Preskoči na sadržaj

5. razred

Put u Atlantis

Pitanje godine: Odakle sve potiče?

8 tema · 32 lekcija

U petom razredu dete prvi put gleda na svet iz najvećeg mogućeg ugla: od zvezda udaljenih hiljadama svetlosnih godina, preko planete koja se okreće i menja, do jedne ćelije u kapi morske vode. Godina odgovara na pitanje porekla: odakle potiču dan i noć, planine, vetar i morske struje, pismo, zakon i demokratija, reči i njihovi oblici, brojevi od kojih se grade svi drugi brojevi, i sam život.

Godina se nadovezuje na 4. razred, u kom je dete naučilo da su stvari povezane u sistem: reke u sliv, građani u državu, priroda i tehnologija u primirje. Sada pita kako su ti sistemi nastali. U 6. razredu to znanje postaje temelj za pitanje koji zakoni pokreću svet: sila, kretanje, proporcija i organizam.

Priča: posle Velikog primirja sa trolovima Goluxland živi mirno, dok teleskopi Elitne garde ne otkriju flotu tehnoborgova. Kralj Egonor šalje družinu podmornicom u podvodni grad Atlantis, kod kralja Nura, čuvara najstarijih spisa sveta. Godina se završava Nurovim savezom i prvim robotom koji silazi sa proizvodne trake nove fabrike.

Teme i lekcije

Ispod svake lekcije piše na čemu stoji. To nije naknadno objašnjenje nego provereno iz sadržaja: koji se pojam koristi i u kojoj je lekciji uveden.

  1. Tema 1 · Teleskop elitne garde

    Prostor

    Dete razume vasionu kao prostor ogromnih, ali merljivih razmera, zna zašto se nebeska tela kreću baš tako kako se kreću i ume da odredi mesto na planeti pomoću mreže uglova.

    1. 1. Vasiona: razmere i svetlosna godina

      Svetlosna godina je dužina, put koji svetlost pređe za godinu (oko 9.460 milijardi km), pa je svaki pogled u nebo pogled u prošlost.

      ↖ Koristi pojam „zvezda” — uvodi se u lekciji „Sunce: svetlost i toplota”.

      ↖ Isto pitanje godinu dana ranije: „Položaj Srbije: karta i granice” (4. razred).

    2. 2. Sunčev sistem i gravitacija

      Sva tela sa masom se privlače, a planeta ne pada na Sunce jer istovremeno juri bočno, pa neprekidno „pada oko" njega: to je orbita.

      ↖ Koristi pojam „planeta” — uvodi se u lekciji „Blizu i daleko: zašto stvari izgledaju veće i manje”.

      ↖ Koristi pojam „putanja” — uvodi se u lekciji „Sila: guranje, vučenje, putanja”.

    3. 3. Zemlja: mreža meridijana i paralela

      Svaka tačka na Zemlji leži na preseku jedne paralele i jednog meridijana, pa je dva broja, geografska širina i dužina, određuju tačno.

      ↖ Koristi pojam „paralela” — uvodi se u lekciji „Prave, uglovi i krug: staze kroz šumu”.

      ↖ Koristi pojam „obim” — uvodi se u lekciji „Površina: kvadratne jedinice”.

    4. 4. Ugao: merenje i vrste

      Ugao ne meri dužinu krakova, nego koliko je jedan krak okrenut u odnosu na drugi, a pun okret ima 360°.

      ↖ Koristi pojmove „ekvator”, „meridijan” i „geografska širina” — uvodi se u lekciji „Zemlja: mreža meridijana i paralela”.

      ↖ Koristi pojmove „ugao” i „prav ugao” — uvodi se u lekciji „Prave, uglovi i krug: staze kroz šumu”.

  2. Tema 2 · Drevni spisi Atlantisa

    Vreme

    Dete razume kako se prošlost meri, dokazuje i deli na doba, i vidi da su pismo, država, zakon, demokratija i nauka ljudski izumi sa svojim uzrocima i posledicama.

