

                                                              1. UčiteljUčitelj pita: ako dvoje dece meri istu biljku i dobije različite brojeve, šta treba da uradimo?
                                                              2. UčenikUčenik meri istu stvar tri puta i zapisuje svaki rezultat, i kada se razlikuju.
                                                              3. NastavnikNastavnik fizike pokaže kako se rezultati beleže u tabelu i zašto se ogled ponavlja.
                                                              4. RoditeljRoditelj hvali tačan zapis, i kad rezultat nije onaj koji je dete očekivalo.
                                                              5. UčenikDete napiše jednu rečenicu: šta sam video, a šta još ne znam.

                                                              Mogu i sam: Izaberi jedan ogled i ponovi ga tri puta, zapisujući svaki put rezultat. Proveri da li se rezultati slažu. Izazov: ako se razlikuju, smisli šta je moglo da bude različito i proveri to.

                                                              Probaj svojim rečima

                                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Ne.

                                                                I on je deo onoga što smo posmatrali.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Da proverimo da li je rezultat sličan ili se menja.

                                                                Jedan pokušaj može zavisiti od slučajnosti ili drugačijeg postupka.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Još ne znamo dovoljno.

                                                                Priznavanje neizvesnosti je deo istraživanja.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              Igram i otkrivam

                                                              Savijev dnevnik i Neradove rečenice

                                                              Nerad je u Savijev istraživački dnevnik ubacio rečenice koje niko nije proverio. Odvoji ono što je zaista opaženo od pogađanja.

                                                              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                              Opažanje ili mišljenje?

                                                              Dodirni karticu, pa korpu u koju pripada.

                                                              Sada bez ekrana

                                                              Ponovi jednostavan ogled tri puta i napravi tabelu od tri reda. Zapiši ili nacrtaj svaki rezultat.

                                                              Za roditelja

                                                              Ako ogled nije pouzdan, recite to. Ne predstavljajte pojedinačni kućni rezultat kao pravilo koje uvek važi.

                                                              JanuarUzrok i posledica: pošten ogled

                                                              Naš cilj: Razumem šta je uzrok, a šta posledica, i umem da napravim pošten ogled u kome menjam samo jednu stvar.

                                                              Otkrivam princip: Posle nije uvek zbog

                                                              Zastani i razmisli: Ako je padala kiša svaki put kad si obukao plavu majicu, da li majica izaziva kišu?

                                                              Proveri svoju ideju

                                                              Dve stvari mogu da se dese zajedno slučajno. Uzrok je ono što zaista izaziva promenu, a to proveravamo ogledom: menjamo jednu stvar i gledamo da li se posledica menja. Majica ne utiče na oblake, a hladan vazduh i vodena para utiču.

                                                              Hajde da razumemo

                                                              Uzrok je ono što izaziva promenu, a posledica je ta promena. Kiša je uzrok, a mokra ulica posledica. Da bismo saznali pravi uzrok, pravimo pošten ogled: menjamo samo jednu stvar, a sve ostalo ostaje isto. Ako se rezultat promeni, znamo zašto.

                                                              Pogledaj primer

                                                              Aleksandar pita: „Da li biljci treba svetlost?” Uzme dve iste biljke, istu zemlju i istu količinu vode. Jednu stavi na prozor, a drugu u ormar. Posle nedelju dana biljka iz ormara je bleda. Jedina razlika bila je svetlost, pa je svetlost uzrok.

                                                              Zajedno kroz lekciju

                                                              1. UčiteljUčitelj ispriča Neradovu tvrdnju da njegov srećni kamen donosi Sunce i pita decu kako da to provere.
                                                              2. UčenikUčenik smisli pošten ogled i kaže šta menja, a šta ostaje isto.
                                                              3. NastavnikNastavnik fizike pokaže dva ogleda, pošten i nepošten, i pita u kom znamo uzrok.
                                                              4. RoditeljRoditelj kod kuće sa detetom izvede ogled sa dve kocke leda i satom.
                                                              5. UčenikDete svojim rečima kaže uzrok i posledicu i zašto je ogled bio pošten.