    1. 5. Vreme i prostor u istoriji: hronologija, era, izvori

      Godine pre nove ere brojimo unazad, a posle nje unapred, godina nula ne postoji, a o prošlosti saznajemo iz izvora koje uvek proveravamo.

      ↖ Koristi pojam „istorijski izvor” — uvodi se u lekciji „Istorijski izvori: kako znamo šta je bilo”.

      ↖ Koristi pojam „decenija” — uvodi se u lekciji „Decenija i vek: vremenska lenta”.

    2. 6. Praistorija: od kamena do metala

      Praistorija traje od prvog oruđa do pisma, a ljudi su napredovali korak po korak: od lova i sakupljanja, preko njive i sela, do bakra, bronze i gvožđa.

      ↖ Koristi pojam „naselje” — uvodi se u lekciji „Brod tone: ko nam pomaže (naselje, zanimanja, zajednica)”.

      ↖ Koristi pojam „trag” — uvodi se u lekciji „Istorijski izvori: kako znamo šta je bilo”.

    3. 7. Prve civilizacije: pismo, država, zakon

      Kad je višak hrane stvorio gradove, pismo je postalo spoljašnja memorija društva, država je organizovala zajednicu, a zakon je postao zapisano pravilo koje važi isto za sve.

      ↖ Koristi pojam „zemljoradnja” — uvodi se u lekciji „Praistorija: od kamena do metala”.

      ↖ Koristi pojam „država” — uvodi se u lekciji „Država: prava i obaveze građana”.

    4. 8. Grčka i Rim: demokratija, republika, filozofija

      Grci i Rimljani su se pitali ko treba da odlučuje (nekolicina, svi građani ili izabrani predstavnici), a istinu su tražili razlogom i dokazom, kao Eratosten koji je uglom izmerio Zemlju.

      ↖ Koristi pojam „građanin” — uvodi se u lekciji „Država: prava i obaveze građana”.

      ↖ Koristi pojam „carstvo” — uvodi se u lekciji „Pod tuđom vlašću: ustanci i sloboda”.

  3. Tema 3 · Planeta koja se menja

    Kroz prostor i vreme

    Dete razume da su dan i noć, godišnja doba, planine, zemljotresi, vreme i klima posledice kretanja i energije same planete i Sunca.

    1. 9. Rotacija i revolucija: dan, noć, godišnja doba

      Rotacija oko ose daje dan i noć, revolucija oko Sunca daje godinu, a godišnja doba nastaju zbog nagiba ose od 23,5°, a ne zbog rastojanja od Sunca.

      ↖ Koristi pojmove „nagib” i „godišnje doba” — uvodi se u lekciji „Godišnja doba: zašto se smenjuju”.

      ↖ Koristi pojam „meridijan” — uvodi se u lekciji „Zemlja: mreža meridijana i paralela”.

    2. 10. Unutrašnjost Zemlje i ploče

      Zemlja je građena u slojevima, od tanke kore do gvozdenog jezgra, a toplota iz unutrašnjosti polako pomera litosferne ploče nekoliko centimetara godišnje, pa nastaju planine, vulkani i zemljotresi.

      ↖ Koristi pojam „zemljotres” — uvodi se u lekciji „Praistorija: od kamena do metala”.

      ↖ Koristi pojam „kora” — uvodi se u lekciji „Godovi: kako drvo broji godine”.

    3. 11. Reljef: unutrašnje i spoljašnje sile

      Reljef je rezultat nadmetanja dve grupe sila: unutrašnje (kretanje ploča, vulkani, zemljotresi) dižu tlo, a spoljašnje (voda, vetar, led, talasi) ga troše, prenose i talože.

      ↖ Koristi pojam „taloženje” — uvodi se u lekciji „Smeše i razdvajanje”.

      ↖ Koristi pojam „reljef” — uvodi se u lekciji „Reljef Srbije: nizije i planine”.

    4. 12. Atmosfera: vreme i klima

      Vreme je stanje atmosfere na jednom mestu u kratkom trenutku, a klima je prosečno vreme tokom najmanje 30 godina, pa se klima može pouzdano opisati iako se sutrašnja oluja teško predviđa.

      ↖ Koristi pojam „reljef” — uvodi se u lekciji „Reljef: unutrašnje i spoljašnje sile”.

      ↖ Koristi pojam „temperatura” — uvodi se u lekciji „Toplo i hladno: temperatura i merenje”.

  4. Tema 4 · Podmornica

    Energija i rad

    Dete razume da okean, vazduh i materijali imaju svojstva koja se mogu izmeriti i iskoristiti, i da je planiranje (proračun i crtež) deo rada.

    1. 13. Hidrosfera: okeani, mora, struje

      Okeani drže oko 97% vode na Zemlji i stalno se kreću: talase pravi vetar, plimu i oseku Mesec i Sunce, a struje vetrovi i razlike u toploti i slanosti, pa more nosi toplotu po planeti.

      ↖ Koristi pojam „pravac” — uvodi se u lekciji „Sila: guranje, vučenje, putanja”.

      ↖ Isto pitanje godinu dana ranije: „Naelektrisanje” (4. razred).

    2. 14. Pritisak i dubina

      Pritisak je sila raspoređena na površinu; u vodi raste sa dubinom, za oko jednu atmosferu na svakih 10 metara, i deluje sa svih strana podjednako.

      ↖ Koristi pojam „površina” — uvodi se u lekciji „Površina: kvadratne jedinice”.

      ↖ Koristi pojam „sila” — uvodi se u lekciji „Sila: guranje, vučenje, putanja”.

    3. 15. Kiseonik: disanje kao energija

      Telo uz pomoć kiseonika polako „sagoreva" hranu, bez plamena, i dobija energiju, a pri tom nastaju ugljen-dioksid i voda; zato stalno udišemo kiseonik i izdišemo ugljen-dioksid.

      ↖ Koristi pojam „kiseonik” — uvodi se u lekciji „Vatra: zapaljivost i zaštita”.

      ↖ Koristi pojam „energija” — uvodi se u lekciji „Zašto se Savi ugasio: baterija, Sunce, energija”.

    4. 16. Materijali i tehnički crtež

      Nema savršenog materijala, nego onog koji odgovara zadatku, a tehnički crtež, sa pogledima, linijama, kotama i razmerom, jezik je po kom svako napravi isti predmet.

      ↖ Koristi pojam „reciklaža” — uvodi se u lekciji „Tehnologija i priroda zajedno: projekat održivog grada”.

      ↖ Koristi pojam „materijal” — uvodi se u lekciji „Rastvaranje i promene materijala”.

  5. Tema 5 · Poruka kralju Nuru

    Vibracija

    Dete razume da je jezik precizan sistem u kom oblik reči nosi značenje, da priče čuvaju pamćenje naroda i da se svaka poruka, ljudska ili mašinska, prenosi signalom koji se može izmeriti i proveriti.

    1. 17. Padeži: reči menjaju ulogu

      Promenljive reči menjaju nastavak prema ulozi u rečenici, a tih sedam oblika su padeži, pa nastavak kaže ko šta radi i kome, čak i kad se promeni red reči.

      ↖ Koristi pojam „subjekat” — uvodi se u lekciji „Rečenica: ko šta radi (subjekat, predikat, odredbe)”.

      ↖ Koristi pojam „imenica” — uvodi se u lekciji „Svaka reč ima posao: vrste reči i ko je šta rekao”.

    2. 18. Vrste reči i glagolska vremena

      Reči se dele na promenljive i nepromenljive, a glagol, jezgro predikata, jedini kaže da li se radnja desila, dešava ili će se desiti (perfekat, prezent, futur prvi).

      ↖ Koristi pojmove „glagol” i „pridev” — uvodi se u lekciji „Svaka reč ima posao: vrste reči i ko je šta rekao”.

      ↖ Koristi pojam „jezgro” — uvodi se u lekciji „Unutrašnjost Zemlje i ploče”.