                                                              Mogu i sam: Napravi sam pošten ogled po izboru i zapiši u dnevnik šta menjaš, šta ostaje isto i šta meriš. Izazov: nađi u svom danu dve stvari koje se dešavaju zajedno, a nisu uzrok i posledica, i objasni zašto.

                                                              Probaj svojim rečima

                                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Kiša je uzrok, a mokra trava posledica.

                                                                Kiša je izazvala promenu.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Da znam šta je izazvalo razliku.

                                                                Dve promene odjednom kriju uzrok.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Ne.

                                                                Dve stvari koje se dese jedna za drugom ne moraju biti uzrok i posledica.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              Igram i otkrivam

                                                              Neradov srećni kamen

                                                              Nerad tvrdi da njegov srećni kamen pravi sunčane dane. Pomozi Saviju da odvoji prave uzroke od slučajnosti.

                                                              Potez 1 / 4Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                              Led se istopio na suncu. Šta je uzrok?

                                                              Sada bez ekrana

                                                              Izaberite pitanje, na primer „Da li se kocka leda brže topi u vodi ili na tanjiru?”. Pripremite dve iste kocke, menjajte samo jednu stvar i merite vreme satom. Dete zapiše uzrok i posledicu.

                                                              Za roditelja

                                                              Kada dete kaže „zato što”, pitajte: „Kako bismo to proverili?” Ne žurite sa objašnjenjem, nego pustite da ogled odgovori.

                                                              MartPravim model i popravljam ideju

                                                              Naš cilj: Gradim jednostavan model i menjam jednu stvar prema rezultatu.

                                                              Otkrivam princip: Model pojednostavljuje da bi otkrio

                                                              Zastani i razmisli: Zašto graditelj prvo napravi mali model mosta od kartona, umesto da odmah gradi pravi most?

                                                              Proveri svoju ideju

                                                              Model je jeftin i brz, pa na njemu smemo da grešimo. Kad se model sruši, vidimo slabo mesto, promenimo jedan deo i probamo ponovo. Tako upoznajemo uzrok kvara pre nego što gradimo pravu stvar.

                                                              Hajde da razumemo

                                                              Model je pojednostavljen prikaz ideje. Njime možemo isprobati oblik ili raspored. Ako se sruši ili ne radi kako želimo, posmatraj uzrok i promeni jedan deo.

                                                              Pogledaj primer

                                                              Papirni most nosi tri kocke. Presavij papir drugačije i proveri može li isti raspon nositi više istih kocki.

                                                              Zajedno kroz lekciju

                                                              1. UčiteljUčitelj zada izazov: most od papira između dve knjige koji drži što više novčića.
                                                              2. UčenikUčenik napravi prvi most, isproba ga i zapiše koliko novčića je izdržao.
                                                              3. NastavnikNastavnik tehnike pokaže kako savijanje papira u harmoniku menja čvrstinu.
                                                              4. RoditeljRoditelj ne popravlja model umesto deteta, nego pita: šta bi promenio sledeći put?
                                                              5. UčenikDete promeni samo jedan deo, ponovo isproba i uporedi rezultate.

                                                              Mogu i sam: Napravi model kule od papira i lepljive trake koja stoji što više. Posle svakog pokušaja zapiši visinu i šta si promenio. Izazov: dođi do najviše kule menjajući uvek samo jednu stvar.

                                                              Probaj svojim rečima

                                                              Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                              1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Ne.

                                                                On prikazuje samo neke osobine i služi isprobavanju ideje.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Da teret upoređujemo na sličan način.

                                                                Različite kocke mogu imati različitu masu.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                Gde je slab i šta možemo promeniti.

                                                                Neuspeo pokušaj može dati smer za popravku.

                                                                Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                              Igram i otkrivam

                                                              Most za ostrvo zmajeva

                                                              Aleksandar gradi model mosta do ostrva zmajeva, a Nerad bi odmah gradio pravi most bez probe. Poređaj korake rada sa modelom.

                                                              Potez 1 / 6Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                              Poređaj korake rada sa modelom.

                                                                Sada bez ekrana

                                                                Uz odraslog napravi mali papirni most između dva stabilna oslonca nisko iznad stola. Koristi lake predmete i uporedi dve konstrukcije.