    3. 19. Mit, legenda, epska pesma

      Mit objašnjava poreklo sveta kroz bogove, legenda ulepšava stvarno mesto ili ličnost, a epska pesma u desetercu peva o junacima zajednice; nijedna nije „laž", nego istina o vrednostima, ispričana slikom.

      ↖ Koristi pojam „stih” — uvodi se u lekciji „Ritam koji spaja: takt, lestvica, stih”.

      ↖ Koristi pojam „legenda” — uvodi se u lekciji „Plan i karta: znaci i razmer”.

    4. 20. Signal i podatak: sonar, radar, IKT

      Sonar i radar šalju signal i mere vreme odjeka, pa je razdaljina pola od „brzina × vreme", a izmereni broj je podatak koji postaje informacija tek kad ga protumačimo i proverimo izvor.

      ↖ Koristi pojam „signal” — uvodi se u lekciji „Domet: zašto na ostrvu nema signala”.

      ↖ Prethodni korak u istoj temi: „Mit, legenda, epska pesma”.

  6. Tema 6 · Šifre podmornice

    Frekvencija

    Dete razume brojeve kao strukture sa unutrašnjim redom: od prostih činilaca, preko zajedničkih delilaca i sadržalaca, do razlomaka, decimalnih brojeva i razmere.

    1. 21. Deljivost i prosti brojevi: atomi brojeva

      Prost broj ima tačno dva delioca, 1 i sebe, pa 1 nije prost, a svaki broj veći od 1 može se na samo jedan način rastaviti na proste činioce.

      ↖ Koristi pojam „činilac” — uvodi se u lekciji „Množenje i deljenje višecifrenim brojem: algoritam”.

      ↖ Koristi pojam „ostatak” — uvodi se u lekciji „Množenje i deljenje sa 10 i 100, deljenje sa ostatkom”.

    2. 22. NZD i NZS: ritmovi koji se poklapaju

      NZS je prvi trenutak kad se dva ritma poklope, a NZD najveći komad koji tačno staje u oba broja; oba se nalaze iz prostih činilaca, a zajednički činilac se ne broji dvaput.

      ↖ Koristi pojmove „činilac” i „delilac” — uvodi se u lekciji „Deljivost i prosti brojevi: atomi brojeva”.

      ↖ Koristi pojam „algoritam” — uvodi se u lekciji „Množenje i deljenje višecifrenim brojem: algoritam”.

    3. 23. Razlomci: operacije

      Sabiraju se samo delovi iste veličine, pa razlomke prvo svodimo na zajednički imenilac (najzgodnije na NZS), množenje razlomkom znači „deo od dela", a deljenje pita „koliko puta stane".

      ↖ Koristi pojmove „razlomak”, „brojilac” i „imenilac” — uvodi se u lekciji „Razlomci i jednaki razlomci”.

      ↖ Koristi pojam „izraz” — uvodi se u lekciji „Izrazi: matematički model zadatka”.

    4. 24. Decimalni brojevi i razmera

      Decimalni broj je razlomak sa imeniocem 10, 100 ili 1.000, svaka pozicija desno od zareza deset puta je manja od prethodne, a razmer povezuje dužinu na karti i u prirodi istom jedinicom.

      ↖ Koristi pojam „razmera” — uvodi se u lekciji „Materijali i tehnički crtež”.

      ↖ Koristi pojam „decimalni broj” — uvodi se u lekciji „Decimalni zapis i novac”.

  7. Tema 7 · Život u moru

    Celina i delovi

    Dete razume život kao sistem na više nivoa: od ćelije, preko organizma i vrste, do ekosistema u kom je sve povezano.

    1. 25. Šta je živo: osobine živih bića

      Nijedna osobina sama ne određuje život: živo biće se hrani, diše, izlučuje, raste i razvija se, razmnožava se, reaguje na nadražaje i kreće se, i to sve zajedno.

      ↖ Koristi pojam „rast” — uvodi se u lekciji „Pubertet: promene”.

      ↖ Isto pitanje godinu dana ranije: „Razlomci i jednaki razlomci” (4. razred).