                                                                Za roditelja

                                                                Ne uvodite visoke konstrukcije ili teške terete. Fotografija predmeta ili crtež dovoljni su za dokaz.

                                                                MajPredstavljam ideju i slušam pitanja

                                                                Naš cilj: Jasno predstavljam pitanje, postupak, nalaz i sledeći korak.

                                                                Otkrivam princip: Drugi treba da može da ponovi

                                                                Zastani i razmisli: Zašto u predstavljanju kažeš i kako si radio, a ne samo šta si dobio?

                                                                Proveri svoju ideju

                                                                Kad drugi zna postupak, može da ponovi tvoj ogled i proveri da li dobija isto. Ako dobije isto, nalaz je pouzdaniji. Pitanja drugih nisu napad, nego pomoć da vidiš šta si zaboravio da objasniš.

                                                                Hajde da razumemo

                                                                Kada predstavljaš istraživanje, pokaži šta si pitao, šta si uradio i šta si uočio. Razlikuj rezultat od svog mišljenja. Pitanje drugoga može pomoći da doradiš objašnjenje.

                                                                Pogledaj primer

                                                                Kratko predstavljanje: „Pitao sam... Probao sam... Primetio sam... Sledeći put ću...” Pokaži crtež ili tabelu kao podršku.

                                                                Zajedno kroz lekciju

                                                                1. UčiteljUčitelj pokaže plakat sa pet delova: pitanje, postupak, nalaz, mišljenje, sledeći korak.
                                                                2. UčenikUčenik predstavi svoj ogled kroz pet delova za najviše dva minuta.
                                                                3. NastavnikNastavnik postavi pitanje kao pravi naučnik: kako bih ja to ponovio kod kuće?
                                                                4. RoditeljRoditelj sluša probu predstavljanja i postavi jedno pitanje na koje dete odgovara.
                                                                5. UčenikDete posle pitanja doda jednu rečenicu koja je falila u objašnjenju.

                                                                Mogu i sam: Snimi sebe ili predstavi ogledalu svoj ogled u pet delova. Proveri da li si rekao postupak tako da ga drugi može ponoviti. Izazov: zamoli nekoga da ponovi tvoj ogled samo po tvom opisu i vidi da li dobija isto.

                                                                Probaj svojim rečima

                                                                Odgovori usmeno, u svesci ili ovde. Otvori predlog tek kada pokušaš.

                                                                1. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                  Pitanje, postupak, nalaz i sledeći korak.

                                                                  Tako slušalac može pratiti kako smo došli do zaključka.

                                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                                2. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                  Kažem da ne znam i zabeležim kako bih proverio.

                                                                  Ne izmišljamo dokaz.

                                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                                3. Proveri odgovor i objašnjenje

                                                                  Da drugi lakše vide šta smo posmatrali.

                                                                  Prikaz podržava objašnjenje.

                                                                  Roditelj upoređuje smisao odgovora sa primerom. Za otvorene zadatke prihvatite i druga dobra rešenja.

                                                                Igram i otkrivam

                                                                Tabla otkrića na brodu

                                                                David Golux okuplja istraživače na brodu da predstave otkrića. Svaka kartica na tabli mora da dođe na svoje mesto.

                                                                Potez 1 / 5Pokušaji za razmišljanje: 0

                                                                Spoji deo predstavljanja sa onim što u njemu kažeš.

                                                                Dodirni pojam levo, pa njegov par desno.

                                                                Sada bez ekrana

                                                                Izaberite jedan rad iz godine i napravite kratku porodičnu prezentaciju. Slušalac postavlja jedno pitanje, a dete odgovara ili beleži šta još treba proveriti.

                                                                Za roditelja

                                                                Neka dete govori svojim rečima. Pohvalite jasnoću postupka i spremnost da prizna šta još ne zna.

                                                                O programu i izvorima

                                                                Teme su originalna dopunska obrada za nastavu na srpskom jeziku. Za raspored, lektiru, izbor stranog jezika i verski program pratite školu koju dete pohađa. Potpunost pokrivenosti propisanih ishoda još je u proveri.