    2. 26. Ćelija: jedinica života

      Sva živa bića građena su od ćelija, a svaka ćelija nastaje deobom druge; ćelija ima membranu, citoplazmu i jedro sa naslednim materijalom, a biljna još i ćelijski zid, a mnoge biljne ćelije i hloroplaste.

      ↖ Koristi pojam „jedro” — uvodi se u lekciji „Vetar i voda u pokretu: jedro, oluja, vrtlog”.

      ↖ Koristi pojam „alge” — uvodi se u lekciji „Kiseonik: disanje kao energija”.

    3. 27. Raznovrsnost i klasifikacija

      Naučnici razvrstavaju živa bića po građi, a ne po izgledu, svaka vrsta ima dvojno latinsko ime, a potomci liče na roditelje, ali nisu isti, jer dobijaju novu kombinaciju naslednog materijala.

      ↖ Koristi pojmove „jedro” i „ćelija” — uvodi se u lekciji „Ćelija: jedinica života”.

      ↖ Koristi pojam „carstvo” — uvodi se u lekciji „Grčka i Rim: demokratija, republika, filozofija”.

    4. 28. Ekosistem i prilagođenost

      Ekosistem je zajednica živih bića i nežive sredine povezana tokom materije i energije, svaka vrsta je kroz mnogo generacija prilagođena svom mestu, a nagla promena jednog faktora može da pokida ceo lanac veza.

      ↖ Koristi pojmove „prilagođenost” i „stanište” — uvodi se u lekciji „Prilagođenost: zašto je sova sova”.

      ↖ Koristi pojam „pritisak” — uvodi se u lekciji „Pritisak i dubina”.

  8. Tema 8 · Priprema odbrane

    Stvaranje

    Dete ume da iskoristi znanje cele godine da osmisli, isprogramira i nacrta rešenje: skupovi i logika za planiranje, algoritmi za rad mašina i simetrija za nacrt.

    1. 29. Skupovi i logika: Venovi dijagrami

      Presek čine elementi koji su u oba skupa (i), uniju elementi iz jednog, drugog ili oba (ili), a zajednički elementi se u uniji broje samo jednom.

      ↖ Koristi pojmove „skup”, „element” i „presek” — uvodi se u lekciji „Skupovi: unija i presek”.

      ↖ Koristi pojam „razlika” — uvodi se u lekciji „Pismeno sabiranje i oduzimanje: algoritam”.

    2. 30. Algoritam i promenljive

      Algoritam je konačan niz tačnih koraka sa jasnim početkom, redosledom i uslovom završetka, a promenljiva je imenovano mesto u memoriji čija se vrednost menja, dok ime ostaje.

      ↖ Koristi pojmove „promenljiva” i „vrednost” — uvodi se u lekciji „Zarobljeni! Savi šalje poruku: promenljive (sinteza)”.

      ↖ Koristi pojmove „ulaz” i „izlaz” — uvodi se u lekciji „Digitalni uređaji: mašina koja sluša komande”.

    3. 31. Petlje i grananje

      Petlja ponavlja blok naredbi, grananje prema uslovu bira tačno jednu granu, a kad ima više nivoa, prvo se proverava najopasniji slučaj.

      ↖ Koristi pojmove „grananje” i „uslov” — uvodi se u lekciji „Grananje: ako, inače (senzori)”.

      ↖ Koristi pojmove „petlja” i „ponovi” — uvodi se u lekciji „Petlja: ponavljanje”.

    4. 32. Osna simetrija i nacrt robota (sinteza)

      Figura je osno simetrična ako se presavijanjem po osi njene polovine poklope, pa svaka tačka ima odraz na istom rastojanju sa druge strane ose, a nacrt robota spaja celu godinu: ugao, razmer, materijal, pritisak i program.

      ↖ Koristi pojam „simetrala” — uvodi se u lekciji „Oblici na mreži i simetrija”.

      ↖ Koristi pojam „pritisak” — uvodi se u lekciji „Pritisak i dubina”.

Pojmovi 5. razreda

Rečnik koji dete gradi te godine, srpski i engleski.

Ceo rečnik 5. razreda →